Kako se stanovnici općine Pitomača rješavaju smeća?
Pitomački otpad baca se na starohrvatsko (bjelobrdsko) arheološko nalazište staro oko 1200 godina.
Klisa- pitomačko odlagalište otpada
Vjerojatno ne postoji stanovnik općine Pitomača koji nije čuo za Črlenu Klisu – tj. smetilište na Klisi, danas glavni, centralni i jedini deponij smeća na području općine. Na lokaciju, koja se nalazi u trokutu između Turnašice – Pitomače i Otrovanca, te razmeđu poljskih puteva za ta tri mjesta, posljednjih oko 40 godina okolno stanovništvo vozi smeće, tj. otpad koji je ponekad biološko razgradiv, ponekad štetan za okolinu... U svakom slučaju do danas ovo je postalo centralno odlagalište smeća općine, pa i okolnih Pitomači nepripadajućih mjesta.
(Gdje mi to u stvari bacamo smeće!)
Reči ponešto o ovom problemu svakako je vrlo važno. Naime, još početkom 1980-ih godina pisao sam natpise «ZABRANJENO BACANJE SMEĆA – SMETILIŠTE NA KLISI!?» (npr. «Muzejski vjesnik», Varaždin 1982. br. 5 str., 91-92), što je bilo vrlo važan novinski natpis budući da je trebalo dokazati i prikazati stanovništvu da se smeće na Črlenoj Klisi baca nigdje drugdje već na vrlo važan, u ovome kraju jedinstveni, ranosrednjevjekovni arheološki lokalitet (starohrvatska Bjelobrdska kultura) iz 9-12 stoljeća.
Klisa- starohrvatsko (bjelobrdsko) arheološko nalazište staro oko 1200 godina
Kako bi se to ipak i materijalno dokazalo tadašnja Muzejsko-etnografska zbirka koja se je nalazila u današnjoj zgradi srednje škole, a u suradnji s Muzejom grada Koprivnice, Gradskim muzejom u Virovitici, te Arheološkim muzejom iz Zagreba organizirala je u ljetu 1989. godine desetodnevna pokusna arheološka iskapanja i to upravo na prostoru oko 60-70 m jugoistočno od raskršća na Črlenoj Klisi na kojem se mjestu predmijevalo postojanje ranosrednjevjekovne nekropole i naselja. Ta iskapanja koja su vodili ugledni hrvatski arheolozi su pokazala da se upravo ovdje nalazila crkva (srednjevjekovna crkva sv. Helene ?), groblje i naselje Kopachewecz (Kopačevec) koje se spominje u pisanim izvorima i u 15. stoljeću.
Ovom je prigodom pronađeno više grobova starohrvatske (bjelobrdske) kulture na redove (više ženskih i muških kostura, novac 13. st., starohrvatski nakit kao brončane S ukosnice, srebrno prstenje, keramički ulomci i dr.) koje se datira najranije od 9. do 11. stoljeća, sa ostacima najkasnije iz 18. stoljeća (Vidi: Gradski muzej u Virovitici i Arheološki muzej u Zagrebu – nadjevak: bjelobrdska kultura «Črlena Klisa»).
Ovim činom lokacija ČRLENE KLISE POSTALA JE ARHEOLOŠKI ZAŠTIĆENO PODRUČJE POD ZAŠTITOM TADA SEKRETARIJATA, A DANAS MINISTARSTVA KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE.
Klisa- jedini deponij smeća na području općine
(Kako stvari stoje danas?)
Posljednjih desetak godina bilo je pokušaja, a i inicijative, da se pokuša riješiti pitanje recikliranja «pitomačkog» otpada, međutim, politika je uvijek učinila svoje – najjednostavnije je smeće odlagati na Klisu, a kada se taj prostor zapuni bagerima treba poravnati zemljište kako bi se moglo navoziti novo smeće. Da taj potez nije ispravan davalo se do znanja u brojnim pisanim medijima posljednjih dvadesetak godina • ali uzalud.
Međutim, ovdje postoji stanoviti i vrlo veliki problem. Ako su i vlasti, tj. Ministarstvo kulture RH i druge nadležne institucije ipak i dozvolile (????????) bacati smeće na starohrvatski arheološki lokalitet toga se svi ipak moramo i pridržavati.
Naime, danas postoji mnoštvo sporednih odlagališta smeća, donajposlije «nelegalnih» (prema Statutu općine), koja narušavaju prirodni sklad i onečišćuju okolinu (npr. nelegalno odlagalište na ulazu u Dinjevac, odlagalište nedaleko raskršća prema Babičanki od Velike Črešnjevice, odlagalište koje se nalazi oko 400-500 metara prije centralnog smetilišta od Otrovanca, zatim odlagalište prije mosta kod Podravskih Sesveta itd.) međutim, postavlja se pitanje da li je veća šteta odlagati smeće na zaštićenom arheološkom nalazištu na Črlenoj Klisi (gdje kanonik vizitator Andrija Vinković još 1658. godine spominje ruševnu crkvu ispod dobrostojeće crkve u Turnašici koju Turci nisu srušili) ili na nekoj drugoj lokaciji koja nije pod zaštitom – kao spomenik kulture?
Trenutni zakon lokalnih vlasti kaže da se smeće mora odlagati na Klisi. Zakon je zakon. No ljudi to ne poštuju i često smeće bacaju na neku od navedenih lokacija.
Bilo bi najbolje kada bi se riješilo pitanje recikliranja otpada, pa makar i na povijesnoj Črlenoj Klisi, gdje jedinu korist danas još vide Romi koji tamo i žive i sakupljaju razni otpad, a time nama svima rade stanovitu korist.
Sjećam se prijedloga iz 1999. godine g. Dimitrije Tešića, pitomačkog zeta, koji se svojevremeno vratio sa privremenog rada iz Njemačke (i osnovao tvrtku «Aledo» - za prijevoz putnika) i dao pitomačkoj općini prijedlog za organizirano recikliranje i odvoz otpada sa područja cijele općine, međutim, tadašnje lokalne vlasti nisu imale sluha i odbile ga.
Bačeni otpad u Otrovancu
Bacanje smeća na ova sporedna i «nelegalna» odlagališta svakako treba sprijećiti. Bilo bi odlično da se na kritična mjesta stave oznake da je zabranjeno bacanje smeća – kojih danas ima na svega nekoliko mjesta.
Sve dok je stanje ovakvo kakvo je potrebno je sankcionirati one koji bacaju smeće na takva mjesta – računajući i mene samoga koji sam nedavno bacio dvije vreće smeća (papira, i sl.) na «nelegalno» odlagalište u Otrovancu nedaleko Klise, budući da je cesta prema Klisi bila toliko zakrčena smećem da automobil nije mogao proći – a i svejedno bi ipak morao sa tugom u srcu baciti te vreće na Klisu, kako sam to činio do tada.
Mogu kazati da mi je drago da tom prigodom nisam to i učinio. Sa druge strane gledano • mislim da BI BILO VRLO KORISNO UVESTI (ZA TAKVE OSOBE) KAZNU DRUŠTVENO KORISNOG RADA I NA TAJ NAČIN RIJEŠITI PITANJE ODRŽAVANJA GROBLJA I JAVNIH POVRŠINA PO NAŠIM NASELJIMA!
Za ovo postoji izvrstan razlog, a to je nemogućnost rješavanja pitanja košenja trave i održavanja tih površina od strane Komunalnog Pitomača ili Mjesnih odbora – što je uporno neriješeno pitanje na prostoru naše općine (npr. Velika Črešnjevica, Otrovanec itd.).
Zato: smeće obavezno odvozite na Črlenu Klisu – ako ne želite plačati odvoz ili imate smeća toliko malo da ga se morate riješiti samo dva-tri puta godišnje. Danas su takva pravila. Međutim, prilikom svakog dolaska na to danas odvratno i ogavno mjesto sjetite se da su upravo ovdje prije tisuću i više godina ovdje doselili i živjeli Vaši preci.
Podravske šoderice - trailer
Režiju i scenarij potpisuje Goran Šafarek, kameru Goran Šafarek te koprivnički foto/video dvojac Andrej Bunić i Hrvoje Petrić
Film će biti premijerno emitiran u srijedu, 29. svibnja, 18.30. HTV 2
"Srednje Podunavlje - srce europske divljine".
Režija, scenarij, tekst i najveći dio snimaka: Goran Šafarek
Ne živi čovjek samo od kruha
U spomen Kino klub Slavica i Mirku Laušu (1926.-2005.)
Film snimljen 2004.godine. Ideja i realizacija Zdravko Jakupec.
