B. Begović
Raščlamba i smisao arhitekture na prostoru trga kralja Tomislava i oko njega u Pitomači - s pregledom povijesti i karakteristika profane i druge arhitekture – (Prilozi za prijedlog zaštite identifikacije i uređenja gradske (urbanističke) jezgre Pitomače u odnosu na povijesno-urbanističku situaciju i moderne urbanističke zahvate i apsurdne devijacije)
DIO:1-2-3-4-5a-
5. dio
Pregled i analiza arhitekture u strogom centru Pitomače prema stanju u srpnju 2009. godine.
 | | (Foto 1: sjeverni dio Trga kralja Tomislava početkom 20. stoljeća – potpuno desno zgrada koja je u to vrijeme pripadala obitelji Götz. Foto 2: Baćanijeva zgrada na poznatoj razglednici Pitomače iz 1920-ih godina.) |
5/1 • Župna crkva sv. Vida
5/2 • Zgrada Baćani-Tomazetić-Götz na uglu Trga kralja Tomislava i Ulice braće Radića
5/3 • Stambeno-društvena zgrada Zdravstvene stanice Pitomača
5/4 • Stambeno-društvena zgrada Društveni dom Pitomača
5/5 • Poslovno-stambena zgrada bivše Poljoprivredne zadruge Pitomača na Trgu kralja Tomislava
5/6 • Poslovna zgrada tzv. «stari poslovni centar» na Trgu kralja Tomislava – južno od župne crkve
5/7 • Poslovno-stambena zgrada «novi poslovni centar» na Trgu kralja Tomislava – zapadno od župne crkve
5/8 • Poslovno-stambena zgrada «šumarije Pitomača» (Hrvatske šume) i drugih društvenih službi
5/9 • Stara zgrada osnovne škole Petra Preradovića Pitomača – danas srednješkolskog centra na Trgu kralja Tomislava
5/10 • Ostale poslovne i stambene zgrade na Trgu kralja Tomislava i u neposrednoj blizini njemu (obiteljska kuća Stilinović, obiteljska kuća Bakan, obiteljska kuća Habijanić, poslovna zgrada «Plodine», poslovna zgrada «Bila», obiteljska kuća Lenger, obiteljska kuća Grgačić, obiteljska kuća Jakupec, obiteljska kuća Prepelec-Granaš, kiosci i promotivna kuća Turističke zajednice Pitomača na Trgu kralja Tomislava, stambene zgrade u pozadini «novog poslovnog centra»)
5/2 Zgrada Baćani-Tomazetić-Götz na uglu Trga kralja Tomislava i Ulice braće Radića
Jedna od nekoliko posljednjih povijesnih obiteljskih kuća u Pitomači nesumnjivo je secesijska zgrada danas poznata kao Baćanijeva kuća. Svakako je to svojevremeno bila jedna od najatraktivnijih građevina u Pitomači. Sudeći prema nekim podacima osnova ove zgrade datira iz početka 1890-ih godina (a možda i iz ranijeg doba?), da bi kasnijih godina bila dograđivana i preuređivana. | | (centar ispred crkve snimljen je čini se 1922. godine, a sigurno sa balkona Izičine zgrade na čošku Trga kralja Tomislava i Gajeve ulice (danas kuća Veljka Lengera) |
Osnovu zgrade izgradio je poznati pitomački veleposjednik Dragutin Götz koji je u njoj imao trgovinu mješovitom robom «Korana». Valja kazati da je Götz, kojega je bazno imanje bilo na mjestu nekadašnjeg PD «Borik» u Gajevoj ulici, svojevremeno kovao vlastiti novac sa kojime se moglo kupiti samo kod njega i to upravo u ovoj trgovini. Trgovinu su krajem 1918. godine opljačkali i spalili zelenokaderaši koji su po završetku prvog svjetskog rata harali i palili i po Pitomači. Kasnije zgrada dolazi u vlasništvo obitelji Baćani, te Tomazetić. | | razglednica trga kod Baćanija iz 1905. godine |
U vrijeme SFRJ veliki dio zgrade je nacionaliziran i prelazi u posjed trgovačkog poduzeća «Sloga» iz Đurđevca, da bi početkom 1990-ih godina nacionalizirani dio zgrade na čudne načine dospio u privatne ruke. Taj dio je obnovljen, međutim ne na način kako je zgrada izgledala, npr. oko 1920. godine ili početkom 20. stoljeća. Ostali dio zgrade, tj. istočno krilo i danas se nalazi u vlasništvu obitelji Tomazetić (majke akademskog kipara Žarka Tomazetića) koji žive u Zagrebu, međutim, glavna nasljednica zapustila je taj dio građevine u toj mjeri da se čeka trenutak kada će se pojedini dijelovi početi rušiti na prolaznike.
Nažalost – niti nadležne općinske vlasti ništa ne poduzimaju. Ispod velikog dijela zgrade nalazi se ogromni boltani podrum, no i on je u derutnom stanju. U dvorištu zgrade nalaze se zapuštene vrlo oštećene gospodarske zgrade, dok se voćnjak (također zapušteni) prostire gotovo do zemljišta koje pripada pitomačkoj osnovnoj školi. Ocjena stanja ove zgrade trebala bi biti tako drastično niska budući da bi trebalo svakoga onoga (koji dozvoli i koji je dozvolio da se takvo što događa i dogodi u najstrožem centru mjesta smjesta) strpati u zatvor.
U čemu je problem kod zapuštenosti ove zgrade? Naime, nekada nacionalizirani dio kojega je kupio pekar Feti na samom uglu i koji je tu otvorio pekaru te koliko-toliko obnovio taj dio i stavio ga u funkciju za stanovanje trenutno uporno želi kupiti ostatak zgrade i obečava da će na sve moguće načine obnoviti cijelu zgradu prema izgledu od prije 60 i više godina. | | Današnji zapušteni/ruševni dio zgrade |
Međutim, majka Žarka Tomazetića ne želi prodati taj dio već traži da joj pekar Feti vrati dio zgrade kojega je on kupio od stanovite osobe iz Radićeve ulice i sasvim legalno prepisao i gruntovno i katastarski.
Nikome nije jasno kako je nacionalizirani dio došao u privatne ruke iako su Tomazetićevi tražili denacionalizaciju.
Bilo kako bilo ova zgrada prije tridesetak i više godina bila je ogledalo centra mjesta na trgu na kojem su se nekada davno nalazile plinske svjetiljke i klupe za sjedenje i koji je odisao romantikom. Na mjestu gdje se nalazi pekara nekada je Baćani imao trgovinu, a nalazilo se tijekom vremena i nekoliko drugih lokala.
Danas je ista zgrada spremna za rušenje, a nepoduzmu li vlasti nešto i sama će se srušiti.
napisao:Branko Begović
|
