Stambeno-društvena zgrada Zdravstvene stanice Pitomača
B. Begović
Raščlamba i smisao arhitekture na prostoru trga kralja Tomislava i oko njega u Pitomači - s pregledom povijesti i karakteristika profane i druge arhitekture – (Prilozi za prijedlog zaštite identifikacije i uređenja gradske (urbanističke) jezgre Pitomače u odnosu na povijesno-urbanističku situaciju i moderne urbanističke zahvate i apsurdne devijacije)
DIO:1-2-3-4-5
5. dio Pregled i analiza arhitekture u strogom centru Pitomače prema stanju u srpnju 2009. godine.
5/1 • Župna crkva sv. Vida
5/2 • Zgrada Baćani-Tomazetić-Götz na uglu Trga kralja Tomislava i Ulice braće Radića
5/3 • Stambeno-društvena zgrada Zdravstvene stanice Pitomača
5/4 • Stambeno-društvena zgrada Društveni dom Pitomača
5/5 • Poslovno-stambena zgrada bivše Poljoprivredne zadruge Pitomača na Trgu kralja Tomislava
5/6 • Poslovna zgrada tzv. «stari poslovni centar» na Trgu kralja Tomislava – južno od župne crkve
5/7 • Poslovno-stambena zgrada «novi poslovni centar» na Trgu kralja Tomislava – zapadno od župne crkve
5/8 • Poslovno-stambena zgrada «šumarije Pitomača» (Hrvatske šume) i drugih društvenih službi
5/9 • Stara zgrada osnovne škole Petra Preradovića Pitomača – danas srednješkolskog centra na Trgu kralja Tomislava
5/10 • Ostale poslovne i stambene zgrade na Trgu kralja Tomislava i u neposrednoj blizini njemu (obiteljska kuća Stilinović, obiteljska kuća Bakan, obiteljska kuća Habijanić, poslovna zgrada «Plodine», poslovna zgrada «Bila», obiteljska kuća Lenger, obiteljska kuća Grgačić, obiteljska kuća Jakupec, obiteljska kuća Prepelec-Granaš, kiosci i promotivna kuća Turističke zajednice Pitomača na Trgu kralja Tomislava, stambene zgrade u pozadini «novog poslovnog centra»)
5/3 Stambeno-društvena zgrada Zdravstvene stanice Pitomača
Foto 1: pogled na zgradu zdravstvene stanice u kasnu jesen 1967. godine.
U posljednjem nastavku govorili smo o kući koje je trenutna sudbina takva kakva je. Mogu dodati i to da je pekar Feti zaista planirao i planira zatražiti, ako se uspije dogovoriti s gospođom Tomazetić (i kupiti zgradu), službeni elaborat (od Općine i regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture – to je barem meni osobno potvrdio i zatražio da mu naslikam uljem na platnu zgradu kako je izgledala nekada i pribavim kopije svih fotografija na kojoj se zgrada vidi) za obnovu ove nekada prekrasne zgrade i to prema izgledu početkom 20. stoljeća – kako je izgledala, npr., na prikazanoj razglednici.
Budući da smo ipak u prošlom nastavku ponešto spomenuli o toj zgradi (nekada poznatog veleposjednika Götza) koju su djelomično spalili zelenokaderaši krajem 1918. godine i u kojoj više nije otvarana trgovina «Korana» (prema riječima pokojne Ankice Kratohvil koju su zelenokaderaši zatekli za pultom – vidi B. B. «Tri stoljeća Pitomače», str. 52-55) valja kazati da se preko puta nalazila zanimljiva zgrada koja se vidi i na fotografiji iz 1905. godine. Naime, u to, a i kasnije vrijeme točno preko puta Baćanijeve zgrade, i to na mjestu gdje je danas skretanje na semaforu prema zapadu (pored kuće nekadašnjeg fotografa Branka Begovića) nalazila se zgrada koja je nekada bila zgrada krajiške pitomačke štacije (ili straže – «domus officiales»), a najvjerojatnije i sjedište kumpanije (satnije) br. 6. slavne krajiške đurđevačke regimente.
Foto 2: fotografija snimljena u veljači 1968. od stare škole prema zdravstvenoj stanici i istočnom dijelu crkvenog prostora gdje je 1959. zatvorena ulica. Ovdje se odlično vidi novoizgrađena zdravstvena stanica i najpoznatija pitomačka zgrada zvana «Izica»
Tu je zgradu (koja se vidi na fotografiji trga iz 1905. godine), odnosno prostor, od općine kupio Gabrijel Brenner i nešto prije prvog svjetskog rata proširio svoju zgradu prema sjeveru. Brenneri su svoju matičnu zgradu koja se nalazila točno preko puta crkve izgradili još 1859/60. godine (i osnovali najveću trgovinu koju je Pitomača u povijesti imala: «Ferde Brennera sin...» - 1970-ih i 1980-ih godina poznata kao «Delikatesa») koja se nalazila točno preko puta crkve. Kažimo da je ulaz u Brennerovu trgovinu bio točno nasuprot ulaznih vrata crkve – tako da je Brenner mogao biti na misi ne odlazeći nigdje iz svog dućana. Osnivač trgovine Ferdinand Brenner bio je i vrlo pobožan pa je u testamentu ostavio popriličnu svotu novca za kupovinu novih orgulja – koje su i kupljene 1903. (što smo već ranije spomenuli), ali su izgorjele u požaru 1968. godine.
Ove podatke navodim iz razloga što je upravo na mjestu navedene krajiške zgrade i u prostorijama koje je dogradio Brenner, nakon drugog svjetskog rata, bila posljednja ordinacija pitomačkih liječnika – do izgradnje današnje Zdravstvene stanice. O povijesti pitomačkog zdravstva biti će govora nekom drugom zgodom. Bio je to prostor koji je nakon 1945. nacionaliziran od obitelji Brenner i dat na upotrebu prvo Mjesnom narodnom odboru, a kasnije Općini Pitomača (postao društveno vlasništvo). Taj prostor Pitomačani srednje dobi pamte kao «omladinski dom» ili «stari disko» (1960-ih do početka 1980-ih godina).
Budući da je zgrada bila prepuštena na milost i nemilost «narodu» ipak se nedugo nakon rata uspjelo riješiti pitanje izgradnje zdravstvene stanice. Izgradnja zdravstvene stanice počela je 1960. godine. Do 1978. na zgradi su izvršene preinake i pregradnje, te je već te godine ona dobila današnji izgled, iako se osnova nije znatno promjenila. Kažimo da se na mjestu iste zgrade tj. današnje zgrade zdravstvene stanice, sve do 1950-ih godina, nalazila zgrada tzv. Državne šumarije, na koju se sa južne strane (gdje je danas zgrada društvenog doma – kino sala, zgrada bivše Poljoprivredne zadruge i dr.) nadovezivala zgrada općine, općinskog zatvora i dr. Nekada, još od ukidanja Vojne krajine 1872. godine, i u Pitomači je postojala ekspozitura šumarije IOĐ (Imovne općine đurđevačke). Nakon drugog sv. rata ove dvije šumarije su spojene pa je nastalo šumsko gospodarstvo «Mojca Birta» itd. (što zaslužuje posebno poglavlje u povijesti Pitomače – a biti će riječi u nastavku).
Foto 3: izgled trga – pogled prema današnjoj Zdravstvenoj stanici 1933. godine – mlada misa vlč. Ivana Demšića-Krnjaka
Rješenje da se zdravstvena stanica izgradi upravo ovdje gdje je izgrađena nije bio loš izbor. Doduše 1959. godine radi izgradnje zdravstvene stanice morala je biti zatvorena cesta koja je prolazila sa jugoistočne strane od crkve (od Strossmayerove do Gajeve ulice) koja je 1932. godine bila ograđena betonskom ogradom - što je po prvi put prostoru oko crkve u potpunosti dalo oblik trga.
Sudbina zdravstvene stanice danas je neizvjesna. U njoj se nalaze, pored ordinacija i stanovi koje su korisnici do prije desetak godina mogli otkupiti – a što je većina i učinila, međutim da je pitomačka zdravstvena stanica (nekada zvana i Dom zdravlja koji se nalazio pod raznim upravama, pa i Đurđevcom), u odnosu na razdoblje od prije dvadesetak i više godina, izgubila na važnosti kao ustanova koja učinkovito pruža brze i kvalitetne zdravstvene usluge – NEOSPORNA JE ČINJENICA (rijetko dolaze specijalisti, malo je liječnika itd.).
Iza kuloara čuju se danas priče da će se nove prostorije zdravstvene stanice raditi u pozadini upravne zgrade nekadašnje Poljoprivredne zadruge «Pitomača» koju je svojevremeno vrlo uspješno vodio Ivan Berdin, međutim njegovim odlaskom u mirovinu i tzv. privatizacijama ta je zgrada bila predmet raznoraznih trgovačkih mutnih manipulacija pogotovo u vrijeme pitomačkog načelnika (danas dožupana) Zdravka Dijakovića. No, o tome ćemo u nastavcima koji slijede – sve će polako doći na red.
Ovo su samo neki podaci o Zdravstvenoj stanici iz prošlosti. Na primjer, do Domovinskog rata Zdravstvena stanica je kao tadašnji OOUR pripadala Domu zdravlja Đurđevac. Početkom 1980-ih bilo je zaposleno tridesetak djelatnika. U to su vrijeme pitomačkoj stanici pripadale ambulante u Kloštru Podravskom i Podravskim Sesvetama. Zdravstvenoj stanici pripadala je i ljekarna (apoteka) koja je bila smještena u zgradi gdje se danas nalazi privatna apoteka u Radićevoj ulici (izgrađena na mjestu nekadašnjeg vatrogasnog spremišta).
Da li današnja Zdravstvena stanica pruža zadovoljavajuće zdravstvene usluge? - komentirajte sami! napisao:Branko Begović
Podravske šoderice - trailer
Režiju i scenarij potpisuje Goran Šafarek, kameru Goran Šafarek te koprivnički foto/video dvojac Andrej Bunić i Hrvoje Petrić
Film će biti premijerno emitiran u srijedu, 29. svibnja, 18.30. HTV 2
"Srednje Podunavlje - srce europske divljine".
Režija, scenarij, tekst i najveći dio snimaka: Goran Šafarek
Ne živi čovjek samo od kruha
U spomen Kino klub Slavica i Mirku Laušu (1926.-2005.)
Film snimljen 2004.godine. Ideja i realizacija Zdravko Jakupec.
