bosim nogama
10.01.2005., ponedjeljak
Jezik veličanstveni - part one
Nazove me maloprije prijateljica Barbara, ona kojoj jezik radi uvijek u petoj brzini. I reče mi: nesretna sam, vidiš da fufljam.. peče me jezik, na vrhu imam neki prišt, sigurno me netko ogovarao. Nasmijala sam se. Logičnije mi je da prišt na jeziku dobije onaj koji ogovara, ali nisam joj to rekla. Znam da pati kad ne može pričati, pa sam je utješila i rekla joj da takove stvari brzo prođu. Ipak, zabrinutost u njenom glasu nije nestala jer, kaže – u jeziku je i nešto boli, možda neka košćica. Nije mi povjerovala da kost u jeziku može biti samo riblja, i to ako ne paziš. Zato sam joj obećala da ću u njezinu čast nešto o jeziku napisati. Prije nego je poklopila slušalicu reče mi: nemoj samo pisati nerazumljivim jezikom. Neću, naravno, moj jezik i ja uvijek se dobro razumijemo, a ponekad se dobro razumijem i s nekim drugim jezicima. Jezik (lat.lingua)je organ koji je nastao kao neparno zadebljanje dna usne šupljine, služi za prevrtanje hrane, pomaže kod gutanja, glavni je organ okusa. Jezik nemaju npr. kopljače, a kod riba je obično mali i bez muskulature. Kod kopnenih kralježnjaka već je mnogo razvijeniji, a osim gore navedenih osnovnih funkcija pomaže i kod zatvaranja dišnih kanala. Kod kameleona je npr. osobito razvijen, ispruživ i ljepljiv – on ga može naglo izbaciti na žrtvu čak do 15 cm. Kod vrabaca je uzak i tvrd i na površini rožnat i kao takav nema neke posebne mogućnosti. Aha, osobito je pokretljiv u papiga ali samo u okviru centimetra. Jezik homo sapiensa ipak je najmoćniji i najsavršeniji. Građen je od unutarnjih mišića koji završavaju u jeziku, a svojom kontrakcijom mijenjaju mu oblik, i od vanjskih mišića koji s okolnih kostiju ulaze u jezik i svojom kontrakcijom mjenjaju njegov smještaj. Mišiće jezika inervira nervus hypoglossus, sluznicu nervus trigeminus, nervus glossopharyngicus i nervus vagus, a okusne pupoljke nervus glossopharyngicus. Na jeziku čovjeka razlikujemo vrh – apex, trup – corpus i korjen – radix. Trup od korjena dijeli brazda – sulcus terminalis, ispred kojeg se nalaze karakteristične jezične bradavke – papillae circumvallatae koje imaju osjetilne pupoljke – calliculi gustatorii. Okusna tjelešca na jeziku,a čovjek ih ima oko 10 tisuća su male sitne rupice na papilama,a svako ima receptor sa oko 100 stanica - te stanice žive samo jedan do dva tjedna, zatim odumiru i zamjenjuju se novim prijemnicima. Starijim je ljudima oslabljeno osjetilo okusa i to iz razloga jer se receptori na njihovim osjetnim tjelešcima sporije obnavljaju nego u mladih ljudi. Potpuna nesposobnost osjećanja okusa zove se ageuzija, smanjena sposobnost hipogeuzija, a pojačana hipergeuzija. Nastavak slijedi, my dear Barbara…:))) |
