Zanesena muzikom |
Pogled u zagrebačku povijest
Onima zainteresiranima za stariju zagrebačku povijest mogu savjetovati ono što savjetuju i radnici na turističkim informacijama ili pak turistički vodiči: posjetite Muzej grada Zagreba koji je zaista zanimljiv.
No, vama koje zanima novija zagrebačka povijest mogu dati i pokoji savjet na koji način možete bar djelomice doživjeti grad iz prijašnjih vremena. Nemojte to shvatiti kao potpunu listu ili pak "obavezni program", već više kao ideju za posjet ... nisam niti ja posjetio sve zagrebačke ulice niti znam svaku njihovu tajnu, ali od onoga što poznajem izdvojio bih slijedeće ulice i kvartove kao one koji prema mom mišljenju ponajviše odišu atmosferom određenoga vremena. (popis ću ilustrirati sa nekoliko fotki Cesargradske ulice sa Trešnjevke koja je jedna od onih koje ponajviše zrače atmosferom Trešnjevke kakva je nekad bila) Suprotnosti uz Cesargradsku ulicu. Snimio: Vanja Cesargradska ulica. Snimio: Vanja Podsljemenska seoska idila. Brezinščak Donji (Bukovac) Radnička predgrađa: Cesargradska ulica (Trešnjevka, sjeverno od Ozaljske), splet ulica Ostrovička/Ključka/Višegradska/Bočačka (Trešnjevka, južno od Ozaljske), Stubička (dio uz potok Črnomerec), Njivice I-VI i Pile II (Trnje, kod Kruga), Japranska (Trnje, iza NSB-a), Trnjanska, Bosutska i tržnica Trnje (između Trnjanske i Karašičke), Livadarski odvojak I-VI (Peščenica), Ferenščica II, odvojak I-VI, staza uz potok Kustošak između Baštijanove i Golikove ... Planska gradnja između dva rata (često spominjana već prije na ovom blogu): naselje Istrana i invalida (Selska, Moščenička), Lašćinšćak (Heinzelova/Radnička), Gogoljin brijeg (Petrova ulica), Cvjetno naselje, Željeznička kolonija (odobito Kažotićev i Zoričićev trg), naselje Prve Hrvatske štedionice (osobito park Zorkovačka/Kostelska i okolica), Volovčica (osobito Kriška), Pupinovo naselje (uz Voltino) ... Cesargradska ulica. Snimio: Vanja Gradski kvartovi iz tog doba: Vrbanićeva, Biankinijeva (oboje oko Zvornimirove) ... Bogatiji kvartovi iz tog doba: Bosanska, Alagovićeva (iznad Šalate), Vrhovčev vijenac (uz Bukovačku) ... Gradnja stradalnicima nakon poplave: Retkovec (istočno od Čulinečke) Novogradnje 60-tih i 70-tih: Knežija (sve poljane), Lhotkina i Dobronićeva sa parkovima između ulica (Prečko) Novogradnje 80-tih: Poljana Zdenka Mikine (Jarun), naselje Gredice ... Urbane vile: Gračanska s okolicom, Trsje (pored Sv. Duha) ... Cesargradska ulica. Snimio: Vanja Uz to vam dodajem još slijedeće prijedloge: za najljepši pogled na grad odite na Meglenjak (Podsused), Podsusedski vidikovac, Remete (od škole), Šušnjevec/Trnovčevićev put (Gračani/Šestine), Fuljatkov breg (Markuševečka Trnava), a za izolirane kvartove posjetite Črnkovečku (Petruševec) ili ulicu Čret (Dotrščina, nastavite nakon kraja asfalta u šumu). Suprotnosti uz Cesargradsku ulicu. Snimio: Vanja Na procijepu stare i nove Trešnjevke. Snimio: Vanja |
Susjedi naši najdraži, najljepše Vas molimo ...
... ne bacajte smeće sa prozora!
Snimio: Vanja Stanari zgrade u Jarnovićevoj ulici 1 u Prečkom su očito imali loša iskustva sa nekim od svojih susjeda kad su prema njima upravili ovaj natpis! Snimio: Vanja Na kraju, pozdravljam svog blog-kolegu, autora bloga GP-Zagrebancije, koji me je jednim komentarom podsjetio na ovu antologijsku tablu upozorenja! A vama još jedan dodatak - ova tabla je među ostalim pomogla svojom sjenom i maloj koloniji gljiva da se održi u tom malom ekosistemu! Snimio: Vanja |
Tamo gdje "Drek river" postaje mirisni potočić ...
(od sveg srca se zahvaljujem blogočitaocu Mehonji na samoinicijativnom javljanju i zanimljivoj reportaži sa lica mjesta, sve fotke osim naslovne i veći dio teksta ovog posta su njegov uradak!)
... naravno, tvrdnja iz naslova će još dugo dugo biti utopija (iako je čovječanstvo na tom polju nauke postiglo već velike korake, pročitajte OVDJE kako posada Međunarodne svemirske stanice pije vodu iz pročistača koji filtrira tekući "otpad" stanice uključivši i urin) ... ali svaki je korak, ma kako malen, na putu poboljšavanja kvalitete života i očuvanja životne okoline hvalevrijedan. Dakle, ovaj post se nastavlja na moj post "Drek river" (objavljen 06.03.2009.) i pokušat će vam, dobrotom Mehonje, ukratko prikazati rad zagrebačkog pročistača otpadnih voda koji je pušten u rad 20.04.2004. Uz ovu foto reportažu možete pogledati i web stranicu društva Zagrebačke otpadne vode gdje možete pronaći više informacija (pogotovo organizacijske). Preuzeto sa www.zov.hr I, kako to radi pročistač? Sva otpadna voda (osim vode iz Novog Zagreba) se uljeva u glavni odvodni kanal. Kanal prestaje biti cijev kad dođe u blizinu uređaja, jer sam uređaj može prihavtiti točno određenu količinu vode, tako da bi se pokvario u slučaju preopterećenja, a ovako se višak vode može izliti iz kanala. Kanal se dijeli na dva dijela, jedan koji ide u uređaj, a drugi koji zaobilazi uređaj i odlazi direktno u Savu. Uređaj trenutno ima kapacitet za nešto više od milijun stanovnika, ali je već pripremljen za povećanje na 1,5 milijuna. Tako da ako zatreba kapacitet se može povećati. Ovi je pogled na glavnu kontrolnu sobu u kojoj se nadzire svaki stupanj obrade vode: Snimio: Mehonja Pogled iz kontrolne sobe na dio uređaja: Snimio: Mehonja Proces obrade otpadne vode dijeli se na četri stupnja: predhodni, primarni, sekundarni i tercijarni. U prethodnom stupnju obrade se odvaja krupni otpad. Snimio: Mehonja Zatim se voda podiže na 7 metara visine kako bi dalje mogla u slobodnom padu protjecati kroz sve stupnjeve pročišćenja. Snimio: Mehonja Nakon toga se iz vode uklanja pijesak i masnoće: Snimio: Mehonja Snimio: Mehonja Snimio: Mehonja Pored toga se nalazi dio za prihvat cisterni koje čiste septičke jame: Snimio: Mehonja Snimio: Mehonja Zanimljv podatak je da većina cisterni izbacuje svoj otpad u glavni odvodni kanal koji zaobilazi uređaj i samim time se ta voda ne čisti. A razlog je, naravno, da ne žele plaćati prihvat vode u pročistač. :o( Zatim slijedi primarni stupanj obrade. U prethodnim taložnicima se uklanjaju suspendirane taložive tvari: Snimio: Mehonja Snimio: Mehonja Snimio: Mehonja Snimio: Mehonja Snimio: Mehonja Snimio: Mehonja U sekundarnom stupnju obrade se u aerobnim uvjetima odvija mikrobiološka pretvorba i razgradnja organskih spojeva. Snimio: Mehonja Snimio: Mehonja Snimio: Mehonja Nakon toga dolaze naknadni taložnici u kojima se skuplja mulj, koji se vraća u proces biološkog pročišćavanja. Snimio: Mehonja Mulj iz predhodnih taložnika se stabilizira u reaktorima. Snimio: Mehonja Snimio: Mehonja Pri tome nastaje bioplin (skladišti se u ova dva spremnika) ... Snimio: Mehonja ... koji se koristi za proizvodnju toplinske i električne energije (na gornjoj slici se vidi cijela elektrana izvana). Snimio: Mehonja Snimio: Mehonja Snimio: Mehonja Između reaktora se nalazi vidikovac ... Snimio: Mehonja ... s kojeg se vidi cijeli uređaj: Snimio: Mehonja Snimio: Mehonja I na kraju, u tercijarnom stupnju obrade se pročišćena voda obogaćuje kisikom iz zraka i kao takva se ulijeva u glavni odvodni kanal koji se potom ulijeva u Savu. |
Biseri reklame (3): "Dok gori radimo!" |
Bio jednom jedan Ivica. I cura Trica ...
Bio jednom jedan klasik omladinske literature koji počinje ovako:
Stara je glumila savršenu mirnoću, ali je ipak bila uzbuđena. Mogu je razumjeti! Njena nada i sav njen ponos - njena dječica - danas ponovo kreću u školu. Rekao sam to i umalo nisam dobio šalicu u glavu. Shvaćam, zaista, bilo bi šteta šalice premda nije od skupocjenog porculana ... A završava ovako: Ja sam sjedio na prozoru i pušio. Upitao sam Malo Čudovište: - Ma što ti zapravo tražiš? Ona se na trenutak duboko zamislila, a onda je rekla s uvjerenjem: - Skriveno blago. I nastavila ga je tražiti pod stolom. Ja sam joj povjerovao, vjerovali vi ili ne. Čak, što više, tako sjedeći na dasci prozora, u prekrasnoj ljetnoj noći, shvatio sam da još ima mnogo blaga na ovome svijetu, koje nije otkriveno. Treba ga samo potražiti. I tako to. Bio jednom jedan razred. I jedna Trica i jedan Ivica. I lijepo je to. Što god vam rekli, lijepo je živjeti.Dok možete. Pozdravljeni ... Riječ je, naravno, o knjizi Ivice Ivanca "Maturanti". Iako se njena radnja dešava tamo negdje sredinom 50-tih, dakle kada se još nisam ni rodio, ipak mi je to jedna od najdražih i osobno najbližih knjiga iz doba moje mladosti ... a znam i da nisam jedini ljubitelj ove knjige. Preneseno sa web stranice Kamo.hr Ako niste znali, pred desetak godina je HNK igrao predstavu sačinjenu na osnovu te knjige, a posljednjih godina ju igra ansambl u Narodnom sveučilištu Dubrava - pogledajte izvadak iz njihova repertoara na webu te osvrt na predstavu web stranici "Kamo.hr". Predstavu još nisam gledao, ali se nadam da ću je ipak uloviti ... (i da se neću razočarati, ako će se razlikovati od onoe "predstave" knjige koju već dugo imam u svojoj glavi) A zašto sam se baš nje sjetio ovih dana? Zato što radnja knjige završava baš u ovo doba, na početku ljeta, na početku ferija, u trenutku kad Ivica dobiva nogu od Trice pred njen odlazak na more ... a to, početak odmora i pred odlazak na more, je trenutak u kojem se sada i ja nalazim, od sutra sam na godišnjem! Jupi! No, u slijedeća dva tjedna ćete ipak povremeno dobivati postove iz moje "blog-špajze" (dobro sam ih uskladištio, neće se usmrditi ), dok ćete prva dva tjedna u kolovozu ipak morati preživjeti bez novih postova, jer ću tada biti na putu u inozemstvu. Uglavnom, ja odoh od sutra na plažu, a nadam se da ćete uskoro i vi, pa makar na ovu sa zagrebačke rivijere na Jarunu! Snimio: Vanja |
Dobrodošlica od sveg srca ... |
Simbioza čovjeka i cijevi primjećena jučer na Cvjetnom trgu!
Jučer navečer se na Cvjetnom placu ukazao neobičan čovjek izbrijane glave, brade spletene u pletenicu i dugačke cijevi prislonjene na usta ... bio je to čuveni Dudo, za prijatelje Dud ili samo Du, a za poštare, službenike i administraciju Dubravko Lapaine.
Snimio: Vanja Dudo je još prije nekoliko godina podučavao studente PBF-a matematici, no kad je zasvirao didg uvidio je da je to njegov poziv, a ne formule, ispiti i akademska karijera ... i postao je prvi i zasad jedini profesionalni didg svirač i didg izrađivač u hrvata. U međuvremenu je odsvirao mnoštvo koncerata (mene se osobno najviše dojmila jedna svirka u Planetariju Tehničkog muzeja), osmislio i odigrao i odsvirao predstavu "Priča puno priča" (na festivalu novog cirkusa u ZKM-u i još ponegdje), nastupio na otvaranju Dubrovačkih ljetnih igara 2008. godine, nastupio na otvaranju Svjetskog rukometnog prvenstva (također 2008) ... a ove godine je snimio svoj prvi CD "Kosmopterix", sve je poznatiji i priznatiji u inozemstvu i svako malo ga zovu na svirke diljem Evrope. Snimio: Vanja A jučerašnje Dudino ukazanje na Cvjetnjaku (zajedno sa prijateljem Markom Ritošom na harmonici) je bilo vezano upravo uz novi CD ... ajmo reći da je to bila promocija. Tko želi čuti Dudinu muziku, vidjeti još fotki, saznati još informacija ... nek pogleda www.lapaine.com i My Space, a ako želite upoznati i druge zagrebačke i hrvatske didg-svirače, naučiti svirati tu čudnu cijev s dušom ili vas zanima bilo što drugo vezano uz didg, pogledajte stranice hrvatske didgeridoo udruge Didgiland. Snimio: Vanja Snimio: Vanja Snimio: Vanja Snimio: Vanja Snimio: Vanja |
Vulkanizeri se odmaraju |
Gablec na baušteli |
Nostalgija na 4 kotačaSnimio: Vanja Kad krenu nostalgične priče među ljubiteljima auta (nisam taj, da ne bude zabune! ) onda se uvijek spominju "bube", "fićeki", "četvorke", "žabe" ... no, zašto nitko nikad ne spomene Fiat 1300, još jedan od auteka koji su obilježili 60-te i 70-te??? Taj auto čak, koliko znam, nije nikad dobio niti nadimak! Još se dobro sjećam vremena kad ih je bilo dosta u prometu, a sad ih nisam vidio već valjda više od 15 godina (ako izuzmem onaj jedan spomenut u prošlom postu, koji je skupljao mahovinu na Voltinom ...) ... i onda naletih pred nekoliko mjeseci na ovaj tu primjerak koji već duže stoji parkiran u Mislavovoj ispred kućnog broja 1 (preko puta Sheratona). Pa, koga zanima može ga tamo vidjeti i uživo! Snimio: Vanja Koga zanima malo više nek zaviri na Wikipediju, a OVDJE, pogledajte unutrašnjost! |
Više ni parkirna mjesta nisu što su nekad bila ... |
Tramvajsko prometno znakovljeJurišićeva ulica. Snimio: Vanja Jurišićeva ulica. Snimio: Vanja Vjerojatno ste čekajući tramvaj tu i tamo podigli glavu i ugledali neobične prometne znakove kako vise sa tramvajskih žica. Neke od njih nije teško dešifrirati (recimo ograničenja brzine) jer koriste uobičajene uzorke boja iz redovne prometne signalizacije ... no, neki od njih nisu baš tako jasni nama običnim smrtnicima. I upravo zbog toga sam vam pronašao popis svih tramvajskih prometnih znakova koji su u upotrebi u zagrebačkom tramvajskom prometu. Izvor je web stranica zeljeznice.net i njihov tramvajski podforum na kojem se mogu naći i ovakvi podaci. Da ne bi bilo zabune, ovakvi znakovi su u upotrebi samo u Zagrebu, drugi gradovi sa tramvajskim prometom koriste drugačije znakove (recimo Graz), no generalna pravila su slična. Preneseno sa www.zeljeznice.net, autor NT2200 Znak za rasklopac (onaj sa žutim linijama) označuje mjesto gdje je prekid napajanja, odnosno granicu između dva napajanja - to je važno znati jer ako tramvaj slučajno stane baš na tom mjestu neće se moći pokrenuti jer neće imati kontakt sa strujom. (možda se neki od vas sjećaju rekonstrukcije Jelačić placa pred Univerzijadu, tada je privremena tramvajska stanica u smjeru istoka bila na raskršću Jurišićeve i Petrinjske, taman pred takvim mjestom ... i nije se desilo jednom da je vozač stao malko predaleko i ostao bez struje pa smo mi putnici morali pogurati tramvaj 10-20 cm da uhvati napon!) Znak za pružnu sklopku (onaj sa plavim linijama) označuje mjesto gdje se može prebaciti automatska skretnica (vozač to radi prekidačem iz kabine). Znak za obaveznu upotrebu motornog kočenja se nalazi na strmim dionicama pruge ... koliko znam, jedina takva je dionica linije 15 od Dolja prema Mihaljevcu. A ovako izgleda semafor koji pokazuje smjer u kojem je okrenuta automatska skretnica (ručne, koje se okreću onim teškim ključem koji tramvajcima služi i kao sredstvo za samoobranu , nemaju takve semaforčiće)! Jurišićeva ulica, pred raskršće sa Draškovićevom. Snimio: Vanja |
Sezona proljeće/ljeto 2009 |
Po kome je nazvana ova ulica? (2)
Sredinom proljeća (04.05.2009.) sam vam napisao post o Magdićevim stubama, tabli na kojoj piše tko je u stvari bio dotični Magdić po kojem je nazvana ulica i kako je to super stvar što je moguće nešto naučiti o njemu. A tad sam napisao kako se sjećam da još negdje u gradu postoji jedna slična tabla sa više podataka o osobi koja je dala ime dotičnoj ulici ... I, napokon sam našao tu ulicu i tablu!
Riječ je o Berislavićevoj ulici, a tabla se nalazi na uglu sa Preradovićevom! A više o Petru Berislaviću nađite na Wikipediji !
Snimio: Vanja |
"Veda - dodatak jelima"
Jedna od stvari kojima se obično razveselim na svojim gradskim šetnjama su izlozi napuštenih trgovina .. ne zato što želim zatvaranje trgovina (mislim da su kvartovski dućani super stvar i želio bih da žive zauvijek!) već zato što njihovi izlozi, vrata, reklame ... postaju svojevrsni muzej, dokument vremena zatvaranja i kad je ono već davno prošlo.
Tamo na samom početku bloga (post od 18.01.2009.) sam vam pokazao posljednji "Unikonzumov" dućan u Selskoj cesti, a sad vam skrećem pažnju na mali zatvoreni dućančić u Tomašićevoj ulici (pored Martićeve). Uz veliki lokot kojim je dućan zatvoren (i koji djeluje podosta novo, nema rđe već samo prašina!) glavna atrakcija tog dućana je reklama za "vedu", Franckov dodatak jelima koji je svojedobno pokušavao konkurirati "Vegeti", koliko okusom, toliko i dizajnom. (sjećam se kako su svojedobno i ZETovi autobusi nosili reklame za "Vedu", bilo je i TV-reklama ... !) Snimio: Vanja Snimio: Vanja A evo što o Vedi kažu u "Leksikonu YU-mitologije" |
Poštarska svakodnevica
Dragi moji, nakupilo se posljednjih tjedana gradiva za veći broj postova i nemojte se čuditi ako ću vam koji dan servirati i više od jednoga ... znam da se fotke i tekstovi neće usmrditi ako još malo odstoje u nekom folderu na mojem kompu, ali šteta mi ih je tamo čuvati bez da ih itko gleda, tko zna možda mahovina ipak može narasti i na fajlovima
Uglavnom, evo današnjeg priloga ... šetajući gradom pred nekoliko tjedana naiđoh na tipičan primjer starog donjogradskog haustora, zajedno sa ovom kolekcijom poštanskih sandučića iz sezone 50' i neke (bilo je još zanimljivosti po haustorima, ali o ostalima jedan drugi put!) i palo mi je na pamet kako neki poštanski sandučići mogu čak nadživjeti radni vijek poštara, neki hipotetski kvartovski poštar bi mogao odraditi čitav svoj radni vijek, od prvog radnog dana pa do penzije, gledajući svaki dan jedne te iste sandučiće u dotičnom haustoru! (dotični haustor se nalazi u Gajevoj ulici između Berislavićeve i Hebrangove, kod foto kluba) Snimio: Vanja A onda tek koji dan poslije navratih sa kćerkom kod prijateljice koja živi u cigleničkom neboderu (nazvan tako po kvartu Ciglenici u kojem se nalazi, ali i po tome što je obložen fasadnom ciglom!) u Selskoj cesti i vidjeh kako tamo poštara u haustoru dočekuje sasvim drugačiji prizor! (pitam se kako li je tek u Mamutici! )
Snimio: Vanja
Snimio: Vanja
Snimio: Vanja Zaključak: biti poštar u centru je kao biti postolar u maloj radionici, a u kvartu sa ovakvim zgradama je kao raditi na traci u nekoj cipelarskoj multinacionalnoj kompaniji! |
Promocija knjige fotografija Toše Dapca "Zagreb u tridesetima"
Danas točno u podne (dakle, pred 20-tak minuta!) počela je u "Mimari" promocija knjige fotografija Toše Dapca "Zagreb u tridesetima".
U knjizi se nalazi 146 njegovih fotografija nastalih 30-tih godina prošlog stoljeća, a više o knjizi i samoj promociji možete naći OVDJE. A ako vas zanima malko više informacija o njemu OVDJE pogledajte što o njemu kaže Wikipedija. Snimio: Tošo Dabac |
< | srpanj, 2009 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 |