29.12.2014., ponedjeljak

Niska razina investicija koči oporavak građevinskog sektora

Kontrakciju građevinskog sektora koja datira od samog početka recesije u Hrvatskoj potvrđuju podaci o kretanju godišnje stope obujma građevinskih radova koja je u promatranom razdoblju od siječnja 2009. do listopada 2014. godine (izuzev tri sporadična mjeseca) bilježila kontinuirani pad na godišnjoj razini. Posljednji podaci DZS-a za listopad pokazuju mjesečni rast obujma građevinskih radova pri izgradnji zgrada za 2,8% što je u konačnici rezultiralo blagom pozitivnom stopom od 0,3% na godišnjoj razini. Istovremeno, obujam građevinskih radova pri izgradnji ostalih građevina zabilježio je rast od 3,2% u odnosu na rujan, no na godišnjoj razini ostvaren je pad od 8,3% u odnosu na listopad 2013.
Promatrano kumulativno, u razdoblju od siječnja do listopada ove godine (prema izvornim, neprilagođenim indeksima) obujam građevinskih radova je niži za 7,2% u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom je u istom promatranom razdoblju obujam građevinskih radova na izgradnji zgrada niži za 2,1% godišnje dok je za ostale građevine smanjen za 11,7% u odnosu na isto razdoblje lani. Najznačajniji doprinos takvom negativnom ostvarenju došao je od snažnog pada izgradnje ostalih građevina obzirom da u strukturi odrađenih sati na gradilištima zauzimaju udio od 56,2% (ostatak od 43,8% odnosi se na izgradnju zgrada). Prema vrsti radova, u prvih deset mjeseci ove godine, više od polovice (50,2%) odnosi se na ostale radove, dok se preostalih 49,8% odnosi na izgradnju novih objekata.
Negativan doprinos kretanju obujma građevinskih radova i dalje će dolaziti od niske razine investicija, koje su prvenstveno posljedica dugogodišnje recesije i izostanka razvojno usmjerenih gospodarskih politika. Pod utjecajem zahtjeva za snažnijom fiskalnom prilagodbom, u cilju smanjenja proračunskog deficita, država se najlakše odriče upravo kapitalnih investicijskih projekata (što ima izrazito negativan utjecaj na građevinski sektor), dok su privatne investicije u isto vrijeme zakočene nepovoljnim poslovnim investicijskim okruženjem te još uvijek niskom razinom poslovnog optimizma prodaja stanova Zagreb

Oznake: prodaja stanova Zagreb
- 15:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.12.2014., ponedjeljak

Šuker: Ako ne na Sveticama, kamp ćemo napraviti drugdje

ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker najavio je u ponedjeljak da će "HNS izgraditi nacionalni nogometni kamp na nekoj drugoj lokaciji, ako ne prođe projekt izgradnje na zagrebačkim Sveticama". Kako je u petak u izjavi za Hinu i najavila, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek u ponedjeljak je skinula s dnevnog reda sjednice Gradske skupštine točku o Sportsko-rekreacijskom centru (SRC) Svetice, "jer je je potrebna dorada".
Ovakvu odluku pozdravili su oporbeni zastupnici u Gradskoj skupštini, a na nju je danas reagirao i predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker.
"Krivo mi je što se to desilo. Imamo sredstva na računu i kad znamo što znači svaka kuna, svaki euro, svaki novac... Mi ćemo, ako nam ne prođe projekt na Sveticama to ćemo napraviti negdje drugdje. Krivo mi je. Znate da je politika u tome i da politika to treba riješiti. Mi ne možemo ništa", izjavio je Šuker, na konkfernciji za novinare u HNS-u iznajmljivanje stanova

Oznake: iznajmljivanje stanova
- 15:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.12.2014., petak

Bruto inozemni dug krajem listopada 45,8 mlrd eura

Dug sektora opće države u strukturi ukupnog bruto inozemnog duga tijekom niza recesijskih godina u Hrvatskoj bilježio je kontinuirani porast te je koncem kolovoza dosegnuo 28% udjela (što je primjerice za 12 postotnih bodova više nego krajem kolovoza 2009.). Prema novoj metodologiji ESA 2010, dug HAC-a i ARZ-a je reklasificiran iz podsektora trgovačkih društava u sektor opće države te je krajem kolovoza iznosio 12,9 milijardi eura (0,3% više nego u srpnju). Na godišnjoj razini, zabilježio je snažan rast za preko 1 milijardu eura ili 9,5%. Također, u usporedbi s koncem prošle godine, bruto inozemni dug države povećao se za 1,1%. Udio duga drugih monetarnih financijskih institucija tijekom niza proteklih godina ima tendenciju godišnjeg pada u strukturi ukupnog bruto inozemnog duga. Krajem kolovoza, s udjelom od 18% dug drugih monetarnih financijskih institucija iznosio je 8,3 milijarde kuna. Navedeni iznos je 0,4% manji nego u srpnju, a posljedica je razduživanja ovog sektora. Na godišnjoj razini zabilježio je dvoznamenkasti pad od gotovo 13% dok je u usporedbi s koncem prošle godine manji za 9,1%.
Do kraja godine očekujemo daljnji nastavak razduživanja institucionalnog sektora monetarnih i financijskih institucija, dok će istovremeno visoke potrebe države za novim zaduženjima već u narednim objavama potvrditi tendenciju rasta državnog duga te njegovog udjela u ukupno iskazanom bruto inozemnom dugu. U uvjetima očekivanog pada gospodarstva već šestu godinu zaredom, predviđamo da bi se razina inozemnog duga do konca godine mogla zadržati na razinama od oko 107% BDP-a nekretnine Dubrovnik

Oznake: nekretnine Dubrovnik
- 14:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

04.12.2014., četvrtak

Lalovac očekuje niži proračunski deficit, ostali ministri oprezni

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić kazao je uoči sjednice Vlade da se u njegovu ministarstvu redovito provode uštede tijekom cijele godine te da ih nastoje svesti u okvire onoga što se mora napraviti.
Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović rekao je, pak, da sve što se u njegovu ministarstvu moglo na troškovima uštedjeti to je i učinjeno.
"Radimo i dalje sve moguće reforme koje idu u tom kontekstu. Dakle, svaki trošak koji nije potreban će se ukinuti, a ono što je nužno za funkcioniranje ministarstva će morati ostat", ustvrdio je Zmajlović.
Maras: treba odgovorno planirati
"Mislim da se treba ponašati odgovorno, a odgovorno ponašanje podrazumijeva i odgovorno planiranje. Svi ministri su očito nešto planirali. Rebalans proračuna je zakon koji je usvojen u Hrvatskom saboru", kazao je uoči sjednice Vlade Gordan Maras, ministar obrta i poduzetništva.
Rekao je da i ne može komentirati hoće li proračunski deficit biti manji od planiranog na temelju osjećaja nekog od ministara, pa makar to bio i ministar financija te da li netko može ili ne može potrošiti određeni novac.
"Bio bih skloniji da se onda planira manji deficit. U ovom trenutku mogu jedino reći da vjerujem da kolege ministri rade odgovorno svoj posao, da su planirali svoje troškove koji su im nužni da bi ostvarili svoje ciljeve tijekom ove godine i to je jedini komentar koji mogu ja dati", izjavio je Maras uoči sjednice Vlade.
Na upit novinara je li time rekao da je Lalovac neodgovorni ministar, Maras je to zanijekao. "Rekao sad da su svi ministri odgovorni i da planiraju dobro, a da ne mogu rezonirati na temelju 'feelinga', na temelju toga kakav mi je osjećaj. Znači, planiram nešto na temelju aktivnosti koje ima određeno ministarstvo. E sad, da li će se sve izvršiti ili ne, normalno da jedan dio troškova neće biti utrošen, jer realno je da, sukladno zakonu o izvršenju proračuna nikad izvršenje ne može biti iznad 100 posto, uvijek će biti nešto manje, ali da se radi baš o 5 milijardi kuna, mislim da nije istina", rekao je Maras.
Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš, na pitanje novinara može li njezino ministarstvo u prosincu manje potrošiti, kazala je da projekte ne vežu uz prosinac, nego troše kroz svih 12 mjeseci u godini.
"Mi ćemo ove godine imati samo jedan problem, jer ćemo u 12. mjesecu nešto više potrošiti, a to je vezano uz poplavljena područja, jer možemo isplatiti situacije tek kad su radovi napravljeni, a glavnina radova će biti napravljena sad u 11. i 12. mjesecu", rekla je ministrica stanovi Zagreb Centar

Oznake: stanovi Zagreb Centar
- 15:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

02.12.2014., utorak

Mega projekt Stancija Grande dobio podršku umaških gradskih vijećnika

UMAG - Umaški gradski vijećnici u studenom su prihvatili izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Umaga vezano za područje Stancije Grande čime se otvaraju još jedna vrata za realizaciju mega turističkog projekta Stancije Grande blizu golf resorta na Crvenom Vrhu vrijednog 100 milijuna eura koji predviđa gradnju hotela s 200 postelja visoke kategorije i golf igralište s 18 rupa. Zanimljivo da te iste izmjene i dopune, kojima je prostorni plan Umaga usklađen sa županijskim planom, nisu prošle na sjednici vijeća lanjske godina kada su vijećnici plan stopirali zbog načina navodnjavanja golf igrališta te pitanja pomorskog dobra. A ovaj su put izglasane bez problema, piše Glas Istre.
Da se u dokumentu u odnosu na lani, kada nije prihvaćen, ništa nije promijenilo rekao je na vijeću i v.d. pročelnika upravnog za prostorno uređenje Vladimir Jakovac. Jedino je dokument, kaže, prema proceduri koju propisuje zakon, zato jer je odbijen, morao ponovno ići na javnu raspravu te na glasanje pred vijeće. Dakle, u ovom se dokumentu u odnosu na lani jedino promijenio datum održavanja javne rasprave. S time da primjedbi na plan u toku javne rasprave nije bilo. Isto je kazao i autor plana Dragan Radolović iz pulske tvrtke Urbis. Isto tvrdi i tamošnji vijećnik Marino Kocijančić koji je, kako kaže, bio suzdržan oko izglasavanja tog plana, te mu se čitava situacija čini čudnom.
S druge strane gradonačelnik Umaga Vili Basanesse pojašnjava da plan prvi put nije prošao jer neki elementi koji su se ticali obalnog pojasa te navodnjavanja nisu bili u skladu s umaškim prostornim planom te da je to sada riješeno.
- Primjedbe vijećnika bile su vezane za pojas uz more i ulazi li projekt u pomorsko dobro te su smatrali da je bitno da imamo pristup pomorskom dobru. Druga primjedba vijećnika odnosila se na navodnjavanje golf igrališta. Prije nekoliko godina imali smo velikih problema sa sušom kada je nastao problem oko navodnjavanja, a i imali smo neka negativna iskustva oko postojećeg golf terena baš po tom pitanju. A problem se javlja i kod poplava. Ove dvije sporne točke su sada riješene, tvrdi Basanesse prodaja stanova

Oznake: prodaja stanova
- 15:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #