luki2.blog.hr
petak, 03.11.2023.
Ubojice cvjetnog mjeseca
|
Jutro je počelo odlično: poštar je zvoni jednom :)))) i donio knjigu "Ubojice cvjetnog mjeseca", koju sam osvojila na Instagramu (javilo se tristotinjak ljudi, slučajnost je htjela da ova knjiga dođe u moje ruke). Hvala PlusČitaj! Time su me zapravo prislili (istina, indirektno) da odem pogledati film u kino. Trajanje: 206 minuta!:))))) Evo što sam pronašla o filmu na portalu Kinofilm.hr: Prvi vestern film Martina Scorsesea Redatelja filma i oskarovca Martina Scorsesea se ne mora posebno predstavljati budući da iza sebe ima jednu od najimpresivnijih karijera u svijetu filma. Dok njegov katalog filmova većinom sadrži gangsterske i biografske filmove, ovo je prvi puta da je redatelj s karijerom dugom 60 godina snimio vestern. Priča filma Ubojice cvjetnog mjeseca (Killers of the Flower Moon) se temelji na istinitim događajima o ubojstvima 60 pripadnika plemena Osage, a sve zbog pronalaska “crnog zlata“, nafte, na plemenskom teritoriju. Takav pronalazak bio je jedan od najvećih u to doba i učinio je Osage jednim od najbogatijih naroda tog vremena. Naravno, stigao je bijeli čovjek koji je želio svoj komad kolača uz izliku da želi pomoći. Ubojice cvjetnog mjeseca Lily Gladstone, Janae Collins i Jillian Dion kao članice plemena Osage Film je nastao prema knjizi Killers of the Flower Moon: The Osage Murders and the Birth of the FBI pisca i novinara Davida Granna. Knjiga je izašla 2017. godine, no čak i prije njena izlaska studio je kupio prava na filmsku adaptaciju. Nakon što je Covid zaustavio produkciju filma 2020. godine, napokon je krenulo snimanje 2021. s Martinom Scorseseom kao redateljem, scenaristom i producentom. Scorsese je scenarij prema knjizi napisao zajedno sa scenaristom Ericom Rothom koji je zaslužan za neke od najpoznatijih filmova proteklih desetljeća kao što su Forrest Gump (1994.), Zvijezda je rođena (A Star Is Born, 2018.) i Dina (Dune, 2021.). Priča o povjerenju i izdaji Scorsese je za Ubojice cvjetnog mjeseca okupio sebi poznatu i dugogodišnju ekipu suradnika poput Leonarda DiCaprija s kojim je snimio već pet filmova (Bande New Yorka, 2002., Avijatičar, 2004., Pokojni, 2006., Otok Shutter, 2010., Vuk s Wall Streeta, 2013.). Za razliku od DiCaprija, Robert De Niro je u Scorseseovim filmovima još od ranih 1970-ih i moglo bi se reći da je gotovo njegova muza, te su zajedno snimili devet filmova (Ulice nasilja, 1972., Taksist, 1976., New York, New York, 1977., Razjareni bik, 1980., Kralj komedije, 1982., Dobri momci, 1990., Rt straha, 1991., Casino, 1995., The Irishman, 2019.). Ubojice cvjetnog mjeseca U Ubojicama cvjetnog mjeseca, De Niro glumi Williama Halea, rančera zlih namjera za kojeg se sumnja da je organizirao ubojstva članova Osage plemena, a kako bi lakše došao do njihove zemlje bogate naftom. Leonardo DiCaprio je u ulozi Ernesta Burkharta, Haleovog nećaka koji je razapet između odanosti svojoj ženi iz Osage plemena i svog moćnog ujaka koji ga je nagovorio da se oženi njome. Prema riječima redatelja, ovo je priča o povjerenju i jednoj dubokoj izdaji, onoj vanjskog svijeta i naroda Osage, kao i Ernesta i njegove žene. Lily Gladstone je u ulozi Ernestove žene, Mollie, i naveliko se šuška kako bi njena izvedba u filmu mogla biti u utrci za zlatnog kipića iduće godine, što bi ju učinilo prvom Indijankom ikad koja bi bila nominirana za Oscara. Neki filmaši poput Spikea Leeja već joj javno daju svoj glas. Dopuštenje plemena za snimanje na njihovoj zemlji Da bi se ispričala ova potresna priča iz prošlosti jednog naroda čije posljedice se i danas poznaju, u ulogama ondašnjih domorodaca su pravi potomci plemena Osage, dok je redatelj cjelokupno pleme tražio da se film snimi na njihovoj zemlji kako bi sve bilo što više autentično. Mnogi od njih nisu bili samo glumci već i savjetnici na filmu, dok poglavica plemena Osage i glumica Lily Gladstone hvale Martina Scorsesea što je odlučio prikazati njihovu priču koju rijetki u svijetu znaju, no svi oni oduvijek žive s njom. U filmu još glume Jesse Plemons kao FBI agent Tom White koji je došao istražiti ubojstva, Brendan Fraser kao Haleov odvjetnik W.S. Hamilton, a John Lithgow je tužitelj Peter Leaward koji Halea želi strpati iza rešetaka zbog optužbi za ubojstva. U ostalim ulogama su Tantoo Cardinal, Cara Jade Myers, Jack White, Louis Cancelmi, JaNae Collins i mnogi drugi. Ovog svibnja Ubojice cvjetnog mjeseca imao je svoju premijeru na Filmskom festivalu u Cannesu i iako ih je mnogo, sve se slažu u jednom – Ubojice cvjetnog mjeseca je Scorseseovo remek-djelo. Od takvog majstora nitko nije niti očekivao ništa manje, pogotovo kad je okružen talentima De Nira i DiCaprija s kojima ujednačeno “diše” na svakom projektu kojeg rade zajedno. Ubojice cvjetnog mjeseca je nesumnjivo još jedna vrhunska filmska majstorija Martina Scorsesea koja će zadiviti sve pričom i pejzažima Divljeg zapada, te zaslužuje da se pogleda na najvećem mogućem platnu. Odstupit ću od pravila, pa ću najprije pogledati film, a tek onda pročitati knjigu. A o knjizi izdavač: PLUS- čittaj najbolje kaže (ja ne mogu za sada kazati ništa, jer sam tek dobila knjigu):  Ubojice cvjetnog mjeseca“ zaintrigirat će svakog obožavatelja true-crime formata. Ovo remek-djelo publicistike, autora Davida Granna, čita se kao najnapetiji triler. Grannova knjiga donosi priču o pohlepi, zavjeri, ubojstvima, politici i nevjerojatnom spletu okolnosti u kojima je nastajao američki FBI. Početkom 1870-ih pleme Osaga bilo je protjerano sa svoje zemlje u Kansasu na kamenjar naizgled bezvrijednog rezervata u sjeveroistočnoj Oklahomi. Desetljećima kasnije otkrilo se da pod tim tlom leže neka od najvećih nalazišta nafte u Sjedinjenim Državama. . Tada su, međutim – jedan po jedan – Osage počeli umirati. U rješavanje slučaja uključio se novoosnovani Istražni ured. Njegov mladi, ambiciozni ravnatelj J. Edgar Hoover angažirao je bivšeg teksaškog rendžera Toma Whitea, a ovaj je sastavio tim tajnih agenata, koji su, u suradnji s Osagama, počeli razotkrivati jednu od najnevjerojatnijih zavjera u američkoj povijesti… Ova monstruozna, istinita priča poslužila je i kao predložak za film holivudskom redatelju Martinu Scorseseju. U međuvremenu, Mia i ja smo išle kupiti Frontline Combo, zaštitu od buha i krpelja, i već sam je aplicirala Miji. Navečer: odlična promocija: Evo što kažu u najavi: Kul u gradu: Prekarnost - Priče iz Ubera Senke Božić Vrbančić. Moderirala je: Sanja Baković Kako je uspjela životnu situaciju svakodnevne vožnje taksijem prema bolnici pretvoriti u knjigu priča prožetu znanstvenom, antropološkom optikom, na još jednoj književnoj tribini "Kul u gradu otkrit" će nam sveučilišna profesorica antropologije Senka Božić Vrbančić. U svojoj knjizi "Prekarnost - priče iz Ubera" (Jesenski & Turk, 2023) autorica se kritički osvrće na probleme života u prekarnosti tj. u nesigurnom životu, kao i na društvenu atmosferu koja proizlazi iz nesigurnosti. U kabini taksija isprepliću se lokalne i globalne teme, a taksi postaje kontaktna zona u pokretu. Autorica razgovara s vozačima i vozačicama Ubera, prekarnim radnicima čiji rad organizira algoritam tj. Uberova aplikacija. Razgovore kasnije bilježi kao fragmente o temama kao što su život pod kreditima, ljubav prema domovini, iseljenje u Irsku, umirovljenici kao teret, bijeg na selo, nedostatak nade, konspiracije, vrijeđanje debelih žena, mržnja prema Romima, homoseksualcima i samohranim majkama...U razgovorima u kojima se možemo prepoznati svi, autorica odlazi korak dalje oslanjajući se na rad američke teoretičarke Lauren Berlant, te nas inspirira da vlastitu svakodnevicu pogledamo iz različite perspektive. A ja kažem da me se ova promocija baš dojmila. Knjiga je podijeljena u tri dijela: sloboda, mržnja i osudi se.... Sloboda. Može li se nazvati slobodom ako deset sati voziš Uber da bi bio sam svoj gazda i mogao preživjeti?! Ili je sloboda ipak nešto drugo....Drugo: mržnja prema različitosti, koja nastaje iz frustracije i nezadovoljstva situacijom u zemlji, pa naravno - netko mora biti kriv...Tko je kriv?! Uvijek onaj drugi....I treće, osuditi se napraviti potez prema ostvarenju svojih ciljeva, koliko god to teško bilo...To je onaj čuveni izlazak iz zone komfora.... Pisanje ove knjige je počelo tako što je autorica, inače sveučilišna profesorica, povrijedila nogu, pa je bilo potrebno svakodnevno odlaziti na Rebro...Zakompliciralo se...No, odlazak na Rebro obavljala je svakodnevno, na način da je u pomoć zvala taksi službu - u ovom slučaju Uber...I polako, vozači i vozačice počeli su joj pričati svoje životne priče - kako su se odlučili voziti, zbog čega misle da je to bio dobar (ili loš) izbor i sl. Fenomenalne minijature! Topla preporuka za čitanje! 
I još za kraj - rezultati mamografije: sve u redu, vidimo se za dvije godine. Naravno. živi i zdravi bili za dvije godine....Jedva postavile fotke, baterija je očito na izdisaju. Moram kupiti novi mobitel, nema druge. Samo da mi prebace sve podatke.... Sve fotografije u ovom postu moje su osobno. Ljubim! |
