luki2.blog.hr
srijeda, 25.01.2023.
Prevođenje iznutra i izvana
 U prvome razgovoru u fokusu su iskustva književnog prevođenja s nordijskih jezika – švedskog, norveškog i danskog. Sudjelovalo troje genijalaca, predstavnika „mlađe generacije“ koji, unatoč nježnim godinama, u nogama nose zavidan broj prevoditeljskih utakmica. Oni su: Sandra Ljubas (Pforzheim, 1992.) diplomirala je njemački jezik i književnost te švedski jezik i kulturu (prevoditeljske smjerove) 2017. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Studira na poslijediplomskom doktorskom studiju Humanističkih znanosti na Sveučilištu u Zadru. Autorica je nekoliko znanstvenih radova iz područja lingvistike i traduktologije te suautorica „Švedsko-hrvatskog rječnika leksičkih inovacija“. Radi u Zagrebu kao slobodna prevoditeljica, od čega se izdvaja njezin angažman na „Hrvatsko-švedskom razgovornom priručniku“. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca, sudjelovala je na brojnim jezičnim seminarima i radionicama književnog prevođenja u Švedskoj, Njemačkoj, Danskoj i Austriji. U okviru programa AIR Litteratur Västra Götaland provela je mjesec dana u istraživačko-prevoditeljskoj rezidenciji u Švedskoj, te mjesec dana u rezidenciji za pisce i prevoditelje Baltic Centre for Writers and Translators na otoku Gotlandu. Prevodi sa švedskog, norveškog, danskog i njemačkog jezika. *** Mišo Grundler (Slatina, 1988.) magistrirao je švedski i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prevodi sa švedskog, danskog, norveškog i engleskog jezika. Od 2011. godine radi kao prevoditelj na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje prevodi serije i filmove. Od 2015. godine predaje na književnim kolegijima kao vanjski suradnik na Katedri za skandinavistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 2021. asistent je na istoj katedri. Dosad mu je objavljeno tridesetak književnih prijevoda, uključujući romane, zbirke poezije, publicističku literaturu te kazališne predstave. Među prijevodima ističu se djela Henrika Ibsena, Augusta Strindberga, Kima Leinea, Toma Malmquista, Larsa Svendsena, Inger Christensen, Tove Ditlevsen i dr. Član je strukovno-umjetničkih udruga Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Društva hrvatskih audiovizualnih prevoditelja te Hrvatskog društva pisaca. Mišo je poseban!!!! *** Edin Badić (Zagreb, 1992.) diplomirao je 2017. anglistiku (prevoditeljski smjer) te švedski jezik i kulturu (prevoditeljski smjer) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija proširio je znanja o skandinavskim jezicima polazeći nastavu suvremenog danskog i norveškog jezika. Stažirao je u Odjelu za hrvatski jezik Glavne uprave za pismeno prevođenje Predstavništva Europske komisije u Zagrebu (2017.) i Europskog parlamenta u Luksemburgu (2018.). Apsolvent je Poslijediplomskog doktorskog studija Humanističkih znanosti na Sveučilištu u Zadru te dovršava disertaciju iz područja znanosti o prevođenju. Bio je vanjski suradnik na istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost „Uspostavljanje međukulturnih poveznica kroz prijevode dječje književnosti: tekst, kontekst, strategije“, gdje je proučavao prijevode nordijske dječje književnosti na hrvatski. Suautor je prijevoda „Hrvatsko-švedskog razgovornog priručnika“ (2018.) i dvaju izdanja „Švedsko-hrvatskog rječnika leksičkih inovacija“ (2018., 2019.) te autor više recentnih znanstvenih radova iz područja lingvistike i znanosti o prevođenju. Usavršavao se pohađajući stipendirane jezično-kulturne radionice i seminare u Švedskoj (Uppsala, 2016.) i Danskoj (Kopenhagen, 2019.). Kao stipendist programa „AIR Litteratur Västra Götaland“ proveo je jedan mjesec u istraživačko-prevoditeljskoj rezidenciji u Švedskoj (Jonsered, 2020.). Prosinac 2021. i siječanj 2022. proveo je u rezidenciji za pisce i prevoditelje Baltic Centre for Writers and Translators na švedskom otoku Gotlandu. Stalni je član Europskog društva za prevoditeljstvo (EST), udruge istraživača i znanstvenika History and Translation Network i Društva hrvatskih književnih prevodilaca te živi i radi u Zagrebu kao slobodni prevoditelj s engleskog, švedskog, danskog i norveškog jezika. Da se ne izleti s razgovornih tračnica u mnogim digresijskim zavojima, centralna točka razgovora bila su tri romana koje su prevoditelji recentno prenijeli na hrvatski, a koja su objavljena u Heninoj nakladi prošle godine – „Oporuka“ švedske autorice Nine Wähä, „Leksikon svjetla i tame“ norveškog autora Simona Strangera i „Pjesma nad pjesmama iz Ulice Palermo“ danske autorice Annette Bjergfeldt. Događaj je organiziran u sklopu projekta „Europa iznutra i izvana 2022.–2023“. i sufinanciraju ga Europska unija i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Meni je najzanimljivije bilo kada su prevoditelji počeli pričati o svojim iskustvima prevođenja, o tome kako više vole prevoditi recentnu književnost - jer mogu eventualno kontaktirati sa živućim autorom, da im pojasni ako nešto treba, pa makar i opisno. Zanimljivo je također da ova tri prevoditelja ne vole raditi prijevode preko trećeg jezika - tzv. posredničkog jezika, npr. danski preko engleskog i sl., nego rješenja traže direktno u jeziku na kojeg prevode. Danski i švedski se nekad zajedno učio na Filozofskom, ali sada ne postoji ta mogućnost. Sličnost jezika postoji, ali - kao što sam više puta isticala - upravo navodne sličnosti riječi ili izraza treba posebno provjeravati - jer mogu biti varljiva, i značiti nešto drugo.... U svakom slučaju, prevoditeljski poseo je zaista jako težak i treba biti neizmjerno pažljiv i nježan s riječima.... Volim Henu, jer pažljivo biraju autore, ali i književne prevoditelje, prepoznajući njihovu važnost.  Edin, Sandra i Mišo (s lojeva na desno)...Moderator naviruje..:)))) Ljubim! |
