Kada se mladi tenisač Marin Čilić plasirao u juniorsko finale Roland Garrosa, to je naravno izazvalo interes medija i javnosti. Pisalo se danima o Čiliću, njegovim počecima, ambicijama, servisu i sponzorima. Međutim najzanimljiviji su bili napisi o njegovom podrijetlu, zavičaju, domovini…


Novinar Slobodne Dalmacije napisao je sljedeću rečenicu: «Ulazak Marina Čilića u finale juniorskog Roland Garossa odjednom je unio nemir među dežurne dušobrižnike, "kako on može biti Hrvat, ako je iz Međugorja".» Novinar nudi i odgovor: «Vrlo jednostavno momak je izabrao Hrvatsku kao zemlju za koju će igrati i već je u "njenom dresu" osvojio momčadsko prvenstvo Europe do 16 godina (zajedno s Juricom Grubišićem), kao i pojedinačnu titulu europskog prvaka.

Osim toga, od ljeta 2002. godine stanovnik je Zagreba, dok su mu roditelji ostali živjeti u Međugorju. I u čemu je onda problem? Zbog čega toliko uzbuđenja? Možda su ljudi pomislili da smo pomahnitali, pa ga prisvojili. Nismo, kao ni Ivana Ljubičića. Je li tako? Ljubičić je rođen u Banja Luci, a izabrao je Hrvatsku kad je kao izbjeglica stigao u Rijeku u ratnom vihoru 1993. godine.» Nakon citirane obrane Čilića sljedi novo poglavlje naslovljeno: «Tko kaže da Čilić nije naš?». U njemu novinar traži pomoć u nogometnoj argumentaciji, pa nabraja nogometaše koji su rođeni u BiH, a igraju ili su igrali za reprezentaciju Republike Hrvatske: braća Kovač, Šimić, Didulica, Šerić, Živković, Neretljak…i zaključuje da «domovina nije uvijek tamo gdje si se rodio»!!! Novinar zatim kao dodatnu argumentaciju za svoju teoriju navodi slučaj dizača utega Nikolaja Pešalova, te rodoslovlja brojnih francuskih nogometaša, koji nisu rođeni u Francuskoj već diljem Afrike, ali im to ne smeta igrati za reprezentaciju Francuske, niti pak Francuzima umanjuje slast titule svjetskog prvaka. Dakle, prema Slobodnoj Dalmaciji Marin Čilić je unatoč «dežurnim dušobrižnicima» koji se pitaju kako može biti Hrvat ako je iz Međugorja, ipak Hrvat, jer je izabrao Hrvatsku kao zemlju za koju će igrati!

U zagrebačkom Večernjem listu naslov Goran je prepoznao i podnaslov Mladi hrvatski tenisač u lovu na naslov juniorskog pobjednika Roland Garrosa, a u tekstu piše kako će Čilić pokušati osvojiti Grand Slam turnir, što još nikome od Hrvata nije pošlo za rukom. A onda slijedi: «Iako će možda neki posegnuti za činjenicom i reći da dečko nije iz Hrvatske, Marin u Zagrebu živi od rujna 2002., a iza sebe već ima dugi staž u mlađim reprezentativnim selekcijama. Uostalom bio je i glavni igrač hrvatske vrste do 16 godina koja je lani osvojila dvoransko Europsko prvenstvo.» Dakle, prema Večernjem listu Marin Čilić je Hrvat, unatoč činjenici da nije iz Hrvatske, ali živi u Zagrebu i igrao je za hrvatsku reprezentaciju.

Mostarski Dnevni list objavio je 6. lipnja 2005. na naslovnoj stranici fotografiju Marina Čilića uz koju je stajao naslov Marin Čilić osvojio Pariz. Nadnaslov je glasio: Hercegovina dobila prvog pobjednika Roland Garrosa. Tekst najavljen na naslovnici započet je rečenicom: «Prvi Hrvat ikada koji je osvojio neki juniorski Grand Slam je dečko s ovih prostora. Marin Čilić. Momak iz Međugorja, rođen prije nepunih sedamnaest godina u Mostaru…» Dakle, prema Dnevnom listu Marin Čilić je iz Hercegovine, Hrvat, s ovih prostora, iz Međugorja, rođen u Mostaru!

Dopisnik Slobodne Dalmacije iz Sarajeva napisao je tekst pod naslovom Zanemaren jer je Hercegovac, u kojem navodi da su bosanski mediji ignorirali Čilićev uspjeh zato što je on Hercegovac. Dodao je kako je za bosanske medije važnija vijest kako je FK Bosna iz Mainza postala trećeligaš u Njemačkoj nogometnoj ligi i zaključio da bi Čilića bile pune novine da je Bosanac. I kao da je kritika djelovala? Već sutradan sarajevski Dnevni avaz objavio je tekst Tenisko čudo iz Međugorja, u kojem piše: «Kao što je slučaj s rođenim Banjalučaninom Ivanom Ljubičićem, tako i dječak iz Hercegovine nastupa pod zastavom Hrvatske, a ne BiH. Čilić je čak i bio član naše reprezentacije do 14 godina, ali je, kako kaže "trbuhom za kruhom" otišao u Zagreb.» Čilić je svoj odlazak u Zagreb prije dvije godine objasnio neusporedivo boljim uvjetima za rad.

U isto vrijeme dok se Čilić penjao na sami vrh svjetskog juniorskog tenisa, nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine igrala je kvalifikacijsku utakmicu protiv San Marina. Ta utakmica odigrana 4. lipnja 2005. nije značila ništa posebno, jer BiH već odavno nema nikakve šanse plasirati se na završni turnir svjetskog prvenstva u nogometu, koji će se odigrati u Njemačkoj 2006. Reprezentacija BiH dobila je utakmicu rezultatom 3 : 1, što je bilo puno veće iznenađenje, nego to bilo ponašanje navijača. Oni su naime navijali protiv svoga izbornika Blaža Sliškovića i uprave, šaljući im razne poruke s tribina, a najčešće se moglo čuti skandiranje «ustaše, ustaše». Trener reprezentacije Vlatko Glavaš, koji ističe da je on prvi Hrvat koji je zaigrao za reprezentaciju BiH, zbog čega je njegova porodica imala problema, kaže da je razočaran kao čovjek, ali (samo)utješno zaključuje kako to nisu bili pravi navijači, jer pravi navijači nikad ne bi tako navijali.

Marin Čilić nema problema sa svojim identitetom, niti sa svojim navijačima. Oni ga vole, poštuju njegov trud, njegov uspjeh. A on ne treba čitati Seton-Watsona, Plessnera ili Andersona da bi znao tko je. On to tako jednostavno zna. Hrvat iz Hercegovine, katolik. Rođen u Mostaru, odrastao u Međugorju, započeo trenirati na Mostarskim Vratima u Ljubuškom, nastavio u Zagrebu. Igrao za kadetsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine, zatim za juniorsku reprezentaciju Republike Hrvatske. Rodio se i odgojen kao Hrvat u hrvatskoj obitelji, njegovi preci bili su Hrvati svjedočili su životom svoje hrvatstvo i onda kada je od «dežurnih dušobrižnika» smatrano nazadnim, reakcionarnim, opasnim po socijalističku jugoslavensku zajednicu…Oni nisu za to marili, niti za okupacijske države i vlasti koje su dolazile i odlazile: Turska, Austrougarska, Dvije Jugoslavije…nije ih bilo briga uklapaju li se u zaključke Berlinskog sporazuma ili AVNOJ-a, ne briga ih je li njihov osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu u skladu s Daytonskom sporazumu, projektom Zapadnog Balkana…Konačno, Marin Čilić, osim što je etnički Hrvat, i građanin je Republike Hrvatske. Ima i hrvatsko državljanstvo, domovnicu, putovnicu, živi u Zagrebu, čak je i porezni obveznik što je posebno važno političkoj birokraciji. U čemu je onda problem? Zašto onda Čilić nije naš i čiji je gospodo dušobrižnici, gospodo neznalice? Kako to on može ne biti Hrvat ako je iz Međugorja? Ne skandirate li to i vi poput onih «navijača» reprezentacije BiH, neke smiješne pridjeve iz prošlosti? Posebno zanimljivo bilo je pisanje novina o atmosferi u Međugorju u vrijeme finala Roland Garossa, u krugu Čilićeve obitelji i prijatelja. Meč su pratili u gostionici Kod pitome drače. Nekako mi to ime gostionice govori da će u Međugorju i u Hercegovini još dugo živjeti Hrvati, govorit će hrvatskim jezikom i voljet će svoju Hercegovinu, svoj pitomi, ali i dračeviti zavičaj, ne hajući za jalne «dežurne dušobrižnike», koji ispijaju svoje kavice u Charliju, Bulldogu, Down Townu, niti za smiješne čaršijske ignorante. Konačno i danas u svijetu više ljudi zna za Međugorje, nego za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu zajedno. A i ne kaže se uzalud Preko drače do zvijezda!

napisao : Analitičar poskok.info

LIVNO - Premda se po Zakonu još godinu i pol dana mogu podnositi zahtjevi za ostvarivanje statusa ratnog vojnog invalida, već sada je jasno kako će ta brojka biti znatno veća u odnosu na dosadašnju. Samo u Livnu zaprimljeno je oko 150 novih zahtjeva, a povećanje se bilježi u svim ostalim općinama.
Skrivanje bolesti
Ipak, kad se zbroji dosadašnji broj RVI-ja u Hercegbosanskoj županiji začuđujuće je mali u usporedbi sa županijama ili općinama koje nisu ili su imale znatno manje bojišnice. Tako je, po podacima županijske Uprave za branitelje, na više od 100 km bojišnice u toj županiji, odakle su krenule akcije oslobađanja RH i BiH, do sada status RVI-ja ostvarilo tek oko 600 branitelja, a primjerice u susjednoj Zapadnohercegovačkoj dvostruko više, dok je u samom gradu Konjicu zabilježeno čak 900 RVI-ja.

Tuzlanskih 18.000 i sarajevskih 22.000 RVI-ja za Hercegbosansku županiju neusporedive su brojke. Povećano zanimanje pripadnika HVO-a za ostvarivanje tih prava uzrokovano je brojnim razlozima. Prije svega, još je popriličan broj onih koji iz kojekakvih razloga do sada nisu podnosili zahtjeve, a sada, 10 godina nakon rata, sve teže podnose posljedice ranjavanja ili oštećenja uzrokovanih ratom.

To se naročito odnosi na oboljele od PTSP-a koji do sada, najčešće iz patrijarhalnih razloga, nisu prijavljivali teškoće te vrste. Mnogi će branitelji u nedostatku posla svoju egzistenciju pokušati riješiti na taj način. Odluka Vlade Hrvatske u kojoj se navodi kako će ta populacija biti zbrinuta do 2008. godine još je više povećala zanimanje za ostvarenje tih prava.

Naravno, u cijeloj priči ima i onih, i to ne mali broj, koji će pokušati zloporabiti i pokušati ostvariti status RVI-ja premda na to nemaju pravo. Među invalidima koji su to pravo stekli na bojišnici naveliko se priča o zloporabama i pokušaju stjecanja toga prava na razne načine.

Trenutačno najaktualniji način upravo je PTSP. Tako se nerijetko pojavljuju liječnički nalazi i dijagnoza te bolesti iz, primjerice, 1995. godine, napisani na tek otiskanom i novom papiru. Po onome što se može čuti među invalidima, postoji skupina liječnika u Hercegovini koja je za 1.000 KM, ili više, spremna izdati takav nalaz.

Mito za dijagnozu
Također govore i o liječnicima koji za stjecanje ili povećanje postotka invalidnosti traže novac, premda su se i na javnim mjestima žalili zbog toga, o konkretnim imenima ne žele govoriti. Sudeći po dosadašnjim iskustvima, većina će radije kod takvih liječnika "platiti" stupanj invalidnosti nego ih prijaviti policiji.

Premda ne taj način omalovažavaju prave invalide i sve za što su se oni borili, do sada nitko nije službeno prijavljen zbog toga. Jedina je prilika da se te nepravilnosti isprave upravo započeta revizija.
( vecernjilist)

Čović je kazao da je od Livnjaka koji su nazočili tribini čuo kako BiH treba pažljivo urediti, tako da se osigura apsolutna jednakopravnost tri naroda, dodavši da je njegov osjećaj da većina Livnjaka BiH doživljava kao zajednicu triju naroda prepoznatu kroz tri federalne jedinice ili tri republike.U organizaciji Općinskog odbora Hrvatske demokratske zajednice, izaslanstvo HDZ-a BiH predvođeno predsjednikom stranke Draganom Čovićem, dopredsjednikom HDZ-a i predsjednikom Fedracije BiH Nikom Lozančićem te dopredsjednicom HDZ-a i federalnom ministricom pravosuđa Borjanom Krišto, sinoć je u prepunoj dvorani Narodnog sveučilišta u Livnu održalo javnu tribinu o ustavnim promjenama u BiH, javlja dopisnik NINA-e.

Čović je ponovio stav stranke o neprihvatljivosti kozmetičkih izmjena Ustava BiH, ustvrdivši da se HDZ zalaže za donošenje novog ustava u demokratskoj proceduri, kojim će se izjednačiti prava naroda sukladno europskim standardima i načelima koja vrijede u zemljama zapadne demokracije.

Pitanjem svih pitanja čelnik HDZ-a BiH nazvao je teritorijalnu organizaciju Bosne i Hercegovine, koju treba dogovoriti s druga dva naroda, naglasivši da će ovaj put Hrvati sami odlučivati o svojoj sudbini, jer hrvatski narod u BiH sebe mora smatrati konstitutivnim narodom, a ne ničijom dijasporom.

«Ključno stajalište HDZ-a BiH je novi ustav Bosne i Hercegovine koji će biti izraz volje tri konstitutivna naroda i snažno decentralizirana država koja će biti racionalno organizirana», kazao je Čović, ocijenivši da je Dayton najviše štete nanio hrvatskom narodu te da ovako uređena BiH ne odgovora ni jednom od tri konstitutivna naroda, ali da Srbi i Bošnjaci, u odnosu na hrvatski narod, imaju prednosti koje proistječu iz Daytonskog sporazuma.

Čović je kazao da je od Livnjaka koji su nazočili tribini čuo kako BiH treba pažljivo urediti, tako da se osigura apsolutna jednakopravnost tri naroda, dodavši da je njegov osjećaj da većina Livnjaka BiH doživljava kao zajednicu triju naroda prepoznatu kroz tri federalne jedinice ili tri republike.

Visoko izaslanstvo HDZ-a BiH u ponedjeljak je posjetilo općinu Bosansko Grahovo, kojom prilikom su otvorene nove prostorije Općinskog odbora stranke te održana svečana sjednica posvećena 15. obljetnici osnutka HDZ-a BiH, a položeni su i vijenci na spomen obilježju poginulim hrvatskim braniteljima u toj općini.

(NINA) nv

Radovi na izgradnji drugog dijela gradske obilaznice u Livnu, na potezu od Zgona do Brine, u završnoj su fazi...., a prema riječima pomoćnika načelnika za graditeljstvo i prostorno uređenje Tihomira Lauša, završetak ove dionice ovisi isključivo od vremenskih prilika radi asfaltiranja, javlja dopisnik NINA-e.
Lauš je kazao da je vrijednost ove faze radova oko 500.000 maraka, te da će nakon druge faze sljedeće godine biti realizirana treća, završna faza ovog projekta vrijednog oko dva milijuna marka, od Brine do Goričke ceste.

(NINA) nv

Jedino se zna ima li ga više, npr- u Slavoniji, Zagrebu ili pak u Njemačkoj. Zadnje veliko iseljavanje «trbuhom za kruhom» bilo je šezdesetih godina, i to u žitorodnu Slavoniju, a potom u zemlje zapadne Europe, najviše u Austriju i Njemačku. Za većinu Livnjaka privremeni rad postao stalnim, a stariju generaciju smjenjuju mlađi. Mnogi će livanjski gastarbajteri reći da im je Njemačka druga majka, jer otkad je njemačke bolje se živi. No, reći će: i to ima svoju cijenu!
Livnjaci izvan Livna dali su također značajan prinos obrani Republike Hrvatske i hrvatskih interesa u Bosni i Hercegovini. Sedamdesetih godina organiziraju zavičajni klub Livnjaka, kojih u Zagrebu ima nekoliko tisuća. Mnogi su uključeni u najviše sfere hrvazskog gospodarskog, kulturnog i umjetničkog života.

Da bi se uživalo u netaknutoj prirodi Livna i livanjskog kraja, Livno ima hotele s kvalitetnim restoranima i dobrom ugostiteljskog ponudom.

Doista, tko traži, uvijek će naći dovoljno razloga da svrati u Livno i njegov kraj.
A on će mu uzvratiti – kao i uvijek – srdačno i velikodušno.

Na čast njemu kojeg pohode i onome tko ga pohodi!

Prema jednoj narodnoj pjesmi livanjski beg ( najvjerojatnije Ali-beg Firdus)
Nostalgično u tuđini prisjeća drevnog Livna, te pita:

Je li Livno što je nekad bilo?
Je l' mehana kraj Sučića hana?
Je li u njoj krčmarica Mara?
Nosi l' Mara tri kratka fistana:
Jedan plavi štono momke mami,
Drugi žuti štono momke ljuti?
Treći bili sviju ih razdilila.

LIVNO - Kantonalno vijeće Stranke za BiH Livno ovih je dana po ko zna koji put kod Ministarstva obrazovanja Livanjskog kantona protestovalo zbog jezičke diskriminacija koja se ovdje provodi već više od četrnaest godina. Naime, u obrazovanju i kulturi LK je i dalje u upotrebi isključivo hrvatski jezik, a hrvatski nastavni planovi i programi u upotrebi su u svim školama, izuzev neznatnih ustupaka u Drvaru i Glamoču.

Zbog toga se od nadležnog ministra traži da poduzme sve ustavne i zakonske mjere kako bi već od drugog polugođa tekuće školske godine u upotrebi bio i bosanski jezik te bh. nastavni planovi i programi. Jer, kako se navodi u protestu, “Bošnjaci nisu nikakav manjinski narod u kantonu, kakvim ga žele neki predstaviti, već ravnopravan i konstitutivan pa bošnjačka djeca polažu pravo na obrazovanje na vlastitom bosanskom jeziku i po programu vlastite države”.

U saopštenju koje je Kantonalno vijeće SBiH izdalo ovim povodom kritikuje se inertnost prosvjetnih radnika Bošnjaka “koji još nemaju hrabrosti javno zatražiti da predaju na bosanskom jeziku”. Istovremeno je zamjereno vijećniku SDA u kantonalnoj Skupštini Aliji Đugumu, inače predsjedniku Odbora za školstvo, koji još nije razmatrao ovu problematiku, a pogotovo što ovu diskriminaciju nije predložio kao tačku dnevnog reda na zasjedanju Skupštine.

LIVNO - Za potrebe novosagrađene vojarne na lokalitetu Orlovača, vijećnici livanjskog Općinskog vijeća ustupili su u petak Ministarstvu obrane FBiH osam hektara zemljišta. Cijena je simbolična, samo jedna KM.

Prije nego se pristupilo izgradnji ove vojarne, 2002. godine Federalnom ministarstvu je na istom lokalitetu potpuno besplatno dodijeljeno hektar i pol zemljišta. Kako se čulo, u pozadini zahtjeva za odobravanjem dodatnog zemljišta su NATO standardi. Oni se, naravno, u ovom slučaju odnose na površinu kruga vojarne, piše Slobodna Dalmacija.

Raspravljajući o ovoj točki dnevnog reda, jedino je bila sporna cijena. Pojedini oporbeni zastupnici, kao npr. Željko Krišto zalagali su se za to da se traženo zemljište na Orlovači proda federalnom Ministarstvu obrane za jednu marku, ali po metru četvornome.

Protiv usvojene cijene je, također, bio i Stipo Gotovac. On je tražio da cijenu metra četvornog spomenute površine odredi Stručna komisija općine, a da se novac koji se dobije od te prodaje upotrijebi za sanaciju veoma zapuštene komunalne infrastrukture na Brini, u naselju u čijoj se neposrednoj blizini nalazi novosagrađena vojarna.

Međutim, taj, kao i prijedlozi ostalih oporbenjaka nije dobio podršku ostalih vijećnika. Naime, glavna argumentacija svih koji su se zalagali za to da se za simboličnu jednu KM federalnom Ministarstvu obrane odobri traženih osam hektara zemljišta na Orlovači se svodila na ekonomske efekte, koje ovoj općini donosi vojarna.

Riječ je o novim radnim mjestima, povećanju prometa robe i usluga, kao i drugim efektima čisto financijske naravi. Usto, spomenuta je i činjenica kako se ovdje radi o običnom kamenjaru. Odluka o prodaji spomenutog zemljišta federalnom Ministarstvu obrane sadrži, također, i odredbu po kojoj će to isto zemljište biti vraćeno u posjed livanjskoj općini u slučaju da vojarna odseli iz nje.

Ovo je čini se i prvi put da su vijećnici livanjskog Općinskog vijeća bili tako široke ruke prema nekomu tko nešto gradi u Livnu. Za jednu KM mi se ne sjećamo da je netko nešto dobio u ovoj općini, pogotovo ne neko zemljište.

A gradili su i zapošljavali mnogi. Gradilo se, također, i u tom kamenjaru, u neposrednoj blizini te nove vojarne, ali, koliko je nama poznato, izuzev ratnih stradalnika, nitko drugi tu nije dobio zemljište besplatno. Federalna vojska ispade socijalni slučaj, a da stvar bude zanimljivija, taj isti socijalni slučaj digao je nogu da sutra bude u sastavu takve elite kao što je NATO.

Lepa Brena trebala je nastupiti u talk showu "Ništa osobno" Nives Ivanković. No, njezin nastup zabranio je urednik Zabavnog programa HTV-a, Aleksandar Konstadinov.
ZAGREB - Lepa Brena trebala je nastupiti u talk showu "Ništa osobno" Nives Ivanković. No, njezin nastup zabranio je urednik Zabavnog programa HTV-a, Aleksandar Konstadinov.

"Dok sam je urednik Zabavnog programa, Brena u njemu neće gostovati pa tako niti u showu "Ništa osobno". Ne radi se o tome da je ona politički nepodobna, jer to nije slučaj, kao primjer mogu navesti nedavno gostovanje Ljubiše Samardžića u "Večernjoj školi". Jednostavno, za njenu glazbu koja ju je proslavila, po mom mišljenju, nema mjesta na HTV-u." - kazao je Kostandinov za Novi List.

Podsjetimo, Brena je prošle godine gostovala u showu Alke Vuice na Novoj TV, a interes za emisiju, kao i njezina gledanost, bili su vrlo visoki.

Komentar izjave Konstadinova o zabrani nastupa Lepe Brene Index.hr zatražio je od glasnogovornika HRT-a Janoša Roemera.

"Gospodin Konstadinov je urednik na HTV-u i kao takav je referentan za posao kojim se bavi." - kazao je Roemer.

"Konstadinov je odučio prema stručnim kriterijima koje ima, te je svoju odluku precizno objasnio." - zaključio je Janoš Roemer.

Nedavno usvojeni Zakon o Javnom RTV servisu, kojim je Bosna i Hercegovina konačno ispunila i posljednji uvjet iz studije izvodljivosti, što je pak omogućilo proces otpočinjanja pregovora o stabilizaciji i pridruživanju, jedino telekom operatori u BiH nisu dočekali s velikim oduševljenjem.

Naime, novi Zakon o javnom RTV servisu predviđa da su u slučaju da telefonski pretplatnik ne plati RTV taksu, telekomi dužni obustaviti pružanje telefonskih usluga dužniku sve dok se ta obveza ne izmiri. To do sada nije bio slučaj, tako da su oni građani koji su željeli izbjeći zakonsku obvezu plaćanja RTV takse, odbijali plaćati račun za telefon, za što bi im dolazila opomena, ali na njemu nije bio dug za RTV takse, nego samo dug za telefon. Taj sustav naplate im je omogućavao da na taj način izbjegavaju plaćanje RTV takse, čime je javni RTV servis ostajao uskraćen za novac namijenjen proizvodnji RTV programa.
Koliko će ovaj zakon biti opterećenje za HT Mostar, pitali smo predsjednika Uprave HT-a Stipu Prlića, koji nam je kazao kako će se oni izjasniti o spomenutom zakonu tek onda kada taj zakon bude objavljen, jer do sada to još nije učinjeno.
I prije njegove službene objave Prlić ističe kako će novi Zakon o Javnom RTV servisu biti opterećenje za poslovanje HT-a Mostar.
Sličnog su stajališta i u BH Telecomu, ali i generalni direktor te tvrtke Hamid Katica, kao i prvi čovjek HT-a Prlić, koji su kazali kako se sa zakonom mogu slagati ili ne, ali ovaj zakon, kao i svaki drugi, mora se poštovati, odnosno provoditi.
Za razliku od čelnika operatora u Javnom RTV servisu su znatno zadovoljniji novim zakonom.
Generalni direktor Javnog RTV servisa Drago Marić u izjavi za Slobodnu Dalmaciju naglašava kako su direktori tri telekom operatora kazali kako će poštovati novi zakon o javnom RTV servisu te da je to svakako važna činjenica.
— Prije smo imali ugovor, a sad imamo zakon — ističe Marić naglašavajući činjenicu kako primjenom novog zakona telekom operatori ne rade za Javni servis, nego za državu, jer se radi o ispunjenju 16 uvjeta iz Bruxelleskog dokumenta koji traži da država osigura financijsku samoodrživost i programsku neovisnost javnih emitera.
Marić kao pozitivan efekt od primjene novog zakona očekuje, kada je u pitanju naplata RTV takse, koja je sada na razini države, skromnih 52 posto.
— Svakako očekujem da će naplata biti veća od sadašnje, jer da emiteri pokriju sve račune, naplata RTV takse trebala bi biti između 60 i 70 posto — kaže Marić, navodeći primjer kako je postotak njezine naplate u susjednoj Hrvatskoj i Sloveniji preko 90 posto, a u zemljama zapadne Europe viši od 95 posto, naglašavajući kako to govori i o postojanju građanske odgovornosti i svijesti za financiranje javnih institucija.
Govoreći o prednostima koje donosi novi zakon o Javnom RTV servisu, direktorica Sektora za naplatu RTV takse Javnog RTV servisa Tonka Knežević ističe činjenicu da ubuduće HT Mostar neće moći ispostavljati račun za telefon koji ima izgled opće uplatnice.
— Takvim izdavanjem računa cijelo vrijeme bilo je omogućeno građanima izbjegavati plaćanje RTV takse, a sada to više neće biti moguće — istaknula je Knežević.
Ona je ujedno izrazila uvjerenje da će se stupanj naplata RTV takse primjenom novog zakona svakako povećati, a što će omogućiti normalnije poslovanje javnih emitera i ispunjavanje njihovih obveza kako prema zaposlenicima, tako i prema svojim gledateljima, sadržajnijim RTV programom.
Prema njezinim riječima telekom operatori su dužni voditi računa o naplati RTV takse s jednakom pozornošću kojom vode računa i o naplati računa za telefonske usluge koje pružaju.

(Slobodna Dalmacija)

Da bi bolje razumjeli međusobnu povezanost svijeta internetskih dnevnika, popularnih blogova i poslovnih komunikacija, pretraživač internetskih dnevnika Technorati i tvrtka za odnose s javnošću Edelman proveli su istraživanje. Istraživanje je provedeno među primateljima Technoratijeve brošure (newslettera) – objavila je agencija NET. Utvrdili su da su se autori internetskih dnevnika odlučili na pisanje prije svega zato da bi se na svom području pokazali kao autoritet (33,6% ispitanika). Od ostalih razloga ispitanici su navodili da su se za internetske dnevnike odlučili radi zapisivanja svojih misli (31,5%) i povezivanja s drugim osobama (20,3%). Oko 4,6% ispitanika odlučilo se radi zarade. Istraživanje je pokazalo da za internetske dnevnike koje postavljaju tvrtke vlada manje zanimanje nego za dnevnike koje pišu osobe ili zaposlenici.
(VIDI)

Iako se prilično diskretno ovih dana kroz medije provlači vijest da je "Google shvatio da je hrvatsko tržište isplativo" i da upravo kroz Hrvatsku počinje širenje "prema istoku Europe u sklopu svog razvojnog plana", najvjerojatnije će se prvo pravo predstavljanje web-tražilice Google.hr dogoditi na Zagrebačkom velesajmu u sklopu sajma Info.

Na web-stranicama Zagrebačkog velesajma može se u katalogu izlagača pronaći Google, a detalji o registraciji domene dostupni su na stranicama HR-DNS službe.

Tamo stoji da je domenu Google.hr službeno kupio Google Ireland Limited, odgovorna osoba je Rose Ann Hagan, a administrativno-tehnička osoba Džanan Drobić, ujedno i vlasnik tvrtke Sayber d.o.o.

Google.hr za sada kao hrvatska inačica radi samo u Internet Exploreru, dok u Mozilla Firefoxu sustav još uvijek ima puno gramatičkih grešaka.

Nakon provedene revizije zakonitosti zapošljavanja u županijskim tijelima vlasti Agencija za državnu službu FBiH u HBŽ-u, čije je sjedište u Livnu, u petak je uručila 17 rješenja o prestanku radnog odnosa djelatnicima u županijskoj administraciji za koje je postupkom revizije utvrđeno da su u radni odnos primljeni bez javnog natječaja i suprotno Zakonu o državnoj službi FBiH, javlja dopisnik NINA-e.

Prema dostupnim informacijama, revizijom su utvrđena 24 slučaja nezakonitog zapošljavanja u državnoj službi na području Hercegbosanske županije, a revizija je izvršena u svim županijskim tijelima vlasti izuzev Ministarstva unutarnjih poslova koje će također biti predmetom revizije zapošljavanja djelatnika MUP-a. Rješenja o otkazu pripremljena su za još sedam nezakonito zaposlenih djelatnika u državnoj službi, a bit će im uručena sljedećeg tjedna.

Među djelatnicima kojima su uručena rješenja o otkazu, prema neslužbenim informacijama, nalaze se i neki visokopozicionirani dužnosnici županijske izvršene vlasti, a djelatnici kojima su uručena rješenja o otkazu imaju pravo prigovora Agenciji za državnu službu FBiH u Sarajevu, čija je odluka konačna i neopoziva.

Nedostatak sigurne kuće, odnosno prihvatilišta za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja, koje je na području Hercegbosanske županije u stalnom porastu, jedan je od najvećih problema žena s tog područja,smatra Emira Hodžić, predsjednica Udruženja žena Li-woman iz Livna.

U izjavi za agenciju NINA Hodžićeva je potvrdila da nasilje u obitelji na području HBŽ-a uzima sve više maha, o čemu svjedoči i podatak da je prošle godine evidentirano 340 prijavljenih slučajeva. Protiv nasilnika, uglavnom muževa i očeva, podnesene su 24 kaznene i 15 prekršajnih prijava, dok je još deset osoba upozoreno, a devet poslano na liječenje u odgovarajuće zdravstvene ustanove.

Trend porasta nasilja u obitelji nastavljen je i u proteklom razdoblju tekuće godine, naglasila je Hodžićeva i dodala da je Udruženje Li-woman, u suradnji s Centrom za socijalni rad u Livnu, nevladinim organizacijama i MUP-om, pokrenulo inicijativu za otvaranje sigurne kuće ili prihvatilišta za žene i djecu, te s tim u svezi dostavilo zahtjev Općinskom vijeću Livna i Vladi Hercegbosanske županije.

Predsjednica Udruženja Li-woman je također istaknula da je anketa, koju su nedavno provele neke nevladine organizacije u toj županiji, pokazala da je nasilje u obitelji itekako prisutno, ali da 83 posto ispitanika smatra da se o tome još šuti i da se slučajevi nasilja ne prijavljuju zbog tradicionalnog shvaćanja i predrasuda male sredine da je nasilje u obitelji privatna, a ne javna stvar te da stoga treba ostati «između četiri zida».

Ratni put generala Ante Gotovine, bivšeg pripadnika Legije stranaca, počinje njegovim dolaskom u Zagreb sredinom 1991. Pridružio se Prvoj brigadi Zbora narodne garde na ratištu u Novskoj i preuzeo obranu grada na prostoru od Novske do Jasenovca, gdje je i ranjen. Nakon zapadne Slavonije 1992. je otišao u Hercegovinu, a u proljeće iste godine postaje zapovjednik Hrvatskog vijeća obrane Stožera Livno. Tada se prvi put susreo i s generalom Jankom Bobetkom koji je tada bio zapovjednik Južnog bojišta. Uspješno je provodio obranu Hercegovine oko Livna pa ga je zamijetio i Bobetko koji je za njega tvrdio da je bistar, vrlo discipliniran vojnik koji postupno uči.Ratni put generala Ante Gotovine, bivšeg pripadnika Legije stranaca, počinje njegovim dolaskom u Zagreb sredinom 1991.
Ulomak clanka Nacional

LIVNO - Još prije godinu dana članovi Speleološkog društva "Mijatovi dvori", spuštajući se u prirodnu jamu na lokalitetu Gluvin vrh, pronašli su skeletne ostatke nekoliko osoba. Radi se o jami otvora širokog oko tri metra, dubokoj oko 30 metara, s prostorijom na njezinu dnu promjera 5 puta 12 metara. Jama se nalazi na sjevernoj strani planine Cincar, iznad sela Donji Malovan. Uz sudski nalog i nazočnost patologa speleolozi su ponovili istraživanje i pronašli nepotpune kosture triju osoba. Premda obrada još nije završena pretpostavlja se da se radi o ostacima mlađih osoba, jednoj od 12 do 15 godina starosti te dvije starosti od oko 30 godina. Po onome što se do sada zna, ostaci datiraju iz proteklog rata.
Zasad se ne zna se odakle potječu i koje nacionalnosti su osobe čiji su ostaci pronađeni. Ono što tužiteljstvo najviše zanima je činjenica kako uz kosture nisu pronađeni tragovi odjeće i obuće. To upućuje na zaključak da se možda radi o sekundarnoj grobnici. No kako se jama godinama urušavala i zatrpavala postoji mogućnost da su mogući pokazatelji koji bi otkrili radi li se o civilnim ili vojnim žrtvama rata te o eventualnom porijeklu ostataka ostali zatrpani. Tužitelj Mladen Stojanović koji vodi taj slučaj najavio je još najmanje jedno istraživanje jame kojim će se kompletirati dosadašnji nalazi, ali i otkriti eventualni novi ostaci. Porijeklo ostataka utvrdit će se DNK metodom.

Inače, tomislavgradskim speleolozima poznatim po istraživanju jama i pećina diljem zemlje i svijeta to je prvo istraživanje na zahtjev sudskih organa.
(Vecernji list)

LIVNO Bauk ptičje gripe kruži svijetom, najjednostavniji je opis onoga od čega ljudi strahuju u zadnje vrijeme i u BiH, posebice nakon što je potvrđeno prisustvo virusa u susjednoj Hrvatskoj. Stanovnici livanjske općine već su počeli prepričavati kako su mrtve ptice viđene na lokalitetu Šatorskog jezera, što niti jedna od mjerodavnih službi nije potvrdila.
U strahu od opasnog virusa mještani pojedinih sela zatočili su svoje kokoši u zatvorene prostore, a kako su u strahu velike oči ove godine je, za razliku od ranijih, cjepivo protiv obične gripe jednostavno razgrabljeno, a riječ je o 1.600 doza cjepiva za razliku od prošle godine, kad je propalo 500 doza cjepiva. No, livanjska općine rizično je područje zbog najveće umjetne hidroakumulacije Buško blato, koja je uz kanal i malo Lipsko jezero privremeno odmorište ptica selica. Tu su još riječni tokovi, Sturba, Bistrica, Žabljak, te jezero Mandek.

Prva jata šljuka na to područje dolaze oko 1. studenoga, a nešto kasnije i druge selice, divlje patke i guske koje se putujući iz Skandinavije i drugih hladnih europskih područja na jug odmaraju na ovdašnjim vodotocima. Zanimljivo je da lovačke udruge nisu dobile nikakvu pismenu obavijest o zabrani lova na ptice koju je izdalo resorno federalno ministarstvo, nego su o tome doznali iz medija.
(vecernji list)

Nema ptičje gripe u HBŽ-u

LIVNO - Kako bi ukazali na izuzetno tešku situaciju u kojoj se nalaze, poljoprivredni proizvođači s područja Hercegbosanske županije, uglavnom iz Livna i Tomislav Grada, organizirali su u srijedu mirni prosvjed ispred zgrade županijske vlade.

Ipak, ono što ih je najviše dovelo na tome mjesto, a riječ o njih šezdesetak, su izostali županijski poticaji. Prema usvojenom proračunu, oni su ove godine trebali iznositi milijun KM, ali od tih sredstava još nitko od poljoprivrednih proizvođača nije dobio niti jednu marku. Poljoprivrednici su mišljenja da je i taj njima namijenjeni iznos, kao u ostalom i gotovo kompletan prihod koji ostvaruje ova županija, otišao u plaće korisnika županijskog proračuna.
Prosvjednici, naime, barataju podatkom da se čak 98 posto proračunskih prihoda troši na plaće uposlenih, a da se o onima koji pokušavaju živjeti od poljoprivrede uopće ne vodi računa. Svima njima, naglašavaju oni, poticaji su upravo ti od kojih bi trebale živjeti njihove obitelji. Naime, sav njihov prihod ode za pokriće velikih troškova proizvodnje.
Kako se čulo, pogotovo su u teškoj situaciji ovčari. Oni već deset godina ne znaju što su poticaji, a, kako stvari stoje, bez njih će biti i ubuduće. S druge pak strane, svoje proizvode nemaju komu ni plasirati.
Božo Ivanković iz Rašeljaka tako ističe da posjeduje stado od 200 ovaca, ali da bi bolje živio kada bi, umjesto uzgoja tolikog broja ovaca, primao socijalnu pomoć. U ništa boljoj situaciji nije ni njegov susjed Jakov Čirko. On se već dvadesetak godina bavi uzgojem koza. Trenutno ih ima više od tristo i, kako kaže, nikad u težoj situaciji nije bio. Namjerava ih prodati oko dvjesto, no, tuži se, kako nije u mogućnosti pronaći kupca.
Na žalost, svoju muku su poljoprivrednici ovom prigodom mogli iznijeti samo nekolicini novinara. Predstavnika županijske vlasti nije bilo tu. Čini se da ih nije bilo ni u zgradi županijske vlade iz jednostavnog razloga što se upravo toga dana održavala sjednica Županijske skupštine u Tomislav Gradu. Ovaj termin zakazivanja spomenute sjednice, po mišljenju predstavnika organizatora prosvjeda, županijske Udruge poljoprivrednih proizvođača, nije bio slučaj. Upravo kako bi izbjegli susret s prosvjednicima, zakazali su tu sjednicu, kažu Mislav Sučić i Miroslav Matić.
Inače, poruka upućenih županijskoj vladi s ovoga skupa je bilo mnogo. A jedna od njih koja je bila ispisana na jednom od brojnih transparenata je glasila: "Dok mi muzemo krave i ovce, vi muzete nas."
Dvosatni prosvjed poljoprivrednika okončan je bez i najmanjeg incidenta. Međutim, borba za poticaje nije završena. Ona će biti nastavljena, vjerojatno skorim organiziranjem još masovnijeg prosvjednog. Tada bi pred zgradu županijske vlade osim poljoprivrednih strojeva, prosvjednici mogli dovesti i vlastitu stoku, najavljuje Miroslav Matić. Samo je pitanje hoće li se i tada predstavnici županijske vlasti sakriti u "mišju rupu", dodaje on. (SD)

Dragi prijatelji,
Da bi poboljsali organizaciju kampova sljedece godine i medusobnu
povezanost organizacija koje implementiraju volonterske kampove, Centar
mladih Livno organizira trening seminar za voditelje kampova za sezonu
2006. i evaluaciju kampova koji su odrzani u sezoni 2005. Seminar se
odrzava u hotelu „Park“ u Livnu od 23.-27.11.2005. Poziv je otvoren za sve
NVO-e iz Bosne i Hercegovine.
Dogadaj se sastoji iz dva dijela:
-evaluacija kampova odrzanih u 2005. godini u trajanju od jednog dana,
-trening za voditelje kampova koji ce se sastojati od teoretskog i
prakticnog dijela, stoga vas molimo da ponesete i radnu odjecu :)
U attachmentu se nalazi aplikacija koju trebate popuniti i vratiti na
ovu adresu do 15.11.2005.
Vise o kampovima mozete vidjeti na www.kampovi.ba
Ukoliko imate dodatnih pitanja mozete nas kontaktirati na 063 809326 ili
na 034 204046 u bilo koje doba dana :)
Radujemo se vasem odazivu i nadamo se da cete uzivati u Livnu, kao i
mnogi prije vas...
CML team

Aplikacija
Popunjenu aplikaciju pošaljite na cmlivno@cmlivno.org do 15.11.2005!