U borbi za sazivanje novog izbornog sabora HDZ-a BiH dr. Božo Ljubić tvrdi da ima potporu ne samo livanjskog...i tomislavgradskog, nego i Županijskog odbora stranke Hercegbosanske županije.
Prema Ljubićevim riječima, u redovima HDZ-a na ovom području pobijedile su konstruktivne snage. Kako je kazao tijekom nedavnog gostovanja u programu livanjske Radio postaje Studio N, tu nije riječ samo o njegovim pristašama, nego i kreatorima novog trenda u politici HDZ-a. A da je riječ o nečemu novom, on potktrjepljuje i time što više nema unutarstranačkih sukoba na relaciji Livno — Tomislav Grad.
Ljubić naglašava kako su promemoriju za sazivanje novog izbornog sabora HDZ-a potpisali mnogi zastupnici u federalnom i državnom parlamentu, čelni ljudi općinskih i županijskih organizacija stranke, kao i mnogi drugi dužnosnici i ugledni javni djelatnici diljem BiH.
— Siguran sam da politički koncept koji zagovaram podržavaju i predstavnici Katoličke crkve u BiH. Oni će naći način i trenutak kada će svoj stav javno obznaniti. Ljubić priznaje kako je o toj temi imao razgovore s nekima od njih, kao npr. kardinalom Vinkom Puljićem i biskupom Ratkom Perićem. Ipak, podsjeća Ljubić kako se od predstavnika Crkve ne može očekivati to da oni rade posao političara. U ovom trenutku ljudi u HDZ-u trebaju riješiti nastalo stanje u stranci, jer ako se to uskoro ne dogodi, posljedice kako za samu stranku, tako i cijeli hrvatski narod u BiH, mogle bi biti nesagledive.
A s obzirom na to kako se ponaša aktualno vodstvo HDZ-a BiH, koje po Ljubićevu mišljenju jedino brine o tome kako i dalje zadržati vlast, on se pribojava upravo onog najgoreg.
Jaki HDZ BiH, po Ljubićevu mišljenju, ne odgovara ni nekima iz međunarodne zajednice, a da postojeće vodstvo te stranke jedino brine o tome kako zadržati stečene pozicije, on navodi usvajanje jedine strategije, i to one izborne, čak godinu dana prije održavanja idućih općih izbora u BiH.
Od svega ipak najviše brine što se, po Ljubićevu mišljenju, HDZ BiH, zahvaljujući dijelu svoga vodstva, trenutačno nalazi u dubokoj institucionalnoj izolaciji i u BiH i u međunarodnoj zajednici.
F. MIOČ

Široki Brijeg - Ovih dana je izašla iz tiska knjiga Politička sudbina Hrvata u BiH, autora Ivana Zlopaše iz Širokoga Brijega, koja kroz pet iznimno zanimljivih i poučnih poglavlja, a na temelju sveobuhvatnih dokumenata s raznoraznih strabna, govori o borbi i sudbini Hrvata u BiH. Sam autor nam je rekao da će knjiga premijerno predstavljanje imati početkom studenoga u Zagrebu, pa će tako i najutjecajniji hrvatski političari iz RH imati priliku vidjeti koliko je sati u BiH i kako se piše o ovdašnjim Hrvatima.Uvodni dio knjige govori o razdoblju od hrvatskog kraljevstva do Bosne i Hercegovine, potom o prijedlozima i inicijativama međunarodne zajednice i ratnom sukobu, provedbi Daytonskog sporazuma i, što je posebno zanimljivo o tri koncepta budućeg ustroja BiH, te prijedlogu ustroja BiH kao savezne države. ''Prikazana povezanost ratnih zbivanja, spomenutih haaških optužnica i današnjih političkih procesa u bih sugerira da je Haaški sud jedno od političkih oruđa kojima se pokušavaju ostvariti politički ciljevi nepovoljni za hrvatski narod. Ti ciljevi nisu samo oklopljeni čarobnom formulom o očuvanju dvoentitetske države s trima konstitutivnim narodima. Oni bi se sljedećim ustavnim promjenama mogli još pogubnije ostvariti. Većina Hrvata u BiH opravdano se pribojava da bi te ustavne promjene mogle biti iskorištene za definitivnu bošnjačko-srpsku nagodbu, kojom bi se BiH pretvorila u ugovornu zajednicu tih dvaju naroda. Hrvatima bi u toj zajednici preostao status nacionalne manjine. Ako do toga dođe, politička će sudbina Hrvata, najstarijeg naroda u BiH biti definitivno zapečaćena'', navodi Zlopaša u zaključku 4. poglavlja ove knjige, koje govori o mogućim konceptima budućeg ustroja BiH. Predgovor za knjigu napisao je Mario Vasilj, predsjednik Hrvatsklog bloka BiH, a prije samog završnog zaključka autora Ivana Zlopaše izdvojili smo još jedan, svakako zanimljiv citat. ''Međutim, nova je vlast RH 3. siječnja 200. potpuno zaboravila svoje obveze. Umjesto izgradnje posebnih odnosa s federacijom bih i osobite skrbi zaštite dijela hravstkog naroda koji u njoj živi – ona je posve digla ruke od Hrvata u BiH, istaknuo je na kraju Ivan Zlopaša.
Slobodna Dalmacija / Danijel Ivanković

Podržavam formiranje trećeg entiteta u BiH, kao stvarnu potrebu svakog od tri naroda u BiH. Smatram da bi hrvati u BiH trebali biti naklonjeni u pitanju BiH, obzirom na teritorije u Hrvatskoj koje su pripale Hrvatskoj, a na njima je bila većina srpski narod. Dakle obzirom na te Hrvatske prostore, tražim u ime Božje, blagonaklonost i popustljivost Hrvata u slučaju Bosne i Hercegovine. Dakle smatram da se Bošnjacima mora omogućiti dobijanje Kupresa i Glamoča obavezno, kako bi Cazinska krajina se spojila sa Sarajevskom regijom u jedan povezan prostor. Ovim bi muslimani se našli kao tampon razdvajanja Srba i Hrvata što bi uvećalo mir na ovim prostorima. Drugo, smatram da bi Jablanica i Prozor u cilju toga trebali također pripasti muslimanima. Treće, bošnjački dio Mostara Bošnjacima bi i ostao, s tim da predlažem i da Stolac sa Neumom pripadne Bošnjacima, u cilju tamponiranja Srba i Hrvata i mira. Taj isti tampon na sjeveru čini rijeka Sava i Una. Oko ovoga svega treba biti popustljiv, radi mira, i konačnog rješenja naših pitanja. Odavde nadalje želim da poželim hrvatskoj braći i hrvatskom trećem entitetu u BiH - sretan put i pridruživanje sa Hrvatskom, što će rezultirati i priključenjem Republike Srpske svojoj matici Srbiji. Bošnjaci bi se našli među ovim dvjema narodima kao garant mira, i trebamo im za to dati prostora, znajući da već imamo velike prostore, ne svojom zaslugom. Ovim bi trebali biti zadovoljni.
Autor: % Izvor: %%

Šapine prevarili švapske kockare POUKA RODIJAKA ĆIPE - Meni bi bilo krivo da su ukrali čoviku, ali u kocki se i gleda ko će koga privarit. A velika je stvar da naš čovik u kocki dobije Švabe na njijovu terenu...
Taman mi nije mrsko što su Šapine privarili švapske kockare, samo mi ža što su ji uapsili. Jerbo se nemere ni izračunat koliko je nama gastarbajterim uzelo maraka na kockarskim aparatim, na šibici, na propalim bankam...
Kocka je svakako đavlija stvar. A bez nje se nemere ni u Evropu di su Šapine i naučili posa.
Ovim je riječima Rodijak Ćipa prokomentirao početak suđenja braći Milanu, Filipu i Anti Šapini u Berlinu radi namještanja utakmica. Podsjetimo se, Šapine su druga gastarbajterska generacija, sinovi običnog bauštelca iz Roška Polja kraj Tomislav Grada odakle je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Njemačku otišlo više od pet tisuća Duvnjaka.
Bili su to neobrazovani i priprosti ljudi privrženi radu i obitelji. Ali su mnogi dobar dio ušteđevine redovito gubili na raznim kockarskim aparatima.
— Ćaća ga njegov, kad ti daje dobitak, zvoni čitavi špilsalon ka da si dobio milijun maraka, a kad gubiš uzme ti šutomice, sjeća se rodijak.
U to vrijeme su uoči božićnih blagdana kolone šibicara kretale iz Sarajeva, Zagreba, Beograda... prema Njemačkoj da bi na povratku u vlaku nudili naivnim gastarbajterima da pogode pod kojom je šibicom kuglica. A oni su redovito gubili vjerujući vlastitim očima. Moj kolega s fakulteta, izvjesni Hamdo, hvalio se da živi od šibicarenja s gastarbajterima.
— Lakše je tada bilo zaradit marke nego ji donit kući, sjeća se Rodijak. Odnese iz očiju. Pokojni Iko zašio svoje u kaput, a lopovi mu odnili kaput.
A pokojnom Jozi došla dva čovik na srid ulice u Hamburgu, jedan drži u ruci iljadu maraka i kaže kako mu ovi drugi ne viruje da je ispravna. Pa pita Jozu ima li on tu novčanicu da usporede. Jozo se maši za džep, izvadi gutu para, a lopov mu trzne gutu i pobiže. Dok smo tamo radili i lopovi su bolje živili. A danas...
Gastarbajterima je i država krala mijenjajući im marke za bezvrijedne dinare po vlastitom tečaju. O bankama da i ne govorimo.
Milijuni njihovih maraka ostali su zarobljeni u bankama. A trag se zameo i milijunskim donacijama za obranu Hrvatske. Zato Rodijak sa simpatijom govori o braći Šapina čijega oca poznaje kao "poštena čovika". I ljuti se na suca Hoyzera koji se sada navodno boji hrvatske mafije.
— I govori o rvackoj mafiji, a zajedno govna jili, kaže Rodijak. I ko je njega gonio da sudi kako Rožanin kaže? A momci se samo igrali. Meni bi bilo krivo da su ukrali čoviku, ali u kocki se i gleda ko će koga privarit. A velika je stvar da naš čovik u kocki dobije Švabe na njijovu terenu.

piše Petar MILOŠ (Slobodna Dalmacija)

Mislimo da nekima dugujemo objasnjenje, s obzirom da su mnogi u potpunosti krivo shvatili zbog cega...je pokrenuta peticija, koji je njen cilj, a vjerovatno nisu ni procitali sto zahtjevamo.
Cilj peticije nije stvaranje napetosti i širenje nacionalne, odnosno vjerske mržnje! Naprotiv, našim djelovanjem želimo spriječiti da se ovakve i slične akcije i nadriprojekti realiziraju, te želimo uputiti apel nacionalističkim strankama da prestanu s manipulacijom i provokacijama građana. Ne vidimo niti jedan razlog da bi izgradnja jednog vjerskog obilježja na „najvidljivijem“ mjestu u gradu dovela do poboljšanja multietničkih odnosa, takva inicijativa nije opravdana niti jednim razlogom, niti je u interesu velikog dijela građana. Što više, grad se ne bi obogatio kulturnim, nego provokatorskim, te, nažalost, manipulatorskim obilježjem! Napominjemo, da su vjerski objekti jedna stvar (protiv kojih nemamo apsolutno ništa), dok su nacionalistička, odnosno vjerska obilježja nešto sasvim drugo. Izgradnja vjerskih obilježja na javnim površinama u ovome trenutku može samo izazvati podizanju nacionalnih strasti, tenzija, mržnje, vjerske netolerancije, te ugrožavanju prava i sloboda građana.
Smatramo da grad Livno treba pratiti savremene, demokratske, civilizacijske i proevropske tokove i ideje, a to zasigurno nisu one koje će pripadnike drugih vjera i nacija vrijeđati i ponižavati.
Nadalje, ovakav i sličan projekat zasigurno košta, kojeg će građani ovog grada, htjeli ili ne, platiti. Zapitajmo se, da li je bitnije „obilježavati teritorij“ pred svake izbore ili otvoriti nekolicinu radnih mjesta, koja su nam itekako potrebna?
Zahtjevamo od HKDU Livno da prestanu sa manipulacijama i predizbornim zaoštravanjima odnosa kojima je cilj samo jedan: podizanje nacionalističkih strasti i (u konačnici) homogenizacija biračkog tijela da bi na taj način „preko leđa naroda“ zaradili koji politički poen i svojim djelovanjem privukli potencijalnog glasača. Ove i ovakve akcije moraju prestati, bez obzira ko je inicijator ideje!
Ovo su razlozi zbog čega smo protiv da se ova inicijativa, kao i sve slične, uvrste kao tačke na dnevnom redu Općinskog/Opštinskog vijeća.
Nacionalizam, pogotovo onaj ekstremni, nas je sviju koštao u posljednje dvije decenije, do kada ćemo biti žrtve istog?
Vrijeme je da se manipulacijama i provokacijama stane u kraj, te da se napokon okrenemo budućnosti i izgradnji zajedničkog i sigurnijeg (su)života!
http://www.petitionspot.com/petitions/peticijaprotivkriza
Podnositelj peticije

Web-pretraživač Google je postao nezaobilazna činjenica za sve današnje korisnike Interneta. Popularnoj kulturi Google je pridonio i glagolom "guglanje" (koje sigurno nećete naći u hrvatskih rječnicima još neko vrijeme), a označava unošenje nekog pojma u tražilicu, primjerice nečijeg imena i provjeravanje u kojoj mjeri je Google zabilježio društvenu prisutnost te osobe u kontekstu globalne komunikacijsko-informacijske mreže, prenosi Internet Monitor.
Rezultati pretraživanja često znaju biti vrlo zanimljivi (probajte primjerice na Google u polje za unos traženog pojma upisati riječ failure, te zatim kliknuti na "Osjećam se sretnim).
Novi prinos Google-subkulturi pronašli smo na webu u vidu zabavnog sitea GoogleFight.com.
Zanima li vas kako po broju rezultata prolaze u "Google borbi" Beatles i Rolling Stones, Marylin Manson i Marylin Monroe, Vlada i Parlament, hot dog i hamburger ili što god vam već padne napamet, skočite na GoogleFight.com i zabavite se!

Livno, grad franjevačkih provincijala, slikara, sokojovića i galantara; grad tradicije, pjesme, dukata i djevojaka. Grad: azurnih daljina i plavih zvjezdanih noći .
Grad s dalmatinskim suncem, hercegovačkim kršem i bosanskim snjegovima.

Povijest nam spominje Livno kao Grad Bistričkih, gnijezdo župana Vladimirovića, knezova Mihovilića i Svačića. To naše Livno, smješteno u kršu na međi triju viajeta izvodi se u nešto četvrto, odvojeno i posebno. Mada u isto vrijeme izgleda izdanak svakog od susjednih svjetova (što može biti), nije ni jedno, ni drugo ni treće, nego čisto svoje, svojih nazora, svoga shvaćanja, svoga života i izrazito svoje fizionomije.


Livanjke u srednjoj Bosni posprdano nazivaju žabari ( livanjski i sinjski ražnjići).
Za Dalmaciju su Gornjaci, za Hercegovce – Bosanci. «Što, sad samo Hercegovci» - šaljivo će onomade Stipanina Mamića, popularni Livnjak iz Petrinjske, bivši gradonačelnik, zborovođa Dinare, a današnji đumrukčija i konzul livanjske muhadžira u Zagrebu.

Zdjevice i peckanje prastara odlika pograničnih mjesta, od Livna stvoriše kulu, koja je godinama odbijala one male zlobe, vicevi i humor na račun Bosne i njezine kičme. U pomanjkanju ličkih kožuna i u njima Dana i Mana, modrogaća Joza i Pera i kavura Marina i Mata, livnjaci bi eto iz adeta dohvatili jedan drugog, krsteći se ponovno posprdanim imenima, tako da nema rođenog Livnjaka bez nadimka. Kada kućedomaćin jedne obitelji , bogzna zašto, dobije ime gusak, njegov sin postade gušće a unuk gušćegušće.


S četiri glavne ceste Livno je vezano s ostalim svijetom, kojemu svoje izvaža, a sve ono, što treba manje livnjacima, a više susjedima, dnevno dovaža. Desetak je traktora, s vagonskim prikolicama svakog dana vozilo poznati tušnički koks , zatim cement i građevinski materijal, stoku, sir i sijeno u susjednu Dalmaciju a specijalni samovoz Čenter, dnevno je vozio svježu riječnu pastrvu u aginsko sarajevo, sabirući na povratku sve moguće predmete od voća do vučije, do zemljanih lonaca u čije bi praznine dovitljivi Livnjak nabio svašta, a najčešće, da sačuva lonce u nestašici slame jednostavno iste nabio duhanom! I tako su livanjski sinovi, baštineći od otaca najfiniji smisao za svaki posao, kao mravi odsvuda vukli i slagali u Livno i nije čudo, da bogatstvo mnogobrojnih livanjskih obitelji postadoše u zapadnoj Bosni upravo legenda.
( ULIVNU NE POTEŽI KESE, IMA VEĆIH GAZDA, BOŠNJAČKA SKOČICA I ZAKRPA, KOJA DOBRO PAŠE LIVNU)

I baš ta mitska kesa žeženog zlata modelirala je i stvorila tip Livnjaka hitra, poduzetna i ponosna. Livno je u mnogočemu prednjačilo izdvajajući se iz romantične pospanosti srednje Bosne i upravo je u Livnu hrvatska pjesma prva zabrujala, i hrvatski trobojni barjak zavihorio na eternitom krovu vlastitog kulturnog društva još 1860.godine. U tom domu, prozvanom Dinara, livnjaci prvi zamijeniše gusle i šargije dirigentskim štapom i zborom i glazbom, a živa riječ velike hrvatske prošlosti poleti s Dinarine pozornice u sva livanjska sela i naselja. Ipak je Livnjak ostao Livnjak, željan svijeta, gospodskih atributa, unosnih poslova, pod čarom predajne kese izdvajamo se iz okvira Bosne i Livnjaci postadoše bosanski Feničani, a Livno je jedini grad bez Juda i Moša.




Livnjaci vole društvo, pjesmu i šenluk i zato je barem svaka treća kuća ili gostiona ili kavana, svaka svoga stila i svojih gostiju.


U Livnu kažu da je nebo dublje i modrije a sunce ljepše što nije samo kompliment……

Eto!¨- to je duša našeg Livna, duša Narcisa Jenke i Fikreta, mozak i kičma franjevačke Bosne Srebrene, malo Livno sa svojih pet slikara, Livno svetih tradicija, najhrvatije prošlosti, a današnjice pune krvi, bola i suza, ali i muškog priegora. Iako od nekadašnjeg Livna ostadoše tek ruševine i samo dvije zdrave kuće , Livno živi u dušama svoje djece. Livno čeka dan, kad će opet miz njegove ulice poteći nova bujica života, novo pokoljenje, koje će, uz nove vrednote, škrto i ljubomorno čuvati baštinu otaca – dušu starog Livna.


Ulomak Duša starog Livna autora Vlade Marjanovića
Livno blog 2005

Sokirani idejom Hrvatske krscanske demokratske unije-HKDU Livno koja je podnijela inicijativu za izgradnju kriza na Brdu Basajkovac, te suprotno misljenjima pomenute stranke da bi ideja i realizacija pomenutog projekta doprinijela multietnickom ozracju, pomirenju, slozi, te "zapadnoevropsku orijentaciju" grada Livna i okolice...pokrecemo peticiju da se svi pokusaji izgradnje vjerskog obiljezja-katolickog (jedno-nacionalnog-vjerskog) u multietnickom gradu OBUSTAVE, ODMAH !!!
Zakljucujemo da nema opravdanja za ovakav nacionalisticki postupak i narusavanje ionako losih medjuetnickih odnosa !!!
Peticiju mozete potpisati na: http://www.petitionspot.com/petitions/peticijaprotivkriza
Izvor: http://bosnaihercegovina.blogger.ba/

Općinsko vijeće Hrvatske kršćanske demokratske unije BiH (HKDU) Livno izražava veliku zabrinutost...objavljenim podatcima Federalnog zavoda za statistiku, u kojima je jasno precizirano da je Livno najskuplji grad u FBiH, gdje potrošačka košarica iznosi 484 maraka.
Kako ističu, uništeno gospodarstvo i vrlo velika nezaposlenost su odraz krajnje loše vođene gospodarske politike čelnih ljudi u općini Livno, a ta loše vođena gospodarska politika i najskuplje cijene u FBiH, smatraju, rezultiraju lošim socijalnim statusom građana livanjske općine.
Općinsko vijeće HKDU-a Livno poziva Općinu Livno i Hercegbosansku županiju da poduzmu odgovarajuće mjere kojima bi se regulirale cijene, te da donesu konkretan plan kojim bi se što prije pošlo raditi na stvaranju uvjeta za zapošljavanje jer, prema njihovu mišljenju, alarmantno stanje gospodarstva u Livnu dosad može uzrokovati kolaps općine Livno i dovesti u pitanje cjelokupno funkcioniranje općine.
Predsjednik HKDU-a Livno Miroslav Barać najavio je da će ovih dana zatražiti hitan sastanak s načelnikom općine Livno i premijerom HBŽ-a o tome problemu i rješavanju te problematike te ponuditi pomoć oko rješavanja nagomilanih problema.
(NINA) ad

Ravnatelj radiopostaje Drvar Mijo Brkić izjavio je da je gotovo siguran da vladajuća stranka...u toj općini (SNSD) želi ugasiti tu radijsku postaju, koja program emitira na hrvatskom jeziku, kako bi primorala Hrvate da napuste i
radiopostaju i drvarsku općinu, javlja dopisnik NINA-e.
Brkić je u izjavi za Radio Livno, u povodu štrajka djelatnika Radio Drvara, kazao kako su posrijedi razlozi političke naravi, jer su djelatnici ove radijske postaje do sada imali dosta nesuglasja s vladajućom strankom. Naglasio je da je, pored ostalih, zasigurno problem i to što su u toj radiopostaji četvorica djelatnika hrvatske i samo jedan srpske nacionalnosti, te što se program emitira na hrvatskom jeziku, iako je ovaj medij otvoren i za srpski jezik kojim se inače koristi glavni urednik Radija koji je srpske nacionalnosti i član SNSD-a. “Gotovo sam siguran da općinske vlasti igraju na kartu da djelatnici hrvatske nacionalnosti zbog neisplaćenih plaća i rada na crno napuste Radio Drvar”, kazao je Brkić, dodavši kako smatra da načelnica općine drvar Anka Papak-Dodik ne može učiniti ništa bez dvojice glavnih ljudi SNSD-a, predsjednika OV Velimira Kunića i zastupnika te stranke u Skupštini HBŽ-a Dragana Puzigaće. Brkić je izjavio da će Sindikat Radio Drvara ustrajati na štrajku do ispunjenja zahtjeva djelatnika, a dok traje štrajk ta radijska postaja svaki dana reemitira program Radija Herceg Bosne, glazbu iz studija i džinglove. On je također ustvrdio kako je tehničku opremu ovoj radio postaji donirala Vlada Republike Hrvatske te da će u slučaju gašenja ovog elektronskog medija ta oprema biti vraćena donatoru.

(NINA) nv

Na 9. međunarodnom natjecanju u taekwondou «Livno open 2005.», koje je proteklog vikenda ...
održano u Livnu, livanjski klub Magone bio je najuspješniji s osvojenih 27 odličja, od čega pet zlatnih, devet srebrenih i 15 brončanih, javlja dopisnik NINA-e.
Po broju osvojenih odličja drugi je taekwondo klub s Korčule, a treći klub Marijan iz Splita.
Na tom otvorenom natjecanju sudjelovale su ekipe iz BiH i Republike Hrvatske, a razlog nedolaska ekipa iz SCG-a nije poznat. Ekipno u obje konkurencije, kadeta i juniora, najuspješniji je bio livanjski klub Magone, pojedinačno u kategoriji kadeta najbolji je bio Kristijan Bošnjak iz Fojnice, a najbolja kadetkinja je Valentina Galinac iz sarajevske Slavije.
Najuspješniji u muškoj juniorskoj konkurenciji bio je Mate Bogović iz Zadra, dok je Dunja Dević iz Kiseljaka bila najbolja u ženskoj juniorskoj konkurenciji.
Na natjecanju u Livnu, koje je otvorio livanjski načelnik Luka Čelan, sudjelovalo je 260 natjecatelja iz 26 sportskih klubova iz BiH i RH, a organizator natjecanja bio je taekwondo klub Magone pod pokroviteljstvom Općine Livno.

NINA

Zahvaljujući svom dugogodišnjem pečalbarenju u inozemstvu, mnogi Livnjaci i Duvnjaci i danas slove kao vrlo imućni ljudi. U usporedbi s nekim drugim u BiH, oni to u biti i jesu, a što se, među ostalima, može zaključiti i po vrlo luksuznim građevinama, «bjesnim» automobilima, pa na koncu i po ovdašnjim punim kafićima. Međutim, zavirili se u bilo koju od banaka u Livnu, dojam je ipak malo drugačiji. U svakoj od njih najtraženija «roba» su krediti, i to ne bilo kakvi, već oni najobičniji, potrošački. Jednostavno rečeno, riječ je o kreditima za preživjeti.



Pali stanovi
Namjenski, npr. Za kupovinu stanova, ali isto tako i za kupovinu novog automobila postali su prava rijetkost. Naime, ovi prvi krediti, za kupovinu stanova, u Livnu su bili aktualni prije nekoliko godina kako je krenuo proces otkupa stanova od države, odnosno kada su oni koji se, nakon rata, nisu imali namjesru vratiti u Livno počeli nešto povoljnije, nego što je to sada slučaj, prodavati svoje nekretnine u ovom gradu. Sada je, međutim, situacija takva da je kupac stanova sve manja. I ako se koji pojavi, uglavnom se tu radi o imućnim ljudima koji raspolažu gotovinom. Slična je stvar i kad je riječ o novim automobilima. Budući da se posjedovanje automobila više ne može smatrati nikakvim luksuzom, već potrebom, pogotovo u Livnu gdje je lokalni javni prijevoz vrlo loše organiziran, problem se najčešće rješava nabavom polovnjaka. A u takvoj situaciji upravo u spomenutim potrošačkim kreditima je spas.
No na žalost nisu samo rabljeni automobili ti koji Livnjake i Duvnjake tjeraju u banke. Tu su i druge životne potrebe, kao npr. nabava zimnice, školovanje djece, kupovina onih najosnovnijih kućnih stvari, vjenčanja i tome slično. U svakom slučaju, luksuz tipa npr. Ljetovanje i zimovanje na kredit Livnjaci i Duvnjaci ne poznaju.
Sve se vraća
Što je najgore, stvari se u tom slučaju neće baš tako skoro promijeniti. Na to upućuje i računica po kojoj prosječno kreditno zaduženje svakog stalnog zaposlenika u HB županiji iznosi oko deset tisuća KM. Naime, samo Hypo banka u Livnu mjesečno plasira oko 150 tisuća KM potrošačkog kredita. Ima li se, međutim, vidu to da je ova banka samo jedna od četiri koje djeluju u ovom gradu u ukupan broj onih koji se na ovim prostorima mogu pohvaliti stalnim zaposlenjem, a takvi i jedini mogu doći do bankovnih kredita, onda je procjena ovdašnje banke o velikom zaduženosti Livnjaka i Duvnjaka, čini se, posve na mjestu. Zaduženost bi bila svako ako i veća da se ovdje ne pojavljuje problem jamaca i da pri odobravanju kredita nije potrebno priložiti potvrdu poslodavca o stalnom zaposlenju.
Potvrdile su to i u poslovnici ostalih banaka . Na upit koja kategorija stanovništva najviše živi na kredit u ovoj županiji, bankari su nam dali odgovor da se tu radi uglavnom nekadašnjem srednjem sloju, prosvjetari, policajcima, običnim činovnicima,… no nisu rijetki ni umirovljenici koja muka natjera u banke. Jedino pohvalno u cijeloj ovoj priči jest to da nam se ni u jednoj banci u Livnu, koje smo ovom prigodom posjetili, nisu pritužili na loš povrat do sada podignutih potrošačkih kredita. Štoviše svi su nam kazali kako je povrat izuzetno dobar.
Frano Mioč - Slobodna Dalmacija

Svijet mobilne telefonije u listopadu je bogatiji za 28 novih uređaja, ali samo jedan od njih donosi nešto potpuno novo!
Music – Smartphone SGH-i300 Samsung prvi je mobilni telefon sa 3GB prostora na kojeg možete pohraniti maksimalno 1.000 vaših omiljenih pjesama. Ovaj mobilni telefon, pored ogromnog prostora, opremljen je kameron 1,3 Megapixel, TransFlasch, stereo, IrDA, Bluetooth i priključak za USB.

Uskoro bi žene koje se odluče na povećanje grudi mogle dobiti i dodatne sadržaje – kompjuterske čipove na koje se može pohraniti glazba! U jednoj bi dojci tako bio uređaj za reprodukciju MP3-ca, a u drugoj čitava kolekcija. Tvrtka "BT futurology", koja je razvila ideju, je obznanila prognozu koja kaže da bi se to moglo dogoditi tijekom slijedećih 15 godina. Analitičar tvrtke Ian Pearson kaže da fleksibilna plastična elektronika može bez probleme i smetnji stati u sisu. Signal bi se prenosio do slušalica, a uređaj bi se kontrolirao putem bluetootha – pomoću daljinskog na zglobu. Osim glazbe, čipovi bi mogli obavještavati nositeljicu i o zdravlju – srčanim problemima, povećanju krvnog tlaka, dijabetesu i raku dojke.

Zastupnici u Skupštini Hercegbosanske županije (HBŽ), nakon višesatne rasprave, u...utorak su usvojili prijedlog amandmana na županijski Ustav o konstitutivnosti naroda i ravnopravnosti hrvatskog, srpskog i bosanskog jezika, čime su i Srbi postali konstitutivni narod u ovoj županiji, a Srbima i Bošnjacima priznato je pravo na upotrebu materinskog jezika, javlja dopisnik NINA-e.
Službeni jezici u HBŽ-u od sada su latinica i ćirilica. Amandmane na Ustav HBŽ-a, kojima se županijski Ustav usklađuje s Ustavom FBiH, predložila je županijska Vlada, a zbog neuvrštavanja u dnevni red sjednice Skupštine amandmana o konstitutivnosti naroda, ravnopravnosti jezika, te nazivu i obilježjima županije, zastupnici iz reda srpskog i bošnjačkog naroda bojkotirali su nekoliko zadnjih sjednica. Sjednicu Skupštine u Tomislavgradu napustili su zastupnici iz reda srpskog naroda (SNSD) jer amandman o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa nije dobio dvotrećinsku većinu glasova zastupnika, a kako su izjavili, za njih je neprihvatljivo da im se priznaje konstitutivnost, a uskraćuje pravo na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa. Skupštinsko zasjedanje napustio je i zastupnik Stranke za BiH Ale Kamber, nezadovoljan što Skupština nije implementirala odluku Ustavnog suda FBiH o nazivu i obilježjima HBŽ-a, koji su odlukom tog suda iz 1997. proglašeni neustavnim. Naime, predloženi amandmani o nazivu i obilježjima nisu dobili potrebnu većinu zastupničkih glasova, a sjednici Skupštine nisu nazočili zastupnici SDA, koji su u srpnju ove godine «zamrznuli» svoj rad u najvišem tijelu županijske vlasti.
(NINA) nv

U knjizi opisano je stradanje Hrvata livanjskog kraja u dva posljednja rata 20.stoljeća, onom 1941-1945. i ovom nedavnom1991-1995. godine. Ovo je zapravo knjiga prepuna boli koji je, u godinama nakon ovih ratova, skidao osmijeh s lica mnogih ovdašnji žitelja i davao im izraz ozbiljnosti i nekog nepoznatog dostojanstva. U knjizi je napisano ono što se o stradalnicima zna ili se moglo znati od njihovih suvremenika, od još uvijek živućih svjedoka njihova stradanja i usmene obiteljske predaje.Što se tiče Drugog Svjetskog rata i pripadnika hrvatske vojske, a uglavnom govori ova knjiga, valja znati kako su, osim ponekog podatka na stranicama župnih knjiga, svi drugi, ako ih je uopće i bilo, do sada bili pohranjeni i brižljivo čuvani u nekom tajnom obiteljskom pretincu od kojega je ključ imao mali broj članova obitelji. Jer, punih se pedeset godina o njima javno nije smjelo prozboriti ni jedna riječ, a njihove obitelji nerijetko upravo zbog njih bile i proskribirane. Nije upravo nikakvo čudo da je raspitivanje o njima i u zadnje dvije-tri godine nerijetko nailazilo na čuđenje , nevjerice i nepovjerenja da će se, evo, konačno malo odškrinuti prozorčić i u taj dio hrvatske povijesti…..

Knjiga je napisana u dva dijela:

U prvom se govori o stradanju livanjskih Hrvata u Drugom svjetskom ratu (1941-1945); u kojem su navedena imena poginulih s najosnovnijim podatcima iz njihovog životopisa bez obzira kojoj su vojsci pripadali (domobrani, ustaše, ili partizani) ili su bili civili, te što se sada zna o njihovom stradanju.
U drugom dijelu knjiga govori o stradanju Hrvata livanjskog kraja u nedavnom ratu 1991-1995.godine; u knjizi su sva imena poginulih s njihovim fotografijama i najosnovnijim podatcima iz životopisa, bez obzira na to jesu li bili pripadnici vojske ili civili.

Svakom dijelu knjige prethodi uvod u kojem se prvi put sada piše o nečemu što se dosada svjesno prešućivalo, nije uopće znalo ili pak nigdje nije moglo pročitati. Tako se na primjer, istom iz ove knjige može doznati puno toga o početku i tijeku i jednog i drugog rata na rubovima Livanjskog polja, što se sve događalo u franjevačkom samostanu na Gorici u vrijeme Drugog svjetskog rata i kasnije, te kakav je bio odnos goričkih franjevaca prema tadašnjim ratnim događanjima u livanjskom kraju i što kaže dr.fra Srećko Perić o brojnim lažima, teškim optužbama zlonamjernim podvalama koje su čitavo vrijeme komunističke vladavine u bivšoj Jugoslaviji upućivane njemu za djela koja nije počinio.

Knjiga, istina, ima i treći dio, Dokumenti, sa četiri vrijedna dokumenta čiji se sadržaj itekako odnosi na livanjski kraj pa nakon što ih pročitamo, lakše ili bolje razumijemo neka kasnija događanja….

Ovu livanjsku knjigu bola zacijelo je trebalo znatno ranije napisati o tiskati jer su je zasigurno odavno očekivali i trebali. Za sve stradale ona je najbolji, a za neki jedini spomenik i trag o njihovoj smrti, o njihovoj žrtvi za ono što su beskrajno voljeli i sanjali da će jednog dana doći. Ona im je naša skromna zahvalnost što su svojim životima nesebično zaštitili naše živote i domove. Zar su bili potrebni bolji, dublji ili veći motivi za njezino pisanje?!

Iz Pregovora Knjiga Bola : Marijan Karaula
Cijena: 60KM
Svjetlo riječi 2005

O Autoru

Karaula, Marijan (Ljubunčić kod Livna, 27. III. 1954 – ). Skraćenice: M. K, Mak. Pseudonimi: Marinko Božinović, Jan Kamensky. Otac Mijo; majka Janja, rođ. Ištuk. Osnovnu školu završio je u Ljubunčiću i Slakovcima (1961-1969), gimnaziju u Visokom (1969-1973), novicijat na Humcu i Cerniku (1973-1974), filozofsko-teološki studij u Sarajevu (1974-1975, 1977-1982). Za svećenika je zaređen 21. ožujka 1982. u Lištanima kod Livna. Bio je kapelan u Vidošima (1982), Tuzli (1982-1983), Brajkovićima (1983-1984) i Lepenici (1984). Kad je 1983. pokrenut list Svjetlo riječi, kooptiran je najprije u njegovo uredništvo, a od 1984. tehnički je urednik. Glavni urednik (1994-1998), ravnatelj (1997-2002) a od 2003. urednik je izdavačke djelatnosti. Godine 2003. izabran je za definitora Provincije.

– Kao gimnazijalac, surađuje u đačkom listu Novi cvijet , zatim u Našim ognjištima (Svetoj baštini ) i Svjetlu riječi, u kojem objelodanjuje vrijedne priloge i reportaže. Surađivao je također u Herceg-Bosni , Livanjskim vidicima , Kani , Bosni franciscani , Krijesnici ; svoje je priloge objavljivao i na radio-postajama Livno, Herceg-Bosna, Hrvatski katolički radio. Urednik je Biserja sv. Ante i Kalendara sv. Ante , te mnogih izdanja Svjetla riječi.

• Žrtve i mučenici, Stradanja bosanskih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i komunizmu , Svjetlo riječi, Sarajevo 1999.

• Ljudi i krajevi. Reportaže o nekim župnim zajednicama i značajnijim vjerskim slavljima , Svjetlo riječi, Sarajevo 2002.

• Zaboravljena mučenica. Snimkom i riječju o župi Podhum/Žitače, Svjetlo riječi, Sarajevo 2003.

• Visočka Franjevačka klasična gimnazija u komunističkoj Jugoslaviji, u: Dies academicus (zbornik u čast dr. fra Rastislava Drljića i dr. fra Berislava Gavranovića), Zagreb, 2001., 19-40.

Spisateljska djelatnost fra Lovre Karaule , u: Pro populo. Život i djelo fra Lovre Karaule (1800.-1875.), Sarajevo, 2000., 151-163.

Izvor: Bosna srebrena
Livno blog 2005

Uvoz robe u ovoj godini u BiH agroindustrijskog sektora u prvih osam mjeseci bilježi pad sa 1,236 milijardi KM na 1,221 milijardu KM, što je smanjenje za 1,28 posto.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH, međutim, upozoravaju kako uvoz mesa, mesnih prerađevina i mlijeka i dalje raste jer je ove godine vrijednost uvezene robe za oko 43 milijuna KM veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U analizi koju je pripremila VTK BiH se naglašava kako to znači da sve priče o zaštiti domaćega tržišta, štrajkovi, mjere poduzete prema Hrvatskoj, kao i primjedbe Hrvatske na takvo stanje, nisu dali odgovarajuće rezultate, jer uvoz tih proizvoda, unatoč tome i dalje drastično raste i za osam mjeseci ove godine je zabilježio porast od 20,76 posto.
Kada je riječ o uvozu mlijeka u VTK BiH očekuju kako će biti nastavljena postojeća tendencija porasta uvoza te je komora najavila da će pokrenuti zahtjev kod Vijeća ministara da pokrene antidamping proceduru protiv uvoza mlijeka iz Srbije, naročito kada je riječ o uvozu Banjalučke mljekare, koju je početkom godine kupila Mljekara Subotica i putem koje uvozi mlijeko iz Srbije i pakira u ambalažu Banjalučke mljekare.
Međutim, kako se doznaje, takva inicijativa još nije stigla do nadležnoga ministarstva kako bi bila razmatrana na najvišoj razini državne izvršne vlasti u čijoj je nadležnosti zaštita domaće proizvodnje.
Posljedice takva stanja su očevidne na prostorima cijele BiH budući da brojne domaće mljekare obustavljaju otkup jednodnevne proizvodnje tako da poljoprivredni proizvođači i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj nemaju kome prodati mlijeko.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode kako su gotovo sve mljekare u BiH u sličnoj situaciji - mljekara u Dubici, koja već jedan dan u tjednu ne otkupljuje mlijeko, zatim mljekara u Livnu, Gradačcu i druge te da nema nikakvih naznaka da bi u skorije vrijeme moglo doći do nekakva zaokreta što će svakako još više otežati položaj primarnih poljoprivrednih proizvođača koji će "biti prisiljeni izlijevati mlijeko po cestama" budući da ga nemaju kome prodati.
Dotle, građani BiH će s polica i dalje kupovati uvozno mlijeko iz susjednih zemalja pakirano u domaću ambalažu.
(slobodnadalmacija)

Po nalogu Županijskog tužiteljstva u Livnu, djelatnici MUP-a Hercegbosanske županije sinoć su slobode lišili većinskog vlasnika LTK-a banke iz Livna Ivicu Matkovića(1955.), njegova brata Stipu Matkovića (1947.) i bivšeg direktora te banke Ivicu Bekavca (1948.), javio je dopisnik agencije NINA.
Spomenuta trojica sumnjiče se kaznena djela zloporabe položaja ili ovlasti te sklapanje štetnog ugovora. Informaciju o njihovu uhićenju za agenciju NINA je potvrdio glasnogovornik Uprave policije MUP-a Hercegbosanske županije Ivica Vrdoljak, koji je kazao da će trojica osumnjičenih danas biti sprovedeni glavnom županijskom tužitelju Miloradu Barašinu radi davanja iskaza u vezi s kaznenom prijavom MUP-a, te da će tužitelj odlučiti hoće li za osumnjičene zatražiti izricanje mjere pritvora do podizanja optužnice za kaznena djela koja im se stavljaju na teret.
(NINA) nv

U proteklom razdoblju ove godine na prometnicama Hercegbosanske županije (HBŽ) ukradeno je više od 70 posto prometnih znakova, čime je resornom ministarstvu počinjena materijalna šteta veća od 70.000 maraka, izjavio je pomoćnik ministra gospodarstva za Sektor prometa u Vladi HBŽ-a Ivica Kuliš, javlja dopisnik NINA-e. Prema njegovim riječima, ukradeno je nekoliko stotina prometnih znakova koji su najvjerojatnije završili na nekom otkupnom mjestu starog željeza izvan područja ove županije, a počinitelji ovih kaznenih djela u većini slučajeva nisu poznati. Prema podatcima MUP-a HBŽ-a, u godinama nakon rata na prometnicama ove županije ukradeno je na stotine prometnih znakova čija je pojedinačna nabavna cijena kod proizvođača preko stotinu maraka, a ukupna cijena u otpadima starog željeza oko 20 pfenniga po kilogramu. Zbog krađe prometnih znakova Županijski MUP do sada je podnio nekoliko kaznenih prijava Županijskom tužiteljstvu u Livnu, a pored počinjene materijalne štete krađom se ugrožava i sigurnost sudionika u prometu na magistralnim, regionalnim i lokalnim cestama.
(NINA) nv

- Više od 300 tisuća maraka od rujna prošle godine dato je povratnicima u Livno kao ekonomska pomoć održivom povratku. Nevladina organizacija Centar za građansku suradnju Livno i Općina Livno, kao lokalni partneriMeđunarodnog komiteta za pomoć (IRC) nositelji su ovog projekta, koji bi trebao osigurati povratak manjina u 13 općina, među kojima su Livno, Kupres i Glamoč.
Za razvoj poljoprivrede, stočarstva i poduzetništva 128 stanovnika Livna dobilo je garantove, a Centar najavljuje da će novca još biti do kraja godine. Među onima koji su pomoć dobili je 90 posto povratnika, te deset posto drugih stanovnika. Za pomoć je bilo puno zainteresiranih. Čak 448 građana je podnijelo molbu, a CGS i IRC.su posjetili svakoga, kako bi se uvjerili u opravdanost zahtjeva i provjerili da novac, kao što se već događalo, ne bude utrošen netransparentno.Kroz sito i rešeto odabrano je 98 osoba koje su dobile razne alatke, priključne mašine, stoku i pčele. Svakom je dato pozajmica od od 700 do tri tisuće maraka, koje bi trebali vratiti za godinu, u ratama, bez kamata. Odmah im je dobivena suma umanjena za 30 posto.
Bespovratne garantove od po 1.500 maraka dobilo je 30 građana.
Sve nabavke obavljene su putem javnih tendera objavljenih u medijima BiH i RH. Na ovaj način vidno se pomažu povratnici i siromašno stanovništvo, a istovremeno potiče povratak, koji je u zadnje vrijeme, bio usporen.
(Oslobođenje)

-Dovoljno je pratiti pokrete JNA: jedna motorizirana brigada je imala namjeru iz pravca Širokog Brijega doći do Tomislavgrada i Livna, sa ciljem odsijecanja Splita. Vi znate da izlaskom od Livna na vrata prema Trilju, Split dolazi u vrlo težak položaj s dvije strane, od Trilja i od Šestanovca prema Zadru. Dakle, može se presjeći cjeli jug Dalmacije. Narod je pjevao Aliji Izetbegoviću i to je najbolji odgovor na sve one, ničim utemeljene spekulacije, o tome kako je BiH dijeljena i kako je Franjo Tuđman već tada imao namjeru podijeliti Bosnu. Trebate znati da je, u to vrijeme, taj narod Tuđmana slušao gotovo bespogovorno. Tada g. Izetbegović izjavljuje da to nije njegov rat, da se to događa tamo preko Save i Une. Stoga će muslimansko rukovodstvo proglasiti, čini mi se, 6.travnja početkom rata na BiH, što ne odgovara istini. Za hrvatski narod rat je počeo puno prije, napadom crnogorskih rezervista i snaga koje su uništile hrvatsko selo Ravno u BiH. Kako hrvatski narod BiH, koji vidi što mu se događa u Hrvatskoj može mirno promatrati rušenje jednog hrvatskog sela, kako može promatrati JNA koja s motoriziranom brigadom želi presjeći Hrvatsku od Kupresa, Tomislavgrada, prema Splitu, kako može vjerovati rukovodstvu u Sarajevu koji se pravi da nema nikakvog rata u BiH samo zato što je to hrvatski, a ne muslimanski dio? Dakle, rat nije počeo u BiH u travnju 1992. nego je počeo napadom na selo Ravno 1991. g.
(Dom i svijet - hic)

Predsjedništvo Županijskog odbora SDP-a BiH Hercegbosanske županije smatra da...približavanjem izbora i u nedostatku političke volje za otvaranje tema koje bi popravile katastrofalnu situaciju na području te županije, vladajuće stranke HDZ, SDA i SNSD ponovno recikliraju temu ugroženosti naroda, javio je dopsinik NINA-e.
SDP BiH HBŽ-a ističe da u prilog tomu govori i nedavno napuštanje vijećnika SDA svečane sjednice Općinskog vijeća Livno radi neisticanja državnih obilježja, kao i zamrzavanje rada zastupnika SDA i SNSD-a u županijskoj Skupštini, zbog neusvajanja amandmana na Ustav o konstitutivnosti naroda.
«Ako još dodamo i agresivne istupe čelnika tih stranaka u medijima, možemo konstatirati da je počela predizborna kampanja te da u njoj vladajuće stranke nemaju ponuditi ništa novo, konkretno i konstruktivno, nego ponovno rade sve po starom», naglašava se i dodaje da je to i sijanje straha, jedino što je preostalo vladajućim strankama za predstojeću predizbornu kampanju.
Predsjedništvo SDP-a BiH HBŽ-a također tvrdi da su vijećnici SDA nakon deset godina «ašikovanja» s HDZ-om tek sad progledali i vidjeli da u livanjskoj vijećnici nema državnih obilježja, a da to nisu uočili prilikom polaganja vijećničke prisege jer bi u tom slučaju ostali bez paušala.
(NINA) nv

Dopredsjednik i glasnogovornik Županijskog odbora Sindikata osnovnog obrazovanja...i odgoja u HBŽ-u Filip Čelar izjavio je da prosvjetni djelatnici u toj županiji podržavaju uvođenje poreza na dodanu vrijednost jer će to, kako je kazao, uvesti rada u naplatu poreza iz kojeg se financira i školstvo. On je naglasio da je materijalni položaj prosvjetara u Hercegbosanskoj županiji sve teži i iz godine u godinu se pogoršava jer su prosvjetari na margini društva koje je prestalo voditi brigu i o njima i o školama. Govoreći o stanju u osnovnom obrazovanju i materijalnom statusu prosvjetnih djelatnika u povodu Svjetskog dana učitelja, Čelar je rekao da je organizacija nastave od resornog ministarstva svake godine sve lošija, uvjeti rada sve gori, a radno-pravni status prosvjetara upitan. Ustvrdio je također da je reforma obrazovanja u HBŽ-u na mrtvoj točki te da škole još nisu uskladile svoje normativne akte s okvirnim Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju BiH koji je toj županiji nametnuo visoki predstavnik, što se negativno odražava na više područja u obrazovnom procesu.
«Po novom zakonu se ne radi ništa, škole još nemaju normativne akte koje su dužne uskladiti s važećim zakonom niti pedagoške standarde i, prema mome mišljenju, u oblasti osnovnog obrazovanja u HBŽ-u vlada stihija», kazao je Čelar.
(NINA) nv

Mato Marčinko
Otac domovine i hrvatstva dr. Ante Starčević ovako govori o bosansko-hercegovačkim Muslimanima:
"U Bosni je najoholije plemstvo što ga je Europa ikada imala. To plemstvo, muhamedovci, takovu ima ćud za gospodovati, da je ono u XV. vieku istu vjeru žrtvovalo svojemu gospodstvu. Ovaj duh žive i danas u tom plemstvu: i najsiromašniji balija Bosne drži do sebe barem koliko i najprvi lord englezki. Makar i ne bilo Turčina ni drugoga nikoga izvana, misliti da bi današnji Srbijanci, kakovi su, to plemstvo mogli nadvladati i držati, to misliti bila bi skrajna ludost, to pokušati bilo bi grieh smrtni proti pučanstvu Srbije, o tomu raditi, na to trošiti bilo bi u vodu bacati novac i praznu slamu mlatiti.
Muhamedovci Bosne i Hercegovine, s turskom, s muhamedanskom pasminom ne imaju ništa; oni su hrvatske pasmine, oni su najstarije i najčistije plemstvo, što ga Europa ima.
- Kakovi Turci, vlastelini u Bosni? Ono je hrvatsko, najstarije i najčistije plemstvo sablje u svoj Europi.
Muhamedovci Bosne, izuzev pojedine došlace, nisu turske pasmine; oni su pravi hrvatski plemići; oni su najstarije i najčistije plemstvo Europe; među njimi su riedki, kojim mnoge europejske dinastije nisu premlade; proslavljeni na sablji, samo ako im se prilika pruži, oni će se proslaviti u svakoj grani znanja i umieća; ne bude li te prilike, i oni moraju postati pripuzi, kako su drugi hotice postali i ostali" (Ante Starčević: Izabrani spisi, priredio dr. Blaž Jurišić, HIBZ, Zagreb, 1945.).
Nas pak zanima, što o svomu podrijetlu i narodnostnoj pripadnosti govore sami bosansko-hercegovački Muslimani. Najprije čujmo, što o tomu kažu turski pisci i putopisci.
Povjestnik Aali i putopisac Evlija Čelebija
Osmanskoturski povjestnik Aali (1542.-1599.), rodom iz Galipolja, trideset je godina živio u Bosni na dvoru bosanskih valija (namjestnika). On je prvi u turskoj povijesti bosansko-hercegovačke Muslimane nazvao Hrvatima. U svomu djelu Tarihi Aali on piše (prijevod dr. Safvet-bega Bašagića):
"Što se tiče plemena Hrvata, koji se pripisuje rijeci Bosni, njihov se značaj odrazuje u veseloj naravi; oni su po Bosni poznati i po tekućoj rijeci prozvati. Duša im je čista, a lice svijetlo; većinom su stasiti i prostodušni; njihovi likovi kao značajevi naginju pravednosti. Golobradi mladići i lijepi momci poznati su (na daleko) po pokrajinama radi naočitosti i ponositosti, a daroviti spisatelji kao umni i misaoni ljudi. Uzrok je ovo, što je Bog - koji se uzvisuje i uzdiže - u osmanlijskoj državi podigao vrijednost tomu hvaljenom narodu dostojanstvom i čast njihove sreće uzvisio kao visoki uzrast i poletnu dušu, jer se među njima nasilnika malo nalazi. Većina onih, koji su došli do visokih položaja (u državi) odlikuje se velikodušjem to jest čašću i ponosom; malo ih je, koji su tjesnogrudni, zavidni i pohlepni. Neustrašivi su u boju i na mejdanu, a u društvu, gdje se uživa i pije, prostudušni. Obično su prijazni, dobroćudni i ljubazni. Osobito se odlikuje ovo odlično pleme vanrednom ljepotom i iznimnim uzrastom... Bez sumnje Bošnjaci, koji se pribrajaju hrvatskom narodu, odlikuju se kao prosti vojnici dobrotom i pobožnosti, kao age i zapovjednici obrazovanošću i vrlinom; ako dođu do časti velikih vezira u upravi su dobroćudni, ponosni i pravedni, da ih velikaši hvale i odlični umnici slave" (Krunoslav Draganović - O. Dominik Mandić, Herceg-Bosna i Hrvatska, Laus, Split, 1991.).
Bosansko-hercegovački Muslimani XVI. i XVII. st. o svomu podrijetlu i pripadnosti
Mehmed-paša Sokolović, veliki vezir Osmanskoga Carstva, izdaje 1566. naredbu u povodu harzaula (obtužbi) grčkoga patriarha, u kojoj kaže: "Car daj eferman, da rimski fratri po Budimu, Temišavaru i Dubrovniku i uopće od naroda hrvatskoga ne pitaju milostinju, ako taj narod spada na grčkog patrijara... Nu ako pak narod pod patrijara ne spada, zabranjeno mu je napastovati fratre i njihov puk" (Draganović-Mandić). Sokolović sve Slavene u turskomu Budimu, Temišvaru i Dubrovniku smatra Hrvatima. Također Hrvatima smatra i narod, koji od Budima do Dubrovnika - dakle i u Bosni - po turskoj zemlji stanuje.
Hodavendija, čauš (pobočnik) bosanskoga paše Sofi Mehmeda, musliman iz Bosne, piše 20. rujna 1589. mletačkomu providuru (poglavaru) u Zadar po dva pisma turskom jazijom (pismom) i bosančicom. Na kraju pisma veli: "Zato mi, rečeni Hodavendi čauš, hotismo učiniti viru od toga posla i dvoje knjige pisati turske, a dvoje hrvatske, rukom Ali čehaja" (Draganović-Mandić; dr. Ferdo pl. Šišić, Herceg-Bosna prigodom aneksije, Zagreb, 1908.). Hodavendija, dakle, jezik bosansko-hercegovačkih muslimana naziva hrvatskim.
Muslihudin bin Ali, banjalučki muderiz (profesor medrese), u predgovoru svoga spisa napisana 1609. kaže i ovo: "Sva dosadanja djela i knjige došle su od Arapa i Perzijanaca iz raznih pokrajina i Herata, a ovaj je sastavak nikao u pokrajini Hrvata" (Draganović-Mandić). To znači, da on svoju domovinu Herceg-Bosnu smatra zemljom Hrvata.
Ivan Zovko u svojoj knjižici Hrvatstvo Herceg-Bosne po narodnoj predaji i običajima (Mostar, 1899.) spominje još dvojicu Muslimana, koji bosansko-hercegovačke Muslimane smatraju Hrvatima. To su:
Šejh Sudi - "Kako se općenito drži, on je rogjen u selu Sudići, koje spada pod sarajevski kotar. Od toga sela potječe mu i samo ime. Megju muslomanima Herceg-Bosne on je glasovit, kao muverrih (povjesničar), od kojega se sačuvao i dan danas tevarih (povijest) u rukopisu, gdje se izrično spominje Hrvatstvo Bosne i Hercegovine i kako su Bošnjaci i hercegovci Hrvati."
Šejh Jujo (1650.-1707.) - "Bio je na daleko poznat u islamskom svijetu po narodnom tevatru (predaji), kao evlija (dobri). On je poznat i pod imenom Hadži Juja efendija. I ovaj dakle islamski muverihh, koji je cijeloga svoga vijeka ibadet (bogosluženje) Bogu činio, izrično nazivlje u svojim spisima Hercegovce i Bošnjake Nam-Hrvatima, dakle porijeklom, koljenom Hrvatima. Mezar (grob) ovog čuvenog evlije nalazi se u Mostaru."
Slično kao i putopisac Evlija Čelebija, naziva i znameniti turski povjestnik Ibrahim ef. Pečevija (Alajbegović), pisac XVII. st., jezik Hrvata bosanskim i hrvatskim. (Draganović-Mandić)
Mnogi se glasoviti turski paše i veziri nisu stidjeli svoga hrvatskoga podrijetla, pa su uza svoja imena stavljali pridjevak Hrvat. O njima piše dr. Safvetbeg Bašagić u svomu djelu Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini (Zagreb, 1931.). Evo ih nekoliko: Mahmutpaša Hrvat, koji "stoji na čelu svim vezirima, učenjacima i pjesnicima iz naših krajeva", vezirom je postao nakon zauzeća Carigrada 1453.; Memipaša Hrvat iz Gradačca; Rustempaša Hrvat, rodom iz Sarajeva (kako misli Hamdija Kreševljaković); Sijavušpaša Hrvat; Tahvilpaša Kulenović Hrvat, sadrazam (veliki vezir) sultana Selima II.
Iz carskih fermana (naredbi, zapovijedi) osmanskoturskih sultana i starih pisama jasno se vidi, da su hrvatskoga roda i koljena begovi Kulenovići, Kapetanovići, Evlijići, Filipovići i mnogi drugi. Sarajevski Mutevelići potomci su Muradbega Fardića, Hrvata iz Šibenika. Potomci srednjovjekovnoga bosanskohrvatskoga plemstva su Kopčići, Kulovići Hrasnice, Gradaščevići, Korići, Dugalići (Malkoči), Starčevići, Dženetići (nekad Rajkovići). Neka su prezimena sačuvana samo u bosanskih katolika i muslimana: Đikići, Svrze, Čengići, Križevci.
Begovi Kulenovići bijahu hrvatski plemići, kojima su praoci bili hrvatski plemići još u doba hrvatskih narodnih vladara. Nakon Pacta conventa, ne htijući prihvatiti ugarskoga kralja za svoga kralja, odselili su se u Bosnu. U doba bosanskohrvatskoga kraljevstva pripadali su stališu velikaša. Velika je mogućnost, tako se govorilo, da je iz njihova roda Kulin-ban, po kojemu su dobili prezime Kulenović (Kulinović). "Begovi Kulenovići nikada nisu nijekali svoje hrvatstvo, nego su ga uvijek izticali. Malo je poznato, da je Ibrahim-paša Kulenović na saboru u Frankfurtu godine 1562. ponosno govorio 'svojim hrvatskim jezikom'" (dr. Džafer Kulenović, Izbor iz djela, Uzdanica d.d., Zagreb, 1992.).


Elvija Čelebi (Čelebija), glasoviti turski putopisac XVII. st., putovao je Bosnom 1660. i 1661. U svomu putopisu više puta spominje Hrvate u Bosni. Tako kaže, da je "jezik bosanskog i hrvatskog naroda" čist. Njemu je dakle jezik Bošnjaka i Hrvata jedan te isti, hrvatski. Livno i Bihać su mu hrvatski gradovi. Hrvate on nalazi i u Boki Kotorskoj. Navodi, da su stanovnici Herceg-Novoga Arnauti, Bošnjaci i Hrvati. Čelebija dva puta spominje muslimane u Bosni, koje naziva Hrvatima. U neposrednoj blizini Foče na Drini, u starom gradu Plaču, njemu (Čelebiji) "dadoše 50 hrvatskih momaka pod oružjem za pratioce". Na Gatačkomu polju "dobi 300 lijepih po izbor hrvatskih gazija (junaka)". Pridjevak gazija (junak) mogao se dati jedino muslimanima. Fehim ef. Spaho, reis-ul-ulema (vrhovni vjerski poglavar) svih muslimana u kraljevskoj Jugoslaviji, u svomu članku Hrvati u Evlija Čelebijinu putopisu kaže: "Za proučavanje naše hrvatske prošlosti osobito je značenje, da nam se otvore i učine pristupnim turski izvori" (Hrvatsko kolo XIII., Draganović-Mandić).

LIVNO:ZAVRŠENA VEĆINA RADOVA NA GRANIČNOM PRELAZU KAMENSKO
Radovi na izgradnji Graničnog prelaza Kamensko ušli u završnu fazu , a prema riječima šefa carinske službe na ovom GP E. Mastalića, do sada završena većina radova predviđenih projektom
LIVNO: OKRUGLI STO O KONSTITUTIVNOSTI NARODA I POVRATKU RASELJENIH
Implementacija amandmana na Ustav Livanjskog kantona o konstitutivnosti srpskog naroda u ovom kantonu i povratak raseljenih osoba i izbjeglica bile su teme okruglog stola kojeg su jučer u Livnu organizirali Hrvatsko narodno vijeće, Srpsko građansko vijeće - Pokret za ravnopravnost, Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca i Asocijacija nezavisnih intelektualaca "Krug 99"

LIVNO– Zastupnici Stranke demokratske akcije (SDA) u Općinskom vijeću u Livnu nisu učestvovati u radu svečane sjednice Općinskog vijeća Livno povodom dana te općine 28. septembra niti će učestvovati u bilo kakvim manifestacijama povodom Dana Općine. I danas nakon 10 godina od Daytona u Livnu neće biti izvješene federalne i državna zastava, nego neustavne i nelegalne zastave Herceg-Bosne što je dovoljan razlog da vijećnici SDA ne učestvuju u radu svečane sjednice.. Upozorava se na neustavna obilježja u tom kantonu, uz napomenu kako SDA želi da se u obilježavanju Dana Općine prepoznaju svi građani bez obzira na naciju i vjeru te da prestane praksa poistovjećivanja Livna s jednim narodom. U hiljadugodišnjoj tradiciji Livna mogu se prepoznati vrednote svih naroda i države BiH, ističe SDA.
Fena

Fakultet tehničkih nauka jedini je na Novosadskom univerzitetu koji odnedavno uz diplome dodeljuje i specijalni dodatak na srpskom i engleskom jeziku, koji do detalja opisuje aktivnosti studenta za vrijeme osnovnih studija. U ovom dodatku, koji je samo jedna od mjera prilagođavanja Bolonjskoj deklaraciji, osim osnovnih podataka, stečenom zvanju i ocjenama, upisane su i informacije o odrađenoj praksi, kursevima jezika, ali i podaci o tome da li je student varao na ispitu, ako je i toga bilo. Ovakav dodatak diplomi trebalo bi studentima da olakša zapošljavanje, jer je poslodavcu odmah jasno u kojim poljima je student bio najbolji, koja je dodatna znanja stekao, da li je bio nagrađivan ili učestvovao u seminarima i projektima koji su usko stručni. Istovremeno, on približava fakultet uslovima Bolonjske deklaracije, pa je upravo zahvaljujući ovom dodatku, na ministarskoj konferenciji u Bergenu, gde se ocenjivalo šta su zemlje potpisnice Bolonjske deklaracije učinile na reformisanju svog visokog obrazovanja, naša zemlja izbegla svrstavanje na samo dno liste. Dodatak diplomi kakav se štampa na FTN bilo je jedino što smo mogli ponuditi i sasvim dovoljno da iza sebe ostavimo bar Bosnu i Hercegovinu i Andoru. U vreme održavanja konferencije u Bergenu u SCG još nije bio usvojen Zakon o visokom obrazovanju, pa nisu bili stvoreni uslovi za drugačiju organizaciju univerziteta, tako da je naša zemlja imala da prilaže samo dodatak diplomi Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada - kaže dekan FTN prof. dr IliX0 Ćosić. Kako objašnjava Ćosić, fakultet je postepeno uvodio sve bolonjske standarde, poput ovog dodatka ili ocenjivana profesora, tako da mu je preostalo samo da uvede ocenjivanje po sistemu bodovanja. Sada, pošto je usvojen Zakon o visokom obrazovanju, FTN će moći da uvede i ovaj oblik ocenjivanja.
Više informacija:
Web: www.ftn.ns.ac.yu

Prilikom prelaska granice s Hrvatskom prema 200.000 građana BiH, koliko ih prema neslužbenim procjenama posjeduju hrvatsku putovnicu, neće se primjenjivati visoki stupanj nadzora koji je definiran "schengenskim sporazumom". Ako Hrvatska, kako procjenjuje službena politika do 2009 godine postane punopravna članica EU-a, građani BiH koji posjeduju ovaj dokument od čega 95 posto čine Hrvati postat će dio EU-a čime stječu pravo da posao ili ostale beneficije koje pruža unija ostvaruju primjerice u Velikoj Britaniji ili Francuskoj. Pri prelasku "schengenske granice" uvjeravaju nas sugovornici iz područja politike i međunarodnog prava, neće se primjenjivati odredbe o posebnom režimu nadzora koje diktira "Schengen" nego će prema riječima konzula RH u Mostaru Ratka Maričića i oni "imati status kao i ostali hrvatski građani bez obzira na to živjeli na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu ili Španjolskom Trgu u Mostaru".

Pravo definiranja odnosa
Sumnju u bilo kakva ograničenja prema znatnom broju prije svega Hrvata iz BiH demantira i izjava koju smo dobili od redovitog predavača na zagrebačkom Pravnom fakultetu prof. dr. Ive Josipovića, koji napominje da je pitanje prelaska granice RH mora biti urađeno prema principima definiranim "Schengenskim sporazumom" ali da se to neće odnositi na one bh. građane koji posjeduju hrvatsku putovnicu.
"Svaka država članica EU-a" napominje prof. Josipović "ima autonomno pravo da definira odnose sa susjednima, kao što je to bio s nekim sada punopravnim članicama EU-a". Posjednici hrvatske putovnice iz BiH, granicu susjedne države aktiviranjem "Schengenskog sporazuma"prelazit će posebno označenim trakom iznad kojeg će kao što je danas slučaj sa Slovenijom stajati natpis "Za građane EU-a". Iz službenog Zagreba stižu informacije prema kojima Hrvatska i prije punopravnog članstva u EU može primjenjivati "Schengenski sporazum".
Velika sredstva
"To su dva procesa koji se nadopunjuju i mi u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju imamo jasno određene oblike suradnje sa EU na području pravosuđa i unutarnjih poslova prije svega na sprečavanju ilegalne imigracije i borbe protiv organiziranog kriminala što je jedna od svrha Schengenskog sporazuma".. Inače, sudjelovanje u Schengenskom prostoru zahtijeva visok stupanj nadzora državnih granica te je povezano s velikim ulaganjima u opremu za nadzor granica" napominju u Vladi RH. Na tom tragu radi učinkovitijeg nadzora državne granice u sklopu programa pomoći CARDS oni će za projekt integriranog upravljanja granicama potrošiti značajna financijska sredstva. Izuzev medija ovo pitanje, još nitko od predstavnika institucija bh. vlasti nije komentirao. Glasnogovornik Vijeća Ministara BiH Bojan Filipović-Zec u kratkom telefonskom razgovoru kazao nam je da pitanje "schengenske granice" s Hrvatskom do sada nije bila tema razgovora, te da o tome za sada nema stava". "Sad je" dodaje glasnogovornik predsjedatelja Vijeća Ministara BiH "pozornost državne vlasti fokusirana na druge probleme među kojima je i reforma policije".

Klub vijećnika Stranke demokratske akcije (SDA) u Općinskom vijeću Livna zatražio je od načelnika općine Luke Čelana da se u izvodima iz matične knjige rođenih u rubrici nacionalnost upisuje riječ Bošnjak,umjesto oznake postotka ili ostavljanje te rubrike praznom, javio je dopisnik agencije NINA.
U SDA smatraju da je naziv Bošnjak nacionalna odrednica bošnjačkog naroda, te da se njegovim izostavljanjem krše osnovna ljudska prava pripadnika tog naroda u livanjskoj općini.
Predsjednik Općinskog odbora SDA Semir Ortaš kazao je da vijećnici te stranke traže da se Bošnjacima odmah omogući upisivanje riječi Bošnjak u rubrici predviđenoj za nacionalnost u izvodima iz matične knjige rođenih koje izdaje matični ured u Livnu, ili, ako to nije moguće, da nadležna općinska služba izda pravnu pouku u pisanoj formi kako bi se o tom pitanju izjasnilo Općinsko vijeće ili pokrenula inicijativa prema višim razinama vlasti. Ortaš je podsjetio da je naziv Bošnjak kao odrednica nacionalne pripadnosti bošnjačkog naroda u BiH važeća ustavna kategorija, dok je naziv musliman odrednica vjerske pripadnosti tog naroda. On je naglasio da se u izvodima iz matične knjige rođenih koje Bošnjacima u Livnu izdaje matični ured njihova nacionalna pripadnost ne smije dovoditi u pitanje.
(NINA) nv