knjiški moljac

Odlična kratka proza Alema Ćurina "Jugoplastika"

subota , 31.10.2015.

Odlična kratka proza genijalnog Feralovca Alema Ćurina:

ALEM ĆURIN: Jugoplastika

– Kad odrastem, imat ću ranč na koji će dolazit igrači Jugoplastike, a ja ću im pravit tople sendviče. Toni Kukoč će se zaljubit u mene i bit ćemo muž i žena – mantralo je devetogodišnje djevojče, zaljubljeno u žutu boju s tv-ekrana.

– Pa Toni ima curu, malo će ti to teže ić – pokušavali su joj roditelji smanjit doživljaj.

– Ma, kada ja budem velika, cura će mu već bit stara, tako da neće bit problema – nije se dala zbuniti djevojčica ispred plakata momčadi K.K. Jugoplastike na zidu tinela, friškog šampiona evropske klupske košarke.

– Dok ti narasteš mogao bi taj tvoj Toni igrat u NBA, možda i cijela Jugoplastika se preseli u Ameriku ili u neku od Evropa, a možda do tada više i ne bude Jugoplastike, jer nitko ne zna reći popu pop, a bobu bob! – rezignirano je komentirao njezin otac, dok su se s vrhova svih domaćih top-lista kočile budnice i davorije.

– Jugoplastika će umrit i doće joj pop? Govoriš gluposti!… Fuj! Jugoplastika ne može umrit! – ljutila se curica.

– E da, samo vrime je čudesna kategorija. Danas si broj devet, sutra četrdeset i pet, prekosutra sedamdeset, a u nedjelju nitko ne zna koji.

– Znam ja, sedam!

– Šta sedam?

– Sedmica ima sedam dana, zato se tako i zove, a nedjelja je zadnji dan, broj sedam. Kao i Kukoč.

– Opet ti, rančerice mala.

– Aha! – nije se dalo dijete novim promjenama i novim “navikama” pakovanim u vremenu što se valjalo.

U novinama izlazi intervju rektora Hrvatskoga zavoda sveti Jeronim iz Rima, dok u off records-u visokopoziconirani svećenik priznaje novinaru: Ako sad ne dođemo na vlast, strpit ćemo se – kad smo čekali ovoliko, možemo i još toliko.

Pop se uželio boba.

Jugoplastika, nakon dva uzastopna osvajanja evropske krune, zabija žutu zastavicu na istom vrhu i po treći put zaredom, ali ovaj put pod čudnim imenom. Popa je dopao bob, a nas POP 84.

A onda je krenuo sprovod.

Šteta, bili su to momci kakve bi svaka majka poželjela za zeta, a ni očevi ne bi imali ništa protiv.

Objavljeno 22. 10. 2015. u rubrici "Ajfelov most", na web stranicama Miljenka Jergovića (www.jergovic.com)

Moj tekst o romanu 'Ptice' Tarjeia Vesaasa u 'Vijencu'

petak , 30.10.2015.

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika sjajnoga romana
'Ptice' Tarjeia Vesaasa

Novi 'Vijenac' još donosi:

- opširan razgovor s prevoditeljicom Nadom Šoljan
- tekst Luke Šeputa povodom skupa o 150.obljetnici rođenja S.S.Kranjčevića, održanom u Sarajevu
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Stipe Kutleše o knjizi Stjepana Kušara 'Filozofija u srednjem vijeku'
- tekst Strahimira Primorca o knjigama Suzane Matić 'Koliko sam puta okidala s boka' i Marka Dejanovića 'Karte, molim!'
- tekst Marka Samardžije uz novi svezak "Rasprava" Instituta za hrv.jezik i jezikoslovlje
- tekst Božice Jelušić o 13.Pulskim danima eseja
- temat o ovogodišnjoj dobitnici Nobelove nagrade za književnost Svetlani Aleksijevič, s tekstovima Fikreta Cacana i Jevgenija Paščenka

te još pregršt tekstova o filmu, glazbi, kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti itd.

RADIJSKI RAZGOVOR: Milko Valent + ulomak iz njegovog još neobjavljenog romana

četvrtak , 29.10.2015.

U emisiji "Suvremena hrvatska proza"
3.programa Hrvatskog radija
u ponedjeljak, 19.10.2015.

bio je emitiran razgovor s Milkom Valentom,
te je ekskluzivno bio pročitan i ulomak iz
autorovog još neobjavljenog romana
'Ledene haljine'.

Emisiju slušajte ovdje

INTERVJU: Neven Ušumović

Neven Ušumović rođen je 1972. godine u Zagrebu. Odrastao je u Subotici. Živi na relaciji Kopar-Umag. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju, komparativnu književnost i hungarologiju, studirao turkologiju. Diplomirao je knjižničarstvo, uz rad u Knjižnicama Grada Zagreba.
Ravnatelj je Gradske knjižnice Umag.
Objavio je zbirke priča 7 mladih (1997), Makovo zrno (2009), Rajske ptice (2012) i roman Ekskurzija (2001). Književna radionica Rašić mu je prošle godine objavila zbirku izabranih priča pod naslovom "U stočnom vagonu".
S mađarskog jezika prevodio je Bélu Hamvasa, Ádáma Bodora, Pétera Esterházyja i Ferenca Molnára. Zajedno sa Stjepanom Lukačem i Jolán Mann pripredio je antologiju suvremene mađarske kratke priče Zastrašivanje strašila (2001). Uvršten je u američku antologiju Best European Fiction (2010), koju je uredio Aleksandar Hemon. Osim na engleski, prevođen je na njemački, španjolski, mađarski i slovenski jezik.

Razgovor s Nevenom Ušumovićom čitajte ovdje

PREDSTAVLJANJE knjige eseja Simone Delić 'Venerino zrcalo'

srijeda , 28.10.2015.

Izdavačka kuća LITTERIS

nas poziva na predstavljanje knjige

Simone Delić
'Venerino zrcalo'
Folklorističke studije o sefardskoj književnosti

Knjigu će predstaviti Karlo BUDOR, Dražen KATUNARIĆ, Željka LOVRENČIĆ i Simona
DELIĆ

u knjižnici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu,
30. listopada, 2015. u 12h

U knjizi "Venerino zrcalo" Simona Delić objavila je eseje o sefardskoj književnosti, ponajviše zaokupljena žanrom balade. Knjiga se najviše bavi komparativnim proučavanjem tradicionalne balade,
njezinim podrijetlom, prijevodima, kao i otkrivanjem sličnosti i razlika između pojedinih zemalja u europskom okruženju povezanim tim tradicionalnim žanrom. Autorica pokazuje da španjolsko i hrvatsko tradicionalno pjesničko stvaralaštvo potječu iz istih izvora i da su im povijesne i kulturološke okolnosti istovjetne, te da je sefardska tradicija čvrsta spona između njih. Venerino zrcalo, djelo pisano čitko i jednostavno, namijenjeno je širokom dijapazonu potencijalnih čitatelja.

3 najvažnije knjige u 2015.

Iako je pred nama Interliber,
i brojna će nas još nova izdanja do kraja godine razveseliti,
ja bih se već sad usudio ustvrditi da su
ove 3 knjige najvažnija knjiška izdanja u 2015.

Natječaj za književnu nagradu “TEA BENČIĆ RIMAY”

Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak raspisuje natječaj za književnu nagradu “Tea Benčić Rimay”.

Nagrada se dodjeljuje u svrhu poticanja književnog stvaralaštva, te kao doprinos potpori i vrednovanju najboljih književnih ostvarenja za pjesmu u prozi.

Na natječaju mogu sudjelovati svi državljani Republike Hrvatske koji pišu hrvatskim književnim jezikom, a šalje se rukopis neobjavljene zbirke pjesama u prozi.

Natječaj je otvoren do 7. studenog 2015. godine. Rukopise koji zadovoljavaju uvjete natječaja ocijenit će prosudbeno povjerenstvo do 25. studenog 2015. godine.

Natječaj je anoniman, stoga sve rukopise treba poslati u 3 primjerka i na CD-u, označene šifrom, a rješenje šifre i podatke o autoru (ime i prezime, adresa, broj telefona, e-mail i kratki životopis) treba priložiti u zasebnoj, zatvorenoj kuverti.

Rukopise dostaviti na adresu:
Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak
(Natječaj za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“)
Rimska bb
44 000 Sisak

Rukopisi poslani na natječaj se ne vraćaju, a nagrada se sastoji od objavljivanja nagrađenog rukopisa i novčanog iznosa od 3000 kn.

Rezultati natječaja bit će objavljeni 25. studenog 2015. godine na mrežnoj stranici Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak (www.nkc-sisak.hr)

Dodjela književne nagrade „Tea Benčić Rimay“ bit će upriličena na svečanosti povodom rođenja ove ugledne sisačke i hrvatske književnice 4. prosinca 2015. godine.

PREDSTAVLJANJE knjige Davora Šalata 'Zrcalni ogled'

utorak , 27.10.2015.

Tribina KULTURNI ČETVRTAK U SESVETAMA
nas poziva na
predstavljanje najnovije knjige eseja i kritika o hrvatskoj poeziji

'Zrcalni ogled'
DAVORA ŠALATA

Sudjeluju:

Božidar Petrač - urednik knjige (predsjednik DHK)
Ernest Fišer - kritičar
Davor Šalat - autor
i
Ivan Babić - voditelj

u čitaonici Knjižnice Sesvete
Trg D. Domjanića 6 (tel. 01/2002 064),
u četvrtak, 29. listopada 2015. u 19,00 sati

Moja kritika romana Kemala Mujičića Artnama u časopisu 'Kolo'

Izašao je novi broj časopisa 'Kolo' (2/2015.)
(izd. Matica hrvatska, gl.ur. Ernest Fišer),

a u njemu, između ostalog,
i moja kritika romana Kemala Mujičića Artnama
'Sarina druga ljubav'
(MeandarMedia, 2014.)

Novi broj 'Kola' još donosi:

- opširan temat 'Tršćanski pjesnički Babilon'
- nova poezija i proza Darije Žilić, Dorte Jagić, Zvonimira Majdaka, Alojza Majetića, Nikole Đuretića, Diane Rosandić Živković
- rubrika 'književna baština' s tekstom Alojza Jembriha 'Vatroslav Jagić svjetlu svojih pisama Juliju Benešiću 1'
- poezija Dane Podracke, u prijevodu Ludwiga Bauera
- ogledi: Vesna Badurina Stipčević 'Glagoljski Žgombićev zbornik kao književni izvor' i Ivan Bačmaga
'Što je povijest Matošu?'
- vrlo bogata rubrika književne kritike s tekstovima Davora Šalata, Stijepa Mijovića Kočana, Marito Mihovila Letice, Cvijetka Milanje (3 njegova teksta), Jakova Sabljića (2 njegova teksta) + 5 tekstova različitih kritičarki o zbirci pjesama Swena Adama Ewina 'Zmijski car'

"BOOKVICA" : Zlatko Gall - 'Majko kušaj moju pjesmu' (Hena com, 2015.)

"BOOKVICA" : Zlatko Gall

Klub "Quasimodo", Gundulićeva 26a/II, Split

četvrtak, 29.10.2015. od 20:30 h

Splitski pisac, novinar, glazbeni kritičar, kolumnist, gastronom i autor brojnih knjiga o muzici i o spizi ZLATKO GALL predstavit će nam svoju najnoviju knjigu „MAJKO, KUŠAJ MOJU PJESMU“ (Hena.com, 2015.) u kojoj spaja i isprepleće svoja dva velika gušta: glazbu i gastronomiju.

Ova će Bookvica biti jedinstven spoj slušaonice i pričaonice, a kao i uvijek, najsretniji među posjetiteljima dobit će knjigu na dar.

Književnica Dubravka Ugrešić 24. je laureatkinja prestižne Međunarodne nagrade za književnost Neustadt

ponedjeljak , 26.10.2015.

Književnica Dubravka Ugrešić 24. je laureatkinja prestižne Međunarodne nagrade za književnost Neustadt

Nagradu poznatu i kao američki Nobel, koju dodjeljuju Sveučilište Oklahoma i časopis Svjetska književnost danas, primili su dosad pisci poput Gabriela Garcíje Márqueza, Czeslawa Milosza, Josefa Škvoreckog, Maxa Frischa i Octavija Paza.

'Njezine knjige, koje karakterizira kombinacija ironije i suosjećanja, prevedene su na više od 20 jezika, a dobitnica je i nekoliko drugih velikih književnih nagrada', navodi se u priopćenju objavljenom na službenoj stranici nagrade.

Dubravka Ugrešić autorica je romana 'Baba Jaga je snijela jaje', 'Ministarstvo boli', 'Muzej bezuvjetne predaje', 'Štefica Cvek u raljama života' i 'Forsiranje romana-reke', kao i nekoliko knjiga eseja, među kojima su 'Europa u sepiji', 'Napad na minibar' te kultna 'Kultura laži', zbog koje je u devedesetima u Hrvatskoj prozvana 'vješticom' jer je pisala protiv nacionalizma.

Dobitnica je Austrijske nagrade za europsku književnost 1998, uvrštena je u uži izbor za nagradu Booker 2009, a 2012. dobila je i nagradu Jean Améry za pisanje eseja.

Ugrešić je rođena u Kutini, a do svojih ranih četrdesetih radila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zbog tekstova u kojima je jasno izrazila svoje neslaganje sa službenom politikom u Hrvatskoj i Srbiji, protiveći se nacionalizmima i ratu, proživjela je medijsku hajku nakon koje se odselila iz Hrvatske. Danas živi i radi u Amsterdamu.

Izvor: T-portal

MOJA KRITIKA romana 'Baba Jaga je snijela jaje' Dubravke Ugrešić dostupna je ovdje

MIlana Vuković Runjić teško je uvrijedila cijeli niz ozbiljnih knjiž.kritičara!

nedjelja , 25.10.2015.

Svaka neistina, ako ju se dovoljno učestalo ponavlja, s vremenom biva percipirana kao istina.

Jedna od takvih neistina je u zadnje vrijeme učestalo ponavljana tvrdnja o navodnom nestanku književne kritike u Hrvatskoj.

Najnoviji slučaj ponavljanja te tvrdnje koja je u ogromnom raskoraku s činjeničnim stanjem je izlaganje Milane Vuković Runjić u emisiji 'Pola ure kult...' (pardon, sad se to zove "Samo kulturno molim"), od 07.10.2015. (emisiju možete pogledati ovdje : http://www.hrt.hr/enz/samo-kulturno-molim/302327/)

Na stranu to što je svoju poziciju tzv. komentatorice mjeseca u slučaju te emisije ona zapravo iskoristila da izreklamira jednu knjigu svoje izdavačke kuće, ali je svojim tvrdnjama uvrijedila i omalovažila trud velikog broja ozbiljnih književnih kritičara u Hrvatskoj.

Naime, u Hrvatskoj ne da nema ozbiljne književne kritike nego je ima više nego ikad!

U Hrvatskoj djeluje najmanje 30 književnih kritičara koji se tim mizerno plaćenim poslom bave redovito i vrlo ozbiljno, već dulje vrijeme!

A tvrdnje da u Hrvatskoj nema ozbiljne književne kritike su naprosto uvredljive za sve te ljude, i to treba otvoreno reći!

Ponavljam, književne kritike u Hrvatskoj danas ima više nego ikad : na TV-u gotovo svakodnevno imamo priliku slušati književne kritike u emisiji 'Knjiga ili život'(a jednom tjedno i u emisiji "Dobro jutro Hrvastka"), za veći broj radijskih emisija (1. i 3.programa Hrv.radija) redovito književne kritike piše najmanje 15 različitih kritičara/ki, na brojnim portalima također su značajno zastupljene književne kritike (Lupiga.com, Moderna Vremena Info, T-portal, Booksa, Najbolje knjige, Citaj.com itd.), veći broj književnih časopisa na svojim stranicama donosi obimne rubrike književnih kritika (Nova Istra, Kolo, Tema, Republika, Književna Republika itd.), na kioscima u dvotjednom ritmu izlaze Vijenac i Zarez u kojima objavljuje velik broj različitih kritičara/ki, već dulje vrijeme tjednik 'Express' veliku pozornost pridaje književnosti i književnoj kritici, za tjednik 'Novosti' književne kritike piše veći broj izvrsnih kritičara (Boris Postnikov, Dragan Jurak, Nenad Rizvanović, Marko Pogačar...), pa čak je odnedavno i notorni 'Globus' vratio na svoje stranice književnu kritiku.

I NAJVAŽNIJE: VEĆ DULJE VRIJEME VIŠE ČAK NI TVRDNJA DA JE KNJIŽEVNA KRITIKA ISTJERANA IZ DNEVNIH NOVINA NIJE ISTINITA: U Slobodnoj Dalmaciji već dulje vrijeme redovitu rubriku književne kritike svojim tekstovima ispunjava Ivica Ivanišević, za Večernji list književne kritike pišu Denis Derk i Bojana Radović, za Jutarnji list piše ih Jagna Pogačnik, ponekad se s njima javljaju Jurica Pavičić i Tomislav Čadež a jako često o knjigama izvrsno piše i Miljenko Jregović, u Glasu Istre već dugi niz godina kritike objavljuje Davor Šišović, a za Novi list književne kritike redovito piše veći broj autora (Ivan Molek, Tatjana Gromača Vadanjel, Davor Šišović, Marinko Krmpotić, Kim Cuculić).

Naravno, možemo lamentirati što se književnom kritikom više ne bave npr. Velimir Visković, Igor Mandić ili Zdravko Zima. Međutim, tvrditi kako u nas više nema ozbiljne književne kritike (što je izrekla Milana Vuković Runjić u spomenutoj emisiji) naprosto je uvreda za primjerice Krešimira Bagića, Marka Pogačara, Davora šalata, Seada Begovića, Darija Grgića, Katarinu Luketić, Cvijetka Milanju, Dariju Žilić, Nikolu Petkovića, Antuna Paveškovića, Strahimira Primorca, Borisa Postnikova, Igora Gajina, Damira Radića, Srđana Sandića, Nevena Vulić, Vanju Kulaš, Ljerku Car Matutinović, i mnoge mnoge druge kritičare koji se tim poslom bave ozbiljno, predano i ustrajno.

Zar itko tko je imalo objektivan može za sve te autore reći da oni nisu ozbiljni književni kritičari?

Na sreću svih ljubitelja književnosti, izjava Milane Vuković Runjić kako u Hrvatskoj nema ozbiljne književne kritike naprosto ne odgovara činjeničnom stanju!

***
UPDATE (26.10.2015.)

Zapravo je stvar potpuno suprotna, zapravo je fascinantno kako velik broj ozbiljnih književnih kritičara uopće imamo i fascinantno je koliko velik broj odličnih tekstova oni na mjesečnoj bazi isporučuju, s obzirom da ih pišu za honorare koji se kreću od 250 - 350 kuna po tekstu, stižu sa zakašnjenjem od više mjeseci, i iz godine u godinu sve su niži i niži!
Eto, ja godišnje u više medija objavim od 25-30 kritika i za to dobijem ukupno godišnje cca 8.000 kuna. (A za napisati samo jednu kritiku knjigu često treba pročitati više puta, i treba se upoznati i s prethodnim autorovim opusom prije nego sjedneš pisati o recentnoj knjizi, i konstantno treba imati na umu da je to izuzetno odgovoran i nezahvalan posao jer se radi o analiziranju i komentiranju nečega u što je netko uložio višemjesečni, ako ne i višegodišnji trud...).

Imamo li pravo uopće očekivati da imamo "ozbiljne književne kritičare" kad oni godišnje zarade jedva jednu i pol prosječnu mjesečnu plaću?

I kako stvoriti nove mlade ozbiljne kritičare ako ćemo ih plaćati 300 kuna po tekstu?

Zato treba dignuti spomenik svim tim silno brojnim ozbiljnim književnim kritičarima koje imamo a ne izjavljivati da oni u Hrvatskoj uopće ni ne postoje!

(OVIME ZATVARAM OVU TEMU).

RADIJSKI RAZGOVOR : Jelena Zlatar

11.10.2015. u emisiji 'Moj izbor'
3.programa Hrvatskog radija

Ivica Prtenjača ugostio je
znanstvenicu i književnicu Jelenu Zlatar.

Vrlo zanimljiv 50-minutni razgovor poslušajte ovdje

NOVO S MOG UREDNIČKOG STOLA: Andres Neuman - 'Razgovori nasamo' (Hena com, 2015.)

subota , 24.10.2015.

Kao sedma strana knjiga s mojim uredničkim potpisom u izdanju Hena com-a izašao je odličan roman Andresa Neumana 'Razgovori nasamo' :

Andrés Neuman
'Razgovori nasamo'
izd. Hena com
Prevela sa španjolskog Tamara Horvat Kanjera
Broj stranica: 198
Godina izdanja: studeni 2015.
Uvez: meki uvez
Format: 14 x 21,5 cm
Cijena 119,00 kn

Moj tekst s korica knjige

Mario odlučuje ispuniti obećanje te svom 10-godišnjem sinu Litu priređuje avanturu života i vodi ga na višednevni izlet kamionom, a pritom od njega taji svoju tešku bolest kako bi svoje zadnje zajedničko vrijeme oni proveli što bezbrižnije. Uz transkripciju Mariovih misli roman donosi i Litovo duhovito izvješće s tog putovanja te bilješke njegove majke Elene koja u dnevnik pohranjuje sjećanja na godine provedene s Marijem, ali i analizu vlastite seksualnosti i tjelesnosti, te suočavanje s nadolazećim starenjem i samoćom.

Vještim korištenjem pripovjednog troglasja te različitih diskursa i narativnih tehnika Andres Neuman stvara snažan i potresan roman o bolesti, smrti, seksu, tuzi, roditeljstvu, ljubavi, gubitku voljene osobe i opraštanju od života.

'Razgovori nasamo' je prekrasan roman koji slavi i uzdiže književnost kao jedno od rijetkih dostupnih nam sredstava sposobnih pripremiti nas na ono neumitno i neizbježno – na svijest o tome da nas jednog dana više neće biti.

***

Andrés Neuman (1977., Buenos Aires) poznati je i nagrađivani španjolski pisac romana, kratkih priča i poezije. Djetinjstvo je proveo u Argentini, a zatim se preselio u Granadu u Španjolskoj. Diplomirao je španjolsku filologiju na Sveučilištu u Granadi, gdje je i radio kao profesor latinsko-američke književnosti. Glasovanjem na Hay Festivalu, Neuman je dospio na listu „Bogotá-39“, među najistaknutije latino-američke autore. Magazin Granta svrstao ga je među 22 najbolja mlada romanopisca španjolskog govornog područja. Piše na svom blogu Microrréplicas, koji je prema anketi El Culturala jedan od najboljih književnih blogova na španjolskom.

Roman Razgovori nasamo (2012.) izabran je za jednu od najboljih knjiga godine od strane časopisa La Vanguardia, a Typographical Era ga je proglasila prvim na listi “Top 20 knjiga godine”. Nominiran je i za najbolje prevedeno djelo te za nagradu “Oxford-Weidenfeld Translation Prize”. Knjige su mu prevedene na 21 jezik.

Na ovome linku možete besplatno pročitati prvih 15 stranica romana i naručiti knjigu direktno od izdavača, s popustom

PROMOCIJA: Ivana Sajko 'Ljubavni roman' (Meandarmedia, 2015.)

Novi roman Ivane Sajko u izdanju MeandarMedie pod nazivom "Ljubavni roman" bavi se ljubavlju u prekarnim okolnostima.

Knjigu će predstaviti Jagna Pogačnik i Branko Čegec, dok će sama autorica izvesti nekoliko odlomaka romana. Slijedi druženje uz prigodno ljubavnu playlistu!

VINYL bar, Bogovićeva 3, Zagreb
27.10.2015. s početkom u 19 sati

NOVA KNJIGA MILJENKA JERGOVIĆA "Sarajevo, plan grada" (Fraktura, 2015.)

petak , 23.10.2015.

Miljenko Jergović
"Sarajevo, plan grada"
Beletristika
Fraktura
Broj stranica: 476
Godina izdanja: listopad 2015.
ISBN: 978-953-266-665-6
Uvez: tvrdi
Visina: 225 mm
Cijena: 169,00 kn

Riječ izdavača

Sarajevo je jedan od onih gradova koji su ušli u memoriju čovječanstva više puta: prvi put kada je Gavrilo Princip ispalio svoj sudbonosni metak, drugi put 1984., kada su u njemu održane Olimpijske igre, a treći put devedesetih tijekom opsade. Grad je to koji ima specifičan duh.
Sarajevo je i do sada bilo junakom mnogih romana i priča, naravno i onih Miljenka Jergovića, no u Sarajevu, planu grada postalo je knjigom. I dok pripovjedač šeće ulicama i trgovima, prisjećajući se odrastanja, likova s kojima je drugovao ili pak onih o kojima je tek čuo neku priču te drugih koji su ušli u urbanu legendu, pred nama se zida jedan grad. Sarajevo nisu samo zgrade i mahale, poznati i nepoznati kuci, parkovi i aleje, već je to grad koji pulsira bilom svojih stanovnika, njihovim sudbinama, jer jedino oni, heroji i zločinci, znani i neznani junaci svojih ulica, čine njegovu istinsku povijest i grade njegov mit.
Sarajevo, plan grada nije ni spomenik ni spomenar, ni bedeker ni putopis po jednome gradu – to je grad sam, knjiga u kojoj ima mjesta i za sadžije i sveučilišne profesore, i za lokalne lude i liječnike, za sve one o kojima nijedna povijest neće napisati ni retka, ali bez kojih nijedne povijesti ne bi bilo. Sarajevo, plan grada knjiga je kakvu bi svaki grad poželio imati, ali koju je mogao dobiti samo onaj čiji pisac u njemu više ne živi.

Izvor: Fraktura

NOVITETI IZ LITTERISA: Bruno Schulz+Antun Barac+Maurice Blanchot+Simona Delić

četvrtak , 22.10.2015.

N O V I T E T I I Z L I T T E R I S A

Bruno Schulz
"Republika mašte"
(priredio i preveo Dalibor Blažina)
227 str./meki uvez

Nakon Dućana cimetne boje (2005.) i Sanatorija pod klepsidrom (2007.), Republika mašte treća je i posljednja knjiga kojom Litteris predstavlja hrvatske prijevode književnog djela znamenitog poljsko-židovskog pripovjedača Brune Schulza, jednog od najvećih europskih pisaca 20. stoljeća. Knjiga je sačinjena od onih sačuvanih tekstova iz Schulzove ukupne ostavštine koji nisu pronašli mjesto u navedenim zbirkama pripovijedaka, a sastoji se od Rasutih pripovijedaka, izbora Schulzovih kritičkih tekstova te pisama što ih je pisac pisao svojim suvremenicima, kao i pisama upućenim njemu.

****

Antun Barac
"Bijeg od knjige"(ponovljeno izdanje)
298 str./meki uvez

U posthumno objavljenoj knjizi Bijeg od knjige, koju je 1965. godine za tisak priredio Jure Kaštelan, prvi put upoznajemo jednu novu dimenziju Barčeve ličnosti u smislu spontanog autoportretiranja: upoznajemo ga kao pisca bolnih zapisa nastalih za vrijeme logorovanja i kundakovanja u zloglasnom zatvoru Stara Gradiška, u vrijeme Drugog svjetskog rata; upoznajemo ga i kao pjesnika koga je rodio imperativ vremena, pa su u tom smislu i te pjesme refleks mučnine i gorčine rata. Bijeg od knjige ide među najvrednija djela koja su se šezdesetih godina pojavila na horizontu hrvatske književnosti; knjiga koja se ponekad doimlje bolno i mučno - jer već i sam naslov sadrži u sebi izvjestan protest, izvjesno gađenje, izvjesnu bol - no to ne umanjuje njenu vrijednost, naprotiv, povećava je.

****

Maurice Blanchot
"Književni prostor"
347 str./meki uvez

"Književni prostor" Mauricea Blanchota jedna je od temeljnih knjiga naše modernosti. Ona nije samo esej o razumijevanju književnog stvaranja nego i precizno istraživanje o onom što je zaista značajno za današnjeg čovjeka sučelice činjenici da "nešto kao umjetnost ili književnost postoje": silazak u dubinu, pristup tajnovitom, iskustvo samoće i smrti. Autor istražuje djela Kafke, Mallarméa, Rilkea, Holderlina i mnoga druga. Možda nema toliko stroge, bogate meditacije o stvaralačkom činu u cijeloj teoriji književnosti od ove Blanchotove.

****

Simona Delić
"Venerino zrcalo"
271 str./tvrdi uvez

U knjizi eseja "Venerino zrcalo" Simona Delić napisala je eseje o sefardskoj književnosti, ponajviše zaokupljena žanrom balade. Knjiga se najviše bavi komparativnim proučavanjem tradicionalne balade,
njezinim podrijetlom, prijevodima, kao i otkrivanjem sličnosti i razlika između pojedinih zemalja u europskom okruženju povezanim tim tradicionalnim žanrom. Autorica pokazuje da španjolsko i hrvatsko tradicionalno pjesničko stvaralaštvo potječu iz istih izvora i da su im povijesne i kulturološke okolnosti istovjetne, te da je sefardska tradicija čvrsta spona između njih. Venerino zrcalo, djelo pisano čitko i jednostavno, namijenjeno je širokom dijapazonu potencijalnih čitatelja.

SPIKIGIN : Emir Imamović Pirke

Što je Spikigin?

Spikigin je ciklus pripovijedanja priča (storytellinga) koji u Zagrebu, nakon što je devet dugih godina uređivao program na prvom, za sada jedinom i megauspješnom Festivalu pripovijedanja priča, splitskom Pričiginu, pokreće Kruno Lokotar u Norris Cafeu, u zagrebačkoj Sloboštini, Oreškovićeva 19.

Tko nastupa?

Gost prve večeri Spikigina, u petak 23.10. od 20 h bit će veteran Pričigina, jedini autor koji je nastupio svih devet godina, pisac, novinar, urednik, pokretač Festivala Fališ, bogomdani i praksom prekaljeni pripovjedač i nehotični humorist, glavom i slavom: Emir Imamović Pirke!

A večer će se zvati, kako drugačije nego „Pirke-priče"

Dođite i poslušajte kako barba Imamović spika i bit će vam jasno zašto se na splitski Pričigin nagura i po 500 ljudi!

Natječaj književnog časopisa Hourglass Literary Magazine

srijeda , 21.10.2015.

Književni časopis Hourglass Literary Magazine raspisuje konkurs za autore koji pišu na b/h/s/c jezicima, kao i pisce koji pišu na engleskom jeziku, odnosno autore iz dijaspore koji pišu na (b/h/s/c) i engleskom jeziku.

Datum početka konkursa je 20. oktobra 2015. godine.

Konkurs se raspisuje za izbor najboljih radova u tri kategorije: kratka priča, esej i pjesma. Za pobjednike konkursa, pored simboličnih (klepsidra i diploma), obezbjeđene su novčane nagrade:

• 1000 dolara za najbolju kratku priču;
• 1000 dolara za najbolji esej, odnosno
• 1000 dolara za najbolju pjesmu.

Tematskih i žanrovskih ograničenja nema. Autori iz regiona mogu da prijave jednu priču i/ili jedan esej i/ili tri pjesme. O pobjednicima konkursa odlučivaće žiri u sastavu Sibelan Forester, Jelena Lengold i Džon K. Koks. Članovi žirija će, takođe, u zavisnosti od kvaliteta prispjelih radova, odlučivati i o dodjeli posebnih nagrada za tri autora u iznosu od 500 dolara. Radovi finalista (za koje redakcija odluči da svojim kvalitetom zaslužuju da budu štampani) biće honorarisani.

Voki Erceg: Hourglass Literary Magazine nastao je, u prvom redu kao kreativna I čitalačka refleksija – jer je i čitanje, verujemo, stvaralački čin – pod uticajem, kako se to po običaju kaže, lika i dela Danila Kiša. Štaviše, arhitektura našeg časopisa oponaša roman Peščanik. Kažem – oponaša – kako bih napravio otklon od doslovnog shvatanja te ideje, ali, kao primer, umesto uobičajenog Sadržaja i Uvodnika glavnog i odgovornog urednika, poslednje, pod navodnike, poglavlje, časopisa nazvali smo Pismo ili sadržaj.

Preliminarni rok se završava 1. januara 2016. godine, a više informacija o načinu prijave i kriterijumima konkursa (natječaja) možete pročitati na internet adresi: www.hourglassonline.org/bs/konkurs.

Akcija 'Poezija u knjižnice!'

Jednodnevna književna akcija pod nazivom 'Poezija u knjižnice!' održava se u petak, 23. listopada, od 18 do 20 sati, ispred Gradske knjižnice na Starčevićevom trgu.

U 18 sati ispred ulaza u Gradsku knjižnicu postavlja se polica na koju potom okupljeni pjesnici stavljaju knjige poezije ili makete s naslovima izvornih zbirki poezije.

U 18,30 počinje središnji događaj - okupljanje pjesnika i glumaca, čitanje poezije i performasi (glumci, performeri)

Književna akcija 'Poezija u knjižnice!' potaknuta je nedavnim izmještanjem police / odjeljka s poezijom u Gradskoj knjižnici iz korisničkog prostora u spremište GK, čime je poezija fizički getoizirana.

Pitam se, pitam : hoće li (i zašto neće) osoba koja je donijela odluku da se to učini - izmijesti odjeljak s poezijom u spremište Gradske knjižnice - snositi sankcije?

Tribina o suvremenoj hrvatskoj "ženskoj" fantastici/fantasyju

Kulturni četvrtak u Sesvetama

nas poziva na tribinu o

suvremenoj hrvatskoj "ženskoj" fantastici/fantasyju uz predstavljanje novih romana

Milena Benini - Svećenica mjeseca
Mihaela Marija Perković - Morina
Iva Šakić Ristić - Prolaz za divljač

Voditelj: Ivan Babić

Čitaonica Knjižnice Sesvete,
Trg D. Domjanića 6, tel. 01/2002 064
u četvrtak, 22. listopada 2015. u 19,00 sati

Izišao hrvatski prijevod NOVOGA ROMANA MILANA KUNDERE "Praznik beznačajnosti"

utorak , 20.10.2015.

Jedno od najzanimljivijih jesenskih noviteta :

NOVI ROMAN MILANA KUNDERE
"Praznik beznačajnosti"
izd. Meandarmedia
Cijena: 120 kn
Broj stranica: 140
Tvrdi uvez
S francuskog prevela Vanda Mikšić

Riječ izdavača

Kako baciti svjetlo na najozbiljnije probleme, a istodobno ne izgovoriti nijednu ozbiljnu riječ?
Kako biti fasciniran realnošću suvremenog svijeta, a istodobno umicati svakom realizmu?
Odgovore nudi Praznik beznačajnosti.
Onaj tko poznaje Kunderine prethodne knjige zna da njegova želja da u roman unese tračak "neozbiljnosti" nije nimalo neočekivana. U Besmrtnosti se Goethe i Hemingway tijekom nekoliko poglavlja šeću, čavrljaju i zabavljaju se. U Polaganosti Vera, autorova žena, kaže mužu: "Često si mi govorio da želiš jednog dana napisati roman u kojem ni jedna riječ neće biti ozbiljna... Upozoravam te: pazi, vukovi te očekuju." No umjesto da pripazi, Kundera napokon ostvaruje svoj dugo sanjani estetski san, u romanu koji možemo smatrati sažetkom njegova cjelokupnog djela. Neobičan je to sažetak. Neobičan epilog. Neobičan smijeh nadahnut našim vremenom koje je komično jer smo izgubili sav smisao za humor. Što se još može reći? Ništa! Pročitajte!

Bez knjižare u centru nema grada

ponedjeljak , 19.10.2015.

Nakladnici, urednici i knjižari za tjednik ‘Novosti’ analizirali su zatečeno stanje knjižarstva i nakladništva.

U odličnome tekstu Branimire Lazarin osobito se ističu precizne i vrlo oštre izjave Josipa Pandurića iz izdavačke kuće Disput.

Tekst čitajte ovdje

RADIO-ROMAN: Dražen Katunarić - 'Kobne slike'

nedjelja , 18.10.2015.

Od 19. do 23.10.2015.
svakodnevno, u terminu od 09:30 do 09:55
na 3.programu Hrvatskog radija

bit će emitirana radijska verzija

romana 'Kobne slike' Dražena Katunarića.

KOBNE SLIKE Dražena Katunarića, s podnaslovom Ispovijesti Michela Hamelina, pariškog slikara i bludnika raskidaju s konvencionalnom formom ich-romana, a odnose se na život jednog nepriznatog umjetnika koji slika isključivo aktove modela s kojima vodi ljubav. Pobunjenik, idealist, kurva, varalica, žigolo, pastišer, kriminalac... - likovi su koji žive u podijeljenom ispovjedaču na relaciji Pariz-Zagreb.

INTERVJU: Marina Vujčić

Na T-portalu Marina Vujčić
govori o svome novome romanu
"Mogla sam to biti ja",
ali i najavljuje naredni,
pisan četveroručno u koautorstvu s Ivicom Ivaniševićem,
a koji izlazi na proljeće,
također u "mojoj" ediciji 'Nokaut'
izdavačke kuće Hena com.

Čitajte ovdje

PREDSTAVLJANJE romana 'BIDON' NATAŠE SKAZLIĆ (izd. Hena com, 2015.)

19. listopad 2015. u 20:00
Beer Club Pula
(Tomasinijeva 34, Pula)

PREDSTAVLJANJE romana 'BIDON' NATAŠE SKAZLIĆ (izd. Hena com, 2015.)

O romanu će uz autoricu Natašu Skazlić govoriti i urednik knjige Davor Šišović.

Roman će biti predstavljan i u Umagu, dan kasnije, u utorak 20.10.2015. , u Gradskoj knjižnici Umag.

Dobrodošli!

O romanu:
Protagonistica romana Bidon je djevojčica koja se nakon smrti „vraća“ u zavičaj, u Istru, da osvijesti ključne trenutke djetinjstva koje joj je bilo naprasno, grubo prekinuto. To romanu daje jaku dozu napetosti, a čitanju karakter detekcije – jer, što se to tako strašnoga zbilo kad sve teče tako mirno, tako vedro, tako normalno? Važna odlika knjige dojmljivo je stapanje atmosfere prostora, psihologije likova i njihovih postupaka, koji od dočaranog emocionalnog stanja često odudaraju, pri čemu je motiv prešutna prihvaćanja sudbine i odluke drugoga, čak i kad je to na vlastitu štetu, vrlo bitan za dramaturgiju romana. Dijaloškom karakterizacijom junakinje kroz interakciju s roditeljima, djedom, bakom, susjedima i drugom djecom u vedrome je tonu postavljen temelj za razumijevanje vremena i prostora – Istre 1970-ih. Točnije, Pule kao arhetipa većeg provincijskog grada i arkadijske idile unutrašnjosti Istre, obilate legendama o nadnaravnim bićima, a koja postaju važnim pobočnim likovima ovoga poezijom i magijom oplemenjenog romana. Povjerenje djeteta je bezgranično, njegova vjera u ljude nenarušena je dvojbama odraslosti, i iznevjeriti to povjerenje znači utrti put ka tragediji. Ali, kad blisko okruženje prožme silovit, katarzičan užas spoznaje o iznevjerenom povjerenju, što biva s djetetom-žrtvom, ako vlastita obitelj i nju samu optužuje? Radi se o mučnoj temi koju je teško premostiti racionalno, ne može se o takvim stvarima napisati priručnik, ali može roman, prekrasan, dirljiv i potresan – kakvoga je na sjajan način stvorila Nataša Skazlić.

Dva romana iz "moje" edicije među najboljih 20 knjiga u 2014.godini!!!

petak , 16.10.2015.

Ministarstvo kulture odabralo je 20 najboljih knjiga (između 149 prijavljenih) objavljenih u 2014.

i vrlo neskromno i s velikim ponosom ističem da su među njima

ČAK 2 ROMANA IZ EDICIJE 'NOKAUT' KOJU UREĐUJEM U IZD.KUĆI HENA COM :

romani "A onda je Božo krenuo ispočetka" Marine Vujčić

i "Major Tom" Karmele Špoljarić!

Popis svih 20 knjiga autori kojih će od MK-a primiti stimulaciju u iznosu od 15.000 kuna dostupan je ovdje

Moja kritika romana Williama Maxwella u 'Vijencu'

Na kioscima je novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna, izd. Matica hrvatska)
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika romana
'Doviđenja, vidimo se sutra'
Williama Maxwella

Novi 'Vijenac' još donosi:

- razgovor s glumcem Ivom Gregurovićem
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Ane BRnradić 'Uzbrdo'
- tekst Lade Žigo o knjizi izabrane poezije i kratke proze Enerike Bijač 'Svijet širokog dlana'
- tekst Petra Vukelića o novome broju časopisa 'Dubrovnik'
- tekst Divne Mrdeža Antonina o knjizi satiričnih spjevova Antuna Gleđevića 'Pjsni slane' (prir.Lahorka Plejić Poje)
- nova poezija Ante Stamaća
- tekst Vinka Brešića uz 200.obljetnicu rođenja i 110.obljetnicu smrti Josipa Jurja Strossmayera
- tekst Božidara Petrača u povodu 140.obljetnice rođenja Dragutina Domjanića

te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, filmu, povijesti itd.

PROMOCIJA: Kristijan Vujičić "Knjiga izlazaka" (Naklada Ljevak, 2015.)

četvrtak , 15.10.2015.

20.10.2015. s početkom u 20 sati
VYNIL BAR, Bogovićeva 3, Zagreb

PROMOCIJA knjige
"KNJIGA IZLAZAKA" KRISTIJANA VUJIČIĆA
(Naklada Ljevak)

Sudjeluju: Ivana Simić Bodrožić, Ivica Prtenjača, Nenad Rizvanović i Kristijan Vujičić

Ulaz slobodan!

Knjiga izlazaka nagrađivanoga književnika i urednika Kristijana Vujičića pisana je na granici romana i ulančanih pri¬povijesti koje na duhovit i jednostavan, a opet uman način govore o doživljajima četrdesetogodišnjega glavnoga lika i njegovim legendarnim izlascima. U noći u kojoj se Boži¬dar Kukec samopropituje o svojoj prošlosti i razlozima tre¬nutačne usamljenosti, na vratima njegova stana pojavljuju se dvojica djelatnika Odjela za ćudoređe: njegov branitelj i đavolji odvjetnik. Budući da je Kukec optužen da je serijski monogamist, ovaj neobični trojac zajednički zapisuje njego¬vu Knjigu izlazaka. Čitatelji tako prate glavnoga lika i nje¬gova tulumarenja po zagrebačkim kvartovima i klubovima poput Kulušića i Jabuke, ali i na ulicama Praga i New Yorka.

Autor i u ovome romanu rado eksperimentira, citira i paro¬dira – pozivajući se na Kafku, Bulgakova i Bukowskoga na primjer – filozofski program pomiješan je s humorističnim, religijski s trivijalnim, putopisni sa stripovskim i filmskim, i tako redom.

Ovo je knjiga koja će vas nasmijati i zabaviti, ponekad i šokirati, a namijenjena je svima onima koji su u životu prilikom barem jednoga izlaska (ili dejta) pomislili: „Što mi je ovo trebalo?“

Tribina 'Književni petak' : O egzilantskoj književnosti

Suočeni s recentnom izbjegličkom krizom velikih razmjera, Književni petak ponudit će razgovor o egzilantskoj književnosti.

S gostima, književnim teoretičarima i kritičarima Katarinom Luketić i Borisom Postnikovim, pokušat će se pronaći odgovori na pitanja o tome što je uopće književnost u egzilu, koliko možemo govoriti o "drugosti" u autorovu pisanju nakon prisilne dislokacije u novu sredinu, dolazi li nužno do diskurzivnog preplitanja fiktivnog i faktografskog, znači li pisanje na stranom jeziku automatski i pripadnost drugom korpusu nacionalne književnosti, postoji li razlika između "emigrantske" i "egzilantske" književnosti te naposljetku je li ona izdvojeni korpus koji funkcionira u svom imaginarnom prostoru i stvara vlastiti sustav vrijednosti?

Urednik i voditelj: Tonči Valentić

Tribina će se održati u petak, 16. listopada u Gradskoj knjižnici u Zagrebu (Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat), s uobičajenim početkom u 20 sati.

PREDSTAVLJANJE: Izet Sarajlić i Erri de Luca "Bratska pisma" (Preporod, 2015.)

Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske
"Preporod"

poziva nas na predstavljanje novog Preporodovog izdanja

knjige
"Bratska pisma"
autora Izeta Sarajlića i Erri De Luce

sudjeluju:

Tvrtko Klarić
Boris Nazansky
Rosanda Tometić
Ajka Tiro Srebreniković

U petak, 16. 10. 2015. u Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“, Preradovićeva br. 5. Zagreb, s početkom u 19:30 sati.

Ulaz besplatan!

INTERVJU: Zoran Malkoč

srijeda , 14.10.2015.

Zoran Malkoč (Nova Gradiška, 1967) prozaik je, sportaš (džudaš), ratnik, antikvar. Studirao na Filozofskom fakultetu. Nagrađivan za priče publicirane u domaćoj i inozemnoj periodici. Objavio je zbirku priča Groblje manjih careva (Profil, 2010) te dva romana Kao kad progutaš brdo balona (VBZ, 2004) i Roki Raketa (Profil, 2014) od kojih je aktualni u finalu T-portalova natječaja za književnu nagradu roman@tportal.hr.

Malkoč je beskompromisan, autentičan i nepokvarljivo svjež glas - kako u svojim prozama, tako i urnebesnom razgovoru za Moderna Vremena Info - intervju čitajte ovdje .

TRIBINA "Tragom prijevoda" : Vera Mutafčieva + Nikos Kazantzakis

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Četvrta ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u srijedu 14. listopada 2015. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

- Vera Mutafčieva, "Alkibijad Veliki", prijevod: Ksenija Banović, Sandorf 2015. (u pripremi)

- Nikos Kazantzakis, "Bratoubojice", prijevod: Koraljka Crnković, Sandorf 2015. (u pripremi)

Ulaz besplatan!

Pjesma Slavka Jendrička posvećena Lei Deutsch

utorak , 13.10.2015.

Adorno: POEZIJA NE ZNA ŠUTJETI

Lea Deutsch (Dragica Dajč)
(ZAGREB, 18. 1. 1927 – AUSCHWITZ, 1943)

Slavko Jendričko
PRISLUŠKIVANJE MRAČNOG ARHIVA

Na nosilima su nas unosili.

Nosnice u stočnim vagonima
nekontrolirano su se skupljale i širile
od mirisa sijena svježeg urina
i mlade djeteline sa četiri lista.

Sporo strujanje prugom pobuđuje
smisao opasnosti u dubini utroba
premda današnjem nebu ne nedostaje sunca.

Kao i majstori smrti svi imamo
jedino svoje ime.

Odakle odjednom kroz rešetke
u vagon ulazi
sva ta silna vesela dječja graja?

Ni jedan putnik na samrti
neće kasniti.

Vlakovi će stići na vrijeme.

*** Napomena: Lea Deutsch je sa 16 godina uhićena i zajedno sa
svojim mlađim bratom Sašom i majkom Ivkom poslana u Auschwitz.

Umrla je u stočnom vagonu.

Lea je počela glumiti u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu
s pet godina u dječjoj kazališnoj skupini „Dječje carstvo“, ubrzo je
postala popularna dječja glumica.

13. Pulski dani eseja

Istarski ogranak DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
i časopis NOVA ISTRA

organiziraju

13.Pulske dane eseja

Klub hrvatskih književnika – Pula
16. i 17. LISTOPADA 2015.

TEMA:
(NE)SLOBODA ILI DEMOKRATSKA CENZURA

Autor programa i voditelj
BORIS DOMAGOJ BILETIĆ

Sudjeluju:

MAGDALENA DYRAS, Krakov/Krakow, BOŽICA JELUŠIĆ, SLAVEN LETICA, ŽELJKA LOVRENČIĆ, DRAGUTIN LUČIĆ LUCE, IRENA LUKŠIĆ, JELENA LUŽINA, Skopje, IVICA MATIČEVIĆ, MIROSLAV MIĆANOVIĆ, CRISTIAN MONTES CAPÓ, Santiago de Chile, DIEGO MUŃOZ VALENZUELA, Santiago de Chile, FAHRUDIN NOVALIĆ, IZTOK OSOJNIK, Ljubljana, PAVAO PAVLIČIĆ, NINO RASPUDIĆ, HELENA SABLIĆ TOMIĆ, MILAN SOKLIĆ, ALEN TAFRA, ZDRAVKO ZIMA, DARIJA ŽILIĆ, JOSIP BRATULIĆ, GORAN FILIPI, DAVID IVIĆ, LIVIO MOROSIN & BAND, DANIEL NAČINOVIĆ, ANTUN PAVEŠKOVIĆ

Za sve programe ulaz besplatan.
Dobrodošli!

Esej Karla Ovea Knausgaarda o odnosu književnosti i stvarnosti

ponedjeljak , 12.10.2015.

Hrvatski radio 3.program

3.10.2015. 23:00 - 23:30

EMisija 'Ogledi i rasprave iz teorije književnosti'

Bit će emitiran esej Karla Ovea Knausgaarda "Handke i jedinstvenost" o ulozi jezika u djelu Petera Handkea. Proslavljeni norveški pisac Karl Ove Knausgaard u ovom eseju izlaže svoja originalna razmišljanja o odnosu književnosti i stvarnosti, to jest o tome kako je potrebno izbjegavati konvencije realizma ako se želi prikazati stvarnost.

PROMOCIJA: Jens Bjoerneboe - 'Trenutak slobode' (DAF, 2015.)

Promocija knjige "Trenutak slobode", prvog dijela trilogije "Povijest bestijalnosti" norveškoga pisca Jensa Bjřrneboea, u izdanju DAF-a, održat će se u srijedu 14. studenog u 19,30 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

Knjigu će predstaviti: Tatjana Jukić, Janica Tomić i Anja Majnarić.

U trilogiji "Povijest bestijalnosti" autor se bavi problemom zla, pokušavajući pronaći odgovor na pitanje zašto i kako su ljudi sposobni biti toliko okrutni jedni prema drugima.

Naslov proizlazi iz Bjřrneboeova stava da je istina preduvjet za slobodu, te da slobodni možemo biti tek kad spoznamo realnost smrti, o čemu sam kaže:

"Trebate dijalektičku nadogradnju da biste rekli istinu... Trebate je i da biste umrli, jer te su dvije stvari povezane: uz svaku istinu vezan je nekakav vonj smrti, nešto od besramnosti smrti. Uostalom, i laž ima svoj odnos prema smrti. Nitko to ne zna bolje nego ja koji sam se toliko nalagao. Ali to je već druga priča. Nije to tako neizbježno jer se laž može ispraviti, može se korigirati novom laži, nije konačna i apsolutna. Ali istina - jednom kad iziđe na vidjelo, neizbježna je, brat je smrti."

Izvor: Moderna Vremena Info

NOVO: Tamta Melashvili - 'Brojalica' (Hena com, 2015.)

nedjelja , 11.10.2015.

Tamta Melashvili
'Brojalica'
roman
izd.Hena com
Preveo s njemačkog Dalibor Joler
Broj stranica: 112
Godina izdanja: listopad 2015.
Uvez: meki uvez s klapnom
Format: 14 x 21,5 cm
Cijena 89,00 kn

Riječ izdavača

Ova zgusnuta i emocijama nabijena proza Tamte Melashvili svedena na tek stotinjak stranica zorno pokazuje da za dojmljivost priče nisu potrebne velike fabule, zapleti i gomila likova. U Brojalici je pripovjedna linija radikalno sužena, svedena na najnužnije, prikazana kroz dijalog dviju trinaestogodišnjih djevojčica Ninco i Cknapi – nerazdvojnih prijateljica koje se u ratom zahvaćenom zabačenom gruzijskom selu bore da svojim najbližima osiguraju najosnovnije za preživljavanje.

Verbalna ekspresija dijaloškog narativa toliko je snažna i uvjerljiva da se teške, sumorne i dramatične slike rata razotkrivaju u svoj svojoj tragičnosti ali i besmislenosti. Stradavanje civila, dječja lukavost i hrabrost, prinudno sazrijevanje i zaboravljeni jezik djetinjstva – sve je to komprimiranim i do gole istine svedenim načinom ispripovijedala u svom debitantskom djelu Gruzijka Tamta Melashvili.

Tamta Melashvili (1979., Ambrolauri) gruzijska je spisateljica koja radi kao profesorica na sveučilištu u Tbilisiju. Diplomirala je rodne studije na Centralnom Europskom Sveučilištu u Budimpešti 2008. godine. Napisala je rad o ženskoj migraciji Georgian Women in Germany -Empowerment through Migration? Empowering Aspects of Female Migration (2009.) Svoje prve priče objavljuje na internetu, a neke su od njih kasnije uvrštene u antologije. Za svoj prvi roman Brojalica (Gatvla, 2011.) dobila je nagradu “Saba” za najbolje debitantsko djelo 2011. godine. Njemački prijevod Brojalice (Unionsverlag, 2012.) proglašen je jednim od deset najboljih djela koja su objavili samostalni izdavači, a godine 2013. nagrađen je prestižnom nagradom „Deutscher Jugendliteraturpreis”.

Knjigu možete naručiti direktno od izdavača, s popustom, ovdje

PREDSTAVLJANJE knjige Diane Rosandić Živković 'Strah od konja'

subota , 10.10.2015.

Gradska knjižnica Rijeka
nas poziva

14. listopada 2015.
(srijeda) 2015. u 18, 30 h
u Gradsku knjižnicu (Korzo 28, Rijeka)

na predstavljanje knjige

„Strah od konja" Diane Rosandić Živković

Program će voditi Andreja Silić Švonja

Sudjeluju:

dr.sc. Anita Rončević, prof.
Vesna Katić, prof.
Zoran Petrović
i autorica

Predstavljanje romana 'Liebenkraftova bolest' ukrajinskog pisca Oleksandra Irvaneca

Predstavljanje romana 'Liebenkraftova bolest' ukrajinskog pisca Oleksandra Irvaneca (Edicije Božičević, 2015) održat će se u ponedjeljak 12. listopada u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu (Preradovićeva 5).

O knjizi će uz autora, Oleksandra Irvaneca, govoriti Yuri Lysenko, prevoditeljice romana Ana Dugandžić i Dariya Pavlešen, te moderator Josip Ivanović.

Oleksandr Irvanec rođen je 1964. u Ljvivu. Radio je kao učitelj i novinar, a trenutačno predaje na Nacionalnom sveučilištu Ostroška akademija. Prevodi na ukrajinski s poljskog, ruskog, bjeloruskog i francuskog. Zajedno s Jurijem Andruhovičem i Viktorom Neborakom osnovao je 1985. grupu Bu-Ba-Bu, koja je kroz humoristične književne performanse progovarala o ukrajinskoj stvarnosti.

Autor je dvadeset i pet knjiga poezije, proze i drame, koje su prevedene na brojne svjetske jezike.

TRIBINA: Dario Rukavina, knjiga "Brz kao Bruce Lee" (Hena com, 2015.)

petak , 09.10.2015.

Izdavačka kuća HENA COM
poziva vas na tribinu

"Što je pisac htio reći?"

u utorak, 13.10.2015., s početkom u 18:30 sati
u VYNIL bar, Bogovićeva 3, Zagreb

Prvoborac blogosfere, Dario Rukavina, nakon kraće stanke vratio se u književno polje svojom trećom knjigom "Brz kao Bruce Lee". U razgovoru s velemajstorom kratkopričaštva Romanom Simićem Bodrožićem otkrit će nam kakve se sve poslastice kriju među 18 priča u njegovoj novoj knjizi.

Ulaz besplatan, uživanje i dobro raspoloženje zajamčeni!

Svetlana Aleksijevič dobitnica Nobela za književnost 2015!

Ovogodišnja dobitnica
Nobelove nagrade za književnost
je

bjeloruska književnica

Svetlana Aleksijevič.

Odličan odabir jer se radi o hrabroj borkinji za ljudska prava
i velikoj protivnici Lukašenkovog diktatorskog režima u Bjelorusiji.

Više o laureatkinji ovdje

NOVO: Namik Kabil - 'Amarcord' (Hena com, 2015.)

Namik Kabil
'Amarcord'
roman
Hena com
Biblioteka Verbarij
Broj stranica: 314
Godina izdanja: listopad 2015.
ISBN: 978-953-259-112-5
Uvez: meki uvez
Format: 13 x 20,8 cm
Cijena 119,00 kn

O knjizi

Amarcord. Teško je zamisliti roman kojem bi pristajalo da ponese veliki Fellinijev naslov. A roman Namika Kabila mogao se zvati jedino tako: Amarcord. Netko će reći da je to Amarcord s ironičnim odmakom, ali ovaj čitatelj misli da nije. Kao i onaj prvi, i ovaj je Amarcord snažna i sveprožimajuća apologija sjećanja. U Kabilovom slučaju: sjećanja na egzil i na ono što je bilo prije. Nisam u mome jeziku pročitao ljepšu izbjegličku knjigu. Njena ljepota je u jednostavnosti, kakvu u Namika Kabila poznajemo i odranije, iz scenarija za Žaličin film Kod amidže Idriza. On savršeno vlada detaljem, riječima koje je napisao, ali i onima koje je prešutio, čime stvara takvu čaroliju priče da će se istoj rečenici jedan smijati, dok će drugi plakati. I obojica će biti u pravu.

Miljenko Jergović

*****

Namik Kabil rođen je u Tuzli 1968. godine, odrastao u Trebinju. Studirao film u SAD: Santa Monica College, Los Angeles City College, UCLA extention, pozorišna trupa Grace Players - sve u Los Angelesu. Napisao je nekoliko nagrađivanih scenarija, između ostalog za igrani filma Kod amidže Idriza, reditelja Pjera Žalice. Kabilov igrani film, Čuvari noći, scenarij i režija, imao je 2008. godine svjetsku premijeru na Venecijanskom filmskom festivalu. Njegov dokumentarni film “Informativni razgovori” dobitnik 2007. godine nagrade "Srce Sarajeva" za najbolji dokumentarni film na Sarajevo Film Festivalu, a poslije toga i drugih međunarodnih nagrada.

Napisao je roman Sam i nekoliko drama. Trenutno u Sarajevu radi kao pisac, scenarista, filmski reditelj i TV urednik.

Filmografija:
2009. Magnet, dokumentarni film
2008. Vjernici, dokumentarni film
2008. Čuvari noći, igrani film
2007. Informativni razgovori, dokumentarni film
2005. Kod amidže Idriza, igrani film

INTERVJU: Branko Čegec

četvrtak , 08.10.2015.

Izuzetno sadržajan i kvalitetan
razgovor s Brankom Čegecom
o književnosti, književnom tržištu,
stanju u izdavaštvu, nepostojećim kulturnim politikama,
inflaciji književnih festivala itd.
objavio je dnevni-list.ba
povodom nedavno održanog
mostarskog festivala regionalne književnosti “Poligon” .

Intervju čitajte ovdje

foto by denevni-list.ba

Ivana Perica: Književnost otpora

Odličan tekst Ivane Perice
o književnosti otpora, političkom pismu i
suvremenim oblicima politizacije književnosti
čitajte ovdje

NOVO: Stephen Chbosky - 'Charliev svijet' (Algoritam, 2015.)

srijeda , 07.10.2015.

Stephen Chbosky
'Charliev svijet'
roman
Algoritam
prijevod: Nika Antunac
dimenzije: 152×235 mm
stranica: 204
uvez: meki
cijena: 99,00 kuna

Riječ izdavača

Charlie je krenuo u srednju školu. Iako nije najveći luzer, daleko je od toga da bude popularan. Introvertirani tinejdžer, stidljiv, povučen, inteligencijom koja daleko premašuje njegovu dob, socijalni čudak, on je osebujna pojava, podjednako odlučan živjeti svoj život koliko je odlučan od njega i pobjeći. Nizom pisama koje šalje nepoznatoj, anonimnoj osobi, prikazuje svoje mukotrpno probijanje kroz nebrano grožđe prvog razreda srednje škole u jednom predgrađu Pittsburgha, kroz one vrtoglavo divlje i dirljive dane koji se obično nazivaju odrastanjem.

Književni debi Stephena Chboskog postao je kultni fenomen otkako je objavljen 1999. godine. Roman je proveo više od godinu dana na listi bestselera The New York Timesa, a sâm autor ga je 2012. ekranizirao u istoimenom filmskom hitu s Loganom Lermanom, Ezrom Millerom i Emmom Watson u glavnim ulogama. U izdanju Algoritma imamo ga priliku čitati u nadahnutom prijevodu Nike Antunac.

Pisci o pisanju...

Tko o čemu, pisci o pisanju :

- kako, kada, gdje... pišu :

Jelena Zlatar, Sven Popović, Darija Žilić, Ljerka Car Matutinović, Damir Karakaš, Krešimir Butković i dr.

saznajte ovdje

PREDSTAVLJANJE: Robert Perišić - 'Područje bez signala' (Sandorf, 2015.)

utorak , 06.10.2015.

U petak, 9. 10. 2015., u Gradskoj knjižnici Umag u 20:00 sati bit će predstavljen dugoočekivani roman Roberta Perišića "Područje bez signala".

Osim autora, o romanu će govoriti i Perišićev izdavač Ivan Sršen, urednik nakladničke kuće Sandorf.

Perišićev roman duhovito i lucidno povezuje socijalističku prošlost s tajkunskom sadašnjošću, tvorničku proizvodnju i konceptualnu umjetnost, radničku solidarnost i kreativno ludilo, a prostorno se kreće od Sibira do Londona - sve preko Bosne...

Ulaz besplatan!

Moja kritika u novom dvobroju časopisa 'Nova Istra' (1-2/2015.)

Izišao je novi dvobroj časopisa 'Nova Istra'
(broj 1-2/2015, izd. DHK-ogranak istarski,
gl.urednik Boris Domagoj Biletić)

a u njemu, među ostalim
i moja kritika romana Slavoljuba Stankovića
'Prvaci svijeta!'

Časopis još donosi :

- nova proza i poezija Zdravka Zime, Slavka Jendrička, Zorana Kršula, Zvjezdane Jembrih idr.
- veliki temat posvećen A.G.Matošu, s tekstovima Vinka Brešića, Ivice Matičevića, Suzane Cohe, Dubravke Crnojević Carić, Antuna Paveškovića, Božidara Petrača idr.
- opširni blokovi novih prijevoda, priloga o Istri i Puli, eseja, ogleda i književnih krktika

Cjelovit sadržaj dostupan je ovdje

NOVO S MOG UREDNIČKOG STOLA: Dario Rukavina - 'Brz kao Bruce Lee' (Hena com, 2015.)

ponedjeljak , 05.10.2015.

SVJEŽE IZ TISKA : 11. knjiga edicije 'Nokaut' koju uređujem u izd.kući Hena com:

KNJIGA PRIČA DARIJA RUKAVINE "BRZ KAO BRUCE LEE"!!!

Moj tekst s korica knjige:

Nakon kraće kreativne stanke, u književno polje svojom trećom knjigom vraća se Dario Rukavina, blogerski prvoborac ovjenčan gomilom nagrada za kratku prozu.

Knjiga "Brz kao Bruce Lee" donosi 18 duhovitih i visprenih, efektnih tragikomedija.

Uz blage uplive fantastike u zbilju i intrigantno miješanje humora i strave, Dario Rukavina vrlo dojmljivo beletrizira brojne uvijek aktualne teme: prve (i posljednje) ljubavi, prekinuta prijateljstva, bračne i ljubavne krize, ksenofobiju, kriminal, zločine, rat itd. Knjigu otvaraju generacijske priče o odrastanju, zaljubljivanju, vojničkim i ratnim danima; emocionalne, duhovite, dirljive. No atmosfera se ubrzo mijenja i izričaj postaje sve gušći – realističke priče povlače se pred tekstovima punim bizarnosti, mistike i magije, a nostalgiju, sjetu i humor zamjenjuju tjeskoba i strah, ozračje prijetnje i neizvjesnosti.
Dario Rukavina jednako je uvjerljiv u refleksivnim pričama, u bilježenju psihološkog stanja i intimnosti, kao i u prozama izrazite događajnosti, dinamičnima i napetima. Priče garnira štulićevskim vinjetama oporoga urbaniteta, uz nostalgično prizivanje vremena odrastanja i nevinosti, signale socijalne osjetljivosti i duhovite komentare društvenoekonomskog i političkog stanja, a ne ustručava se ni zakoračiti u onostranost.

"Brz kao Bruce Lee" knjiga je koja s mnogo empatije preslaguje stvarnost i čini da se u Rukavininim junacima prepoznamo te da se sami sebi grohotom, do suza nasmijemo.

Dario Rukavina rođen je 1972. godine u Zagrebu. Diplomirao na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu.
Poeziju i prozu objavljivao u domaćoj periodici, raznim zbirkama i zbornicima, internetskim književnim portalima te na blogu. Nagrađivan na više natječaja.
Sudionik brojnih književnih festivala i događanja.
Autor je zbirke poezije Tri dana, 2005. i zbirke kratkih priča Buddha u supermarketu, 2006.
Živi i radi u Zagrebu.

Knjigu možete naručiti direktno od izdavača, s popustom, na ovome linku : http://hena-com.hr/knjige/cijena/brz-kao-bruce-lee

Finalisti nagrade 'roman@tportal.hr

nedjelja , 04.10.2015.

Žiri tportalove književne nagrade roman@tportal.hr, koja će po osmi puta biti dodijeljena autoru ili autorici najboljeg hrvatskog romana, odabrao je pet naslova koji ostaju u finalu, a pobjednik će dobiti nagradu vrijednu 50 tisuća kuna.

Finaliste saznajte ovdje

NOVO: Jachym Topol - 'Hladnom zemljom' (VBZ, 2015.)

Jachym Topol
'Hladnom zemljom'
VBZ
Uvez: Meki uvez
Broj stranica: 162
Format: 13,5x2
Cijena: 110,00 kuna

Riječ izdavača

„Najdublji grobovi nalaze se u Bjelorusiji. Ali nitko za njih ne zna. Zato si ovdje!“

Hladnom zemljom (Chladnou zemí, 2009.), zadnji roman jednog od vodećih suvremenih čeških pisaca Jáchyma Topola, dosad je preveden na sve važnije svjetske jezike te je ovjenčan uglednom češkom književnom nagradom „Jaroslav Seifert“ (2010.).

Radnja ovog nadrealnog crnohumornog romana započinje u Terezínu, mjestu u današnjoj Češkoj gdje je za Habsburškog Carstva izgrađena najmodernija vojna utvrda, koju su nacisti tijekom Drugog svjetskog rata prenamijenili u „tranzitni logor". Odatle su ljudi (uglavnom Židovi) odvođeni vlakom za Auschwitz. Nakon pada komunističkog režima, nekoliko stanovnika tog zaboravljenog i opustjelog mjesta predvođenih glavnim likom, ujedno i fiktivnim pripovjedačem romana, te njegovim mentorom čičom Ilkom, dosjete se kako komercijalno iskoristiti sve veći interes stranih turista za to, sada zapušteno, mjesto tragičnih ljudskih patnji i stradanja.

Uskoro u Terezínu počnu nicati brojne suvenirnice, restorani, pa čak i diskoteke, a glavni lik (kojem ni u jednom trenutku ne saznajemo ime) dobiva ponudu da svoj komercijalno-poslovni projekt primijeni u Bjelorusiji, zemlji u kojoj je „đavo imao svoju radionicu“ i gdje se nalaze „najdublji grobovi, za koje nitko ne zna“. Ondje radnja Topolova romana počinje poprimati novu, sasvim makabrističnu dimenziju...

NOVO od FRAKTURE

NOVO od FRAKTURE:

- Peter Esterhazy - 'Jednostavna priča zarez sto stranica'(roman)

- Ivančica Đerić - 'Sva je priroda divlja i surova' (roman)

- Etgar Keret - 'Pizzeria Kamikaze' (priče)

- Igor Štiks/Srećko Horvat - 'Dobrodošli u pustinju postsocijalizma' (publicistika)

Klikom na pojedini naslov otvaraju se stranice s informacijama o knjigama...

PREDSTAVLJANJE: Asja Bakić - 'Mars' (Sandorf, 2015.)

subota , 03.10.2015.

Predstavljanje zbirke priča 'Mars' Asje Bakić, cafe 'U Dvorištu', Žerjavićeva 7, ponedjeljak, 5.10. u 20 sati.

Na predstavljanju će, uz autoricu, o knjizi govoriti Maša Grdešić i Ivan Sršen.

Zbirka kratkih priča Mars Asje Bakić oslanja se na dva uobičajena skupa asocijacija koje „crveni planet“ priziva u pop-kulturnom imaginariju. S jedne strane, to su konvencije znanstvene fantastike, kojima se u svojim pričama autorica poigrava oblikujući distopijske svjetove budućnosti, a s druge to je popularni mit o Marsu kao „muškome“ planetu, koji je osporen feministički profiliranim, borbenim, a katkad i opasnim junakinjama njezinih priča. No bez obzira na to govori li se o budućnosti ili sadašnjosti, tematiziraju li se osobni svjetovi likova ili planetarni problemi, u Asjinim pričama na djelu je neprestano premještanje perspektiva i izmicanje čvrstoga tla, a preferiranje eliptičnosti i otvorenoga kraja počiva na uvjerenju da je mašta najbudnija ondje gdje počinju pitanja.

Asja Bakić je rođena 1982. godine u Tuzli. Završila je studij bosanskog jezika i književnosti. Njezina je zbirka pjesama „Može i kaktus, samo neka bode“ (Aora, 2009), ušla u najuži izbor za Kiklopa za najbolji prvijenac godine. Urtednica je na portalu Muf. Bavi se književnim prevođenjem. Surađuje s Trećim programom Hrvatskog radija te časopisima Quorum i 15 dana.

Moja kritika romana 'Vječni sin' Cristovaoa Tezza u 'Vijencu'

petak , 02.10.2015.

Na kioscima je novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostalog,

i moj tekst o romanu
"Vječni sin" Cristovaoa Tezza.

Novi 'Vijenac' još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Korane Serdarević 'Nema se što učiniti'
- tekst Krešimira Nemeca o knjizi Mirjane Matić-Halle 'Sreća'
- razgovor s njemačkim piscem Clemensom Meyerom
- tekst Domagoja Brozovića o drugom svesku Izabranih djela Augusta Cesarca
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Siniše Matasovića 'Sisak se uspješno pretvara da spava'
- tekst Marka Samardžije o knjizi Helmuta Keiperta 'Obzori preporoda'
- govori Damira Barbarića i Mire Gavrana s glavne skupštine Matice hrvatske u Zagrebu održane 19.09.2015.
- razgovor s kazališnim kritičarom Borisom B.Hrovatom

te još mnoštvo tekstova o glazbi, filmu, kazalištu, plesu, likovnoj umjestnosti, filmu itd.

Marina Vujčić danas u HTV-ovoj emisiji 'Život je lijep'

četvrtak , 01.10.2015.

Danas, u HTV-ovoj emisiji 'Život je lijep'
(1.program HTV-a, od 17:45 do 18:10)
u razgovoru s Barbarom Kolar
Marina Vujčić će predstaviti svoj novi roman
'Mogla sam to biti ja'

Tko ne zna - to je njezin treći roman, a
već deseta knjiga edicije 'Nokaut' koju uređujem u
izdavačkoj kući Hena com.

Dakle, svi danas predvečer pred tv-ekrane!

PREDSTAVLJANJE knjige : Žarko Paić 'Treća zemlja' (Litteris, 2015.)

KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA
I LITTERIS

pozivaju nas na predstavljanje knjige

Žarka Paića
'Treća zemlja
tehnosfera i umjetnost'
(Litteris, 2015.)

Sudjeluju:
Leonida Kovač
Katarina Peović Vuković
Marijan Krivak
Žarko Paić
Dražen Katunarić, izdavač

Dobro došli u Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb, u petak, 02. listopada u 19.00 sati!

<	listopad, 2015					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31