Svaka neistina, ako ju se dovoljno učestalo ponavlja, s vremenom biva percipirana kao istina.

Jedna od takvih neistina je u zadnje vrijeme učestalo ponavljana tvrdnja o navodnom nestanku književne kritike u Hrvatskoj.


Najnoviji slučaj ponavljanja te tvrdnje koja je u ogromnom raskoraku s činjeničnim stanjem je izlaganje Milane Vuković Runjić u emisiji 'Pola ure kult...' (pardon, sad se to zove "Samo kulturno molim"), od 07.10.2015. (emisiju možete pogledati ovdje : http://www.hrt.hr/enz/samo-kulturno-molim/302327/)

Na stranu to što je svoju poziciju tzv. komentatorice mjeseca u slučaju te emisije ona zapravo iskoristila da izreklamira jednu knjigu svoje izdavačke kuće, ali je svojim tvrdnjama uvrijedila i omalovažila trud velikog broja ozbiljnih književnih kritičara u Hrvatskoj.

Naime, u Hrvatskoj ne da nema ozbiljne književne kritike nego je ima više nego ikad!

U Hrvatskoj djeluje najmanje 30 književnih kritičara koji se tim mizerno plaćenim poslom bave redovito i vrlo ozbiljno, već dulje vrijeme!

A tvrdnje da u Hrvatskoj nema ozbiljne književne kritike su naprosto uvredljive za sve te ljude, i to treba otvoreno reći!

Ponavljam, književne kritike u Hrvatskoj danas ima više nego ikad : na TV-u gotovo svakodnevno imamo priliku slušati književne kritike u emisiji 'Knjiga ili život'(a jednom tjedno i u emisiji "Dobro jutro Hrvastka"), za veći broj radijskih emisija (1. i 3.programa Hrv.radija) redovito književne kritike piše najmanje 15 različitih kritičara/ki, na brojnim portalima također su značajno zastupljene književne kritike (Lupiga.com, Moderna Vremena Info, T-portal, Booksa, Najbolje knjige, Citaj.com itd.), veći broj književnih časopisa na svojim stranicama donosi obimne rubrike književnih kritika (Nova Istra, Kolo, Tema, Republika, Književna Republika itd.), na kioscima u dvotjednom ritmu izlaze Vijenac i Zarez u kojima objavljuje velik broj različitih kritičara/ki, već dulje vrijeme tjednik 'Express' veliku pozornost pridaje književnosti i književnoj kritici, za tjednik 'Novosti' književne kritike piše veći broj izvrsnih kritičara (Boris Postnikov, Dragan Jurak, Nenad Rizvanović, Marko Pogačar...), pa čak je odnedavno i notorni 'Globus' vratio na svoje stranice književnu kritiku.

I NAJVAŽNIJE: VEĆ DULJE VRIJEME VIŠE ČAK NI TVRDNJA DA JE KNJIŽEVNA KRITIKA ISTJERANA IZ DNEVNIH NOVINA NIJE ISTINITA: U Slobodnoj Dalmaciji već dulje vrijeme redovitu rubriku književne kritike svojim tekstovima ispunjava Ivica Ivanišević, za Večernji list književne kritike pišu Denis Derk i Bojana Radović, za Jutarnji list piše ih Jagna Pogačnik, ponekad se s njima javljaju Jurica Pavičić i Tomislav Čadež a jako često o knjigama izvrsno piše i Miljenko Jregović, u Glasu Istre već dugi niz godina kritike objavljuje Davor Šišović, a za Novi list književne kritike redovito piše veći broj autora (Ivan Molek, Tatjana Gromača Vadanjel, Davor Šišović, Marinko Krmpotić, Kim Cuculić).

Naravno, možemo lamentirati što se književnom kritikom više ne bave npr. Velimir Visković, Igor Mandić ili Zdravko Zima. Međutim, tvrditi kako u nas više nema ozbiljne književne kritike (što je izrekla Milana Vuković Runjić u spomenutoj emisiji) naprosto je uvreda za primjerice Krešimira Bagića, Marka Pogačara, Davora šalata, Seada Begovića, Darija Grgića, Katarinu Luketić, Cvijetka Milanju, Dariju Žilić, Nikolu Petkovića, Antuna Paveškovića, Strahimira Primorca, Borisa Postnikova, Igora Gajina, Damira Radića, Srđana Sandića, Nevena Vulić, Vanju Kulaš, Ljerku Car Matutinović, i mnoge mnoge druge kritičare koji se tim poslom bave ozbiljno, predano i ustrajno.

Zar itko tko je imalo objektivan može za sve te autore reći da oni nisu ozbiljni književni kritičari?

Na sreću svih ljubitelja književnosti, izjava Milane Vuković Runjić kako u Hrvatskoj nema ozbiljne književne kritike naprosto ne odgovara činjeničnom stanju!

***
UPDATE (26.10.2015.)

Zapravo je stvar potpuno suprotna, zapravo je fascinantno kako velik broj ozbiljnih književnih kritičara uopće imamo i fascinantno je koliko velik broj odličnih tekstova oni na mjesečnoj bazi isporučuju, s obzirom da ih pišu za honorare koji se kreću od 250 - 350 kuna po tekstu, stižu sa zakašnjenjem od više mjeseci, i iz godine u godinu sve su niži i niži!
Eto, ja godišnje u više medija objavim od 25-30 kritika i za to dobijem ukupno godišnje cca 8.000 kuna. (A za napisati samo jednu kritiku knjigu često treba pročitati više puta, i treba se upoznati i s prethodnim autorovim opusom prije nego sjedneš pisati o recentnoj knjizi, i konstantno treba imati na umu da je to izuzetno odgovoran i nezahvalan posao jer se radi o analiziranju i komentiranju nečega u što je netko uložio višemjesečni, ako ne i višegodišnji trud...).

Imamo li pravo uopće očekivati da imamo "ozbiljne književne kritičare" kad oni godišnje zarade jedva jednu i pol prosječnu mjesečnu plaću?

I kako stvoriti nove mlade ozbiljne kritičare ako ćemo ih plaćati 300 kuna po tekstu?

Zato treba dignuti spomenik svim tim silno brojnim ozbiljnim književnim kritičarima koje imamo a ne izjavljivati da oni u Hrvatskoj uopće ni ne postoje!

(OVIME ZATVARAM OVU TEMU).