knjiški moljac

3. GORNJOGRADSKI KNJIŽEVNI FESTIVAL

srijeda , 30.09.2015.

- nastupi više desetaka pisaca
- javna čitanja poezije i proze
- performansi
- izložba crteža
- predstavljanje knjiga, zbornika...
- glazbene večeri
- autorski nastup Milka Valenta 'IZLOZI - OTVORENO MESO'

sve to i još mnogo više očekuje nas na

3. GORNJOGRADSKOM KNJIŽEVNOM FESTIVALU
od 02. do 04.listopada 2015.

pokretač: Marijan Grakalić

Program festivala ovdje

ŠTO ČEKA PRAVOBRANITELJICA ZA DJECU???

utorak , 29.09.2015.

Pitam se, pitam: što čeka pravobraniteljica za djecu "u svezi i glede" RTL-ova "šou-a" "Zvjezdice", u kojem se djevojčicama osnovnoškolske dobi kao nagrada daruju kompleti za šminku, pred nastup im lica natrackaju s pola kile kozmetike, velik broj djece nastup završi plačem i očitom traumatiziranošću, a da ne govorimo o poruci koju ta emisija djeci šalje - "jebeš školu i učenje, radije ti cupkaj i pjevaj, to ti se više isplati".

Osim toga, RTL emisiju namijenjenu djeci emitira u prime-timeu, i razvuku je do 23 sata.

Ako već takva emisija mora postojati, iako ja smatram da to nije nužno jer u društvu i inače previše ukaljanom kompetitivnošću treba bar djecu što dulje ostaviti pošteđenu toga, neka je premjeste u popodnevni termin.

Iako, ako mene pitate, tu emisiju treba ukinuti! ODMAH!

P.S. Inače, nitko ponosniji od mene kad je moja 6-godišnja Leica, nakon što je u emisiji čula da je jednu "natjecateljicu" majka prijavila na "šou", zapovjednim tonom rekla : "Mama, da ti ne padne na pamet da me prijavljuješ na ovo!"

TRIBINA: Privlačnost i odbojnost gluposti: Fenomen gluposti u filozofskim djelima, stripu Alan Ford i svakodnevici

Na tribini „Privlačnost i odbojnost gluposti: Fenomen gluposti u filozofskim djelima, stripu Alan Ford i svakodnevici“, koja će se održati u četvrtak, 1. 10. u 19,30h u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), filozofi Nadežda Čačinovič i Kristijan Krkač govorit će o fenomenu gluposti u ključnim tekstovima filozofske tradicije (Platon, Aristotel, Erazmo Roterdamski itd.), stripu Alan Ford i svakodnevici.

Tribinu uređuje i vodi Kristijan Vujičić.

Ulaz slobodan!

NOVO: Nataša Kramberger - 'Nebo u kupinama' (Naklada Ljevak, 2015.)

Nataša Kramberger
'Nebo u kupinama'
Roman u pričama
izd. Naklada Ljevak
Uvez: tvrdi
Jezik: hrvatski
Prevoditelj: Jagna Pogačnik
Broj stranica: 260
Format: 13,5 x 21 cm
Cijena: 139,00 kn

Riječ izdavača

Romaneskni prvijenac Nataše Kramberger 'Nebo u kupinama' 2008. godine bio je nominiran za uglednu slovensku nagradu Kresnik, a 2010. godine autorica je za njega dobila nagradu Europske unije za književnost.

Jana, djevojka iz slovenske provincije, u Amsterdamu susreće Bepija, starca iz istočne Italije koji na tržnici prodaje ribu. Svatko od njih, Jana i Bepi, ali i riba, sa sobom nosi pripovijesti i priče koje se međusobno prepleću, stvarajući mješavinu smiješnih, čudnih, neugodnih, bajkovitih i romantičnih priča koje putem seoskih figura, gradskih avantura i mističnih elemenata teku kao rijeka prema ušću. Tako priča nikada ne završava, a kraj romana istodobno je i njegov početak.

Roman je sastavljen od tri dijela i neobičnoga „uvoda“ u kojem se pojavljuju svi važniji likovi i različite pripovjedne niti. Upravo se u međusobnom prožimanju živopisnih likova, njihovih obiteljskih priča i mnogostrukih pripovjednih rukavaca združuju različiti prostori događanja, ali i različita vremena. Europska kritika proglasila je ovo djelo važnim literarnim događajem.

Nataša Kramberger nedvojbeno je samostalan, moćan i ponajprije slobodan i jedinstven glas koji se, iako izvrsno upućen kako u suvremenu prozu, tako i književnu tradiciju, ne susteže sve to po potrebi odbaciti.
Jernej Županič, časopis Literatura (Slovenija)

Dar ove djevojke široka je perspektiva, nevjerojatna mašta, humor i, što je jednako važno, iznimna ljudska toplina i tolerantnost prema drugim ljudima.
Mirko Lorenci, Večer (Slovenija)

Glas Nataše Kramberger pršti od ritma, kao da ga prati prava ritam-sekcija. Ovako pjevaju džezeri, ovako neeuropljani pucketaju prstima ili jezicima kad su sretni. Živopisno i živahno.
Matej Bogataj, časopis Sodobnost (Slovenija)

O autorici

Nataša Kramberger rodila se u Mariboru 1983. godine, djetinjstvo je provela u Jurovskom Dolu, a studirala je u Ljubljani i nizozemskome Utrechtu. Godine 2006. pobijedila je na slovenskom festivalu za mlade autore Urška, a njezina knjiga Nebo u kupinama, roman ispričan u pričama, nominiran je 2008. za Kresnikovu nagradu (za najbolji slovenski roman). Iste godine autorica je pobijedila na međunarodnome natjecanju za kratku priču A Sea of Words, koje financijski potpomaže zaklada Anne Lindh, dok je 2009. dobila nagradu Young Euro Connect za esej „Dva tedna s smetarji“ („Dva tjedna sa smetlarima“). Godine 2010. spisateljica je za roman Nebo u kupinama dobila nagradu Europske unije za književnost.

Nataša Kramberger slobodna je spisateljica i novinarka, a njezina djela prevedena su na više europskih jezika. Piše članke, eseje i kolumne za dnevne listove u Sloveniji, Njemačkoj i Italiji, a radi i na scenarijima za dokumentarne filmove. Godine 2009. utemeljila je eko-umjetnički kolektiv Green Central (www.greencentral.eu), u kojem nastoji promicati ekologiju i umjetnost. Živi u Berlinu, ali i dalje njeguje ljubav prema Jurovskom Dolu i često putuje.

www.ljevak.hr

36.Zagrebački književni razgovori

ponedjeljak , 28.09.2015.

Od 01. do 04.listopada 2015.,
u organizaciji DHK-a,
uz sudjelovanje brojnih inozemnih i domaćih pisaca,
održat će se
36. Zagrebački književni razgovori.

Tema - izuzetno zanimljiva:

KNJIŽEVNOST U POTROŠAČKOM DRUŠTVU.

Cjelovit program ovdje

Poezija Dražena Katunarića nagrađena u Rumunjskoj

Na 9. pjesničkom festivalu u Brăili (Festivalul Poeţilor din Balcani) u Rumunjskoj, održanom 18. i 19. rujna 2015. i posvećenom hrvatskoj poeziji, pjesničku nagradu Balcanica za svoju poeziju dobio je Dražen Katunarić, obznanilo je Društvo hrvatskih pisaca.

U okviru festivala objavljena je i predstavljena knjiga “Balcanica 9. Poeţi români şi croati", održana su čitanja, rasprave na temu suvremene rumunjske i hrvatske književnosti i dodijeljene su nagrade. Festival su organizirali županija Brăila, Županijska knjižnica "Panait Istrati" i Jugoistočni ogranak Rumunjskog društva pisaca.

Draženu Katunariću u Rumunjskoj je već objavljena knjiga "Ecclesia invisibilis" (Izabrane pjesme, Orient-Occident, Bukurešt 2001.) u prijevodu Dumitrua M. Iona. Za ovaj festival pjesme su mu na rumunjski preveli Adrian Oproiu i Ana Brnardić Oproiu.

Izvor: Moderna Vremena Info

Miljenko Jergović dobitnik 'Njegoševe nagrade'

nedjelja , 27.09.2015.

Hrvatski književnik Miljenko Jergović, dobitnik je Njegoševe nagrade za ovu godinu, odlučio je u četvrtak Međunarodni žiri.
U konkurenciji 17 književnika iz Hrvatske, Bosne i Herecegovine, Makedonije, Bugarske, Srbije, Slovenije i Crne Gore, Jergović je ovu nagradu dobio za roman 'Rod', objavljen 2013. u Zagrebu.

'Međunarodni žiri, na čijem je čelu bio Vlaho Bogišić, nakon svođenja liste i užeg izbora, u koji su ušli Miljenko Jergović, David Albahari i Dimitar Baševski, tajnim je glasovanjem, velikom većinom, odlučio da Njegoševu nagradu dodijeli književniku iz Hrvatske Miljenku Jergoviću', stoji u priopćenju ministarstva kulture Crne Gore.

Prema mišljenju žirija, Jergović je jedan od najčitanijih i medijski najreprezentativnijih pisaca 'prisutan na ovim prostorima, bitan za naše kulture i duhovnosti, za ključna pitanja kulturnih i nacionalnih i jezičnih identiteta, za pojam rod, za pojam drugi i naš alter ego, za južnoslavenske dramatične sukobe, sudbine i tragedije'.

Novi roman Sanje Lovrenčić 'Vješanje kradljivaca ovaca' (Mala zvona, 2015.)

Sanja Lovrenčić
'Vješanje kradljivaca ovaca'
roman
izd. Mala zvona
Format: 13x20
Broj stranica: 260
Uvez: meki
Godina izdanja: 2015
Cijena: 138,00 kuna

Riječ izdavača

Vješanje kradljivaca ovaca, novi roman Sanje Lovrenčić, nudi čitatelju izazovan hibrid. Smještajući radnju u neodređenu ali blisku budućnost, on propituje neke od akutnih problema sadašnjice: koje su moguće konsekvence reklamiranja, gomilanja smeća, društvene polarizacije, narcisističkog društva, genetskih eksperimenata, manipulacije vremenom. Istodobno, tekst funkcionira kao niz pojedinačnih epizoda, pisanih vrlo često u prvom licu, gotovo ispovjednim tonom, u kojima se uz navedene „velike teme“ uvijek pojavljuju i intimniji sadržaji – ljubav, nošenje sa starošću, smrću, pokušaj profiliranja vlastitih uvjerenja u okolnostima u kojima sam koncept uvjerenja postaje neodrživ te propitivanje etičkih pozicija.
Balansirajući neprekidno između općeg i pojedinačnog, javnog i intimnog, stvarnosti bliskog i fantazmagoričnog, žanrovski-popularnog i hermetičnog, Vješanje kradljivaca ovaca uvlači čitatelje u jedinstven prostor i problematiku, te i oni sami postaju sudionici u njegovom znanstveno-fantastičnom heterokozmosu koji uvijek poziva na osobnu odgovornost.

2. 'Dani Mirka Kovača'

subota , 26.09.2015.

Drugi 'Dani Mirka Kovača' održat će se u Rovinju od 1. do 4. listopada 2015. u organizaciji Udruge Mirko Kovač i suorganizaciji Pučkoga otvorenog učilišta Grada Rovinja-Rovigno.

Cilj Dana Mirka Kovača jest okupiti vodeće intelektualce iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore te na osnovi intelektualne, književne i moralne ostavštine Mirka Kovača, jednog od najvažnijih pisaca druge polovine dvadesetoga i početka dvadeset prvoga stoljeća, raspravljati o suvremenim temama upravo iz ideja koje proizlaze iz njegova rada. Ovi Dani tako su posvećeni odnosu politike i književnosti te će se na četiri okrugla stola raspravljati o važnim i aktualnim temama, od kojih je u svjetlu izbjegličke krize posebno zanimljiva ona o egzilu.

Otvaranje Dana Mirka Kovača bit će u MMC-u Rovinj, a Predrag Lucić i Boris Dežulović tom će prilikom izvesti Melodije rulje i elite.

Posebno veseli to što je Udruga Mirko Kovač uspješno ustanovila Nagradu Mirko Kovač, koja će se ove godine prvi put dodijeliti u četiri kategorije sljedećim dobitnicima : Oto Horvat za roman 'Sabo je stao', Svetlana Slapšak za knjigu eseja 'Leteći pilav', Dragan Markovina za knjigu mladoga autora 'Između crvenog i crnog' te Vuk Ršumović za scenarij za film 'Ničije dete'. Nagrada u svakoj kategoriji iznosi 5000 eura, a svečanom dodjelom nagrade u Kinu Gandusio bit će i zatvoreni Dani Mirka Kovača.

Program drugih Dana Mirka Kovača, 1. – 4. 10. 2015., Rovinj – Rovigno

četvrtak, 1. 10. 2015.

19.00 MMC grada Rovinja
Svečano otvaranje
Melodije rulje i elite
Predrag Lucić i Boris Dežulović
Koktel

petak, 2. 10. 2015.

11.00 MMC grada Rovinja,
Okrugli stol
Vječita robija – Književnost i politika od Hamsuna do Houellebecqa
Aleš Debeljak, Enver Kazaz, Branko Kukić, Tomislav Brlek, Predrag Lucić, moderira Seid Serdarević

13.00 MMC grada Rovinja,
Okrugli stol
Elita gora od rulje – Današnje elite i njihov odnos prema kulturi
Milan Rakovac, Boris Dežulović, Gordana Nonin, Božidar Koprivica, Svetlana Slapšak, Nedžad Ibrahimović, moderira Vlaho Bogišić

18.00 MMC grada Rovinja,
Okrugli stol
Grob u tuđini – Egzil kao sudbina i prokletstvo
Oto Horvat, Dragan Markovina, Igor Štiks, Nenad Popović, Gavrilo Grahovac, Novica Milić, moderira Mića Vujičić

20.00 Kazalište Antonio Gandusio
Projekcija filma Ničije dete Vuka Ršumovića
razgovor s autorom moderira Bruno Kragić

subota, 3. 10. 2015.

11.00 MMC grada Rovinja,
Okrugli stol
Ugašeno svjetlo u europskoj krčmi – Nacionalizmi danas kao književna činjenica
Miljenko Jergović, Filip David, Laszlo Vegel, Borka Pavičević, Katarina Luketić, moderira Srđan V. Tešin

19.00 Kazalište Antonio Gandusio
Ceremonija dodjele Nagrade Mirko Kovač

Izvedba monodrame po motivima eseja iz knjige Europska trulež Mirka Kovača
Miki Manojlović; dramaturgija Filip David

21.00 MMC grada Rovinja
Zatvaranje manifestacije i prijam uz druženje s autorima

INTERVJU: Edo Popović

petak , 25.09.2015.

Za portal Lupiga.com
Edo Popović
je rekao ponešto
o svom novom romanu
'Mjesečev meridijan',
o medijima, kapitalizmu, izdavaštvu
i još o mnogočemu.

Razgovor čitajte ovdje

RADIO-INTERVJU: Marina Vujčić

četvrtak , 24.09.2015.

Sutra ujutro, 25.09.2015. u 08:30
svi pred radio-prijemnike
jer će Srđan Sandić u emisiji
3.programa Hrvatskog radija
'Jutro na trećem'
razgovarati s Marinom Vujčić
o njenom novom romanu
'Mogla sam to biti ja',
inače 10.knjizi edicije 'Nokaut'
koju uređujem u izdavačkoj kući Hena com.

NOVO: Michal Ajvaz - 'Luksemburški park' (HFD/Disput, 2015.)

Michal Ajvaz
LUKSEMBURŠKI PARK
izd. Hrv.filološko društvo/Disput
S češkoga prevela Katica Ivanković
188 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez
Knjižarska cijena: 110,00 kn

Riječ izdavača

U maštovitoj priči Luksemburški park jednog od najuspješnijih suvremenih čeških prozaika Michala Ajvaza opisan je niz neobičnih iskustava što ih glavni lik Paul, pariški srednjoškolski profesor, proživljava tijekom ljetnih praznika. Nakon što u internetski pretraživač greškom utipka posve nepoznatu riječ koju uopće nije namjeravao napisati, Paula to kroz internetski labirint odvede do neobične priče o neobičnom američkom profesoru. Taj bezazleni slučaj donese mu tijekom ljeta najsretnije i najstrašnije trenutke u životu.
Radnja romana odigrava se u Parizu, Nici i Nantesu, u New Yorku, Moskvi, na karipskom otoku Saint Lucia, u sicilijanskom Taorminu i izmišljenom gradu Lara. Priča se zapleće u kombinaciji ljubavnih doživljaja, ne samo Paulovih, i niza maštovito komponiranih događaja koji se nadovezuju jedan na drugi vođeni domišljatom autorskom kombinatorikom.
Na relativno jednostavnom zapletu Ajvaz gradi tekst koji počiva na filozofskim temeljima u kojem bogato figurira inspiracija iz pustolovne literature kao i genius loci gradskog prostora. U tom se kolopletu neobičnih događaja kao kuriozitet može izdvojiti Paulov susret s yggurskim jezikom, koji ne poznaje, ali kako je yggurski tekst umetnut u tekst proze koju čita, prisiljen ga je čitati i počinje ga percipirati "izvana", što ga vodi izvanjskoj percepciji vlastitoga jezika te naposljetku riječi vidi kao uzorke "kozmičke gramatike" – smislenog sustava na kojem se temelje ne samo jezici nego i svijet. Dakle na djelu je bogata mašta, začinjena različitim žanrovima zabavne popularne književnosti, prema kojima autor ne skriva naklonost.
Kroz prizmu drukčije stvarnosti Ajvaz promišlja današnje transformacije kojima su podvrgnuti temeljni ljudski osjećaji, ljubav i ljubomora, mržnja i pomirenje, te se na duhovit način usredotočuje na ulogu tehnologije i znanosti u našim životima.

Michal Ajvaz (Prag, 1949), češki romanopisac, pjesnik, esejist i prevoditelj. Jedan je od najistaknutijih suvremenih čeških književnika i dobitnik brojnih književnih nagrada, među ostalim 2005. najprestižnije češke nagrade Jaroslav Seifert za roman Prazne ulice (Prázdné ulice) i 2012. nagrade Magnesia Litera za knjigu godine za Luksemburški park (Lucemburská zahrada).
Ajvaz je studirao češki jezik i književnost te estetiku na Filozofskom fakultetu Karlovog sveučilišta u Pragu. Nakon niza radničkih zanimanja bio je urednik časopisa Literární noviny, a od 2003. zaposlen je u Centru za fenomenološka istraživanja u Zavodu za filozofiju Češke akademije znanosti.
Debitirao je tek 1989. zbirkom pjesama Ubojstvo u hotelu Intercontinental (Vražda v hotelu Intercontinental), a prvom proznom knjigom, zbirkom pripovijedaka Povratak starog varana (Návrat starého varana, 1991), svrstao se među najznačajnije češke autore nakon Baršunaste revolucije.
Svojim poigravanjem s razinama stvarnosti i međusobnim prožimanjem imaginarnog i realnog Ajvaz je zaslužio nadimak "Borgesa 21. stoljeća".

Tribina ZAGRIJAVANJE: M.Vujčić+M.Simić+I.Sajko+M.Kirin

srijeda , 23.09.2015.

Književnu sezonu jesen-zima tribina ZAGRIJAVANJE
obično otvara novim knjigama i sjajnim piscima -
pa čemu sad mijenjati kombinaciju koja dobiva?

Poeziju i prozu, nove i friško objavljene tekstove
predstavit će :

Miroslav Kirin
Ivana Sajko
Mima Simic
i Marina Vujčić.

Dođite, ne propustite, prijatelje&rodbinu obavijestite!

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
(Preradovićeva 5, Zagreb)

25.09.2015. od 20 sati

Nagrade DHKP-a za najbolje prijevode

U Društvu hrvatskih književnih prevodilaca 17.09.205. su dodijeljene nagrade “Josip Tabak” za 2015. godinu.
Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa.

Nagrada za životno djelo dodijeljena je Nadi Šoljan, uglednoj prevoditeljici s engleskog. Godišnju nagradu za najbolji prijevod proze dobila je Xenia Detoni za prijevod romana Pétera Nádasa "Knjiga sjećanja", godišnju nagradu za najbolji prijevod drame dobio je Sead Muhamedagić za "Posljednje dane čovječanstva" Karla Krausa, a godišnju nagradu za najbolji prijevod djela namijenjenog djeci i mladima dobio je Ozren Doležal za prijevod "Zla zubarica" Davida Walliamsa.

Izvor: Moderna Vremena Info

PREDSTAVLJANJE romana Nebojše Lujanovića 'Oblak boje kože'

utorak , 22.09.2015.

Predstavljanje romana Nebojše Lujanovića "Oblak boje kože" (izd. Fraktura) održat će se u četvrtak, 24. 9. 2015. u 19 sati u Institutu Balassi (Augusta Cesarca, 10, Zagreb).

Uz autora sudjeluju Jagna Pogačnik, Ivan Rumbak i Seid Serdarević.

Dobrodošli!

*****

O romanu

Nakon što je u požaru kafića Tri palme izgorio vlasničin sin, svi traže krivca, a krivac može biti samo jedan: mladi Rom koji je u kafiću radio kao konobar. On je prisiljen bježati jer njegova je krivnja za sve druge neupitna, njegovo lice vrišti sa svih naslovnica, te se mora sakriti, a to može samo u Bosni, u naselju u kojem živi njegov otac. A poput svoje sestre samo je sanjao da živi kao i svaki drugi čovjek, da ne bude neprestano obilježen bojom svoje kože.
Taj je događaj, u osvit rata, naizgled mirnoj gomili bio okidač, te ona u potrazi za pravdom okružuje romsko naselje u Zagrebu, stvarajući od njega geto, jer krivi su Romi, oni su ti koji su drugačiji i zato opasni. Hoće li brat i sestra uspjeti prijeći sve granice, prije svega one u ljudskim glavama? Hoće li Enis pronaći oca, koji opsjednuto skuplja dokumente o Romima sa sličnim prezimenom, pobijenima u romskom Holokaustu, nadajući se velikoj odšteti, dok kao taksist vozi visoke oficire JNA u svome starome mercedesu?

Od Zagreba do Bosne, od sadašnjosti do prošlosti, od romskoga geta u središtu Zagreba do Auschwitza i slabije poznatoga romskoga Holokausta, od sanjanog normalnog života do ratnih trublji, Nebojša Lujanović u svome novom romanu Oblak boje kože pripovijeda o krivnji i pravdi, o žrtvama i onima drugima, prije svega o Romima i njihovoj kulturi, o onima istinskim drugima koje ne vidimo i koji su uvijek u središtu tragedije.

Darija Žilić i Damir Šodan sudjeluju na festivalu u Chicagu

ponedjeljak , 21.09.2015.

Darija Žilić i Damir Šodan sudjeluju na Packingtown Review Festivalu koji se održava u rujnu 2015. u Chicagu, država Illinois, SAD.

Riječ je o književnom festivalu koji je posvećen temi suvremene europske poezije i proze. Pisci se predstavljaju čitanjem svoje poezije i proze na Sveučilištu, ali i u knjižarama, te na radionicama kreativnog pisanja.

U razgovoru s publikom bit će riječi o položaju i o ulozi književnosti u Europi i u SAD-u.

Hrvatski predstavnici predstavit će i suvremenu hrvatsku poeziju, te časopis Poezija.

Hrvatska poezija bit će predstavljena u časopisu Packingtown Review.

NOVO: Ani Maduna - 'Suze boje smijeha' (Studio Tim, Rijeka, 2015.)

U izdanju Studija Tim iz Rijeke upravo je objavljen roman Ani Maduna 'Suze boje smijeha'.

276 stranica, meki uvez, cijena: 80,00 kuna

Izdavač veli da je roman mlade autorice Ani Madune (ima svega 17 godina) zapravo priča o mnogočemu: djetinjstvu, odrastanju, ljubavi, željama, umjetnosti... ispričana iz perspektive jedne šesnaestogodišnjakinje.

Annie Larsen ima rastavljene roditelje i mlađeg brata. Otac je alkoholičar, a majka psihički nestabilna. Annie želi biti umjetnica. Obožava čitati "Velikog Gatsbyja", iznova i iznova. Nakon što je bila svjedokom pljačke u jednoj vintage trgovini, upoznaje tajanstvenog Adriana Diaza, člana teen bande. I njezin život tada dolazi do točke preokreta. Zajedno kreću u neizvjesnu avanturu, nakon koje više neće biti isti...

Roman je dostupan u tiskanom izdanju i na http://issuu.com/studiotim/docs/suze_boje_smijeha/1

"Nedostajanje nekoga je poput spoja tuge i nemira. To je mješavina nervoze i očaja. Najgore kod nedostajanja neke osobe jest to što je svakim danom sve gore i gore. Ono dovodi do ludila, do kaosa. Polako prelazi u bijes, u mahnitost. Činjenica jest da sam ne možeš zaustaviti nedostajanje. Nedostajanje može zaustaviti samo osoba koja ti nedostaje, svojim povratkom. Stvar je u tome da se on nije vratio. Ona je vjerovala da će se vratiti, zaista jest. Svakog je dana oblačila posebnu haljinu nadajući se da će ga možda, samo možda, vidjeti negdje na mjesečini. I onda bi mu potrčala u zagrljaj i on bi je poljubio. I ona se ne bi ljutila na njega. Ne bi se ljutila jer ju je ostavio. Jednostavno bi zaboravila na to ili bi se pravila kao da se to i nije dogodilo. Onda bi sama sebi priznala poraz (a to je mrzila – mrzila je gubiti, iako je stalno gubila bitke i ljude) i u tom trenutku taj poraz ne bi shvatila kao druge poraze; jer bez obzira na to što je izgubila, ona ga je ponovo grlila i ljubila. Ona se ponovo predozirala njegovim mirisom i njegovim likom. I tada ga ne bi mogla pustiti, ne ponovo, jer postala je ovisna."

NOVO: Samko Tale - 'Knjiga o groblju' (Hena com, 2015.)

nedjelja , 20.09.2015.

Samko Tale
'Knjiga o groblju'
roman
izd. Hena com
Prevela sa slovačkog Sanja Miličević Armada
Broj stranica: 198
Godina izdanja: rujan 2015.
Uvez: meki uvez s klapnom
Format: 14 X 21,5 cm
Cijena: 119,00 kn

Riječ izdavača

Iza Samka Tálea krije se slovačka spisateljica Daniela Kapitáňova, a Knjiga o groblju svojedobno je u njezinoj domovini izazvala veliki interes i postala bestseler s nekoliko izdanja.
Taj jezički otkačen, a tematski pomalo bizaran roman nije ni vani potaknuo ništa manje zanimanja, pa je Daniela Kapitáňova a.k.a. Samko Tále ovjenčana odličnim kritikama britanskih i njemačkih medija. Priča je to koju pokušava ispisati 43-ogodišnjak koji za života nije previše narastao, ni fizički ni mentalno. Naime, radi se o 152 cm visokom čovjeku s bolešću „koja ima pravi naziv“ i koji svijet promatra očima djeteta. Nakon što mu lokalni pijanac i samoprozvani prorok nagovijesti da će napisati knjigu o groblju, Samko se odlučuje latiti posla i zaista je i napisati. Predoslovno shvaćajući svijet oko sebe, infantilnim i banalnim stilom, Samko počinje bilježiti zapažanja o drugim osebujnim stanovnicima svoga mjesta, sjećanja iz djetinjstva, svoja naivna ali doktrinirana stajališta i struje svijesti obilježene stalnim povratcima na par njemu važnih osoba u životu.

Ovaj uvrnuti, intrigantni, istodobno zaigran i uznemirujući roman odlikuje se nevjerojatno zanimljivim narativnim tehnikama i jezičnom posebnošću koja oduševljava.

Moj tekst o romanu Georgea Moorea u 'Vijencu'

petak , 18.09.2015.

Na kioscima je novi dvobroj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostalog,

i moj tekst o romanu
'Esther Waters' Georgea Moorea.

Novi 'Vijenac' još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Starhimira Primorca o romanu Ede Popovića 'Mjesečev meridijan'
- tekst Tonka Maroevića povodom smrti Arsena Dedića
- razgovor s Arsenom Dedićom iz 'Vijenca' od svibnja 2008.
- dvije pjesme Arsena Dedića
- tekst Lade Žigo o knjizi Vladimira Nazora 'Ja vjerujem'
- opširan tekst Seada Begovića o knjizi izabranih pjesama Miroslava S.Mađera
- tri pjesme Miroslava S.Mađera
- pregršt novih pjesama Daniela Načinovića
- tekst Josipa Bratulića u spomen Aleksandru Stipčeviću
- tekst Dubravke Sesar : In memoriam Svjetlana Olegovna Vjalova
- tekst Vere Blažević Krezić o 44. Seminaru zagrebačke slavističke škole u Dubrovniku

- te još mnoštvo tekstova o glazbi, filmu, kazalištu, plesu, likovnoj umjestnosti, filmu itd.

Najduhovitiji pesimist celuloida

četvrtak , 17.09.2015.

Mnogi su pokušavali,
De Palma, Chabrol i Polanski
primjerice s jako dobrim uspjehom,
ali nitko se Hitchcocku nije toliko približio
kao u, na HRT3 upravo prikazanom
filmu 'Zločin i kazna' , Aki Kaurismaki,
taj finski filmski pjesnik otuđenja i najduhovitiji pesimist celuloida.

Bio je to prvi prikazani film iz najavljenog Kaurismakijevog ciklusa - iako sam većinu opusa već gledao, nestrpljivo čekam nastavak ciklusa...

Irsko-mađarska književna večer u Ližnjanu

srijeda , 16.09.2015.

Udruga ZVONA I NARI nas poziva na irsko-mađarsku književnu večer koja će se u petak, 18.09.2015. s početkom u 17:30h održati u knjižnici i književnom svratištu ZVONA i NARI u Ližnjanu.

O svojem radu govorit će Denyse Woods iz Corka u Irskoj te Zoltán Danyi, spisatelj iz Vojvodine i Mađarske.

Denyse Woods je irska spisateljica, autorica šest romana i dugogodišnja voditeljica poznatog književnog festivala u Corku. Rođena u Bostonu 1958. godine, odrastala je u Belgiji, Australiji, Italiji te na zelenom otoku, Irskoj. Diplomirala je engleski i arapski jezik u Dublinu nakon čega je 1980-ih radila kao prevoditeljica u Iraku. Njezini se romani događaju u arapskome svijetu, a među njima se naročito ističe Overnight to Innsbruck iz 2002. godine koji je naišao na dobar prijem kod kritike i publike. Tri komercijalno uspješna romana objavila je kod poznate nakladničke kuće, Penguin i to pod pseudonimom Denyse Devlin. Redovni je posjetitelj hrvatske obale, a jedan od svojih romana pod nazivom Hopscotch iz 2006. godine smjestila je na hrvatsku Korčulu. Prevođena je na njemački, španjolski, danski i ruski, a uskoro se za dva njezina romana očekuje i prijevod na turski. Denyse zajedno sa suprugom Williamom Merivaleom boravi u Ližnjanu cijeli mjesec rujan gdje radi na romanu o javanskoj narodnoj glazbi.

Zoltán Danyi mađarski je spisatelj rođen 1972. godine u Senti, u Vojvodini. Nakon studija hungarologije u Novom Sadu i nakon stjecanja zvanja magistra književnosti, upisuje doktorski studij u Szegedu, u Mađarskoj, i posvećuje se istraživanju djela Béle Hamvasa. Autor je više knjiga i dobitnik više nagrada među kojima se ističu nagrade Ervin Sinkó 2002. i nagrada Miklós Radnóti 2010, za pjesništvo. Novi roman Zoltána Danyija pod nazivom „Šinter" izašao je nedavno u Budimpešti kod uglednog izdavača Magvető. Roman govori o sjećanju na rat te o nastojanjima pojedinca da se oslobodi ratnih trauma.

Na predstavljanju će im se pridružiti i ugledna prevoditeljica s mađarskog Angela Pataki koja je rodnu Vojvodinu zamijenila životom u Istri te svojim vrsnim prevoditeljskim radom upoznaje hrvatsku književnu javnost s najnovijim imenima književnosti na mađarskom jeziku. Ona će predstaviti svoj prijevod Danyijeve knjige proze poetična naslova „Nakon valova glatka površina jezera" objavljene 2010. godine.

Roman skupine riječkih autora "Flumen obscura" + PREDSTAVLJANJE

Skupina riječkih autora pod nadimkom Fluminati objavila je kolaborativni roman “Flumen obscura”.
Roman je u svojoj suštini postmodernistička generacijska saga o članovima riječke plemićke obitelji koje prati nadnaravno prokletstvo povezano uz njihovo obiteljsko naslijeđe - cameru obscuru. Roman je pisan u žanru fantastike i kroz perspektive više likova prati se ne samo povijest obitelji već i šira povijest što ovih prostora, što samog grada Rijeke: od austro-ugarske vladavine početkom dvadesetog stoljeća, preko okupacije za vrijeme Drugog svjetskog rata i formiranja Jugoslavije sve do danas a u kasnijim se dijelovima romana autori bave i ekstrapolacijom, predviđajući mogući prirodni, društveni i politički razvoj u bližoj budućnosti.
Roman obiluje životnim likovima punim mana za koje bi se, iako nisu bazirani na stvarnim osobama moglo reći da su svejedno kao iščupani ravno iz stranica povijesnih knjiga a situacije u kojima se likovi nalaze proizlaze iz očito nadnaravnih uzroka koliko i iz složene i teške svakodnevnice desetljeća u kojima žive. "Flumen obscura" jasno prihvaća svoje žanrovske odrednice i ne skriva ih ali također nimalo ne zazire od izbjegavanja idealizacije bilo kojeg povjesnog razdoblja ili ikojeg od svojih protagonista. Kao takav, “Flumen obscura” svakom čitatelju nudi zanimljivu i napetu radnju s pregršt životnih likova, nadnaravnih elementa izravno inspiriranih lokalnim folklorom, akcije, strasti, strave i suza.

"Fluminati" su:
Tamara Crnko, Goran Gluščić, Irena Hartmann, Zoran Krušvar, Antonija Mežnarić, Igor Rendić i Dajana Šalinović

Izdavač: Hrvatsko društvo pisaca
Urednica: Milena Benini

Predstavljanje romana održat će se u četvrtak, 17.9. u 19 sati u knjižari Ribook (Janeza Trdine 9, Rijeka).

Natječaj za kratku priču strave, vol. 2

utorak , 15.09.2015.

Mala performerska scena i multidisciplinarni projekt Freaky Friday raspisuju novi natječaj za najbolju kratku priču strave.
Tri su godine prošle otkako su u zbirci „Strašne priče“ objavili radove uvrnutih umova trinaestero autora, a najbolje i nagradili i sada su željni novih priča koje tjeraju strah u kosti!
Prizovite sve svoje mračne vizije i noćne more, jezive halucinacije i priče koje su vas držale budnima po čitavu noć, i napišite vlastitu kratku horor priču jer će možda baš ona ući među korice „Strašnih priča 2“!
U skladu s tradicijom Freaky Fridayja, i ova će priča biti promovirana na petak trinaesti u studenome, dan kad slavimo sve što je neobično, drugačije, šokantno i – freaky!
Priče koje će slediti krv širokom čitateljstvu prvi će pročitati tročlani žiri. Želimir Periš, Mario Kovač i Ivan Kralj odabrat će najbolje, odnosno najstrašnije priče, koje će biti objavljene u zbirci kratkih priča „Strašne priče 2“. Tri priče bit će i novčano nagrađene (najbolja priča osvojit će 2.000 kuna, drugoplasirana 1.000 kuna, a trećeplasirana 500 kuna).
Na natječaju mogu sudjelovati svi autori koji pošalju kratku priču pisanu na hrvatskom jeziku i ne dužu od 9000 znakova (uključujući razmake). Prijavljena priča ne smije biti prethodno objavljena u bilo kojem obliku, te se autori obvezuju da ista neće biti objavljena do proglašenja rezultata natječaja. Priče koje su već sudjelovale na prethodnom natječaju za „Strašne priče“ ne mogu se prijaviti ponovno.
Svi autori čije priče budu prihvaćene za objavu po ovom natječaju činom sudjelovanja u istom obvezuju se ne objavljivati odabrane priče u bilo kojem obliku prije publiciranja same zbirke.
Priče se šalju u Word formatu, potpisane šifrom, na e-mail adresu centar@cirkus.hr. Ključ šifre s podacima autora treba poslati kao zaseban dokument.
Rok za slanje priča je 5. listopada 2015.

U potrazi za inspiracijom još uvijek možete naručiti primjerak prve zbirke „Strašnih priča“ putem e-maila na adresu centar@cirkus.hr. Cijena je 79 kuna, a dostava unutar Hrvatske besplatna!

3. Festival KaLibar

Treće izdanje Festivala KaLibar održava u dvorištu Kazališta lutaka Zadar (između sv. Dominika i Kazališta lutaka), 18., 19. i 20. rujna u poslijepodnevnim i večernjim satima.

PROGRAM:

18. rujna – petak

18:00 Otvaranje izložbe Alema Ćurina
19:00 Književni program: Michel Bozikovic, Dorta Jagić, Želimir Periš, Edi Matić, Slobodanka Boba Đuderija, moderatori: Kruno Lokotar, Adrijana Vidić i Stanislava Nikolić
21:00 Promocija knjige poezije Lawrencea Ferlinghettija i edicije Beatblioteka HDP-a, predstavljaju: Vojo Šindolić, Kruno Lokotar
22:00 Koncert Nimbus

****

19. rujna – subota

19:00 Dokumentarni film “Još jednom” + tribina uz film, sudjeluju autori: Ana Opalić, Noah Pintarić, Mima Simić, Gabrijela Ivanov
21:00 Književni program: Iva Tkalec, Jelena Zlatar, Korana Serdarević, Roman Simić Bodrožić, Edo Popović, moderatori: Kruno Lokotar, Stanislava Nikolić Aras i Želimir Periš
23:00 Koncert Gatos del Mundo

****

20. rujna - nedjelja

19:00 Promocija knjige „Lica i naličja ljubavi“ Andreje Malte, sudjeluju: autorica, Milan Zagorac, Tamara Modrić
20:30 Kazališna predstava: „Četiri priče: žene“. Koprodukcija kazališta Joza Ivakić Vinkovci, Umjetničke akademije u Osijeku i osječkog Teatra 054. Glume: Katica Šubarić, Sara Moser, Petra Kraljev i Petra Cicvarić, režija: Robert Raponja, po tekstu Želimira Periša.

NOVO: John Ralston Saul - 'Mračni otkloni' (Edicije Božičević, 2015.)

ponedjeljak , 14.09.2015.

John Ralston Saul
'Mračni otkloni'
roman
Izdavač: Edicije Božičević
Prijevod s engleskoga Giga Gračan
Broj stranica: 254
Uvez: meki
Cijena: 140.00 kn

Riječ izdavača

Mračni otkloni roman je koji od prve stranice intrigira svojom neobičnom formom. Epizodni karakter djela, izmjena ambijenata i likova, radnja koju na okupu drži tek sveprisutni glas pripovjedača-protagonista, nestašluk, crni humor i ironija, sve te sastavnice upućuju na novovjeke početke romaneskne vrste koji su se u obliku pikarskog romana odigrali u Španjolskoj. Pa ako se izvorni pikaro skitao nekoć poznatim svijetom i s ironijom komentirao društvenu dekadenciju i anomalije najmoćnijeg carstva onodobne Europe, Saulov će pikarski pripovjedač primijeniti isti postupak na društvo današnjeg najrazvijenijeg dijela zemaljske kugle, onoga zapadnoga, no ne ograničavajući se samo na nj. Anomalije koje pronalazi, a kadšto i sam stvara, otkloni su u radnji, neočekivane promjene smjera koje nisu izostale gotovo ni u jednom poglavlju romana.
Saulovo naoko hemingvejski jednostavno pismo čitatelja postupno odvlači u dubine intrigantnog labirinta, negdje između fikcije i stvarnosti.

John Ralston Saul, rođen 1947. u Ottawi, kanadski je esejist i romanopisac, borac za slobodu izričaja, a od 2009. predsjednik međunarodnoga P.E.N.-a. Na književnoj sceni pojavljuje se nizom zapaženih romana, nakon kojih se posvećuje publicistici. Svjetsku slavu stekao je svojom filozofskom trilogijom: Voltaire’s Bastards: The Dictatorship of Reason in the West (Voltaireova kopilad: diktatura razuma na Zapadu) , The Doubter’s Companion: A Dictionary of Aggressive Common Sense (Priručnik za sumnjičavca: diktatura agresivnog zdravog razuma) i The Unconscious Civilization (Nesvjesna civilizacija). 'Mračni otkloni' autorov su povratak romanesknoj formi nakon više od petnaest godina bavljenja esejistikom. Za svoj rad primio je brojne nagrade u Kanadi i inozemstvu.

Književna karavana

subota , 12.09.2015.

Goethe-Institut Kroatien i Austrijski kulturni forum Zagreb uz potporu lokalnih partnera na putovanje Književnom karavanom po Hrvatskoj vode šestoro autorica i autora iz Hrvatske, Austrije i Njemačke. S karavanom putuju Damir Karakaš, Kristian Novak, Ivana Šojat-Kuči i Neven Ušumović te Clemens Meyer (D) i Anna Baar (A).

Književna karavana putuje kombijem kojim će posjetiti četiri grada odnosno regije iz kojih njezini sudionici potječu ili koji zauzimaju važno mjesto u njihovu književnom stvaralaštvu te na koncu Zagreb. U svim će se karavan-sarajima (odmorištima, postajama, oazama) putnici karavane predstaviti književnoj publici i uz moderatoricu Christine Okresek razgovarati o stvarnim i književnim putovanjima, identitetima i pripadnostima.

Ideja za projekt nastala je tijekom razgovora o sudbini službenog vozila Goethe-Instituta, kombija koji je zajedno sa svojim dugogodišnjim vozačem Brankom Strukanom trebao biti umirovljen, ali je umjesto toga vraćen u život kao transportno sredstvo u Književnoj karavani. Ona je neka vrsta posljednjeg putovanja za kombi i povezuje, u skladu s dugogodišnjom zadaćom vozila i njegova vozača, hrvatsku kulturu i kulturu njemačkog govornog područja.

PROGRAM:

14.09., 19.30 sati Velika dvorana Gradske knjižnice i čitaonice Ogulin
15.09., 19.00 sati Kuća za pisce – Hiža od besid, Pazin
16.09., 20.00 sati Centar za kulturu Čakovec, Mala scena Vinko Lisjak
17.09., 19.00 sati Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek
18.09., 20.00 sati Vinyl bar&bar, Zagreb

NOVO: Ivica Ivanišević - 'U sedlu je tijesno za dvoje' (Hena com, 2015.)

petak , 11.09.2015.

U ediciji 'Verbarij' izd.kuće Hena com (ur. Marina Vujčić) objavljena je prvi roman ivice Ivaniševića:

Ivica Ivanišević
'U sedlu je tijesno za dvoje'
roman
izd. Hena com
Broj stranica: 230
Uvez: meki
Format: 13 x 20,8 cm
Cijena 119,00 kn

Riječ izdavača

Melankolija, humor i živo oko. Oko dječaka koje sve opaža i prema svojoj blizini uspostavlja nepogrešivo dobrohotan i blag, smijehu okrenut pogled. Čitajući roman Ivice Ivaniševića dok vani cvrčci padaju s grana od vrućine i dok se pola kilograma srdela kuha u najlonskoj vrećici što sam je zaboravio u autu, i sam postajem dijelom njegovog intimističkog, dječačkog čuda i govora. Jer sve tako lako prepoznajem, najlakše onu nevinost bivšeg vremena koje je tako nepovratno iščezlo iz vlastita volumena i glasa. Svijeta o kojem piše Ivanišević, nažalost, više nema. Prerije i ponija više nema, nema bome niti nas samih, a niti naših heroja koji su se ukazivali na svakom horizontu prema kojem bismo okrenuli lice. Nema budućnosti, ali postoji onaj tijesni spas udvoje. Neki kažu da je to ljubav.

Knjigu možete naručiti direktno od izdavača, s popustom, preko ovoga linka

NOVO S MOG UREDNIČKOG STOLA: Marina Vujčić "Mogla sam to biti ja" (Hena com, 2015.)

srijeda , 09.09.2015.

Iz tiskare je upravo stigla 10. knjiga edicije 'Nokaut' koju uređujem u izd.kući Hena com:

NOVI ROMAN MARINE VUJČIĆ "MOGLA SAM TO BITI JA"
254 str., meki uvez, 119,00 kuna

Moj tekst s korica knjige :

"Mogla sam to biti ja" najslojevitiji je, ali i najosobniji roman Marine Vujčić.

Okosnica radnje su životne okolnosti psihijatrice Laure Herman i pacijentice koja joj dolazi ispričati svoju priču. No ovdje psihoterapija nije tek psihoterapija, niti su junakinje baš u ulogama koje se u psihijatrijskoj ordinaciji podrazumijevaju. Dvjema osnovnim pričama pridružene su ispovijesti još troje Laurinih pacijenata koje autorica suptilno nijansira te, vješto ispreplićući njihove životne putanje, kreira mozaičnu priču o različitim verzijama prebolijevanja teških iskustava.

Prilagodba vlastitog života tuđim očekivanjima, nezadovoljstvo u vezi, pogrešni životni odabiri, suočavanje s gubitkom partnera te tegobnost otpočinjanja ispočetka žarišne su točke romana. Raspon tema Marina Vujčić još proširuje i problematizacijom psihoanalize, u srži koje je verbalizacija ljudskih iskustava i narativizacija života, a to uz motiv „romana u romanu“ njezinu knjigu pretvara u suptilnu romanesknu posvetu umjetnosti riječi i književnosti.

Marina Vujčić vrsna je stilistica elegantnog rukopisa kojim hrabro problematizira ozbiljne teme stvarajući intimističku prozu problemski posve korespondentnu vremenu u kojemu živimo i životnim iskušenjima i mrakovima s kojima se svakodnevno suočavamo.

O Marini Vujčić opširnije ovdje

Knjigu možete naručiti direktno od izdavača, s popustom, na ovome linku: http://hena-com.hr/knjige/cijena/mogla-sam-to-biti-ja

NOVO: Clemens Meyer - 'U kamenu' (OceanMore, 2015.)

utorak , 08.09.2015.

Clemens Meyer
'U kamenu'
Prijevod: Helen Sinković
Naklada OceanMore
09/2015.
488 str., meki uvez
ICijena: 160.00 kn

Riječ izdavača

Kaleidoskop Meyerovih slikovitih likova svjedočio je padu Zida 1989. godine te političkoj, ekonomskoj i zakonodavnoj tranziciji prema novim oblicima sloboda, koje se i dan-danas često iskrivljavaju. Te su osobe na razne načine uključene u seksualni rad koji se u ovom tekstu ne romantizira, niti se opisuje voajerski, nego se tematizira čak i kad je prisilan ili povezan s maloljetnicima, u nekome neimenovanom gradu koji snažno podsjeća na Leipzig.

Ovo svjedočanstvo o rubovima društva, prostituciji, svodništvu i s njima povezanim sudbinama otvara nove vidike vezane uz tu ekonomsku granu koja postaje sve moćnijom i sve dostupnijom, no koja i dalje nije lišena kriminala i eksploatacije. Clemens Meyer navedene je teme istraživao petnaest godina, dok je na ovome romanu intenzivno radio oko osam godina.

Ova istodobno strašna i prelijepa knjiga o jednom od najstarijih zanata na svijetu izaziva vrtoglavicu i razbija svaku čitateljevu iluziju. Rijetko koji pisac Meyerova naraštaja umije pisati na taj način.
Süddeutsche Zeitung

Clemens Meyer napisao je roman o "noćnoj" strani naše sadašnjosti, o prostitutkama, svodnicima i njihovim mušterijama – ali istodobno je napisao i potresno i snažno književno djelo o povjerenju i izdaji, o čežnji i samoći.

Frankfurter Allgemeine Zeitung

'U kamenu' je velik i važan roman. Na prepoznatljiv način uzdiže se iznad društvenoga kozmosa u kojem se odigrava – prostitucija kao grana privrede ovdje je pars pro toto. Jedno poglavlje prepuno citata iz Marxova Kapitala savršeno funkcionira povezujući ekonomske varijable iz industrije seksa s Marxovim paradigmama. Clemens Meyer napisao je prije svega knjigu o ekscesivnom, o onom iza granica.
Die Tageszeitung

Clemens Meyer (rođ. 1977. u Halleu) autor je brojnih proznih tekstova i scenarija, a piše i kazališne komade i novinske kolumne. Dobitnik je brojnih njemačkih književnih nagrada i stipendija, a za zbirku priča "Noć, svjetla" (OceanMore, 2010.) nagrađen je 2008. godine i Nagradom Leipziškog sajma knjiga. Objavio je i roman "Als wir träumten" (Kad smo sanjali) 2006. i knjigu autobiografskih proza "Gewalten" (Sile), 2010. godine. Za roman "U kamenu" 2014. dobio je Književnu nagradu grada Bremena. Za scenarij "In den Gängen" (U hodnicima), koji se temelji na njegovoj kratkoj priči, Meyer je zajedno s Thomasom Stuberom 2015. godine osvojio Nagradu njemačkih scenarista.

Izvor : Moderna Vremena Info

NOVO: Dragan Markovina - 'Povijest poraženih' (Jesenski & Turk, 2015.)

ponedjeljak , 07.09.2015.

Dragan Markovina
POVIJEST PORAŽENIH
publicistika
izd. Jesenski & Turk
Cijena:139,00 kn
uvez: meki
broj stranica:308
format:20

Riječ izdavača

Iako se u društvenom imaginariju već duže vrijeme, kad je riječ o historiografiji, barata tvrdnjom kako povijest pišu pobjednici, na primjeru hrvatskog društva mogli bismo otići i korak dalje. Ovdje, naime, pobjednici znatno više brišu nego što pišu povijest. Čitav koncept nacionalističke mitologije, koja se upražnjava u masovnim medijima i obrazovnom sustavu, kojom se želi opravdati aktualno stanje svijesti, počiva na ideološkim mitovima i poluistinama u kojima nema mjesta za one procese, pojedince i pokrete koji se s njima nisu slagali, aktivno su im se suprotstavili, da bi na kraju bili poraženi.

Ova je knjiga pokušaj da se navedenim procesima, pojedincima i pokretima ponudi pravo glasa u ovdašnjoj historiografiji i publicistici. I to iz dva razloga. Prvo, bez uvida u motive i djelovanja nekoga tko je stajao s druge strane, pored toga što iznevjeravamo matičnu historiografsku struku, ne možemo razumjeti povijesne procese. Drugo, temeljna je humanistička potreba da se i tim ljudima ponudi pravo glasa i na taj način im se prizna pravo građanstva.

Da nas isključivost nikamo nije dovela, to je valjda posve jasno. Tim više inzistiranje na državotvornoj mitologiji, koja se prema povijesnom nasljeđu i prema činjenicama odnosi s pozicija devetnaestostoljetnog nacionalnog romantizma, pored toga što djeluje potpuno anakrono, ukazuje na kompleks manje vrijednosti koje ovo društvo sustavno uzgaja tijekom proteklih četvrt stoljeća, bez naznaka da bi ga u skorije vrijeme moglo napustiti.

Natječaj za najbolju neobjavljenu pjesmu

nedjelja , 06.09.2015.

U povodu Mjeseca hrvatske knjige, Gradska knjižnica Solin organizira “5. natječaj za najbolju neobjavljenu pjesmu 2015.”.

Na natječaj se mogu prijaviti autori stariji od 15 godina, svaki autor može poslati najviše tri neobjavljene pjesme, tema je slobodna, a rok za prijavu je do 1. studenoga ove godine.

Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Karmen Borković, prof. filozofije i komparativne književnosti, Slavica Čilaš, prof. hrvatskog jezika i književnosti i povijesti, Irena Delonga Nešić, prof. hrvatskog i engleskog jezika i književnosti, te Boris Škifić, prof. hrvatskog jezika i književnosti, izabrat će najbolje pjesme i dodijeliti tri nagrade.

A nagrade su 1000 kuna za najbolju pjesmu, dok za drugu i treću autori dobivaju diplome i knjigu na poklon. Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada održat će se 12. studenoga.

Najbolji radovi bit će objavljeni u mjesečniku “Solinska kronika”, u studentskom časopisu “The Split Mind”, te na mrežnim stranicama knjižnice www.knjiznicasolin.hr.

Slanjem pjesama na natječaj autori pristaju na moguću objavu pjesama prema izboru prosudbenog povjerenstva u zajedničkom zborniku u izdanju Gradske knjižnice Solin, poručuju iz knjižnice.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Diego Marani gostuje u Zagrebu + MOJA KRITIKA

petak , 04.09.2015.

U sklopu Festivala svjetske književnosti
06.09. u 19 sati u kinu Europa
gostuje talijanski pisac Diego Marani,
s kojim će razgovarati Goran Ferčec.

Tim povodom pozivam vas da pročitate
moju kritiku romana 'Nova finska gramatika'
Diega Maranija, na ovome linku

NOVO: Marijan Krivak - 'Kino Hrvatska' (Durieux, 2015.)

četvrtak , 03.09.2015.

Marijan Krivak
'Kino Hrvatska'
filmske kritike
Durieux
Broj stranica : 344
Uvez : meki, ilustrirano, 14 x 20,5 cm
Cijena : 168,00 kn

Riječ izdavača

'Kino Hrvatska' Marijana Krivaka je knjiga filmskih kritika »hrvatskog filma«. Ali, opći ton tekstova odudara od klasične »filmske kritike«. Kroz diskurs o pojedinim filmovima razvija se i širi psiho-socijalni kontekst. Naime, tekstovi uvijek govore i »nešto više« negoli tek o filmu i kinu. Svojim postavom oni su »umješteni« u svojevrsni teorijski, pa i filozofski diskurs – upravo stoga što se filmska umjetnost nameće podatnom za takvu vrst pristupa.

Kako se razvijala hrvatska državotvornost razvijala se i hrvatska kinematografija. Nakon posrtanja u prvoj polovici 90-ih, HR-film polako se počeo ne samo kvantitativno već i kakvoćom uzdizati, da bi u posljednih nekoliko godina postao značajnim čimbenikom HR-kulture i umjetnosti a svojim je kvalitativnim dosezima – posebice u zadnjoj »petoljetki«! – nadmašio svoje rivale u regiji. Između ostalog u knjizu se govori kako se razvijala hrvatska državotvornost od 90-ih naovamo, na koji se način to može prepoznati u hrvatskim filmovima, te kako se u kinu i filmovima umjetnički ocrtava sadržaj svih najvažnijih zbivanja u »Lijepoj Našoj« od osamostaljenja do posljednjih nekoliko godina.

Tekstovi se, osim kratke uvertire koja govori o nekim boljim hrvatskim kino-ostvarenjima iz 90-ih, usredotočuju na HR-filmove od 2006. do danas i poredani su kronološkim slijedom. Tako se ponajbolje vidi evolucija i razvoj Kina Hrvatske u posljednjem razdoblju. Ali, drugi je razlog što se tako vidi i svojevrsna evolucija autorova stava o vrijednosti hrvatskog filma. Konačni zaključak je da se i osobni autorski diskurs poboljšavao s kvalitativnim usponom samozadanog temata!

Tekstovi počesto imaju namjerno provokativni ton. Razlog tomu je to što je autor želio pokrenuti polemiku o pojedinim ovdašnjim filmovima i navesti gledatelja na razmišljanje…. Razmišljanje o tomu koliko se hrvatska stvarnost prepoznaje u HR-filmu. I… može li se to?

*****

Marijan Krivak rođen je u Zagrebu 1963. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost, a magistrirao je i doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Strukovno je situiran na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. Ondje od 2007. godine predaje filozofiju na do–diplomskom i diplomskom studiju. Voditelj je kolegija iz Suvremene filozofije i Filozofije jezika, a uveo je i izborni kolegij pod naslovom Osnove kritičkog mišljenja. Područja interesa su mu i suvremena filozofija politike, socijalna filozofija te estetička pitanja vezana uz suvremene umjetničke prakse. Usporedo s filozofijom i teorijom, kao i drugim humanističkim disciplinama, dugi se niz godina bavi i tekstovima o filmu i videu te o novim medijima. Član je Hrvatskog društva filmskih kritičara, a članke o filmu objavljuje još od 1989. godine. Objavio je do sada pet knjiga: Filozofijsko tematiziranje postmoderne (2000.), Protiv! (2007.), Biopolitika (2008.), Film... politika... subverzija! (2009.) i Suvremenost(i) (2012.). U svakoj se od njih bavi i analizama filmova, a sve u širem teorijskom i filozofijskom kontekstu. Posljednjih nekoliko godina redoviti je suradnik emisije Filmoskop na Trećem programu Hrvatskog radija, web–portala filmovi.hr te časopisa Hrvatski filmski ljetopis.

INTERVJU: Uzeir Husković

srijeda , 02.09.2015.

U cilju promoviranja onih koji se, krizi usprkos, i dalje trude objavljivati nove kvalitetne knjiške naslove, na portalu Moderna Vremena Info odlučili su pokrenuti seriju razgovora (o problemima izdavačke branše) s upravo takvim, svijetlim primjerima književnoizdavačke ustrajnosti i entuzijazma.

Za prvog sugovornika uzeli su Uzeira Huskovića, izvršnog urednika, direktora i vlasnika izdavačke kuće Hena com zbog činjenice da je od početka 2014. godine ta izdavačka kuća (nakon angažiranja novog uredničkog pojačanja - Marine Vujčić i moje malenkosti) s jačim intenzitetom krenula u objavljivanje novih naslova domaće i strane kvalitetne književnosti.

Razgovor s Uzeirom Huskovićem čitajte ovdje

Vedrana Rudan : "Odustajem!"

utorak , 01.09.2015.

Vedrana Rudan je na svom blogu objavila posljednji tekst, u njemu obznanivši da odustaje od pisanja na blogu.

Tekst pročitajte ovdje a razgovor s Vedranom Rudan u kojem obrazlaže svoju odluku pročitajte ovdje .

Međutim, kako se radi o strastvenoj "pisačici", mislim da će se ona ipak predomisliti...

3. Festival svjetske književnosti u Zagrebu

Treće izdanje Festivala svjetske književnosti
održava se od 3. do 11. rujna u Zagrebu,
u prostorima knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića,
u kinu Europa i u
Studiju Josip Račić.

Organizator izdavačka kuća Fraktura.

Ulaz na sve programe je besplatan.

Razgovori sa stranim gostima odvijaju se uz simultani prijevod.

Kompletna satnica događanja u kojima sudjeluje
više od 70 autora u 50 različitih programa,
nalazi se na ovome linku