Josip Portada: Hod po karticama III

05.11.2019., utorak

IVAN GLIGORA-Kako sam uspio Autor Josip Portada Nedjelja, 20 Veljača 2011 11:24 Nesuđeni prosvjetni radnik, 58.-godišnji Ivan Gligora, inženjer mljekarstva i vlasnik „Sirene - Male sirane“ jedan je od najuspješnijih otočnih poduzetnika, a njegov je životni put, poput filmskog scenarija, ispunjen neobičnim obratima. Kada je na Pagu završio osnovnu školu, otišao je u Rijeku i upisao Pedagošku gimnaziju, no nije mu je bilo suđeno završiti. Siromašni roditelji nisu mu mogli pomagati, pa su mu pomagala braća, a kada se jedan brat oženio, a drugi otišao u vojsku morao je otići iz Rijeke. Školovanje je mogao nastaviti samo ako ga netko stipendira. Uskoro je doznao kako „Zagrebačke mljekare“ traže učenike za kadrove u mljekarstvu i daju stipendije. Gligora nije propustio priliku, javio se na natječaj, primili su ga i tako je ušao u svijet mljekarstva. Mljekarsku školu pohađao je u Kranju, a kada ju je završio računao je na posao u Zagrebu. Međutim, kako je „Sirana Pag“ bila dio „Zagrebačkih mljekara“ , kao jedinog među kontinentalcima školovanog tehnologa s mora poslali su ga na Pag, u „Pašku siranu“. „Radio sam na pastelizatoru i bavio se prodajom sira i tu sam se sprijateljio s poduzetnikom Tončijem Škaricom što se kasnije pokazalo odlučnim za moj opstanak,“ priča Gligora. Zbog neslaganja s upravom „Paške sirane“ Gligora je 1995. godine dobio otkaz. „Tada sam bio na rubu katastrofe, bez novaca i onda se u meni rodio inat pa sam odlučio organizirati vlastitu proizvodnju i od HKBO-a sam zatražio kredit,“ priča Gligora. „Uvjet za kredit je bio dokaz o mogućnosti otkupa mlijeka kroz cijelu godinu što nisam imao jer nisam imao novaca. Tada mi je pomogla „Zadarska mljekara“ i dala mi garanciju, ali je to odmah propalo jer je „Zadarska mljekara“ prošla pretvorbu i postala „Lura“.“ Gligora je ipak dobio kredit, ali upola manji od potrebnog. Mljekaru nije mogao otvoriti, a kredit je trebalo vraćati. „Bio sam na sto čuda što napraviti i tu sam vidio svoj kraj,“ kaže Gligora. No, kao u filmu, nekoliko mjeseci kasnije pred njegovu se kuću zaustavio BMW iz kojeg je izašao poduzetnik Tonći Škarica. Slučajno je prolazio Pagom i odlučio posjetiti Gligoru. Vidjevši ga utučenog, Škarica je pitao kakvi ga problemi muče, a on mu je pričao što ga je sve snašlo. „Ne brini, ja ću ti pomoći, eto to mi je rekao,“ navodi Gligora. Ubrzo je, po nalogu Škarice, u Kolan stigla cisterna sa 5000 litara mlijeka i kombi za prijevoz mlijeka. Škarica je Gligori plaćao nabavu, a on mu je vraćao sirom. Zajedno sa suprugom Marijom radio je uporno i teško, po cijeli dan, a veći dio zarade išao je za školovanje sina Šime i kćerke Marine. Upornost se na koncu isplatila. „Znao sam da mogu uspjeti samo ako imam kvalitetniji sir od drugih,“ kaže Gligora. „Prvi sam puta svoj sir izložio u Varaždinu 2002. godine i dobio zlatnu medalju. „Paška sirana“ je protestirala tvrdeći kako se moj sir ne smije nazvati paškim pa su mi organizatori sajma predložili neka svoj sir nazovem nekako drugačije na što nisam pristao. Nakon toga “Paška sirana“ me tužila i tražila 300 000 kuna odštete što je daleko nadilazilo svu našu zaradu. Na sreću, sudski postupak je išao u moju korist pa se „Paška sirana“ povukla. Za svaki odlazak na sud plaćao sam 6. 400 kuna, a to nam je tada bio golem novac.“ Kao i onda kada je dobio otkaz iz „Paške sirane“, tako se i tada, 2002. godine u Gligori rodio novi inat i želja za dokazivanjem. Krenuo je na sajmove i gdje je god došao osvajao je zlatne medalje. Nakon što je dvije godine za redom na Zagrebačkom velesajmu bio pobjednik u grupi mliječnih proizvoda i nakon što je na svim hrvatskim sajmovima dobio zlatne medalje, krenuo je u osvajanje Europe. U Italiji je, u konkurenciji najboljih sireva iz cijelog svijeta, dobio dvije zlatne medalje. „Bio je to velik uspjeh i veliko zadovoljstvo nakon svega što sam prošao i tada sam prvi put dospio u medije,“ kaže Gligora. Međunarodna udruga „San Fortunat“ koja se bavi promicanjem kvalitete na svim poljima ljudske djelatnosti Gligori je dodijelila odličje „Za doprinos kvaliteti ljudskog življenja“. Ove je godine u Bruxellessu dobio pravo na stavljanje oznake „Taste Superiror“ na svoj sir. Jedini je na otoku koji to ima, a i jedan od rijetkih u Hrvatskoj. Uz to paški sir Ivana Gligore jedini na otoku ima oznaku „Izvorno hrvatsko“. Danas u „Sireni – Mala sirana“ radi dvadesetak radnika, proizvodi se 50 tona paškog i oko 200 tona ostalih sireva, a mlijeko se otkupljuje od 150 otočnih ovčara. Gligorin sin Šime diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i nastavlja očevim putom, a u poslu pomaže i kćerka Marina. No, Gligora ne želi stati. „Želim izgraditi novu siranu kako bih mogao kreativnije raditi jer sirarstvo smatram vrstom umjetnosti,“ kaže Gligora. „Vjernik sam i danas mi se čini kako mi nije bilo predodređeno propasti. Tko bi u onim trenucima očaja pomislio na BMW pred kućom, može li biti slučajnost odlazak iz Rijeke i Zagreba, sve male i velike stvari koje su se slagale i vodile me tamo gdje sada jesam. Danas sam zadovoljan i sretan onim što sam postigao.“

- 02:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

PAŠKI SIR "SIRANE GLIGORA" DOBIO NAGRADU "SUPERBRANDS CROATIA"

Autor Josip Portada Četvrtak, 27 Siječanj 2011 07:52 Međunarodna organizacija Superbrands dodijelila je „Sirani Gligora“ iz Kolana nagradu Superbrands Croatia 2010 . Na dodjeli priznanja predstavljena je i najnovija publikacija Superbrands Croatia 2010. te je predstavljeno devedeset najvećih hrvatskih Superbrandova za 2010. godinu. -U posljednjih godinu dana dobili smo dosta međunarodnih nagrada, u Bruxellesu, dvije u Engleskoj pa je ova domaća nagrada točka na i. Nagrada nam jako puno znači jer je dobivaju samo poznati brandovi u Hrvatskoj, a posebno značenje nagrade je u tome što u odabiru superbrandova sudjeluju i potrošači, rekao je Šime Gligora, izvršni direktor „Sirane Gligora“. Stručno vijeće međunarodne organizacije Superbrends je od travnja prošle godine prikupljalo podatke o raznim proizvodima. Kako je rekao Borut Zemljič, generalni direktor Superbrands Adriatica, na listi finalista nalazilo se 1.100 domaćih i stranih brandova, a lista je sastavljena u suradnji s vodećim hrvatskim agencijama za istraživanje tržišta kao što su GfK Croatia, AGB Nielsen, Hendal, Ipsos Puls, Memrb, Nielsen i Prizma. Za najbolje se glasalo na osnovi prepoznatljivosti, reputacije, kvalitete, pouzdanosti i dugogodišnje dosljednosti. Stručno vijeće bilo je sastavljeno od marketinških, poslovnih, akademskih stručnjaka i predstavnika medija, a vrlo važnu ulogu imalo je i mišljenje 23.000 potrošača koji su glasovali za svoje najdraže marke te time dali dodatnu vrijednost izabranim brandovima. Međunarodna organizacija Superbrands djeluje na četiri kontinenta, a cilj joj je identificirati vodeće brandove na svakom pojedinom tržištu.

- 02:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

POPRAVLJA SE NASIP MATE ŠAVRA

Autor Josip Portada Srijeda, 26 Siječanj 2011 14:39 Djelatnici Županijskih cesta popravljaju oštećenje na Nasipu Mate Šavra. Kako se radi o važnoj prometnici i jedinoj što izravno spaja staru gradsku jezgru s Lokunjom, Prosikom i Vodicama, nasip će se u cijelosti popraviti. „Nasip ćemo obnoviti u cijeloj duljini, a ne samo na onom dijelu na kojem je došlo do oštećenja jer je nasip u lošem stanju, a to je važan prometni pravac. Naručili smo projektnu dokumentaciju na temelju koje ćemo zatražiti sve potrebne suglasnosti i građevinsku dozvolu i nakon toga ćemo krenuti s radovima,“ rekao je gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić. Prije desetak dana na nasipu se pojavilo ulegnuće u dužini od tridesetak metara, a nakon toga se dio nasipa urušio. Djelatnici Županijskih cesta su odmah počeli s popravljanjem nasipa kako bi se omogućio promet pješaka i vozila.

- 02:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

GRAD PAG OBJAVIO NATJEČAJ ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

Autor Josip Portada Utorak, 25 Siječanj 2011 11:54 Grad Pag objavio je natječaj za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojim su obuhvaćene oranice, pašnjaci i vinogradi na području katastarskih općina Dinjiška, Kolan, Pag i Povljana. Zemljište se daje u zakup na dvadeset godina po početnoj cijeni od 200 kuna po hektaru za pašnjake i 400 kuna po hektaru za oranice i vinograde. Kriterije za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta, kao i cijenu, odredilo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a gradska uprava provodi natječaj. Nakon provedenog natječaja dokumentacija će se dostaviti ministarstvu. Pravo na zakup poljoprivrednog zemljišta imaju nositelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom. Uz te opće uvjete u natječaju je naveden i niz posebnih uvjeta koji će se koristiti u slučaju ako se isto zemljište javi više osoba. U takvim slučajevima prvenstvo imaju fizičke i pravne osobe koje su već u posjedu zemljišta koje se daje u zakup, ako pri tome redovito podmiruju obaveze prema Gradu i državi i branitelji. Po završetku natječaja Gradsko vijeće će utvrditi najpovoljnije ponuđače, a odluka o najpovoljnijim ponuđačima će se dostaviti Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja koje daje suglasnost. Nakon što se dobije suglasnost ministarstva, nacrti ugovora o zakupu dostavit će se Županijskom državnom odvjetništvu koje treba dati svoje mišljenje. Postupak davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta završit će potpisivanjem ugovora o zakupu između Grada Paga, zastupanog po gradonačelniku i najpovoljnijeg ponuđača.

- 01:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

PROGRAM JAVNIH POTREBA GRADA PAGA U ŠPORTU ZA 2011. GODINU

Autor Josip Portada Rekreativno bavljenje sportom u Pagu je tradicija stara više desetljeća, a mnogi se stariji Pažani sjećaju vrlo uspješnog veslačkog, stolnoteniskog i nogometnog kluba koji su osvajali vrijedna priznanja na raznim regionalnim natjecanjima. Rekreativno bavljenje sportom i danas je u Pagu popularno što potvrđuje i broj od oko dvije stotine članova koliko ih imaju sportski klubovi koji djeluju na području Grada Paga. U klubove su uključene osobe razne dobi, od učenika nižih razreda osnovne škole do umirovljenika. Paška gradska uprava pomaže i potiče bavljenje sportom osiguravajući u proračunu sredstva za rad sportskih klubova. U program javnih potreba u športu za ovu godinu uključeno je devet klubova. Najveći iznos od 250. 000 kuna namijenjen je Nogometnom športskom klubu Pag. Za rad Športskog ribolovnog društva Orada namijenjeno je 20. 000 kuna, a po 15. 000 kuna osigurano je za Boćarski klub Bartul Kašić iz Dinjiške i za Športsko društvo Hajduk iz Vlašića, dok će po 9. 000 kuna dobiti Teniski klub Pag i Vaterpolo klub Pag. Malonogometni klub Južina-Pag i Malonogometni klub Hajduk iz Vlašića morat će se zadovoljiti sa po 5. 000 kuna svaki, a najmanje, 2. 000 kuna dobiva Športsko društvo Dinjiška.

- 01:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

KAKO SAČUVATI NAJVRIJEDNIJI UMJETNIČKI SPOMENIK U PAGU?

Autor Josip Portada Petak, 21 Siječanj 2011 09:14 Na ulicama i trgovima Paga nalaze se brojni portali plemićkih obitelji, vojskovođa, crkve, kneževa i sl. i oni su osobita vrijednost na koju se, nažalost, ne obraća dovoljno pažnje. Prepušteni su vremenu i uništenju. Izrada odljeva bilo bi jedno od rješenja kojima bi se te goleme povijesne vrijednosti sačuvale. Među ostalim portalima, djelovanjem vremena ugrožen je i onaj što se nalazi na ulazu u Knežev dvor iz Vele ulice. Taj portal se smatra najvrjednijim umjetničkim spomenikom u Pagu, a tematski je jedinstven na Jadranu. Dok je simbolika gornjeg dijela portala jasna, ono što se nalazi u podnožju izaziva znatiželju i nameće mnoga pitanja. Izrada portala pripisuje se kiparu i graditelju Ivanu Pribislavljiću jer je po nekim elementima izrade blizak reljefu na stubištu crkve sv. Ivana u Šibeniku kojeg je radio Pribislavljić. Ivan Pribislavljić je bio jedan od suradnika Giorgia Orsinia, odnosno Jurja Matejeva Dalmatinca, među kojima su primjerice bili Lorenzo Pincino, Antonio Busato, Petar Berčić i Andrija Aleši. Juraj Matejev Dalmatinac je 1441. godine došao iz Venecije zbog gradnje katedrale u Šibeniku i tada se prvi puta u dokumentima spominje i Pribislavljić. Među njegova samostalna djela povjesničari navode dijelove portala za crkvu San Francesko u Ankoni, kapelu sv. Barbare u Šibeniku (1447-51.), stube na crkvi sv. Ivana (1460.) i portal Kneževog dvora u Pagu (1467.). Neki povjesničari smatraju kako je portal rađen pod jakim utjecajem Jurja Dalmatinca, a kao dokaz tome navodi se luneta s likovima golih dječaka. No, što portal zapravo prikazuje? Na gornjem dijelu portala je prepoznatljiv znak paškog kneza Thome Georgia kakav se nalazi i na kuli Skrivanat. No, ispod tog dijela portala nalazi se savršena klesarska minijatura izvanredne kompozicije čije je značenje nerazjašnjeno. Kipar je izradio dvije utvrde (grada) u podnožju kojih se nalazi kuća. Utvrde se nalaze na stjenovitoj obali. Između utvrda je more, a posred mora je bio lav, koji je nažalost, namjeno uništen čekićem. U moru podno grada na jugozapadnom dijelu portala nalaze se dvije, savršeno precizno izrađene galije, bogato opremljene, s raširenim jedrima. Povjesničari se ne mogu složiti što predstavlja taj dio portala i što su simboli na njemu značili naručitelju (knez Thoma Georgio) ili kiparu. Gradove prikazane na portalu ni po čemu nije moguće prepoznati jer nije naznačena nikakva karakteristična građevina, na njima nema natpisa niti bilo čega što bi moglo objasniti motive tog dijela portala. Vrijeme čini svoje i portal se uništava, a osobito je djelovanje korozije vidljivo u posljednjih desetak godina. Naime, na fotografiji iz 2001. godine ornamentika koja uokviruje portal je jasno vidljiva u svakoj pojedinosti, a danas su neki dijelovi posve nestali. Ovaj izuzetno vrijedan spomenik kamene plastike ostaje na milost i nemilost burama, posolicama i kišama i polako se uništava, a nema naznaka da je u gradskoj vlasti za to nekog briga.

- 01:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

JAVNA RASPRAVA O UPU-U GRADA PAGA

Autor Josip Portada Četvrtak, 20 Siječanj 2011 08:28 Upravni odjel za komunalni sustav i prostorno uređenje Grada Paga otvorio je javnu raspravu o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja Grada Paga što je izazvalo golemo zanimanje građana koji u velikom broju dolaze u Gradsku vijećnicu razgledavati grafički dio plana. Kako su rekli djelatnici gradske uprave, Gradska vijećnica je puna već od ranog jutra. Tako veliko zanimanje građana nije neobično, jer se na Urbanistički plan uređenja Grada Paga čekalo dvadeset sedam godina, a kroz to su se vrijeme mnoge stvari u Pagu promijenile, osobito u prostoru. Posljednji plan uređenja Grada Paga donesen je 1984. godine. „Donošenje prostorno planske dokumentacije je jedan od prioriteta gradske vlasti. Moramo izraditi planove kako bi se Pag mogao razvijati, jer investitori će dolaziti samo ako imamo riješenu prostorno plansku dokumentaciju. Urbanistički plan je uvjet napretka Paga i drago mi je što u javnoj raspravi sudjeluje velik broj građana koji će svojim mišljenjima i primjedbama pomoći kako bi u konačnoj varijanti plan bio što bolji,“ rekao je gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić. Prijedlog UPU-a Grada Paga nalazit će se na javnom uvidu do 1. ožujka, a 9. veljače u Gradskoj vijećnici održat će se javno izlaganje, odnosno stručno objašnjenje plana. Pismena očitovanja, mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog UPU-a Grada Paga sudionici rasprave mogu dostaviti Upravnom odjelu za komunalni sustav i prostorno uređenje do 1. ožujka. Očitovanja, mišljenja, prijedlozi i primjedbe mogu se upisati u knjigu primjedbi koja se nalazi u Gradskoj vijećnici, uz grafički prikaz plana. UPU-om Grada Paga određene su površine za gradnju stambenih, poslovnih, turističkih i javnih objekata, površine za izgradnju lokalnih prometnica i ulica, za uređenje zelenih površina, parkova, šetnica i slično. Nakon javnog uvida UPU Grada Paga će se doraditi u skladu s mišljenjima, prijedlozima i primjedbama koje dostave pojedinci i pravne osobe, a nakon toga će se prijedlog UPU-a Grada Paga dostaviti Gradskom vijeću na donošenje.

- 01:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ZABRINJAVAJUĆE: Grad Pag je po indeksu starenja na trećem mjestu u Zadarskoj županiji

Autor Josip Portada Srijeda, 19 Siječanj 2011 11:16 Na prvom mjestu uzroka smrtnosti na području Grada Paga su bolesti srca i krvnih žila, na drugom mjestu su zloćudne novotvorine, a na trećem ozljeđivanje. Uz to, Grad Pag je na trećem mjestu po indeksu starenja u Zadarskoj županiji, a od 2001. godine u Pagu je stalan negativan životni prirast. Rečeno je to na predavanju što ga je u Gradskoj vijećnici u Pagu organizirao Zavod za javno zdravstvo iz Zadra predstavljajući tri nacionalna programa i to „Šećerna bolest-prevencija i rano otkrivanje“ i „Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke,“ o kojima je govorila dr. med. Ljilja Balorda i „Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva“ o kojem je govorila dr. med. Ana Petrić. „Osobe koje imaju povišen šećer osam puta češće obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti,“ rekla je dr. med. Ljiljana Balorda. „Kod žena povišeni šećer uzrokuje pet puta veću opasnost od moždanog udara. Povišen šećer oštećuje velik broj organa u tijelu i zato je potrebno rano otkrivanje i liječenje.“ Nakon predavanja posjetiteljima je besplatno izmjeren kolesterol, tlak, šećer u krvi, visina, težina te je napravljena procjena indeksa tjelesne mase. Nakon mjerenja organizirano je individualno savjetovanje s liječnikom.

- 01:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ŠOKANTNO: Osnivanje Doma zdravlja Pag zapelo je u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Što se krije iza toga?

Autor Josip Portada Utorak, 18 Siječanj 2011 08:25 Prošle su dvije godine od kada je ambulanta u Pagu dobila Odluku o osnivanju Doma zdravlja što ju je, na prijedlog Županijskog poglavarstva, donijela Skupština Zadarske županije. Odluka je trebala biti posljednji i najvažniji korak u postupku formiranja Doma zdravlja Pag, ali razvoj događaja je krenuo krivim smjerom i Pag još uvijek nema Dom zdravlja jer Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi nije izdalo Rješenje o početku rada Doma zdravlja. I dok je u Pagu, kako se čini, osnivanje Doma zdravlja u pitanju, u Novalji je u novi Dom zdravlja uloženo 30 milijuna kuna. Izdavanje rješenje resornog ministarstva se smatralo formalnošću, ali ta je formalnost postala golema prepreka jer bez tog rješenja Dom zdravlja ne može početi s radom. „Donesena je odluka o osnivanju Doma zdravlja, imenovano je Upravno vijeće, napravljen je statut, imenovan je privremeni ravnatelj, Dom zdravlja je upisan u sudski registar, napravljen je pečat, ali Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi nije donijelo Rješenje o početku rada Doma zdravlja i zbog toga se ne može početi s radom,“ rekao je Diogen Šuljić, predsjednik Upravnog vijeća Doma zdravlja Pag. Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi je dostavljena sva dokumentacija o Domu zdravlja Pag i na temelju toga je na Pag trebala doći komisija koja ocjenjuje uvjete za početak rada Doma zdravlja. Nakon toga je ministar Darko Milinović trebao potpisati Rješenje o početku rada Doma zdravlja, no to nije učinjeno. Mnogi u Pagu smatraju kako bi se moglo raditi o pozadinskim, političkim igrama koje bi mogle dovesti čak i do toga da Pag nikada ne dobije Dom zdravlja. Koliko god to izgleda suludo, mnogo toga upućuje kako bi se baš to moglo dogoditi. „Dok mi postavljamo pitanje zašto još nije proradio Dom zdravlja u Pagu, u Novalji se događa nešto drugo. Dom zdravlja u Novalji je odavno počeo s radom i u njega je uloženo trideset milijuna kuna, dok istovremeno Dom zdravlja u Pagu nije ni počeo s radom,“ rekla je Zvjezdana Fabijanić, vijećnica SDP-a u Gradskom vijeću Paga. No, što mnoge navodi na razmišljanje kako se u slučaju Doma zdravlja Pag radi o političkim igrama? Otok Pag je podijeljen na Zadarsku i Ličko-senjsku županiju. Grad Pag, Općina Povljana i Općina Kolan pripadaju Zadarskoj, a Grad Novalja pripada Ličko-senjskoj županiji i mnogi u Pagu smatraju kako je Dom zdravlja u Novalji u boljoj poziciji jer se Grad Novalja nalazi u Ličko-senjskoj županiji, dok se zanemaruje Dom zdravlja u Gradu Pagu koji se nalazi u Zadarskoj županiji. Jer, nebrojeno puta se pokazalo kako Ličko-senjska županije itekako vodi brigu o Gradu Novalji, kao šo se nebrojeno puta pokazalo kako je Zadarskoj županiji Grad Pag zadnja rupa na svirali. No, bilo ovako ili onako, jedini pravi odgovor o onome što se događa s Domom zdravlja Pag može dati Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.

- 01:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ingrid Antičević Marinović: Politika Jadranke Kosor je ja ništa ne znam, ja samo potpisujem

Autor Josip Portada Siječanj 2011 12:01 U organizaciji GO SDP-a Grada Paga održan je susret građana sa saborskom zastupnicom Ingrid Antičević Marinović na kojem se razgovaralo o nizu tema vezanih uz lokalnu i državnu politiku. Dario Grašo, predsjednik GO SDP-a Paga, rekao je kako je vladajuća koalicija u Pagu iz radnih tijela Gradskog vijeća izbacila za njih nepodobne članove. „To je protivno Statutu Grada Paga jer stranke moraju biti zastupljene razmjerno broju vijećnika. Na tu smo se odluku žalili, a Ministarstvo uprave nam je odgovorilo kako oni nisu za to nisu nadležni, a ako oni nisu nadležni pitamo se tko je nadležan,“ rekao je Dario Grašo. Grašo je naveo kako je vladajuća koalicija u Gradskom vijeću Paga donijela proračun koji je kopija prošlogodišnjeg te kako vlast nije ništa naučila od prijašnjih pogrešaka. „Prošlogodišnji proračun je dva puta smanjivan, a u posljednjoj izmjeni i dopuni proračuna bilo je više od stotinu stavki s nulom dok su neke stavke probijene i smatramo kako se nije radilo u skladu s Odlukom o izvršenju proračuna, a gradonačelnik sam odlučuje o raspoređivanju sredstava,“ rekao je Grašo. Zamoljena za komentar aktualnih događanja u Hrvatskoj, Ingrid Antičević Marinović je rekla kako se nepravedna vlast mora razoriti. „Narod ima pravo mijenjati vlast koja je nepravedna, a ovu vlast treba razoriti i to će građani napraviti na izborima jer se vlast zasniva na lažima, a afere nisu eksces kako se pokušava prikazati nego je to sustav. Sanader je otišao, ali je politika ostala ista,“ rekla je Antičević Marinović. Komentirajući rekonstrukciji Vlade Antičević Marinović je rekla kako premijerka Jadranka Kosor smjenjuje one koji su joj se zamjerili, a ne one koje bi trebalo smijeniti. „Hrvatska s ovakvom vlasti nije došla do dna nego je probila dno, a oni u vlasti ne žive u stvarnosti. Nisu stvarali novac nego su novac izvlačili, a kada su nastali problemi uveli su harač,“ rekla je Antičević Marinović. Članica SDP-a Zvjezdana Fabijanić je rekla kako Dom zdravlja u Pagu još nije proradio, dok se istovremeno u Dom zdravlja u Novalji uložilo trideset milijuna kuna. „Na sjednici Gradskog vijeća smo postavili pitanje što je s Domom zdravlja u Pagu, ali imam osjećaj da nam se laže jer nešto nije u redu, a ako je tako, to bi trebalo reći,“ rekla je Zvjezdana Fabijanić. Ingrid Antičević Marinović je navela kako će u Saboru postaviti pitanje što se događa s Domom zdravlja u Pagu. Zvjezdana Fabijanić je spomenula kako se priprema popis stanovništva te kako popis stanovništva nije vezan sa stalnim boravkom i to smatra nelogičnim. „Dobro nam je poznato sve o lažnim prijavama i o autobusima glasača koji su dolazili,“ rekla je Zvjezdana Fabijanić. Ingrid Antičević Marinović je uzvratila kako postoji zakon koji definira što je stalni, a što privremeni boravak, ali se taj zakon ne provodi jer je to u interesu vlasti. „Vlast u Hrvatskoj se temelji na laži, a politika Jadranke Kosor se može sažeti u jednu rečenicu, što sam ja znala, ja sam samo potpisivala,“ rekla je Ingrid Antičević Marinović.

- 01:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

04.11.2019., ponedjeljak

Gradonačelnik Ante Fabijanić: Pag će dobiti zatvoreni bazen

Autor Josip Portada 15 Veljača 2011 10:59 Gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić je rekao kako će se na sjeverozapadnom dijelu plaže Mađarica, na spoju Prosike i Vodica, izgraditi zatvoreni bazen koji bi trebao značajno poboljšati turističku ponudu Paga i omogućiti produljene turističke sezone. Glavna namjena bazena bit će liječenje talasoterapijom i ljekovitim muljem, ali će se koristiti i za druge namjene. „Turistička sezona u Pagu traje vrlo kratko, samo četrdesetak dana i s tim ne možemo biti zadovoljni. Treba stvoriti uvjete za produljenje sezone, a jedan od načina za produljene sezone je izgradnja bazena koji će se koristiti cijelu godinu. Bazen će imati više namjena, ali će se najviše koristiti za liječenje talasoterapijom. Smatram kako je konačno došlo vrijeme za korištenje našeg ljekovitog mulja koji je velika vrijednost Paga, ali nema i odgovarajuću ulogu u turizmu,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. Gradonačelnik Fabijanić smatra kako je sjeverozapadni dio plaže Mađarica dobro mjesto za gradnju bazena. „Na tom području su dobri uvjeti za gradnju bazena jer postoji infrastruktura, vodovod, elektrosustav i prometnice, a u blizini je Lokunja na kojoj je nalazište ljekovitog mulja. Također, u blizini su i plaže na kojima ljeti boravi nekoliko tisuća turista, a uz one koji će se liječiti muljem, bazen će koristiti i mnogi drugi turisti,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. Očekuje se kako će se izgradnjom bazena turistička sezona produžiti gotovo na cijelu godinu. Jedini bazen u Pagu nalazi se u wellness centru hotela „Pagus“, no malen je i nedovoljan za sve koji bi ga željeli koristiti.

- 04:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

KUD "Sv. Jeronim" iz Vlašića uvršten u proračun Grada Paga za 2011.godinu

Benediktinski samostan Sv. Margarite - kolijevka paške čipke

Autor Josip Portada Subota, 22 Siječanj 2011 11:54 Benediktinski samostan sv. Margarite u Pagu kolijevka je paške čipke, mjesto na kojem je paška čipka nastala i gdje se stoljećima održava i na nova pokoljenja prenosi umijeće šivanja paške čipke. Odgojna djelatnost ima dugu tradiciju u samostanu. U Benediktinskom samostani sv. Margarite stoljećima je djelovala škola za poduku ženske djece, a jedan od predmeta bio je ručni rad, izrada paške čipke. U vizitaciji iz 1603. godine izričito se govori da redovnice podučavaju žensku djecu. Ta se djelatnost nikada nije prekidala, čak ni za francuske okupacije 1807. godine kada je opatica Marija Ivana Mirković pismeno priopćila vlastima da se u paškom samostanu ženska djeca besplatno podučavaju u čitanju, pisanju i ručnim radovima, posebno čipkarstvu. Francuska uprava upravo zbog toga, zbog postojanja škole u samostanu, benediktinski red nije ukinula. Benediktinski samostan sv. Margarite utemeljen je 1318. godine, a 1579. godine u samostanu je počela s radom škola za djevojčice i djevojke u kojoj se podučavalo čitanje, pisanje i čipkarstvo. Časna majka Rozarija Gligora kaže kako se čipka u samostanu izrađivala dok se samostan nalazio u starom gradu Pagu, danas je to Stari grad, a sve je počelo kada je u samostan iz Venecije došla benediktinka koja je znala šivati čipku i svoje je znanje prenijela drugim benediktinkama. "Redovnice su razvile vrlo bogatu i raznoliku djelatnost, a među ostalim su podučavale čipkarstvo, a čipke se prodavalo u Mlecima i kasnije u Austriji. Zbog toga su redovnice zaslužne što se čipkarstvo proširilo u gradu Pagu i postalo važan izvor zarade mnogih paških obitelji," kaže časna majka Rozarija Gligora. Časna majka Rozarija Gligora kaže kako se krajem devetnaestog stoljeća čipka napravljena u samostanskoj školi nosila na izložbe u Zadar. Učenice su radile za crkvu, ali i za prodaju, a u samostanu se čuvaju neki njihovi radovi kao što su tavaja i komplet za crkvu od čipke. Prije četiri godine u samostanu je obnovljena škola paške čipke, a polaznice podučava Urica Orlić, čipkarica koja više od četrdeset godina podučava šivanje paške čipke. "Imamo šesnaest polaznica, a to su tri časne sestre, Rozarija, Placida i Ilinka, osam žena iz Paga, tri iz Vlašića i dvije iz Novalje. Samo dvije uče čipku od početka, a ostale već znaju šiti i ovdje se s tetom Uricom usavršavaju. To je nastavak tradicije koja je prekinuta nakon Drugog svjetskog rata," kaže časna majka Rozarija Gligora. Samostanska škola se nekada nalazila u zgradi u Koludraškoj ulici, a ta zgrada je nakon Drugog svjetskog rata nacionalizirana i u njoj se nalaze županijski uredi. No, iz Vlade RH dolaze dobre vijesti. Zgrada u Koludraškoj ulici vratit će se samostanu, a uredi će se preseliti u neki drugi prostor. „U zgradi u Koludraškoj ulici, nakon što se ona vrati samostanu, želimo urediti sobu za šivanje čipke,“ navodi časna majka Rozarija Gligora. Premda zna šivati, časna majka Rozarija Gligora sudjeluje u radu škole jer svoje znanje želi usavršiti. O svojim počecima u čipkarstvu kaže: „U samostan sam došla s trinaest godina, nakon što sam četiri godine išla u gradsku školu. Kad sam došla u samostan još je bilo puno Paškinja u samostanu koje su šile čipku. Mene je šivanje čipke naučila pokojna sestra Filomena, Marica Crljenko. Dosta je šivala i sestra Tereza Meštrović." Poslije Drugog svjetskog rata nastupilo je teško vrijeme za samostan. "Poslije Drugog svjetskog rata smo puno šivale za jastučnice i plahte za prodaju kako bismo mogle živjeti," navodi časna majka Rozarija Gligora. U skromnoj, ali ugodnoj sobi u Benediktinskom samostanu, čipkarice pažljivo slušaju učiteljicu Uricu Orlić koja im prenosi svoje bogato znanje i iskustvo. U samostanu tako ponovno nastaju paške čipke, baš kao i nekada, u vrijeme dok je djelovala samostanska škola zahvaljujući kojoj je Pag postao poznat po vrijednoj rukotvorini koja se nalazi na UNESCO-ovom popisu nematerijalne baštine svijeta. Povratkom u staru zgradu u Koludraškoj ulici, samostanska škola će se vratiti tamo gdje je stoljećima bila, na mjesto iz kojeg je paška čipka ušla u život Paškinja i Pažana i postala dio tradicije koja se održava gotovo pet stoljeća.

- 03:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

03.11.2019., nedjelja

Vrijeme karnevala: Centar za kulturu i informacije organizira dječji karneval

Autor Josip Portada 2012 Tek što mine novogodišnje slavlje u Pagu, po starom običaju, počinju pripreme za zimski karneval. Na inicijativu Grada Paga održan je prvi sastanak na kojem se razgovaralo o organizaciji ovogodišnjeg zimskog karnevala. Predviđena su brojna karnevalska događanja, a među ostalim i dječji karneval koji će se, kao i prijašnje tri godine, održati u organizaciji Centra za kulturu i informacije Pag. Pokrovitelj dječjeg karnevala je Grad Pag. Na dječjem karnevalu najmlađi će se zabavljati uz ples i dobru glazbu, plesat će paško kolo, sudjelovat će u brojnim nagradnim igrama, u biranju najboljih maski i sve to u krugu svojih vršnjaka. Dijana Vuleta, ravnateljica Centra za kulturu i informacije Pag kaže kako na dječji karneval dolazi velik broj djece od predškolskog uzrasta do onih iz viših razreda osnovne škole. „Djeca se vrlo dobro osjećaju okupljena na jednom, prikladno uređenom prostoru, uz bogat zabavni program, s puno igara u kojima rado sudjeluju, a uz njih su njihovi vršnjaci s kojima se dobro zabavljaju,“ kaže Dijana Vuleta. Prijašnjih nekoliko godina dječji karneval se održavao u Križevačkom odmaralištu na Trgu Sv. Jurja jer je to dovoljno velik i za dječje zabave prikladan prostor. Vuleta ističe kako je organizacija dječjeg karnevala zahtjevna, a u organizaciji je prošle godine sudjelovala i Ružica Persola iz Udruženja obrtnika Grada Paga. „Za dječji karneval potrebno je prikladno urediti i ukrasiti prostor kako bi se djeca dobro osjećala, a uz to treba nabaviti brojne poklone koje se dijele u nagradnim igrama, osigurati dobru glazbu, voditelja programa, dakle to je posao kojeg treba pažljivo pripremiti,“ navodi Vuleta. Ulaz na dječji karneval je besplatan, a u posljednje dvije godine Centar za kulturu i informacije za djecu osigurava i besplatne grickalice i pića. „Dok traje zabava djeca žele popiti sok, a uz to je dobro ako i nešto pojedu i zbog toga smo dio sredstava za dječji karneval namijenili nabavi sokova i grickalica i to je naš poklon djeci,“ kaže Vuleta. Na dječji karneval najmlađi dolaze maskirani, a rado se oblače i u tradicionalnu narodnu nošnju. Najviše vole paško kolo i u njemu gotovo svi sudjeluju. Paško kolo, nastalo najvjerojatnije u drugoj polovici 19. stoljeća, jedno je od glavnih obilježja paškog karnevala i upravo se po kolu paški karneval razlikuje od drugih karnevala u Hrvatskoj. No, do sredine prošlog stoljeća djeca nisu mogla sudjelovati u karnevalskim događanjima, pa tako ni plesati paško kolo. Kako bi se djeci ipak omogućilo sudjelovanje u karnevalu, prije četrdesetak godina je prvi puta organiziran dječji karneval koji se održavao u restoranu „Dubrava“ na Branimirovoj obali. Nakon toga dječji karneval se održavao u restoranu „Smokva“, zatim u hotelu „Pagus“, a posljednjih godina se održava u Križevačkom odmaralištu. Dječji karneval je postao tradicija i djeca s nestrpljenjem čekaju početak karnevala, a već se dogovaraju o kostimima kako bi ih na vrijeme mogli pripremiti.

- 17:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Grad Pag će od Erste banke kupiti toranj Kneževog dvora

Autor Josip Portada Subota, 15 Siječanj 2011 11:50 Grad Pag će od Erste banke kupiti poslovni prostor što se nalazi u prizemlju tornja Kneževog dvora i u taj će se prostor preseliti uredi Turističke zajednice koji se nalaze u trošnoj zgradi na Dominikanskom trgu. „Kupit ćemo poslovni prostor Erste banke kako bi ga iskoristili za preseljenje ureda Turističke zajednice. Toranj Kneževog dvora je reprezentativni i dobro uređen prostor u središtu grada i to je najprikladnije rješenje za Turističku zajednicu,“ rekao je gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić. Grad Pag je vlasnik Kneževog dvora i kupnjom tornja postat će vlasnik cijelog kompleksa nekadašnjeg sjedišta gradske uprave. Toranj Kneževog dvora je vrijedan dio spomeničke baštine Paga. Na njemu je bilo zvono kojim se od 15. do 19. stoljeća gradske vijećnike pozivalo na sjednicu Vijeća. Početkom 20. stoljeća sjedište gradske uprave je iz Kneževog dvora preseljeno na Branimirovu obalu i tada je na toranj stavljen sat, a u prizemlju tornja je bio zatvor kojeg su Pažani nazivali pržun. Šezdesetih godina prošlog stoljeća nekadašnja Riječka, a danas Erste banka je od grada Paga kupila toranj Kneževog dvora i u njemu je uredila poslovnicu. Nedavno je Erste banka je, nakon preseljenja svojih ureda u zgradu u Veloj ulici napustila poslovni prostor u prizemlju tornja Kneževog dvora. Dogovori s predstavnicima Erste banke su pri kraju i do ljeta bi se uredi Turistička zajednica trebali preseliti u novi prostor.

- 17:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Uz obročno plaćanje, radovi na mostu će se nastaviti kada se ispune uvjeti

Autor Josip Portada Između Grada Paga i tvrtke "Ploter" iz Zadra potpisan je aneks ugovora o obnovi starog mosta Katine, a aneksom je ugovoren novi način plaćanja i dinamika radova na mostu. Projekt obnove mosta vrijedan je oko 11 milijuna kuna i zajednički ga financiraju Grad Pag i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, svaki u jednoj polovici. No sredstva iz državnog proračuna nisu stigla. -Morali smo odlučiti hoćemo li zatvoriti gradilište i ponovno ga otvoriti kada dobijemo sredstva ili ćemo potpisati aneks na ugovor kojim ćemo se obvezati na obročno plaćanje s tim da izvođač pripremi sve za nastavak radova kada se ispune uvjeti. Odlučili smo se za aneks na ugovor jer bi zatvaranjem radova na mostu nastala puno veća šteta, rekao je gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić. Veći dio radova je završen i preko mosta se prolazi, međutim dio mosta je potrebno obložiti kamenom i urediti spoj s Branimirovom obalom s jedne i Starom rivom s druge strane. -Vjerujem da ćemo do kraja siječnja postići dogovor s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture te da će radovi na mostu biti završeni do početka turističke sezone, rekao je gradonačelnik Fabijanić.

- 17:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić pri kraju kalendarske godine 2011. godine dodijelio zahvalnice

Autor Josip Portada U Gradskoj vijećnici u Pagu održano je svečano uručenja zahvalnica osobama i institucijama koje su svojim radom promicali kulturu grada Paga, radili na zaštiti sakralnih objekata, doprinijeli promociji grada Paga i dali doprinos u oblasti vatrogastva. Odluku o dodjeli zahvalnica donio je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić na temelju Statuta Grada Paga. U ime gradske uprave na svečanosti su uz gradonačelnika Antu Fabijanića bili zamjenik gradonačelnika Tino Herenda, predsjednik Gradskog vijeća Grada Paga Branimir Paro-Vidolin i pročelnica Upravnog odjela Maja Maračić. „Okupili smo se ovdje pri kraju kalendarske godine kako bi smo vam uručili zahvalnice za rad u kulturi, za rad na promociji Paga i za pomoć u raznim projektima. To je simbolična zahvala za vaš predan rad i najmanje što vam možemo dati. Ove zahvalnice dodjeljujemo prvi puta, a trudit ćemo se da to postane tradicija i da se na kraju svake godine okupimo i na ovaj način zahvalimo onima koji su to svojim predanim radom zaslužili,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. Priznanja u oblasti kulture dobili su Hrvoje Dusper za knjigu „Grad Pag –brend“, klesar Frane Oguić za veliku pomoć u obnovi Starog grada, predsjednica Udruge paških čipkarica Neda Oros, Dušan Herenda i Tino Herenda za organizaciju 1. međunarodnog festivala čipke, novinar i pisac Josip Portada za dugogodišnji predani rad u oblasti kulture, Ljiljana Festini za slikovnice „Kulik i Solinarka“, Ivo Fabijanić za suradnju u izdavanju knjige o Bartolu Kašiću, Ante Kurilić-Vijola i Šime Meštrović Furt za dugogodišnji rad u KUD-u „Družina“, predsjednik Matice Hrvatske, ogranak Pag Jure Maržić za doprinos u izdavačkom radu, klapa „Peružinke“ za promociju Paga pjesmom, klapa „Sol“ za promociju Paga pjesmom i za velike uspjehe na festivalima i klapa „Jargola“ za njegovanje izvorne dalmatinske pjesme. Za zaštitu sakralnih objekata priznanje je dobio paški župnik don Igor Ikić, za organiziranje likovne kolonije priznanje je dobila Jelica Batić rođ. Paro-Vidolin, a u oblasti vatrogastva priznanje je dobilo Dobrovoljno vatrogasno društvo Pag. U ime dobitnika priznanja gradonačelniku Anti Fabijaniću zahvalio je Hrvoje Dusper. „Ova priznanja pokazuju kako u Pagu ima ljudi koji mogu pridonijeti u raznim oblastima, ali to je vrh ledene sante i na ovaj način, davanjem priznanja motivirat će se i drugi koji znaju i mogu doprinijeti promociji grada Paga. Gradonačelnik je rekao kako će se ovakva dodjela priznanja nastaviti i siguran sam kako će se mnogi od nas truditi kako bi smo ih još jednom zaslužili što znači da ćemo raditi na onome na čemu smo radili do sada i što znamo raditi,“ rekao je Hrvoje Dusper. Nakon podjele priznanja Šime Meštrović Furt i Ante Kurilić Vijola su otpjevali pučke napjeve.

- 17:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Gradsko vijeće Grada Paga donijelo UPO Proboj

Autor Josip Portada Subota, 15 Siječanj 2011 11:36 Na području Proboja predviđena je gradnja stambenih, ugostiteljskih i turističkih objekata, predviđene su površine za sportsko- rekreacijsku namjenu, za uređenje javnih zelenih površina, zatim površine za prometne i infrastrukturne sustave kao što su trafostanica, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, za kolne prometnice, pješačke površine, a predviđeno je uređenje luke Proboj i operativne obale uz luku,“ rekao je Krešimir Matas. Gradsko vijeće grada Paga donijelo je UPU Proboj koje je obrazložio Krešimir Matas, predstavnik tvrtke „Arhitektura i graditeljstvo Matas“ iz Zagreba. Matas je pojasnio kako plan obuhvaća površinu od 22, 7 hektara na kojoj se planira gradnja turističkih i stambenih objekata. -Na području Proboja predviđena je gradnja stambenih, ugostiteljskih i turističkih objekata, predviđene su površine za sportsko- rekreacijsku namjenu, za uređenje javnih zelenih površina, zatim površine za prometne i infrastrukturne sustave kao što su trafostanica, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, za kolne prometnice, pješačke površine, a predviđeno je uređenje luke Proboj i operativne obale uz luku,“ rekao je Krešimir Matas. Nakon njegovog izlaganja Zvjezdana Fabijanić, vijećnica SDP-a je rekla kako je nedopustivo raspravljati o UPU-u Proboj, a da vijećnici nisu dobili sve materijale. -Pitam se dokle ćete se igrati s nama na ovaj način. U materijalima nismo dobili grafički prikaz plana nego samo tekstualni, a bez grafičkog dijela plana nismo se mogli pripremiti za meritornu raspravu o ovako važnom planu, rekla je Zvjezdana Fabijanić. Gradonačelnik Paga Ante Fabijanić je odgovorio kako je grafički dio UPU-a Proboj pedeset dana bio izložen u Gradskoj vijećnici i kako ga je svatko mogao vidjeti. Pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje grada Paga Antonela Zrilić je rekla kako se donošenje UPU-a Proboj priprema već devet mjeseci. -Plan je dva puta bio na javnoj raspravi i dobivene su sve suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i zbog toga smatramo kako se plan može usvojiti, rekla je Antonela Zrilić. Zvjezdana Fabijanić je navela kako postoje problemi s Prostornim planom Grada Paga koji se mora uskladiti sa zakonom te kako i dio UPU-a Proboj nije obuhvaćen Prostornim planom. Gradonačelnik Fabijanić je naveo kako bi bio sretan da se, uz UPU Proboj, može donijeti prostorno planska dokumentacija za sva područja grada Paga. -Prigovarate kako se ne radi dovoljno, a onda ste protiv planova i svih projekata i bit ćete protiv plana za grad Pag i za sve ostalo. Bez prostorno planske dokumentacije Pag se ne može razvijati i zbog toga je ovo prvi korak u donošenju svih planova,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. Naselje Proboj nalazi se na središnjem dijelu otoka i ima izlaz na otvoreno more. Prostornim planom Grada Paga u blizini Proboja je predviđena gradnja nekoliko velikih turističkih zona.

- 17:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Općinsko vijeće Općine Povljana donijelo proračun za 2011. godinu

Autor Josip Portada Općinsko vijeće Povljane prihvatilo je prijedlog proračuna za 2011. godinu u visini od 5. 228. 000 kuna što je za oko dva milijuna kuna manje od ovogodišnjeg proračuna. Predsjednik Općinskog vijeća Petar Tičić je bio protiv usvajanja proračuna i predložio je donošenje odluke o privremenom financiranju, no njegov prijedlog nije prihvaćen. Vijećnik Miljenko Pogorilić je predložio da se 30 posto proračuna namijeni za plaćanje općinskih dugova i taj je prijedlog prihvaćen. Za vraćanje dugova osigurano je 1. 500. 000 kuna, a ukoliko se proračun ispuni više od planiranog i iznos za vraćanje dugova će se povećavati. Na sjednici se raspravljalo i o gubicima koje ima općinski proračun zbog loše naplate komunalnih potraživanja od vikendaša. -Naplata komunalnih potraživanja od vikendaša je vrlo slaba, a prema izvješću Komunalnog društva gubici vode su ljeti iznosili sedamdeset i dva posto, a prema novom izvješću iznose od pedeset do šezdeset posto i to je nedopustivo jer ti gubici nastaju zbog toga što su se mnogi vikendaši ilegalno priključili na vodovodnu infrastrukturu, rekao je Tičić. Općinsko vijeće Povljane je raspravljalo i o dopisu što ga je uputila tvrtka „Thermae Adriaticae“ koja je kupila zemljište na predjelu Bas za gradnju turističkih sadržaja. Tičić je podsjetio kako je tvrtka „Thermae Adriaticae“ 2004. godine od Općine Povljana za 9, 8 milijuna kuna kupila 30 hektara zemljišta na predjelu bas Bas, no gradnja nije počela. Na sjednici Općinskog vijeća Povljane od 28. rujna ove godine donesena je odluka o pokretanju sudskog postupka protiv „Thermae Adriaticae“ za naknadu štete u visini od dva milijuna eura. -Oni predlažu održavanje sastanka na kojem bi raspravili o problemima, ali smatram kako bi najprije trebali platiti dva milijuna eura koliko nam po ugovoru duguju jer nisu na vrijeme započeli s gradnjom, a tek onda možemo razgovarati o svemu ostalom. Teško je danas pronaći investitore pogotovo za veliki projekt kakvog oni planiraju raditi na Basu, ali ako ne mogu pronaći investitore, onda neka to kažu i neka odustanu od projekta, rekao je Tičić. Sastanak članova Općinskog vijeća Povljane i predstavnika tvrtke „Thermae Adriaticae“ trebao bi se održati sredinom siječnja iduće godine.

- 16:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Na otoku Pagu počela sezona janjenja

Autor Josip Portada 28 Prosinac 2010 11:10 Na Pagu je počela sezona janjenja i do Nove godine na tržište će se isporučiti oko dvanaest tona, a do kraja travnja, do kada traje sezona janjenja, proizvest će se oko 250 tona paške janjetine. Broj ovaca na otoku, pa tako i količina proizvedene janjetine posljednjih se godina stalno povećava. U radu „Sezonalnost pripusta i janjenja/jarenja u Hrvatskoj“ kojeg su izradili Velimir Sušić, Boro Mioč, Vesna Pavić i Zdravko Barać broj janjadi na Pagu 2004. godine označen je indeksom 80, dok je 2007. godine označen indeksom 220, što znači da se u samo tri godine proizvodnja janjetine povećala gotovo tri puta. Sučić, Mioč, Pavić i Barač navode kako prosječna masa janjadi u prosincu iznosi oko 3, 5 kilograma, u siječnju 3, a u veljači oko 2, 5 kilograma. Janjenje je na Pagu nekada trajalo od prosinca do lipnja, međutim, prema iznesenim podacima, od 2007. godine sezona janjenja je skraćena i traje od prosinca do travnja. Paška janjetina se u mesnicama prodaje po cijeni od 85 do 95, a ako se nabavlja po sistemu žive vage, cijena je od 50 do 70 kuna po kilogramu. U restoranima se paška janjetina prodaje po cijeni od 180 do 220 kuna po kilogramu. Najveći proizvođač paške janjetine je „Paška sirana“ koja ima osnovno stado od 3000 ovaca i do Nove godine tržištu će isporučiti oko dvije tisuće janjadi. Kako je janjetina vrlo tražena, često se postavlja pitanje zbog čega se na Pagu ne uzgajaju ovce veće tjelesne mase kako bi se na taj način povećala proizvodnja janjetine. Neki ovčari su pokušali povećati proizvodnju janjetine i mlijeka i na otok su donijeli pasmine ovaca koje imaju znatno veću tjelesnu masu od paške ovce. Međutim, takve se ovce nisu uspjele prilagoditi otočnim prilikama. Kako navodi Damir Matejaš, dipl. inž. agr. paška ovca ima karakteristike koje joj omogućavaju opstanak na kamenjaru na kojem je malo trave za ispašu. Prije svega, paška ovca je mala i njena tjelesna masa je od 35 do 40 kilograma. Zbog male tjelesne mase, paškoj ovci treba manje hrane nego ovcama s velikom tjelesnom masom, a u potrazi za hranom lakše se kreće po brdskom kamenjaru. Matejaš navodi kako je plodnost paške ovce manja nego kod drugih pasmina i iznosi 110 posto, a u manjim stadima, gdje postoji mogućnost prihrane pripusta, plodnost je do 120 posto. Od paške ovce se, dakle, ne može dobiti puno mesa, niti previše novih grla, ali ono što se dobije je vrlo traženo. No, paška janjetina je zapravo popratni proizvod u procesu pravljenja paškog sira. „Paška ovca se uzgaja zbog proizvodnje mlijeka za izradu kvalitetnog paškog sira, odnosno muze se oko sedamdeset posto ovaca. U stadima za proizvodnju mlijeka provodi se planski pripust. Ovnovi se puštaju u stado s ovcama u kolovozu da bi janjenje započelo krajem prosinca, a da većina janjenja bude u siječnju. Nakon što počne janjenje ovnovi se isključuju iz stada, a janjad se odbija u dobi od četiri do pet tjedana,“ navodi Damir Matejaš. Janjad se rano odvaja kako bi se ovce mogle musti, a u 150 do 180 dana laktacije ovce daju 80 do 130 litara mlijeka što je sirovina za proizvodnju paškog sira. No, u paškom ovčarstvu se posljednjih godina događaju velike promjene. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije na Pagu je registrirano 550 ovčara, a više od stotinu ih se više ne bavi mužnjom nego samo proizvodnjom paške janjetine.

- 16:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Gradsko vijeće Grada Paga donijelo je proračun za 2011. godinu

Postavljanjem bora na pijaci Pag i službeno ušao u blagdansko raspoloženje

Nakon višednevnog čekanja i rasprave hoće li ga biti ili ne, u Pag je iz Like stigao 12 metra visok bor. Nakon višesatnog napornog rada djelatnici gradske tvrtke „Pag II“ su ga uspjeli ugurati u za to predviđenu rupu i podići uspravno. Kako bi taj osjetljiv posao bio što bolje napravljen korištena je i mehanička ruka. Dok je mehanička ruka radila svoje, s druge strane konopa bio je svezan jedan djelatnik „Paga II“, zbog ravnoteže. Bilo je, kako su nam ekskluzivno potvrdili neki od radnika, vrlo naporno, ali se ipak nekako uspjelo. Nakon uguravanja, ispravljanja i učvršćivanja, bor se počelo i ukrašavati i tako je Pag i službeno ušao u blagdansko raspoloženje. Bor nije postavljen u izvornoj veličini od 12 metara jer ga se moralo rezati dva metra i sada je visok deset metara.

- 16:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Učenici osnovne škole Juraj Dalmatinac održali su u domu kulture Božićnu predstavu

Autor Josip Portada Učenici Osnovne škole Jurja Dalmatinca iz Paga održali su u Domu kulture prigodnu Božićnu predstavu na kojoj su pokazali umijeće u pjevanju, plesu i glumi. Na predstavi su bili ravnateljica osnovne škole Željka Zubović, učitelji i učiteljice, roditelji, prijatelji učenika koji su nastupali i svi su s oduševljenjem pratili svaki dio predstave. Program je vodila učenica osmog razreda Karla Rumora koja je pojedine točke najavljivala pomičući sat koji je za tu večer bio čaroban i pomicao se do posljednjeg sata godine, a pri svakom pomicanju označavao je neki od blagdana u prosincu. Predstava je počela nastupom dječjeg zbora „Vijolice“ , a nakon toga su nastupili mali recitatori. Članovi dramske sekcije koju vodi učiteljica Antonija Škoda odigrali su duhovit i poučan igrokaz o dvojici živahnih dječaka koji žele postati poput trećeg koji je, zbog dobrog ponašanja, zaslužio poklone. Nakon igrokaza, pozornicu su ukrasili lepršavi kostimi i veseli ples polaznica ritmike koju vodi Kristina Vukić. Polaznice ritmike su se podijelile u tri skupine, mlađu, srednju i stariju. Najmlađa i srednja skupina otplesale su balet, a starija skupina je plesala u ritmu Lady Gage. U Zavičajnoj sekciji, koju vodi učiteljica Rajka Vidolin njeguje se paški dijalekt i stari običaji Paga od kojih su neki gotovo zaboravljeni. Kako bi pokazali kako se nekada u Pagu darivalo djecu učenici iz Zavičajne sekcije su odigrali dozivanje Svete Lucije koja se u Pagu tradicionalno obilježava kao darivateljica djece. Na paškom dijalektu učenici su molili Svetu Luciju, a u tome im je, starom i već zaboravljenom molitvom, pomagala i baka. Dozvali su Svetu Luciju i dobili poklone. Na kraju predstave je nastupio školski zbor pod vodstvom učiteljice Milke Maržić. Učenici petog razreda su pred ulazom u Dom kulture prodavali čestitke, ukrase i razne male poklone koje su sami izradili.

- 16:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Sredinu prosinca obilježile niske temperature i led

Autor Josip Portada U Južnoj vali, na površini kanala iz kojeg se pune bazeni soli napravio se ledeni pokrov u duljini od 2, 7 km, širok oko četrdeset metara. Takav ledeni pokrov do sada na Pagu nije zabilježen, barem ne u službenoj dokumentaciji paške meteorološke postaje. Nakon dugog razdoblja obilnih kiša i za prosinac natprosječno visokih temperatura zraka, Pag je zahvatio val hladnoće kakav nije zabilježen u posljednjih tridesetak godina. Tri dana noćne temperature zraka kreću se od minus 3 na zapadnom do minus 8 stupnjeva na sjevernom i središnjem dijelu otoka, a dnevne se ne podižu iznad tri stupnja. Zaledilo se more na području Lokunje , ali to nije osobito iznenađenje jer se more na Lokunji zaledi uvijek kada puše bura, a temperatura padne ispod nule. No, u Južnoj vali, na površini kanala iz kojeg se pune bazeni soli napravio se ledeni pokrov u duljini od 2, 7 km, širok oko četrdeset metara. Takav ledeni pokrov do sada na Pagu nije zabilježen, barem ne u službenoj dokumentaciji paške meteorološke postaje. Goleme količine leda sa zanimanjem su u četvrtak promatrali ovčari koji su odlazili do svojih stada i lovci, među kojima je bilo i stranaca. „Kada je jaka bura, a temperatura ispod nule na kamenu uz more se često pojavi led, ali ovako zaleđeno more nisam nikada vidio,“ rekao je jedan ovčar. Na sjevernom dijelu otoka, na predjelu Ledenik zaleđena je velika brdska lokva koja je pojilište za ovce. Led se nakupio na makadamskoj cesti Pag-Košljun na predjelu Zamet. Na tom su području zaleđeni i dijelovi mnogih pašnjaka. Najhrabriji su uz zaleđeno more tražili ribe, lignje i sipe koje, za velikih hladnoća, bura izbaci na plažu. Lovci na smrznutu ribu nisu htjeli reći kakav je bio ulov, ali neki tvrde kako se na zapadnom dijelu Paške uvale, kod Dubrave, moglo naći smrznutih riba, lignji i sipa. Niske temperature zraka i neobično velike količine leda obilježile su sredinu ovogodišnji prosinca na Pagu.

- 16:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Domjenak SDP-a Grada Paga u konobi "Roko"

Autor Josip Portada U konobi „Roko“ održan je predblagdanski domjenak za članove SDP-a Grada Paga na kojeg su bili pozvani i novinari i tom je prigodom Dario Grašo, predsjednik GO SDP-a Paga iznio ciljeve programa stranke. Naveo je kako SDP želi pobijediti na sljedećim lokalnim izborima, a na parlamentarnima osvojiti najmanje 45 % glasova. Cilj je i povećanje broja članova SDP-a i povećanje broja aktivnih članova u svim oblicima djelovanja gradske organizacije. „SDP Paga mora u narednom periodu preuzeti svoj dio odgovornosti za daljnji materijalni, društveni, politički, kulturni, sportski i svaki drugi razvitak Paga, a samo jaki SDP znači i prosperitet Grada Paga u svakom pogledu,“ rekao je Dario Grašo. „Mi imamo kvalitetne ljude te naše međusobno prijateljstvo, povjerenje i iskrenost, pošten, transparentan, stručan i predan rad, garancija su za svijetlu budućnost paškog SDP-a.“ Govoreći o radu SDP-a u proteklih nekoliko mjeseci Grašo je naveo kako su provedeni unutarstranački neposredni izbore za predsjednika ŽO i GO te su održane izborna konvencija na kojoj je izabrana potpredsjednica GO i Gradski odbor i tematska sjednica s temom Kanal Pag-Košljun. Gradski odbor se sastao deset puta . Na sastancima Gradskog odbora i u radu Gradskog vijeća SDP je raspravljao i o aktualnoj problematici Grada Paga. „Kod prve izmjene i dopune proračuna koji je smanjen sa 46,845 na 34,475 milijuna kuna i polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna, a ostvarenje je bilo 17%, odnosno 11, 6 milijuna prihoda od čega su prenesena 3, 3 milijuna iz prošle godine, ukazivali smo da neplanski raste potrošnja te su rashodi puno veći od prihoda, a po pojedinim stavkama su već bile probijene predviđene vrijednosti, kao na primjer u reprezentaciji,“ rekao je Grašo. Kod izmjena Odluke o naknadi za razvoj javne vodoopskrbe i odvodnje, financiranje održavanja i gradnje objekata komunalne infrastrukture SDP je, rekao je Grašo, ukazivao da se ubrana sredstva od cijene vode koje ubire Komunalno društvo za razvoj treba trošiti namjenski za gradnju novih vodosprema i vodovoda, te nove kanalizacijske mreže, kako je i bilo predviđeno u trenutku donošenja Odluka, a ne za isplatu anuiteta za već izgrađenu kanalizaciju, za koju sada fali novca u gradskom proračunu zbog mnogih divljih investicija. „Pitali smo gradonačelnika što je s projektom izgradnje nove srednje škole, što je s Domom zdravlja, tražili smo informaciju što je s obnovom Općinskog suda itd.,“ rekao je Grašo. Na županijskom planu članovi SDP-a Paga su sudjelovali u radu Županijskog odbora, Predsjedništva ŽO, koordinaciji predsjednika gradskih organizacija, županijskoj skupštini i u dvije akcije koje je organizirala ŽO SDP-a, a to su sakupljanje humanitarne pomoći za socijalno ugrožene obitelji u Gračacu i branje maslina na Dugom otoku. „Kao i do ovih godina uspješno smo organizirali proslavu 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada te uz tradicionalni fažol u veseloj i opuštenoj atmosferi na simboličan način i porukama u medijima ukazali na probleme u zaštiti radničkih prava,“ rekao je Grašo. U organizaciji ŽO članovi SDP-a Paga su sudjelovali na seminaru „Obuka za članove vijeća“ u trajanju od dva dana kojem su prisustvovali Andrea Tičić i Nikola Maržić. Članovi SDP-a Paga su bili prisutni na osnivanju Općinske organizacije u Sv. Filip i Jakovu, sudjelovali su kao delegati i gosti na 5. tematsko-izvještajnoj sjednici SDP Hrvatske u Zagrebu na kojoj je najavljena nova izborna koalicija između SDP, HNS, IDS i HSU za zajednički izlazak na slijedeće parlamentarne izbore . Predstavljen je gospodarski program, energetska politika, vizija decentralizacija zemlje. Izabrani su i novi predsjednici foruma, Forum žena je izabrao za predsjednicu Ivanku Fabijanić, Forum seniora Željka Vrankovića . Godinu prije je za predsjednica Foruma mladih izabrana Maja Šojat. „Bilo je dosta aktivnosti za ovih nekoliko prvih mjeseci,“ rekao je Grašo. „Pred nama je još puno posla i tek smo na početku onoga što smo dali sebi u zadatak da moramo učiniti u narednom razdoblju. Mišljenja sam da smo dobro krenuli, međutim očekujem još više angažmana, inicijativa i sudjelovanja u akcijama ili raspravama na gradskom odboru SDP-a. Pogotovo se to odnosi na mlade članove kojima, što je i razumljivo, još fali iskustva i hrabrosti. Mi smo tu da ih podržimo, ohrabrimo i savjetujemo jer su oni glavna snaga današnjeg paškog SDP-a.“

- 16:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Izvještajna konvencija SDP-a: Nešto je trulo u Projektu kanal Pag-Košljun

Autor Josip Portada Subota, 15 Siječanj 2011 10:06 Pedesetak članova SDP-a Paga sudjelovalo je na redovnoj godišnjoj izvještajnoj konvenciji SDP-a na kojoj su bili nazočni i gosti, dr. Renata Sabljar-Dračevac, predsjednica Županijske organizacije SDP-a Zadarske županije, Tihomir Vranov i Jadran Perinić, članovi Savjeta za medije SDP-a i Antun Novoselović, koordinator Južnog sektora 9. izborne jedinice. Na konvenciji su primljene tri nove članice, Silvija Sabalić, Smilja Sabalić i Sandra Gligora. Dario Grašo, predsjednik GO SDP-a Grada Paga podnio je Izvještaj o radu navodeći kako je najviše vremena SDP posvetio problematici Kanala Pag-Košljun. -Zaključak konvencije Gradske organizacije SDP-a je da se Odluka o izradi UPU kanal Pag-Košljun stavi izvan snage te slijedom toga da se i ukine Ugovor o financiranju građevinskog zemljišta koji je potpisan s tvrtkom Moreuz radi financiranja uređenja građevinskog zemljišta, financiranja UPU kanal Pag-Košljun te izrade studije utjecanja na okoliš. To nismo uspjeli sprovesti usprkos svim našim nastojanjima, usprkos činjenici da navedena odluka nema uporišta ni u Prostornom planu Županije niti Grada Paga te da je objavljena Odluka u suprotnosti s Odlukom koja je bila u materijalima pri donošenju na Gradskom vijeću, a u Mišljenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kaže se da navedenu Odluku treba staviti izvan snage zbog suprotnosti s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Sve to nije bilo dovoljno da Gradsko vijeće stavi izvan snage Odluku o izradi UPU-a kanal Pag-Košljun, nego nas je gradonačelnik optužio da lažemo i falsificiramo dokumente, rekao je Grašo. Grašo je naveo kako će konačnu odluku o kanalu donijeti inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. -U prilog našim tvrdnjama da se od početka radi o mutnim poslovima govori i nedavna objava ročišta za prodaju zemljišta u vlasništvu tvrtke Moreuz u ovršnom postupku kojeg je pokrenula Porezna uprava jer navedena firma, koja je i inicijator gradnje kanala, nije platila porez za kupljeno zemljište u iznosu od oko dva milijuna kuna, rekao je Grašo. Grašo je naveo kako je stav SDP-a o kanalu doveo do promjena u vladajućoj koaliciji u kojoj je bio i SDP. -Nakon što smo u medije iznijeli stavove o kanalu, HSP je kao vodeća stranka u vladajućoj koaliciji pokrenuo razgovore s HDZ-om te ostalim partnerima oko stvaranja nove koalicije u Gradskom vijeću. To se dogodilo u trenutku kada smo kao dio vladajuće koalicije vodili važne projekte kao što je 1. međunarodni festival paške čipke, završetak obnove Kneževog dvora, obnovu ukupne unutarnje stolarije u Osnovnoj školi, a u razgovorima s gradonačelnikom sam pokušavao postići bolju i kvalitetniju suradnju. HSP nas je jednostavno istjerao iz vladajuće koalicije HSP-HSLS-HSS-HNS-Nezavisni vijećnik, a nakon našeg izlaska uslijedilo je puno loših poteza gradske uprave, rekao je Grašo. Grašo je naveo kako je čistkom svih članova oporbe iz radnih tijela Gradskog vijeća dotaknuto dno demokracije. -Takva odluka je u suprotnosti sa Statutom Grada Paga koji kaže da sastav radnih tijela treba biti približno razmjeran postotku ostvarenih mandata, rekao je Grašo. Izlaskom iz vladajuće koalicije, naveo je Grašo, pojavila se potreba za osnaženjem oporbe i zbog toga je SDP zajedno s Paškom strankom i nekim vijećnicima koji su objavili svoju nezavisnost od dosadašnje koalicije, pokrenuo formiranje oporbenog bloka.

- 15:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Umirovljeni pomorac Bernardo Maričević: Vidio sam tragediju tankera "Petar Zoranić"

Autor Josip Portada Petak, 14 Siječanj 2011 09:07 Umirovljeni pomorac iz Paga Bernardo Maričević, rođen 1934. godine, svjedok je posljedica teške tragedije što ju je prije pedeset godina doživio tanker „Petar Zoranić“. Kada je imao četrnaest godina Bernardo Maričević se s roditeljima preselio u Rijeku, a 1957. godine se zaposlio kao pomorac u „Jadroliniji“. Plovio je na dvadeset i sedam različitih brodova po Mediteranu, sjevernoj Europi, a najdalje je polovio do Kube. Nakon "Jadrolinije" radio je u „Jugotankeru“. Na tanker „Lendova“, dugačak 150 metara, ukrcao se u Zadru 20. prosinca 1960. godine, šest dana nakon što se tanker „Petar Zoranić“ sudario i zapalio i upravo je s „Lendove“ vidio posljedice tragičnog sudara grčkog tankera nosivosti 32. 000 tona i „Petra Zoranića“ nosivosti 25. 000 tona. -Iz Zadra smo krenuli prema Novorusisku u tadašnjoj Rusiji. To je danas Ukrajina. Kapetan broda je bio Pažanin, pokojni Josip Usmiani. Kada smo došli do gorućeg „Petra Zoranića“ zaustavili smo se kilometar od njega i bacili smo vijence u more. Nakon što smo ukrcali naftu u Novorusisku krenuli smo u Ankonu . Kada smo išli prema Rusiji nismo imali fotoaparate, ali smo ih kupili u Rusiji i tako sam na povratku prema Ankoni mogao prvi put slikati gorućeg „Petra Zoranića“. Tanker „Petar Zoranić je gorio pedeset tri dana i Maričević je pored dva unesrećena tankera prošao pet puta. Sjeća se pojedinosti velike tragedije. Sudar se dogodio u dva sata poslije ponoći 14. prosinca 1960. godine kada je grčki tanker udario u bok našeg tankera „Petar Zoranić“. Bilo je to u Bosporu, a na „Petru Zoraniću“ je bilo četrdeset i dvoje ljudi, od toga dva pilota i dva carinika, kaže Bernardo Maričević. „Petar Zoranić“ se vraćao iz Tuapsa, ruske luke na Crnom moru i plovio je prema Zapadnoj Njemačkoj. -Brod jer bio pun nafte, a nažalost i benzina. Plovili su lijevom stranom Bospora i u sudaru su oba tankera nastradala. Bila je to strašna tragedija, strašno je bilo vidjeti posljedice tog sudara. Na grčkom brodu je bilo dvadeset i sedmero, a na „Petru Zoraniću“ dvadeset i jedan mrtav pomorac. Dvadeset i jedan čovjek je preživio zbog dobre procjene. Mornari koji su se bacili u more na azijsku stranu, jedva dvije stotine metara od Istanbula su izgorjeli jer je vjetar nosio vatru na tu stranu. Oni koji su se bacili na europsku stranu koja je bila suprotna od bliže obale su se uspjeli spasiti. Ta strana nije gorjela, mornari su imali pojaseve za spašavanje i doplivali su do obale gdje su ih ljudi poveli do bolnice, navodi Maričević. „Jugotanker“ je, kaže Maričević, za uništeni tanker „Petar Zoranić“ od Loyd osiguranja kao odštetu dobio tri broda, „Idriu“, „Zletovo“ i još jedan, ali ljudske živote ništa nije moglo nadomjestiti. Maričević kaže kako je život pomoraca bio težak, dugo se plovilo, a posjete obitelji bile su rijetke. „Rute su tada bile dugačke, po godinu dana nisam vidio svoju obitelj. Jednom, dok je moja kći koja sada ima pedeset i tri godine, bila mala došle su mi ona i žena u posjetu. Kći me pitala: „Barba, što si mi kupio?“ Tako me dugo nije vidjela da nije znala da sam joj tata. Eto, tako je bilo. Od velike tragedije „Petra Zoranića“ prošlo je puno godina, ali još se svega dobro sjećam jer se takva velika i strašna tragedija nikada ne zaboravlja.“

- 02:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

2010.-GODINA OPASNOG ŽIVLJENJA

Autor Josip Portada Petak, 14 Siječanj 2011 09:55 Prošla godina za paške obrtnike bila je jedna od najtežih u posljednjih dvadeset godina, a procjenjuje se kako bi mnogi obrtnici, ne promijenili li se nešto na bolje, ove godine mogli odustati od posla i potražiti sigurno zaposlenje, dok neki planiraju odlazak. Mnogi ugostitelji i trgovci navode kako su prošle godine, u odnosu na onu prethodnu, ostvarili samo 30 posto prometa. Svakovrsna davanja i porezi su ostali isti ili su se povećala tako da se mnogi nalaze u nezavidnoj položaju. „Čekamo ljeto, ali ako još jedna sezona bude loša, trebat će razmišljati o nekim promjenama,“ kažu obrtnici. Prema službenim podacima ove je godine u Pagu zatvoreno samo desetak obrta, međutim, stanje je puno gore što potvrđuje i Andreja Bukša, predsjednik Udruženja obrtnika Grada Paga. Bukša navodi kako službeni podaci ne prikazuju pravo stanje stvari. Mnogi obrtnici rade fiktivno, odnosno imaju otvorene obrte, ali ne rade i čekaju proljeće i ljeto. Najteže stanje je u građevinarstvu i ugostiteljstvu. Prvi puta nakon više od četrdeset godina u Pagu nije otvoreno niti jedno veće gradilište, a građevinari su imali posla samo na adaptaciji nekoliko kuća. Investitori masovno odlaze iz Paga jer ne mogu dobiti građevinsku dozvolu. Zbog toga je posve nestalo tržište nekretnina i od sedamnaest agencija koliko ih je koncem prošle godine radilo u Pagu ostala je samo jedna. Broj od dvije stotine objekata, koliko ih se godišnje gradilo u Pagu, danas je za građevinare znanstvena fantastika. Gdje nema gradnje nema ni radnika, a Andreja Bukša smatra kako se to odrazilo na rad ugostitelja. „U Pagu se nekada dosta gradilo i bilo je radnika koji su imali organiziranu marendu ili ručak u nekom od restorana, a nakon posla su odlazili u kafiće tako da je i preko zime bilo prometa, ne onako kako u proljeće ili na ljeto, ali su od toga ugostitelji ipak mogli plaćati osnovne obaveze i nešto zaraditi. Međutim, u Pagu je sve stalo, nema gradnje, a zbog toga nema ni radnika i to se jako osjeti u ugostiteljstvu jer je promet vrlo slab i većina ugostitelja jedva preživljava,“ kaže Andreja Bukša. Težak položaj obrtnika mogao bi se odraziti i na stanje u cijelom Pagu jer obrtnici zapošljavaju najveći broj radnika. „U Pagu ima oko dvije stotine osamdeset obrtnika i većina zapošljava jednog, dva ili više radnika i nije teško izračunati kako je ukupan broj radnika zaposlen u obrtništvu dakle veći od broja radnika zaposlenih u velikim tvrtkama,“ kaže Bukša. Obrtnici svakog mjeseca moraju osigurati plaću za radnike, ali i dovoljno novaca za plaćanje svih obaveza za sebe, posebno za mirovinsko i socijalno koje mnogi plaćaju i za članove obitelji. Među obrtnicima je malo optimizma i mnogi smatraju kako se ove godine ništa neće ozbiljnije promijeniti. Jedan poznati paški ugostitelj kaže kako se teška situacija neće moći dugo izdržati. „Obrtnik sam više od trideset godina, i sada sam prvi puta morao iskoristiti dio od nevelike ušteđevine za pokrivanje troškova rada. Uvijek je bilo barem nešto prometa i snalazili smo se, ali sada mnogi izvlače posljednji novac iz crnih fondova, a neki nemaju ni to, a na taj se način ne može još dugo raditi,“ kaže paški obrtnik koji je želio ostati anoniman. Njegove riječi najbolje opisuju ono što se događa u obrtništvu u Pagu. Obrtnici su pritisnuti golemim davanjima i slabim prometom i mnogi ne vide drugi izlaz osim zatvaranja obrta, što su do sada uporno izbjegavali nadajući se promjenama na bolje.

- 02:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

HDZ JE NOVI ČLAN VLADAJUĆE KOALICIJE- BRANIMIR PARO-VIDOLIN KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJEĆA

Autor Josip Portada Petak, 07 Siječanj 2011 13:42 Danas je, točno u podne, u sjedištu gradske uprave Grada Paga potpisan sporazum o suradnji između vladajuće koalicije i HDZ-a. Gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić, koji je i predsjednik paškog HSP-a, rekao je kako se pregovaralo s HDZ-om te je postignut dogovor oko političke suradnje. „Nakon izlaska SDP-a i ulaska HDZ-a u vladajućoj koaliciji drugo se nije promijenilo, odnosno svi drugi koalicijski partneri su isti,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. Fabijanić je rekao kako su pregovori s HDZ-om počeli nakon što SDP nije radio u skladu s načelima koalicijske suradnje. „SDP u Gradskom vijeću ima dva vijećnika, ali su zapravo imali jednog, jer se drugi ponašao kao oporba i mi smo željeli riješiti taj problem, ali bez uspjeha i zbog toga je došlo do razilaženja i do pregovora s HDZ-om,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. Diogen Šuljić, predsjednik GO HDZ-a Grada Paga je rekao kako je nakon nekoliko tjedana pregovora postignut dogovor na temelju kojeg je potpisan koalicijski sporazum. „Odluka o pristupanju koaliciji je donesene na razini stranke u skladu sa statutom HDZ-a i prema postignutom dogovoru HDZ će imati predsjednika Gradskog vijeća,“ rekao je Šuljić. „HDZ u Gradskom vijeću ima tri vijećnika, dakle, drugi smo po broju vijećnika i ovakvo sudjelovanje u vlasti smatramo prihvatljivim, a naša je želja sudjelovanjem u vlasti ostvariti i neke naše programe “ Na pitanje hoće li HDZ sudjelovati i u radu Kolegija gradonačelnika, Šuljić je rekao kako o tome odlučuje gradonačelnik. Na isto pitanje gradonačelnik Fabijanić je odgovorio kako će doći do promjena u sastavu Kolegija gradonačelnika. „Nakon potpisivanja koalicijskog sporazuma s HDZ-om podrazumijeva se da članovi SDP-a koji su sudjelovali u radu Kolegija daju ostavke,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. „Sigurno je kako će članovi HDZ-a imati ulogu i u tom dijelu obnašanja vlasti, ali za sada nismo razgovarali o imenima.“ Zamjenik gradonačelnika Tino Herenda je rekao kako bi sve stranke u Gradskom vijeku trebale surađivati. „Mi pozivamo sve stranke u Gradskom vijeću na zajedničku suradnju, dakle i one stranke koje nisu u vladajućoj koaliciji kako bi smo lakše rješavali probleme i bolje provodili programe,“ rekao je Herenda. U vladajućoj koaliciji u Gradskom vijeću Grada Paga su HSP-HSLS, HDZ, HSS, HNS i nezavisni vijećnik s liste M. Mandičića.

- 01:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ODRŽANO SVEČANO OTVORENJE "PAŠKOG KULTURNOG LJETA 2010."

Autor Josip Portada Petak, 02 Srpanj 2010 19:27 U organizaciji Centra za kulturu, a pod pokroviteljstvom Grada Paga i Zadarske županije u Kneževom dvoru je održano svečano otvaranje manifestacije „Paško kulturno ljeto 2010.“ tijekom koje će se održavati brojni kulturni programi. „Paško kulturno ljeto otvorio je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić koji je u svojem govoru istakao ponos zbog bogate kulturne baštine grada Paga. „Ponosni smo što se ovo otvorenje održava u Kneževom dvoru koji samim svojem postojanjem svjedoči o stoljetnoj i bogatoj prošlosti našega grada koja nam je svima na čast,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. „Želja nam je da se tijekom ljeta mogu razgledati lijepe izložbe, slušati vrhunski glazbenici, pogledati kazališne predstave, da se može sudjelovati u raznim programima koji su pripremljeni. Kultura je važan dio svakog grada, pa tako i grada Pag a, a gradska uprava potiče i podržava kulturna događanja jer smatramo kako se upravo kulturnim događajima na najbolji način oplemenjuje naša svakodnevnica. Želja nam je da Grad Pag postane važan dio na mapi kulturne ponude Jadrana i Hrvatske, grad u kojem će svatko rado dolaziti, dobro se osjećati i u ponuđenim kulturnim programima pronaći nešto za sebe.“ U programu su nastupili Filip Oguić, članice plesne škole „Lana“ iz Zagreba, sopranistica Danijela Pintarić, pijanist Mario Čopor, a program je vodila Vlatka Vučić Marasović. Tonski majstor bio je Tonći Tičić koji je sa svojim pomoćnicima izvanredno odradio posao i koordinirao tijek programa. Filip Oguić je recitirao pjesmu „Volin te lipi Pagu moj“ Duška Para i to je, kako je rekao, bio njegov prvi javni nastup. Pokazao se kao izuzetni recitator što se uobičajeno smatra temeljem izvanrednog glumačkog talenta. Članice Plesne škole „Lana“ izvele su dvije atraktivne plesne točke kojima su osvojile brojne nagrade na europskim natjecanjima, a viceprvakinje su svijeta. Izvorno nastupaju u postavi od trideset plesačica, međutim za ovu prigodu je, zbog prilagođavanja prostoru, nastupilo šest plesačica. Njihov nastup bio je, usprkos skučenom prostoru, na najvišoj razini čime su dokazale kako s pravom spadaju u svjetsku plesačku klasu. Glavna gošća večeri bila je sopranistica i violinistica Danijela Pintarić. Danijela Pintarić je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirala violinu u klasi Marije Ćepulić, te solo pjevanje u klasi Lidije Horvat – Dunjko, a tijekom školovanja nagrađivana je na državnim natjecanjima učenika i studenata glazbe. Od siječnja 2006. godine u stalnom je angažmanu Gradskog kazališta „Komedija“ iz Zagrebu kao pjevač-solist gdje je ostvarila niz velikih uloga u mjuziklima „Kosa” , ”Briljantin” , “Skidajte se do kraja”, „Ruža na asfaltu”, „Dundo Maroje , „Tuđe pjesme moji snovi”, u opereti „Lijepa Helena” te u kultnom hrvatskom mjuziklu „Jalta Jalta“. Za ulogu Amneris u mjuziklu “Aida” 2006. godine je nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta. Solistički je nastupala sa Zagrebačkom filharmonijom, Sarajevskom filharmonijom, Big bandom HRT-a, Revijskim i Tamburaškim orkestrom HRT-a, te Orkestrom Opere HNK u Osijeku. Na pozornici u Kneževom dvoru Danijela Pintarić je izvela pjesme iz poznatih opera i mjuzikla, a nakon dugo vremena je zasvirala violinu. Danijelu Pintarić je na klaviru pratio Mario Čopor koji je diplomirao i magistrirao klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a usavršavao se u Austriji kod prof. Ludowiga Hoffmana kao solo pijanist te kod prof. Konrada Richtera. Već od srednje škole te za vrijeme studija osvojio je ugledne nagrade na državnim natjecanjima, nastupao je u Hrvatskoj i inozemstvu od Japana preko cijele Europe do Južne Afrike kao solist, uz čuvene ansamble i orkestre te unutar komornih sastava. Za nastupe u Japanu dobitnik je Rektorove nagrade. Kao korepetitor surađivao je i nastupao s mnogim poznatim imenima opernog pjevanja i s pjevačima mjuzikla, operete te zabavne i jazz glazbe s kojima je snimio nekoliko nosača zvuka te održao brojne nastupe. Stalni je član i suosnivač ansambla za modernu glazbu „Acoustic Project“ pod pokroviteljstvom Zagrebačke filharmonije, te je ravnatelj Zagrebačkog Opernog Studija. Od 1996. godine radi kao umjetnički suradnik na pjevačkom odsjeku Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Nakon programa u atriju, na katu Kneževog dvora otvorena je izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba „Pradavno paško jezero“. O izložbi su govorili dr. sc. Tatjana Vlahović, ravnateljica muzeja i kustosica Katarina Krizmanić. Izložba „Pradavno paško jezero“ prva je tematska, stručno uređena i znanstveno verificirana izložba ikada postavljena u Pagu. Na otvorenju izložbe je s dvije pjesme na sintesajzeru nastupila Ivana Vrdoljak, učenica glazbenika Jure Maržića. Nakon otvorenja izložbe u prizemlju Kneževog dvora priređen je domjenak na kojem je nastupila klapa „Pag“. Na svečanosti su, uz brojnu publiku te uz gradonačelnika Antu Fabijanića nazočni bili zamjenik gradonačelnika Tino Herenda, predsjednik Gradskog vijeća Josip Tičić, zamjenik župana Zadarske županije Đani Bunja, pročelnik Odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije Ivan Šimunić i predstavnici grada Zanea iz Italije.

- 01:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #

U KULI SKRIVANAT ODRŽANA JUBILARNA DESETA SMOTRA KLAPA OTOKA PAGA

02.11.2019., subota

ČLANOVI DVD-A PAG OBILJEŽILI 75 GODINA OD OSNIVANJA SVOJEG DRUŠTVA

Autor Josip Portada Nedjelja, 27 Lipanj 2010 19:36 Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pag su na svečanosti u Kneževom dvoru obilježili sedamdeset pet godina od osnivanja svojeg društva koje je najstarije na otoku i jedno od najstarijih u županiji. Na svečanosti su se okupili paški vatrogasci, predstavnici Grada, gradonačelnik Ante Fabijanić, zamjenik gradonačelnika Tino Herenda, te gosti Kažo Kolanović, predsjednik Vatrogasne zajednice Zadarske županije, Željko Šoša, zapovjednik Vatrogasne zajednice Zadarske županije, vatrogasci iz Šibensko – kninske i Koprivničko - križevačke županije, predstavnici DVD-a Novalje i DVD-a Općine Kolan. Šime Vičević, zapovjednik vatrogasne postrojbe DVD-a Pag je rekao kako je DVD-a Pag počeo s radom davne 1935. godine. „Uvijek smo na usluzi našim građanima, a posebnu brigu vodimo o mladima, njihovom osposobljavanju, jer na taj način stvaraju odgovornost i druže se na najbolji mogući način,“ rekao je Vičević. Vičević je naveo kako DVD Pag ima pedeset operativnih članova i prvo je društvo u Zadarskoj županiji koje zapošljava četiri djelatnika. „Neka nas Bog čuva i Majka Božja od Staroga grada, a mi ćemo i dalje odrađivati svoj posao na ponos svih,“ rekao je Vičević. Gradonačelnik Ante Fabijanić je članovima DVD-a Pag čestitao veliku obljetnicu. „Kaže se da se prijatelji poznaju u nevolji, kada smo nemoćni i kada je najteže, a naši vatrogasci su hrabri i plemeniti prijatelji. Paški vatrogasci ponos su Grada Paga. Ponosan sam što će povijest zabilježiti činjenicu da su paški vatrogasci prvi gradili Spomen križ na Kornatima,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. Kažo Kolanović je rekao kako je suradnja između DVD-a Pag i Vatrogasne zajednice Zadarske županije vrlo dobra te je rekao kako će se DVD-u Pag pomoći doniranjem opreme. „Želim vam vjetar u leđa, što manje posla i što više druženja,“ rekao je Kolanović. Željko Šoša je naveo kako je 75. obljetnica postojanja DVD-a Pag razlog za ponos. „DVD Pag nije samo jedan od najstarijih nego i jedno od najboljih vatrogasnih društava u županiji,“ rekao je Šoša. Na svečanosti su podijeljena brojna priznanja i odlikovanja, a zvanje počasnog vatrogasnog časnika dobili su Ante Orlić, Ante Oštrić, Bernard Pogorilić i Šime Meštrović.

- 12:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #

OTVOREN 1. MEĐUNARODNI FESTIVAL ČIPKE - PAG 2010

Autor Josip Portada Ponedjeljak, 21 Lipanj 2010 Uz prigodnu svečanost na Trgu Petra Krešimira IV otvoren je 1. Međunarodni festival čipke na kojem su izložene čipke iz Graza u Austriji, Podmanicka u Slovačkoj, Luxeuila u Francuskoj, Bobova u Poljskoj, te Paga, Lepoglave i Splita. Festival su organizirali Grad Pag, Turistička zajednica Grada Paga i Udruga paških čipkarica, a pokrovitelj festivala je Veleposlanstvo Republike Austrije. Na otvorenju festivala su uz predstavnike organizatora i gradske uprave bili i gosti, veleposlanik Republike Austrije Jan Kickert, predstavnici Ministarstva turizma, Ministarstva kulture, Zadarske županije i Turističke zajednice Zadarske županije. Uz izložbe čipki, u crkvi Sv. Jurja otvorena je izložba radova raznih autora na temu čipke. Na Dominikanskom trgu otkriven je kip „Paška čipkarica“, rad akademskog kipara Tomislava Kršnjavog iz Zagreba. Kip je izrađen u bronci, visok je , a prikazuje čipkaricu u fuštanu kako šije čipku. Kako je rekao Tomislav Kršnjavi, skulpturu „Paška čipkarica“ izradio je u prirodnoj veličini, a prikazuje lik žene koja sjedi i u intimi svojih misli veze čipku. „Spomenik je to ženi i majci koja brine o toplini obitelji i doma. Intiman karakter skulpture zahtijevao je postav na nekom od mirnijih mjesta u središtu grada. Na taj će se način sačuvati nježna i tiha atmosfera djela, a posjetitelji i stanovnici grada su dobili još jednu lokaciju koja poziva na susret i daruje uspomenu,“ rekao je Kršnjavi. 1. Međunarodni festival čipke traje do 23. lipnja.

- 12:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

CENTAR ZA KULTURU PREDSTAVIO PROGRAM "PAŠKOG KULTURNOG LJETA 2010."

Autor Josip Portada Utorak, 15 Lipanj 2010 Na konferenciji za medije Dijana Vuleta, ravnateljica Centra za kulturu Pag predstavila je program „Paškog kulturnog ljeta 2010“. Program je izuzetno bogat i vjerojatno najbolji od kada postoji manifestacija „Paško kulturno ljeto“, s nizom atraktivnih programa koji kulturnu ponudu grada Paga podižu na razinu znatno većih turističkih i kulturnih središta. „Uz standardni program Centra za kulturu, kao što su kazališne predstave i izložbe, ove godine smo napravili veliki iskorak u programu za djecu i koncertnom programu,“ rekla je Vuleta. „Prošle godine smo imali radionicu za djecu na koju su reakcije bile izvrsne, a ove godine u Kuli Skrivanat organizirat ćemo tri radionice. Prva će biti radionica pod nazivom „Muzej za umjetnost i obrt iz Zagreba u gostima u Pagu", zatim ćemo imati slikarsku radionicu pod vodstvom Cecilije Mihalić i Ljetnu školu plesa koju će voditi profesionalni Plesni klub „Lana“ iz Zagreba. Program „Paškog kulturnog ljeta 2010.“ bogat je i atraktivnim koncertima. U Pagu će nastupiti sopranistica Danijela Pintarić, jazz grupa „New York Trio“ s Matijom Dedićem, Sandra Bagarić i Martina Tomčić, Estera Pilj i Arsen Dedić. Centar za kulturu organizirao je uz pomoć Hrvatskog prirodoslovnog muzeja izložbu „Pradavno paško jezero“ koja će biti postavljena od 30. 06. do 15. 9. na katu Kneževog dvora. Novost ovog ljeta je i Mala galerija Centra za kulturu u Veloj ulici u kojoj će biti izložene slike, knjige i sl. na temu Paga te će se moći kupiti ulaznice za razne programe u organizaciji Centra i dobiti sve informacije o programima.“ Izuzetno bogat program bit će vrlo zanimljiv, a potrebno je reći nešto više barem o nekim sudionicima „Paškog kulturnog ljeta“. -Nastup Danijele Pintarić na svečanom otvorenju „Paškog kulturnog ljeta“ Sopranistica Danijela Pintarić nova je zvijezda zagrebačkog kazališta „Komedija“ u kojem nastupa u dvije hit predstave, „Briljantin i „Skidajte se do kraja“. Danijela Pintarić je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirala violinu i pjevanje, a njeni su nastupi vrlo atraktivni jer izvodi širok i vrlo kvalitetan repertoar. -Koncert „New York Trio“ (SAD) i Matija Dedić. Poznatim svjetskim jazz glazbenicima u atriju Kneževog dvora pridružit će se Matija Dedić i ovo je prvi puta da će Pagu nastupiti jazz glazbenici tako visokog ranga. -Koncert Arsena Dedića Jedan od najvećih europskih kantautora, pjesnika i skladatelja, Arsen Dedić prvi puta će nastupiti u Pagu. Dedić posljednjih godina rijetko nastupa i njegov bi koncert u Pagu mogao biti događaj za pamćenje. -Promocija CD-a sopranistice Sandre Bagarić i mezzosopranistice Martine Tomčić CD „BelCa­n­te - teatar marmelade“ zajednički je projekt sopranistice Sandre Ba­­garić, članice zagrebačkog kazališta „Ko­­me­dija“ i mezzosopranistice Martine Tomčić. Na CD-u se nalaze du­eti arija iz opera, opereta i mjuzikla, kancona, inter­mez­za. CD je pobudio veliku pažnju glazbene publike, a dvije operne zvijezde svoj CD predstavljaju na zanimljiv i atraktivan način. ­ Izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba „Pradavno paško jezero“ sigurno je najatraktivnija tematska izložba ikada postavljena u Pagu. Na izložbi će biti postavljeni pronalasci iz miocenskih naslaga na području Crnike stari oko 18 milijuna godina. Promocija slikovnica „Solinarka i Kulik“, autorice Ljiljane Festini iz Paga. Radi se o vrlo zanimljivom projektu koji je jednako prihvatljiv djeci i odraslima. Rad Ljiljane Festini mogao bi biti poticaj i drugim autorima u Pagu u iskazivanju svojih talenata. Posthumna retrospektivna izložba slikara Zdravka Matkovića. Zdravko Matković bio je jedan od utemeljitelja Paškog ljeta na kojem je desetljećima izlagao. Bio je neumoran u oslikavanju paškog krajolika. Retrospektivna izložba je odavanje počasti velikom čovjeku i velikom umjetniku. PagPress PROGRAM: Centar za kulturu i informacije Pag, Ulica od Špitala, Pag tel:023 611 025; faks: 023 600 224 mail: centar.pag@zd.t-com.hr ; web: www.pag-centar.hr PAŠKO KULTURNO LJETO 2010. U sklopu „Paškog kulturnog ljeta“ održavaju se kulturni programi u organizaciji Centra za kulturu i informacije Pag kao što su Smotra klapa otoka Paga, kazališne predstave, izložbe, koncerti, kreativne radionice, večeri paškoga folklora i slično. Također u sklopu Paškog kulturnog ljeta održava se i Pag Art Festival. PROGRAM 27. lipanj – NEDJELJA – 21:00 sat – KULA SKRIVANAT Paško kulturno ljeto 2010. „Smotra klapa otoka Paga“ Klape otoka Paga & gosti Smotre 30. lipanj - SRIJEDA – 21:00 sat – KNEŽEV DVOR- Trg Petra Krešimira IV Svečano otvorenje manifestacije „Paško kulturno ljeto 2010.“ Program: Plesni klub „Lana“ - Cheerleading Glazbeni gost: sopranistica Danijela Pintarić pijanist Mario Čopor Otvorenje izložbe Hrvatskog prirodoslovnog muzeja „Pradavno paško jezero“ ( od 30. lipnja do 15. rujna) Klapa Pag 30. lipanj – 01. rujan - SVAKE SRIJEDE, Konoba Bile, Jurja Dalmatinca 35, od 18:00 do 23:00 „Srdele na gradele“ & dalmatinska glazba uz ugođaj autohtone paške konobe s brojnim etno elementima iz prošlosti Paga 01. - 08. srpanj – KNEŽEV DVOR – Trg Petra Krešimira IV, od 20:00 do 23:00 sata Paško kulturno ljeto 2010. Izložba slika, autorica Zvjezdana Žarkovac 04. srpanj, NEDJELJA, Atrij Kneževog dvora , 20:00 sati Paško kulturno ljeto 2010. Večer za djecu sa Solinarkom i Kulikom Promocija slikovnica „Solinarka i Kulik“ autorice Ljiljane Festini 06. srpanj, UTORAK - 21:00 sat - Atrij Kneževog dvora, Trg P. Krešimira IV Koncert Klapa Peružinke & Klapa Jargola 08. – 15. srpanj, Gradska kula Skrivanat, od 17 do 21:00 sat Paško kulturno ljeto 2010. Muzej za umjetnost i obrt iz Zagreba u gostima u Pagu „Kreativna radionica za djecu“ 15. srpanj – četvrtak -18:00 sati -Izložba radova s radionica -20:00 sati - Zabavni program uz zbor Vijolice -Dodjela priznanja djeci 09. – 16. srpanj – Knežev dvor, Trg Petra Krešimira IV, Paško kulturno ljeto 2010. Izložba slika autora Mladena Veže 12. srpanj – ponedjeljak - 21:00 - Atrij Kneževog dvora, Trg P. Krešimira IV, Paško kulturno ljeto 2010. Večer poezije s glumcem Željkom Šestićem „Stihovi Dobriše Cesarića“ 17. – 23. srpanj – Knežev dvor, Trg Petra Krešimira IV Paško kulturno ljeto 2010. Izložba slika, autorica Željka Lecnarić 17. srpanj – SUBOTA – 21:00 – Atrij Kneževog dvora, Trg Petra Krešimira IV Paško kulturno ljeto 2010. Etno đir uz Klapu Pag, Mandolinistički orkestar, paške pučke napjeve 18. srpanj – NEDJELJA – 21:00 h Paško kulturno ljeto 2010. Etno večer uz KUD Družina Trg Petra Krešimira IV – Paški pučki napjevi, Tanac po starinski Benediktinski trg - Predstavljanje narodne nošnje, klapska pjesma Uhlinac - Paška robinja Trg Petra Krešimira IV - Tanac po paški, Paško kolo 19. srpanj – PONEDJELJAK -21:00- Atrij Kneževog dvora, Trg P. Krešimira IV, Paško kulturno ljeto 2010. Koncert u sklopu hrvatske promocije albuma „From the beginning“ Matija Dedić 20. srpanj – UTORAK – 21:00- Atrij Kneževog dvora, Trg Petra Krešimira IV Paško kulturno ljeto 2010. Kazališna predstava za odrasle „Gola u kavezu“ Glume: Ecija Ojdanić, Ana Begić i Barbara Nola 20. srpanj – UTORAK – 21:00 - Benediktinski trg Paško kulturno ljeto 2010. Koncert Klapa Jargola 20. srpanj – 20. kolovoz, CRKVA Sv. JURJA, ul. Jurja Dalmatinca Paško kulturno ljeto 2010. Izložba slika i keramike, autorica Marija Višić Guina 21. – 27. srpanj – Gradska kula Skrivanat, od 17:00 do 21:00 Paško kulturno ljeto 2010. Slikarska radionica za djecu i mlade Voditeljica slikarica Cecilija Mihalić 27. srpanj, utorak, od 18:00 h - Izložba radova 20:00 h - zabavni program dodjela priznanja sudionicima 24. – 31. srpanj , KNEŽEV DVOR, Trg Petra Krešimira IV Paško kulturno ljeto 2010. Retrospektivna izložba slikara Zdravka Matkovića 27. srpanj – 07. kolovoz – GRADSKA VIJEĆNICA, Branimirova obala Paško kulturno ljeto 2010. Izložba slika, autorica Jelkica Batić 29. srpanj, ČETVRTAK - 20:00 - Gradska kula Skrivanat Paško kulturno ljeto 2010. Dječji karneval 01. – 13. kolovoza – UO Lovro & Nina - Pag Art Festival 01. kolovoz – 21:00 – Stari grad violina i klavir: Dejan Bogdanović i Lovro Pogorelić, (Strauss, Prokofjev) gost večeri: Tony Cetinski, tenor 03. kolovoz – 21:00 – Stari grad klavirski trio: Lovro Pogorelić, Dejan Bogdanović, Monika Leskovar projekcija filma Filipa Šovagovića 07. kolovoz – 21:00 – crkva sv. Frane klavirski trio: Brahms Trio (Schubert, Brahms ) Natalia Rubinstein, klavir Nikolaj Sačenko, violina Kiril Rodin, violončelo 09. kolovoz – 21:00 crkva sv. Frane tango kvintet: Miran Vaupotić, bandoneon, Mathias Gerstner, klavir, Anna-Liisa Bezrodny, violina, Krešimir Bedek, gitara, Albert Prat Munta, kontrabas (Piazzolla) 11. kolovoz – 21:00 – crkva sv. Frane gudački kvartet: Novi ruski kvartet (Čajkovski, Šostakovič) Julija Igonina, violina Aleksandar Galkovski, viola Elena Karitonova, violina Aleksej Steblev, violončelo 13. kolovoz - 21:00 – crkva sv. Frane recital: Petrit Çeku, gitara 01. do 07. kolovoz , KNEŽEV DVOR, Trg Petra Krešimira IV Paško kulturno ljeto 2010. Izložba slika Blagoje Pešić 04. kolovoz, ČETVRTAK - 21.00-Atrij Kneževog dvora, Trg Petra Krešimira IV Paško kulturno ljeto 2010. Koncertna večer „BelCante“ Operne dive - sopranistica Sandra Bagarić i mezzasopranistica Martina Tomčić 05. kolovoz, ČETVRTAK, 21:00 sat, Gradska kula Skrivanat Paško kulturno ljeto 2010. Kazališna predstava za odrasle „Skupština“ , HNK Varaždin Glume: Draško Zidar, Mijo Pavelko, Ljubomir Kerekeš, Marija Krpan i Dragutin Novaković-Šarli 06. kolovoz, PETAK - 21:00 sat – Kula Skrivanat Paško kulturno ljeto 2010. Simfonijski orkestar - Njemačka 08. kolovoz , NEDJELJA, 21:00 sat, Trg Petra Krešimira IV Paško kulturno ljeto 2010. KUD Družina: Veli Tanac po paški 08. – 15. kolovoz, KNEŽEV DVOR, Trg Petra Krešimira IV Paško kulturno ljeto 2010. Izložba slika, autor Josip Portada 10. – 20. kolovoz, GRADSKA VIJEĆNICA, Branimirova obala Paško kulturno ljeto Izložba slika, autorica Cecilija Mihalić 10. – 16. kolovoz, Gradska kula Skrivanat, od 18:00 do 21: 00 Paško kulturno ljeto 2010. Plesni klub Lana Ljetna škola plesa – Summer School of Dance -grupa od 6 do 10 godina -grupa od 12 do 16 godina 16. kolovoz – ponedjeljak - 20: 30 sati Nastup Plesnog kluba Lana Nastup polaznika plesne škole Podjela priznanja polaznicima 16. – 23. kolovoz, KNEŽEV DVOR – Trg Petra Krešimira IV Paško kulturno ljeto 2010. Izložba članova Udruge ZadarArt 17. kolovoz, UTORAK – 21:00 - Gradska kula Skrivanat Paško kulturno ljeto 2010. Kazališna predstava za odrasle „Prekidi“ Glume: Nataša Janjić i Amar Bukvić 20. kolovoz, PETAK - 21:00 - Gradska kula Skrivanat Paško kulturno ljeto 2010. Dječja etno večer 21. kolovoz, SUBOTA – 21:00 – Atrij Kneževog dvora, Trg Petra Krešimira IV Paško kulturno ljeto 2010. Operna pjevačica Estera Pilj 22. kolovoz, NEDJELJA - 21:00 – Atrij Kneževog dvora, Trg Petra Krešimira IV Paško kulturno ljeto 2010. Etno đir uz Klapu Pag Mandolinistički orkestar Paške pučke napjeve Klavir 24. kolovoz – 01. rujan, KNEŽEV DVOR, Trg Petra Krešimira IV Paško kulturno ljeto 2010. Izložba fotografija Autori: Dražen Lapić, Siniša Uštulica i Igor Sitar 02– 10. rujan, KNEŽEV DVOR, Trg Petra Krešimira IV Paško kulturno ljeto 2010. Izložba fotografija Autorica: Claudia Magaš/ Pag, Graz, London, New York/ 03. rujan, PETAK – 21:00 – Atrij Kneževog dvora , Trg Petra Krešimira IV Koncert Arsen Dedić ORGANIZATOR ZADRŽAVA PRAVO IZMJENE PROGRAMA

- 12:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ANTONJA 2010.-DAN GRADA NOVALJE

U GRADSKOJ VIJEĆNICI ODRŽAN KONCERT UČENIKA GITARE I SINTESAJZERA

Autor Josip Portada U Gradskoj vijećnici održan je tradicionalni koncert učenika gitare i sintesajzera koje podučava glazbenik Jure Maržić, voditelj klape „Pag“, autor „Zbornika starih paških napjeva“ i dobitnik Nagrade Grada Paga za životno djelo. Klasične melodije na gitari i na sintesajzeru izveli su Leo Birovljević, Paolo Portada, Mihovil Šiša, Zvonimir Zec, Luka Jurčević, Matea Maržić i Ivana Vrdoljak. „Tradicionalno, na kraju školske godine organiziramo koncert kako bi učenici pokazali što su naučili, a među njima su učenici od prvog do petog razreda osnovne škole,“ rekao je Jure Maržić. U programu je nastupila klapa „Pag“ i Mandolinistički orkestar klape „Pag“.

- 11:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

GRADSKA ORGANIZACIJA SDP-a PAG - PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

MANIFESTACIJOM "POZDRAV LJETU" SIMBOLIČNO OBILJEŽEN POČETAK TURISTIČKE SEZONE

Autor Josip Portada Utorak, 01 Lipanj 2010 U organizaciji Udruženja obrtnika, Centra za kulturu i Turističke zajednice na Branimirovoj obali održana je gastro manifestacija „Pozdrav ljetu“ kojom se već godinama simbolično označava početak turističke sezone. Manifestacija je privukla turiste, ali i mnoge Pažane i Paškinje koji su uživali u vrhunskoj ponudi raznih jela i pića, od čega je bilo dosta i izvornih otočnih. Štandove su imali mjesto Vlašići, obrti „Barkarola“, „Sandra“, „Tornado, „Slastičarne Jadran“, „Roko“, „Golija“, „Revelin, pekara „Pogača“, restorani „Tamaris“ i „na Tale“, a bio je i poseban „Paški štand“ kojeg su vodili organizatori. „Paški štand“ sponzorirali su Grad Pag, cafetteria „Dubrava“, obrti „Madona“, „Zec“ i „Marco“, pekarnica „Kondić“, pekarnica „Pag“, „Vina otoka Paga“, „Paška sirana“, „Solana Pag“, hotel „Meridijan“, „Festini Tours“ i hotel „Pagus“. Ove je godine na manifestaciji „Pozdrav ljetu“ prvi puta nastupilo mjesto Vlašići. Na štandu Vlašića bila su ponuđena brojna domaća jela, a najtraženija je bila kaštradina, sušeni ovčji but. Uz štand Vlašića je bilo i vrlo veselo, za što su se pobrinuli članovi klape iz Vlašića. Svirkom i pjesmom posjetitelje manifestacije zabavljao je duo „Kumpanji“.

- 11:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

GRADSKA ORGANIZACIJA SDP-GRADA PAGA-PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

JOSIP ZUBOVIĆ: TRAŽIMO ODREĐIVANJE GRANICA, A STANOVNICI SAMI ODLUČUJU KOME ĆE PRIPADATI

Autor Josip Portada Petak, 16 Travanj 2010 Raspravu o granicama između Grada Paga i Općine Kolan koja se vodila na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Paga komentirao je načelnik Općine Kolan Josip Zubović Pipe. „Mi želimo pravno riješiti problem granica između naše općine i Grada Paga i u tome nema nikakve politike, niti je potrebno prozivati državnog tajnika ili bilo koga drugog,“ rekao je Zubović. Na sjednici Gradskog vijeća Paga rečeno kako netko pokušava pogodovati Općini Kolan, a državni tajnik u Ministarstvu uprave Edmond Miletić je prozvan jer se, kako je rečeno, ne bavi poslom kojim bi se trebao baviti nego otvara temu koja je pravno završena. Rečeno je kako o granicama ne treba raspravljati jer je granice odredio Sabor, nakon što se 2002. godine Općina Kolan odvojila od Grada Paga. Prema odluci Sabora, granica između Grada Paga i Općine Kolan je granica rubnih naselja. No, u Općini Kolan smatraju kako granice rubnih naselja nikada nisu utvrđene. „Granice rubnih naselja nisu utvrđene, o tome ne postoji odluka i zbog toga tražimo da se primjeni drugi kriterij koji određuje zakon, a to je da granica između dvije jedinice lokalne samouprave bude granica katastra,“ kaže Zubović. Problem je u tome što bi, ukoliko se kao granice između dvije jedinice lokalne samouprave prihvate granice katastra Pag izgubio Sv. Marko, Sv. Mariju, a najveći je problem što bi izgubio Šimune u kojima Grad Paga ostvaruje oko 70 % turističkih noćenja. U mjestu Šimuni se nalazi kamp „Šimuni“, jedan od najvećih kampova na Jadranu i jedina ACI marina na otoku. Zbog toga je zahtjev Općine Kolan u Pagu dočekan s ogorčenjem. No, u Općini Kolan navode kako ne traže rubna naselja, već konačno definiranje granica. „Stanovnici svakog naselja imaju pravo sami odrediti hoće li pripadati Gradu Pagu ili Općini Kolan i to ne ovisi o promjenama granica, ali granica između Grada Paga i Općine Kolan se mora utvrditi,“ kaže Zubović. Grad Pag ne želi promjenu granica, a na sjednici Gradskog vijeća je rečeno kako će se poduzeti sve pravne radnje kako bi Ministarstvo uprave odbacilo zahtjev Općine Kolan.

- 11:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

OBILJEŽEN DAN GRADA PAGA

Autor Josip Portada Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća koja je održana u prigodi Dana Grada Paga uručena su priznanja osobama koje su svojim djelovanjem zadužile Grad Pag. Godišnja nagrada Grada Paga uručena je profesorici Ankici Peko za trideset godina vođenja folklora u izvannastavnoj aktivnosti Osnovne škole Jurja Dalmatinca čime je prenijela znanje i ljubav prema paškom folkloru na mnoge mlade generacije. Počasnom građankom Grada Paga imenovana je kustosica Etnografskog muzeja iz Zagreba mr. Nerina Eckhel zbog naročitih zasluga na zaštiti paške čipke čime je doprinijela da se paška čipka uvrsti na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta. Nagradu Grada Paga za životno djelo dobio je Ivan Fabijanić Crni za cjeloživotno predan i nesebičan angažman usmjeren probitku otoka Paga. Nagradu Grada Paga za životno djelo dobio je i Vladimir Tičić za izuzetan i osobit doprinos u radu i očuvanju Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pag. Na svečanoj sjednici uz predsjednika Gradskog vijeća Josipa Tičića, gradonačelnika Grada Paga Antu Fabijanić, vijećnike, predstavnike gradskih institucija i druge domaćine bili su i zamjenik župana Zadarske županije Đani Bunja, načelnik Općine Povljana Ivica Pogorilić, načelnik Općine Kolan Josip Zubović Pipe, tajnik Grada Novalje Ante Dabo i brojni drugi gosti. Prisutne je pozdravio predsjednik Gradskog vijeća Josip Tičić, a gradonačelnik Grada Paga je govorio o projektima koji su realizirani ili se provode. „Učinili smo puno toga u kratko vrijeme, a nastavit ćemo i dalje raditi za dobrobit Grada Paga i svih građana,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. U prigodi Dana Grada, a u organizaciji Osnovne škole Jurja Dalmatinca, učenici su na Katinama izrađivali prigodne crteže, a u sportskoj dvorani su održana razna natjecanja. Na Julovici će se poslijepodne odigrati prijateljska nogometna utakmica između prvoligaša NK Zadar i NK Pag. Ujutro je Gradska glazba Pag na Trgu Petra Krešimira IV.svirala bundicu. Navečer će se održati pučka svečanost na pjaci, a u slučaju lošeg vremena, planirani program će se održati u Domu kulture. Svečana sjednica u prigodi Dana Grada ove je godine posljednji puta održana u Gradskoj vijećnici u zgradi na Branimirovoj obali. Do iduće godine sjedište Gradskog vijeća i ured gradonačelnika preselit će se u Knežev dvor.

- 11:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

JELENA GRUBIŠIĆ (HSP), NOVA PREDSJEDNICA VIJEĆA MJESNOG ODBORA PAG

SA SKUPA O KANALU GRAD PAG-KOŠLJUN

Autor Josip Portada Na skupu kojeg je na temu kanala grad Pag-Košljun organizirala paška gradska uprava i koji je trajao tri sata na brojna pitanja građana odgovarali su gradonačelnik Paga Ante Fabijanić, zamjenik gradonačelnika Tino Herenda, savjetnik gradonačelnika Ivo Fabijanić i vijećnik Gradskog vijeća Eduard Maržić. Uvodno je gradonačelnik Fabijanić rekao kako gradska vlast želi raditi javno i surađivati s građanima. „Zbog toga smo i sazvali ovaj skup kako bi čuli različita mišljenja,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. Prvi je trebao govoriti Eduard Maržić i to o gospodarskom značenju kanala, međutim nije daleko stigao. Učinio je pogrešku u koracima jer je svoje izlaganja počeo riječima: „Uvijek kažem kako treba učiti od drugih, a ja sam bio u Dubaiju…“ Čim je spomenuo Dubai građani su počeli glasno negodovati. „Pusti ti Dubaji, govori ti nama o kanalu,“ čuli su se povici. I tako je Eduard Maržić ušutio i veći dio skupa je drijemao. Tino Herenda je iznio kronologiju događaja oko kanala navodeći kako je sve važne odluke o kanalu donijelo bivše Poglavarstvo i bivše Gradsko vijeće koje je, među ostalim, 2007. godine na prijedlog tvrtke „Moreuz“ iz Zagreba prihvatilo Prometno funkcionalnu studiju kanala grad Pag – Košljun. Pročitao je i druge odluke koje je o kanalu donijela bivša vlast. „Prema tim dokumentima je vidljivo kako je ova vlast samo nastavila s tim projektom jer ako se razvrgnu prije potpisani ugovori s inicijatorom projekta morat će se nadoknaditi šteta,“ rekao je Herenda. Sanju Želehovski, predsjednicu Udruge „Cvit soli“ je zanimao ugovor koji je potpisan između Grada Paga i tvrtke „Moreuz“. „Kako se s tvrtkom koja ima dvadeset tisuća kuna kapitala mogao sklopiti ugovor kojim se preuzima financijska obaveza od 400 000 kuna za izradu Studije utjecaja na okoliš i UPU-a kanala,“ pitala je Sanja Želehovski. „Što će se dogoditi u slučaju da tvrtka „Moreuz“ ne plati svoje obaveze? Što znače zadužnice koje je „Moreuz“ predao Gradu ukoliko ta tvrtka ode u stečaj?“ „Kao da već nemamo slična iskustva s neplaćanjem,“ dobacio je netko. Tino Herenda je odgovorio kako će se od pravne službe zatražiti preispitivanje ugovora te će se ugovor promijeniti ukoliko se utvrdi da je nešto sporno. Raspravljalo se i o nasipavanju južnog dijela Paške uvale kako bi se napravila građevinska zona u površini od četvornih. „Kada se radio Prostorni plan nekima su se postojeće građevinske parcele pretvarale u zelene površine, a sada se uz kanal radi građevinska zona i pitam se kome je to u interesu,“ rekla je Zvjezdana Fabijanić, vijećnica Gradskog vijeća. Netko je izračunao kako bi se na nasipanom dijelu Južne vale trebalo napraviti oko četiri stotine građevinskih parcela pa se postavilo pitanje nije li to, uz kamenolom u Košljunu iz kojeg bi se trebalo iskopati oko pet milijuna kubika kamena glavni interes inicijatora gradnje kanala. „Meni nije jasno što nama taj kanal donosi,“ rekla je Zvjezdana Fabijanić. Ivo Fabijanić je odgovorio kako ni on ne zna što sve kanal donosi te kako nije ni za ni protiv kanala, ali će se o svemu više znati kada se izradi Studija utjecaja na okoliš. Postavljeno je i pitanje stoji li iza projekta kanala grad Pag –Košljun netko tko je jači od gradske uprave. „Iza ovoga nitko ne stoji, ali da na primjer stoji ne znam tko, ništa ne može ako Gradsko vijeće ne donese UPU kanala,“ odgovorio je Herenda. Mnoge je zanimalo zašto je prema idejnom rješenju kanal dugačak 6, , a prema Prostornom planu je dugačak 5, . Ivo Fabijanić je naveo kako se o tim detaljima mora raspraviti i onda uskladiti dokumentaciju. Sanja Želehovski je pitala Ivu Fabijanića je li radio u tvrtki Želimira Doddera. „Jesam, da,“ uzvratio je Ivo Fabijanić. „Radio sam jedno kratko vrijeme, ali to nema veze s ovim poslom kojeg sada radim.“ Nakon toga je netko pitao Tina Herendu je li on radio u tvrtki Želimira Doddera i ima li s Dodderom poslovne veze. „Radio sam u tvrtki „Neboder“ koja je u vlasništvu sina gospodina Doddera, ali s gospodinom Dodderom nemam nikakve veze,“ odgovorio je Tino Herenda. „Čije auto voziš?“ dobacio je netko. „To je auto moje, a bilo je od Siniše Subotića,“ odgovorio je Herenda. Valter Marićević je rekao kako je on 1985. godine bio na Korintu u Grčkoj i kako se tamo ljudi stalno pitaju zašto je bio potreban taj kanal koji spaja dva mora. „Taj kanal spaja dva mora, a što spaja ovaj?,“ rekao je Maričević. „Zašto ovdje nema predstavnika Lučke uprave, on bi morao biti tu. Za plovidbu kanalom treba piljar, a je li to organizirano? I što se to govori o studiji, pa ta studija je napravljena. Ja ne znam o čemu mi ovdje pričamo.“ Branko Donadić je pitao zašto se odluke Grada ne objavljuju u Službenom glasniku Grada Paga i zašto se Službeni glasnik ne objavljuje na službenim internetskim stranicama Grada. Isto je pitanje postavio i Bogdan Želehovski. „Stavljanje Službenog glasnika na internet će se uskoro riješiti,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. „Moram reći kako su svi dokumenti Grada svima uvijek dostupni i svi mogu doći u gradsku upravu i dobiti ih. Mi nikoga nismo odbili.“ „Zašto bih ja morao dolaziti u gradsku upravu po dokumente?“ pitao je Želehovski. Branko Donadić je dodao kako se akti Grada moraju objaviti. „Ukoliko se ne objave onda su nevažeći, jer svaka odluka stupa na snagu sedam dana od objavljivanja ili danom objave, pa ako nema objave, onda su nevažeći,“ rekao je Donadić. U ime Facebook grupe „Protiv kanala Pag-Košljun“ brojna je pitanja postavila Rosana Fabijanić. Tko financira izradu Studije utjecaja na okoliš? Tko će biti vlasnik građevinskih terena koji će nastati nasipavanjem južne vale? Može li gradska vlast demantirati glasine da je taj projekt samo farsa kako bi se „Moreuz“ obogatio prodajom kamena? Hoće li Ivo Fabijanić podnijeti ostavku jer je rekao da će to napraviti ako je između Grada i tvrtke „Moreuz“ potpisan ugovor, a pokazalo se da je potpisan. „Ukoliko se u uvali izgradi privezište s potrebnim servisima i otvore dobri restorani i prodavaonice, nautičari će sasvim sigurno u Pag uplovljavati i bez kanala pa to silno kopanje nije ni potrebno. Ili se namjerava kopati zbog nečeg drugog?“ rekla je Rosana Fabijanić. Bogdan Želehovski je predložio da se provede glasovanje o tome tko je od prisutnih za, a tko protiv kanala. Ivo Fabijanić je rekao: "Pa svi ste ovdje protiv kanala, zato ste i došli." "Zašto onda nisu došli oni koji su kanal?" pitao je Želehovski. "Jer su oni za kanal," odgovorio je Ivo Fabijanić. Postavljeno je preko dvije stotine pitanja i nemoguće ih je sve obraditi u jednom članku. Za to bi trebala cijela knjiga. No, treba reći kako je gradska vlast pokazala želju za razgovorom, a građani su pokazali veliki interes za projekt koji bi trebao biti najveći na Jadranu i koji bi trebao podijeliti otok na dva dijela. Priča o kanalu će se nastaviti.

- 11:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

STARI GRAD OTKRIVA TAJNE: NAKON URUŠAVANJA ZIDA UKAZALE SE GROBNICE

Autor Josip Portada Zbog obilnih kiša koje su padale tijekom zime urušio se potporni zid uz crkvu Uznesenja Marijina na arheološkom području Stari grad, a u tlu koje se naslanjalo na zid, otkriven je velik broj grobnica o kojima se do sada ništa nije znalo. Kako se radi o velikom otkriću u Pag je odmah pozvan voditelj Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zadru Radomir Jurić. No, da bi se doznalo kakve tajne kriju grobnice morat će se provesti istraživanje. „U konzultaciji s konzervatorima koji odlučuju o tome je li potrebno provesti istraživanja mi ćemo u dogovoru s Gradom Pagom to i učiniti,“ rekao je Jurić. Jurić je rekao kako je područje paškoga Starog grada iznimno bogato arheološko nalazište. „Mi smo od konca 2002. godine s manjim prekidima radili pokusna istraživanja na ovom području,“ rekao je Jurić. „Uz crkvu Gospe od Staroga grada i u njezinoj neposrednoj blizini otvoreno je petnaest sondi, a dvije sonde otvorene su u gradskom tkivu. Istraživanjima smo došli do zaključka da je Pag na ovom mjestu osnovan u Srednjem vijeku. Ispod postojeće apside crkve Gospe od Staroga grada otkrivena je i istražena apsida prijašnje crkve. Za vrijeme tih istraživanja otkrili smo više desetaka grobova u kojima su nađeni različiti prilozi kao što je nakit i dijelovi odjeće, a većina građe ima svojstva kasnoga srednjeg vijeka.“ Jurić je rekao kako se ne cijelom području Starog grada moraju provesti istraživanja kako bi se postojeći objekti mogli konzervirati i kako bi sve moglo prezentirati javnosti.

- 10:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

SLUČAJ "KANAL": KOLIKO VRIJEDI GRAĐEVINSKA ZONA NA NASUTOJ JUŽNOJ VALI?!

Autor Josip Portada Na sastanku Udruge iznajmljivača soba i apartmana Grada Paga, savjetnik gradonačelnika Grada Paga Ivo Fabijanić je rekao: „Neki pričaju kako će se napraviti samo kamenolom u Košljunu, a da se drugo neće raditi. Takvi se varaju, jer će gradnja kanala istovremeno početi od strane Košljuna i od strane Paga.“ Ta izjava djeluje nevažno, ali možda (vrijeme će pokazati) ima dubok smisao i pokazuje suštinu projekta kanala grad Pag-Košljun. Kako? U Prostornom planu uređenja Grada Paga trasa kanala je dugačka i ide od Košljuna do solina, dok je u idejnom rješenju kanala kojeg je izradila tvrtka „Ires“ iz Zagreba kanal dugačak 6, . Kuda prolazi tih dodatnih 1,6, kilometara? U tekstualnom dijelu idejnog rješenja je napisano kako kanal završava na siranskom bazenu. Naoko se radi o pogrešci jer takav toponim u Pagu ne postoji. Mnogi od onih koji čitaju taj tekst reći će kako se radi o nehotičnoj pogrešci. Međutim, ne radi se ni o kakvoj pogrešci nego o vrlo domišljatom opisu završetka kanala. Tko god je pisao taj tekst vrlo je maštovit, ali i lukav. Naime, svi u Pagu znaju kako postoje solanski bazeni, ali nitko nikada nije čuo za siranski bazen. Taj je pojam izmišljen kako se ne bi reklo da kanal dolazi do novog nasipa preko kojeg prolazi državna cesta D-106, odnosno kako bi se doskočilo PPU Grada Paga koji definira drugačiju trasu kanala. Siranski bazen je zapravo početak Južne vale, more uz klaonicu „Paške sirane“, odnosno to je onih 1, viška u odnosu na PPU Grada Paga. No, zašto bi se netko služio lukavstvom? Zato što će se nasipavanjem Južne vale, prema idejnom rješenju tvrtke „Ires“, dobiti građevinska zona površine četvornih. Kako se slično uspoređuje sličnim, u ovom slučaju treba primijeniti kriterije koji su vrijedili pri izgradnji TSN Gajac. Dakle, na takvoj površini potrebno je graditi prometnice, pristup do javno prometne površine, urediti komunalne površine, parkirališta, zabavne sadržaje i slično. Kada se sve to odbije od ukupne površine građevinske zone, ostaje četvornih za gradnju apartmanskih objekata. Na površini od četvornih može se izgraditi između 1000 i 2000 apartmana, ovisno o veličini apartmana i rasporedu objekata u kojima se apartmani grade. U Gajcu se apartman površine četvornih prodaje po cijeni od 75 000 eura. Jedinična cijena po metru četvornom je niža za veće, a veća za manje apartmane i zbog toga je u ovom slučaju uzet za primjer apartman srednje veličine. Prosječna cijena apartmana u Gajcu iznosi 1. 972 eura/m2. Građevinski poduzetnici koji rade na otoku kažu kako se u Pagu ne može postići takva cijena i navode kako bi cijena apartmana na nasutoj Južnoj vali mogla iznositi oko 1500 eura/m2. To znači da bi se apartman srednje veličine prodavao po cijeni od oko 57. 000 eura. Navedeno je kako se na površini od može izgraditi između 1000 i 2000 apartmana. Za ovaj izračun uzet ćemo srednju vrijednost, odnosno krenimo s pretpostavkom kako će se graditi 1500 apartmana. Bruto dobit od prodaje u tom bi slučaju iznosila oko 85 milijuna eura. No, prije gradnje potrebno je izraditi prostorno plansku dokumentaciju, projekte, nasuti Južnu valu i konačno izgraditi objekte. Prema izračunu građevinskih poduzetnika, troškovi bi iznosili oko 28 milijuna eura. Kad se troškovi u iznosu od 28 milijuna eura oduzmu od bruto dobiti koja iznosi oko 85 milijuna eura dobije se čista zarada od oko 57 milijuna eura. Nakon ovih izračuna treba se vratiti na početak. Savjetnik gradonačelnika Ivo Fabijanić je rekao kako će gradnja istovremeno početi od strane Košljuna i od strane Paga. Naoko nevažna izjava nakon izračuna dobiti dobiva dubok smisao i postaje vrlo važna. Gradnja od strane Košljuna znači kamenolom, a gradnja od strane Paga znači nasipavanje Južne vale. Od kamenoloma u Košljunu i od građevinske zone na nasutoj Južnoj vali investitor će zaraditi između 110 i 140 milijuna eura. Pitanje za milijun kuna moglo bi biti: zašto bi netko, nakon što zaradi takvu hrpu eura nastavio s gradnjom kanala?

- 10:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

POMLAĐIVANJE PAŠKOG SDP-A: DARIO GRAŠO NOVI PREDSJEDNIK

Autor Josip Portada Na unutarstranačkim izborima SDP-a Grada Paga za predsjednika Gradskog odbora izabran je Dario Grašo za kojeg je glasovalo preko 90 posto članova SDP-a, a za potpredsjednicu je izabrana Mirjana Tičić dok je dosadašnji predsjednik Josip Tičić izabran za člana Gradskog odbora SDP-a. U Gradski odbor SDP-a izabrani su Dražen Crljenko, Ana Fabijanić, Dušan Herenda, Josip Tičić, Mirjana Tičić, Toni Herenda, Nikola Maržić, Andrea Tičić i Maja Šojat, a šest od devet članova ima manje od 28 godina što svjedoči o pomlađivanju paškog SDP-a i o velikoj smjeni generacija. Od starih članova SDP-a u GO su izabrani su samo Josip Tičić, Dušan Herenda i Mirjana Tičić. Novi predsjednik paškog SDP-a Dario Grašo ima nimalo lagan zadatak vraćanja ugleda stranke koja je nekada po broju članova i osvojenim mandatima u Gradskom vijeću bila druga stranka u Pagu. No, na prošlim lokalnim izborima i na nedavnom izborima za članove Vijeća mjesnih odbora SDP nije ostvario dobar rezultat. „Potrebno je vratiti ugled i prepoznatljivost stranke koje smo jednim dijelom izgubili,“ rekao je Dario Grašo. „To se dogodilo zbog narušenog unutarstranačkog povjerenja što ćemo promijeniti. Napravit ćemo reviziju članstva, pokušati vratiti članove i simpatizere koje smo izgubili i dobiti nove članove i simpatizere u mladoj i obrazovanoj populaciji. Formirat ćemo kvalitetan tim ljudi koji će moći na sljedećim izborima preuzeti vođenje grada.“ Vladajuću koaliciju u Pagu čine HSP, HSLS, SDP, HSS, HNS i nezavisni vijećnici, a član SDP-a Josip Tičić je predsjednik Gradskog vijeća. Dario Grašo smatra kako treba preispitati funkcioniranje vladajuće koalicije. „Smatramo kako je važno puno više se aktivirati na svim područjima, jer iako imamo značajnu ulogu u vladajućoj koaliciji smatramo da ona mora biti još veća,“ rekao je Grašo.

- 10:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

PRIOPĆENJE PAŠKE STRANKE PAG O KANALU GRAD PAG-KOŠLJUN

Autor Josip Portada Paška stranka Pag izdala je priopćenje kojeg je potpisao predsjednik stranke Igor Karavanić, a u kojem se navodi: Središnji odbor Paške stranke izrazio je zadovoljstvo svojim dosadašnjim aktivnostima vezanim uz projekt izgradnje kanala Pag-Košljun. Paška stranka je prva i jedina politička stranka koja je do sada organizirala javnu tribinu za građane i uputila svoje očitovanje i primjedbe koje su prihvaćene i uvrštene u upute Ministarstva zaštite okoliša o obuhvatu i sadržaju Studije utjecaja na okoliš. S obzirom na značaj i ozbiljnost navedenog projekta i nadalje namjeravamo ozbiljno pratiti svaki korak u njegovoj realizaciji i adekvatno reagirati shodno stručnim analizama, izbjegavajući jeftino političko poentiranje. U ovom trenutku namjeravamo dodatno aktualizirati neke pojedinosti oko ovog projekta na Gradskom vijeću i u javnosti. U sklopu projekta predviđeno je da se nasipanjem mora, južno od nasipa na magistralnoj cesti prema Novalji, stvore, pretpostavljamo, nove građevinske zone. Svoje rezerve vezane uz spomenuto nasipavanje izrazili smo u elaboratu poslanom nadležnom Ministarstvu. Međutim, bez obzira na rezultate Studije, netko bi već danas morao znati kakva izgradnja je predviđena na tom izuzetno osjetljivom području, kao i odgovor na pitanje je li to građevinsko područje bio kompromis investitoru, čime su predodređeni i vlasnik i namjena prostora. Isto tako cijeli projekt bi trebao odrediti lokaciju marine za prihvat brodova što je nadležnost lokalne samouprave nevezano uz studiju. Netko bi morao predvidjeti njenu lokaciju bez obzira na rezultate Studije. Posebna priča je Ugovor s tvrtkom „Moreuz d.o.o.“,kao i aneks navedenog Ugovora koji se iznenada pojavio u javnosti. Ugovor je sklopila sadašnja Gradska uprava na samom početku mandata koji je započeo smjenom bivšeg gradonačelnika Andreje Bukše, temeljem Zaključka Poglavarstva na samom kraju njegovog mandata. Naš stav je da ovo nije naslijeđena obveza koju je ova Gradska uprava dužna ispoštovati, kako je bilo u jednom trenutku rečeno, budući je zaključak Poglavarstva jednostrani akt podložan promjenama. Naš izričiti stav je da navedeni Ugovor zahtijeva stručnu ekspertizu nekoliko odvjetničkih ureda jer netransparentno definira prava i obveze Ugovornih strana, a tretira čak tri teme: izradu Studije utjecaja na okoliš, izradu DPU i financiranje pripreme građevinskog zemljišta. Potrebno je dakle definirati i decidirano odgovoriti na nekoliko pitanja: je li Ugovorom indirektno prejudiciran investitor ili izvođač radova ili je Ugovorom možda prejudiciran i cijeli projekt. Obzirom na opseg i značaj ovog projekta, kako u financijskom tako i u smislu zahvata u prostoru te svih mogućih utjecaja na okoliš i život naših ljudi, smatramo da bi trebalo puno ozbiljnije pristupiti ovom problemu sa što većim konsenzusom i apsolutnom transparentnošću u radu. Vrijednost cijelog projekta mjeri se stotinama milijuna eura te bi se trebale ishodovati valjane i čvrste garancije da se projekt može izvesti do kraja. Prije navedenih garancija trebalo bi ispitati bonitet, kredibilitet i reference investitora, kako bi zatvorili prostor svim mogućim aferama kojih smo, nažalost, imali i previše i zbog kojih danas itekako zaostajemo u dinamici razvoja u odnosu na naše susjedne općine i gradove. U suprotnom trošimo vrijeme i energiju na posve iracionalne stvari s vrlo upitnom svrhovitošću.

- 10:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

SLUČAJ KANAL KOŠLJUN-PAG: GOSPODARSKI UČINCI ZA GRAD PAG

Autor Josip Portada O zaradi koju bi gradnjom kanala grad Pag-Košljun ostvario investitor već je dosta rečeno. Ta bi zarada iznosila između 120 i 140 milijuna eura i vjerojatno na svijetu nema investitora koji bi odbio takav posao. Čak i velike kompanije takav posao dobivaju jednom i vjerojatno nikada više. Jasno je dakle kako investitor, ma tko bio, neće graditi kanal zato što voli kanale ili se voli brčkati uz svoju jahtu nego kako bi zaradio. To nije sporno i o tome je već dosta rečeno. No, kakve bi koristi od gradnje kanala grad Pag-Košljun mogao imati Pag? U studiji koju je izradila tvrtka „Ires“ iz Zagreba na prvom mjestu se stavlja turizam. Očekuje se kako bi izgradnja kanala značila oživljavanje nautičkog turizma, a što bi onda, po samoj logici stvari, značilo i razvoj ugostiteljstva i svih drugih oblika turističkih djelatnosti, smještaja prije svega. Ukoliko se zanemare sumnje o tome hoće li kanal biti plovan ili ne, dakle pod uvjetom da će doista biti plovan, bi li doista potaknuo razvoj nautičkog turizma? Nema sumnje kako odgovor mora biti pozitivan jer u Pagu nautičkog turizma nema, pa ako nečega nema, a otvori se minimalna mogućnost da toga čega nema ipak ima, onda se može prihvatiti navod kako će kanal pozitivno utjecati na razvoj nautičkog turizma. Slijedom te logike, koja je za mnoge upitna, ali proizlazi iz stvarnih i provjerljivih činjenica, razvojem nautičkog turizma Pag bi ostvarivao i veći turistički prihod. Veći turistički prihod značio bi i više novaca za sve koji se bave turizmom, ali i za gradski proračun. Kako ne bi lutali u mraku, za mišljenje smo se obratili uglednoj ekonomistici iz Zagreba kojoj je turizam specijalnost. Dakle, da bi se pozitivi učinci u razvoja nautičkog turizma doista osjetili, Pag bi trebalo posjećivati minimalno pet do deset tisuća glisera i jahti. To je ekvivalent od 50 000 turista tijekom cijele turističke sezone. U sadašnjim uvjetima Pag ljeti posjeti oko 70 000 turista. S nautičarima, taj bi se broj povećao na oko 120 000 turista. To već djeluje kao znanstvena fantastika, posebice jer Pag nema odgovarajući prostor za primanje tako velikog broja brodica niti turista. No, kako u prirodi uvijek jedno potiče drugo, tako bi bilo i u ovom slučaju. Morala bi se izgraditi i prikladna marina. U studiji tvrtke „Ires“ navodi se kako će se uz kanal graditi dvije marine. Gradnja dvije marine na nautičkom pravcu Dalmacija-Kvarner-Istra već je jamstvo bolje organizacije prihvata brodica i razlog njihovog uplovljavanja. Marine moraju biti opremljene odgovarajućim sadržajima, restoranima, kafićima, klubovima, trgovinama i sl. Otvaranjem takvih kapaciteta otvarat će se i nova radnja mjesta. U dvije marine kapaciteta do 500 brodica otvorilo bi se najmanje 200 novih radnih mjesta. No, uz marine koje su vezane uz kanal bit će potrebno urediti i onaj dio Južne uvale koji se ne bi nasipao. Na tom bi se području moglo napraviti priveze za oko 200 brodica. U blizini tog područja postoji benzinska postaja, trgovački centar i restorani, dakle pola ponude već postoji, a ono što bi se dodavalo, ponovno bi otvaralo nova radna mjesta. Pored radnih mjesta u ugostiteljstvu, moralo bi se otvoriti i oko 70 radnih mjesta za pomoćne radnike i administraciju. U svemu to je već u startu oko 300 radnih mjesta. Paško gospodarstvo je u dubokoj krizi, vjerojatno najvećoj u posljednjih dvadeset godina, a broj nezaposlenih je sve veći. Mladi odlaze jer u Pagu ne mogu osigurati normalan život i Pag polako, ali sigurno stagnira. Nije to sudbina samo Paga, slične ili gotovo istovjetne probleme imaju i mnogo veći gradovi u Hrvatskoj. No, za razliku od većine njih, Pag, makar i hipotetski gledano, ima priliku-mogućnost realizacije golemog projekta koji bi omogućio zapošljavanje za Pag golemog broja radnika, ali koji bi mogao imati i neke druge pozitivne učinke o kojima se još ne razmišlja. Kanal kojeg bi, ako se izgradi trebalo nazvati Paški kanal, vjerojatno bi posjećivali brojni turisti. Sličan projekt ne bi postojao nigdje na Jadranu i Paški kanal bi postao turistička atrakcija. Turističke atrakcije privlače tranzitne turiste, a preko Paga ljeti prođe oko 150 000 turista na putu od kontinenta prema Dalmaciji i obrnuto. Kada bi se zbog kanala u Pagu zadržao samo deset posto njih, to bi značilo dodatnih 15 000 turista. Dakle, samo zbog kanala, kada bi se sve promatralo s pozitivne strane, u Pag bi dolazilo oko 65 000 turista. S novim sadržajima, turisti bi mogli više trošiti pa ako bi prosječna dnevna potrošnja povećala za 10 % financijski bi učinci bili i znatno veći. Gradnjom kanala turistički promet bi se mogao udvostručiti i to odmah, u startu, bez nadogradnje koja dolazi s godinama. Znanstvena fantastika? Glupost? Možda. No, glavno bi pitanje bilo: s obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju, na porazne podatke o broju nezaposlenih i još poraznije o broju iseljenih, što gradnjom kanala Pag može izgubiti? Ima što izgubiti, reći će jedni. Nema, reći će drugi. I kao u svakoj priči koja, kao i medalja ima dvije strane, i jedni i drugi imat će pravo. No, kada se sve zbroji nameće se novo pitanje: u stanju u kakvom se sada nalazi, što Pag, bez rizika, pomaka i projekata, čeka u budućnosti?

- 10:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

OVČARSTVO NA PAGU: USPJEŠNO PRILAGOĐAVANJE PROPISIMA EUROPSKE UNIJE

Autor Josip Portada Premda je do prije tri ili četiri godine malo tko vjerovao kako će se ovčari s Paga uspješno prilagoditi propisima koji mljekarstvo prilagođavaju propisima EU-a, to se ipak dogodilo. Bilo je i dosta onih koji su tvrdili kako će ovčarstvo propasti, a ovčarstvo ne samo što nije propalo nego je ovčarstvo, uz turizam, postalo najvažnija gospodarska grana. Do prije dvadeset godina na Pagu je bilo oko 27 000 ovaca, a sada ih ima preko 35 000. Prilagodba novim propisima dogodila se na način koji nitko nije mogao predvidjeti, polako i sama od sebe, jednostavnom raspodjelom poslova. Ovčari proizvode mlijeko, a sirane proizvode sir i svi su zadovoljni. Isplativost novog načina rada potvrđuje i 58-godišnji ovčar Frane Sabalić Jurin, potomak jedne od najstarijih ovčarskih obitelji na Pagu. Sabalić svaki dan ujutro i navečer muze šezdeset ovaca i dnevno dobije oko četrdeset litara mlijeka koje prodaje „Paškoj sirani“. Po litri dobije jedanaest kuna i dvije kune poticaja. „Na ovaj način dobijemo malo manje, ali je slađe i s puno manje obaveza i nama ovčarima je tako jednostavnije,“ kaže Sabalić. „Kada sam se ja kao potomak najstarije ovčarske obitelji na Pagu prilagodio tome onda će se prilagoditi i drugi. Mužnja traje od siječnja do lipnja i nekada su kroz cijelo to vrijeme ovčari proizvodili paški sir, ali sada ga rade samo u svibnju i lipnju. Od siječnja do svibnja mlijeko se prodaje siranama. To ima svoje pozitivne i negativne strane. Pozitivno je što sir postaje unificiran, a negativno je to što nestaje izvornog sira proizvedenog na starinski način.“ Do nedavno je sve bilo drugačije. „Do prije nekoliko godina moj otac i ja smo muzli oko stotinu ovaca,“ kaže Sabalić. „Mi smo muzli, a majka je pravila paški sir jer to može raditi samo pažljiva ženska ruka. Proizvodnja sira zahtijeva veliku njegu, stalno okretanje, prikladnu temperaturu, skladištenje i prodaju sira. Sada radim sam, zarađujem malo manje, ali je posao ipak isplativ.“ U „Paškoj sirani“ navode kako su promjene u otočnom ovčarstvu dobre jer se postiže ujednačena kvaliteta paškog sira, a upravo to zahtijevaju propisi Europske unije. „Regulacija proizvodnje paškog sira je nužna jer se dobiva sigurniji proizvod dok se istovremeno smanjuje i siva ekonomija,“ kaže Nenad Škoda, rukovoditelj u „Paškoj sirani“. „Na taj način olakšan je i plasman paškog sira na tržište. Prije pet godina imali smo sto trideset kooperanata od kojih smo otkupljivali mlijeko, a sada ih imamo oko dvije stotine i dnevno otkupljujemo oko pet tisuća litara mlijeka.“

- 10:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

TURIZAM: SNIŽAVANJEM CIJENA DO TURISTA

Autor Josip Portada Mnogi iznajmljivači soba i apartmana na Pagu bitno su snizili cijene smještaja. Cijene su snižene čak i u vrlo luksuznim, izvanredno uređenim turističkim objektima, a premda nije službeno potvrđeno, cijene su znatno snižene i u jednom od najvećih otočnih hotela. Dok jedni smatraju kako je to prilagođavanje trenutnom, ne osobito dobrom stanju na turističkom tržištu, drugi smatraju kako se snižavanjem cijena neće postići očekivani rezultat. Prema provjerenim podacima, sobe s kupaonicom u predsezoni i nakon sezone nude se po 5, 10 i 20 eura, a apartmani se za to isto razdoblje nude po 25 do 30 eura po danu. Snižavanje cijena smještaja počelo je već prošle godine, ali nije bilo toliko naglašeno kao ove. Vlasnik turističkog objekta koji se nalazi nekoliko metara od plaže i koji je izuzetno lijepo uređen kaže kako je snižavanje cijena jedini način za privlačenje gostiju. Uz to, u snižavanju cijena postoji, kaže i jednostavna računica. Ukoliko u predsezoni i nakon sezone spusti cijene noćenja dobit će goste i pokriti troškove poslovanja i tako neće morati odvajati od zarade ostvarene u glavnom dijelu sezone. To je više posla, kaže, ali treba se naučiti više raditi kako bi se nešto zaradilo. No, neki vlasnici turističkih objekata smatraju kako je bolje puniti kapacitete dvadeset dana po 80 ili 100 eura, nego raditi devedeset dana sa spuštenim cijenama. Takvi navode kako je nemoguće s deset ili dvadeset eura po noćenju pokriti troškove vode, struje, raznih davanja i održavanja objekta. Prijepori očito postoje, ali bez obzira na prijepore, prestrojavanje na turističkom tržištu Paga je počelo.

- 10:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

RAT ŽIVACA IZMEĐU KORISNIKA KOMUNALNIH USLUGA I KOMUNALNOG DRUŠTVA PAG

Autor Josip Portada Počeo je rat živaca između korisnika komunalnih usluga i Komunalnog društva Pag koje u skladu sa Zakonom o otpadu, provodi novi sustav zbrinjavanja kućnog otpada. Kontejneri su maknuti, a na mjestima na kojima su se nalazili pojavile su hrpe vreća za smeće koje su ponegdje doslovno prekrile prometnice i trebalo je intervenirati kako bi se omogućilo kretanje vozila. U tom ratu živaca pitanje je tko će prvi popustiti, građani i vikendaši koji bi trebali početi odlagati otpad u odgovarajućim vrećicama ili komunalci koji bi trebali pokupiti i vrećice koje nemaju logo. U Komunalnog društvu kažu kako su u dilemi što napraviti jer ako odvezu vrećice koje nemaju njihov logo tada će se nastaviti nepropisno odlaganje otpada, a ako ih ne pokupe, hrpe smeća će se povećavati. U rješavanju problema komunalci očekuju pomoć komunalnog redarstva. „Nismo nadležni za kažnjavanje onih koji nepropisno odlažu otpad i zbog toga smatramo kako bi se komunalno redarstvo trebalo više angažirati u rješavanju ovog problema,“ kažu u Komunalnom društvu Pag. Komunalno društvo Pag je, upravo kako bi se smanjili računi promijenilo prvu varijantu obračuna po kojoj je u cijenu odvoza otpada bio uračunat fiksni dio prema volumenu objekta i svaki odvoz, a u to su se morale kupovati vrećice s logom Komunalnog društva. Po novom sistemu plaća se samo fiksni dio i vrećice. Odvoz je izbačen iz obračuna cijene. Kako bi se dodatno smanjila cijena komunalnih usluga, smanjena je i cijena vrećica od tri na 1, 70 kuna. „Smatramo kako povećanje troškova odvoženje komunalnog otpada nije toliko veliko, ali samo je manji dio građana kupio vrećice i problem još nije riješen,“ kažu u Komunalnom društvu. „Međutim, građani bi trebali shvatiti kako je novi sistem znatno bolji jer sada mogu posebno odlagati plastični, stakleni i papirnati otpad, a posebno kućni otpad pa je sve puno lakše, a ukupno gledajući, otpada je manje.“ Komunalno društvo je uložilo velika sredstva u pripremu uvođenja novog sustava odvoza otpada. Primjerice, nabavljen je novi računalni sustav pomoću kojeg se evidentira svako pražnjenje posuda koje se koriste izvan stare gradske jezgre, a velika su sredstva uložena i u sanaciju odlagališta otpada. „Građani mogu i sami vidjeti kako na odlagalištu više nema zapaljenja otpada kao što je bilo nekada i više nema neugodnog dima koji je dolazio do kuća, ali da bi cijeli sistem funkcionirao građani bi trebali prihvatiti novi sistem koji se radi u skladu sa zakonom,“ kažu u Komunalnog društvu Pag. No, ovo što se dogodilo za vrijeme i nakon Prvosvibanjskih blagdana mogao bi biti samo uvod u nešto puno gore. Ljeti u Pagu boravi oko tri tisuće vikendaša, a većina njih ionako izbjegava plaćanje komunalnih usluga. Kako sve njih navesti na poštivanje novih propisa o zbrinjavaju otpada? U Komunalnom društvu smatraju kako bi se sve trebalo dobro pripremiti kako se neugodne slike hrpi smeća, kakve su nastale nakon Prvosvibanjskih blagdana, ne bi ponavljale za vrijeme turističke sezone. Tada smeće neće biti samo estetski problem, nego i sanitarni. Na visokom temperaturama zraka organski otpad će trunuti i zbog toga bi otpad mogao postati opasan. Komunalci su popustili, smanjili su cijene odvoza otpada, smanjili su cijene vrećica i sada su na potezu korisnici komunalnih usluga, građani i vikendaši.

- 10:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

PROF. DR. SC. ANAMARIJA KURILIĆ: PREDAVANJE NA TEMU "RIMSKE STARINE PAGA I OKOLICE"

Autor Josip Portada U organizaciji Savjeta mladih Grada Paga u Gradskoj vijećnici je održano vrlo zanimljivo predavanje prof. dr. sc. Anamarije Kurilić, izvanredne profesorice na Odjelu povijesti Sveučilišta u Zadru na temu „Rimske starine Paga i okolice“. „U blizini Paga rimske starine se nalaze na Zametu, Košljunu u Proboju i o tome je već u 18. stoljeću pisao paški bilježnik i pravnik Marko Lauro Ruić koji je izradio i crteže tegula i rimskog novca iz 1. stoljeća,“ rekla je dr. Kurilić. Dr. Kurilić je navela kako u Pagu postoji samo jedan rimski spomenik. „Znamo da je na tom spomeniku oporučni zapis Titu Karijenu, ali nije poznato gdje se nalazi. Po nekima, nalazi se u sklopu kule Skrivanat, ali to treba istražiti,“ rekla je dr. Kurilić. Dr. Kurilić je navela kako dosadašnjim arheološkim istraživanjima u Starom gradu nisu pronađeni dokazi kako je na tom mjestu u rimsko doba postojalo naselje. Do sada se stiglo do razine Srednjeg vijeka, a daljnjim istraživanjima bi se trebalo pronaći dokaze o postojanju naselja ili dokaze kako naselje nije postojalo. Na Zametu i na Proboju se nalaze rimski grobovi u kojima je pronađen rimski novac iz . n. e., iz vremena cara Augusta, novac iz doba cara Klaudija i novac s prijelaza 3. na 4. stoljeće iz doba cara Gaja Valerija Dioklecijana. U Košljunu je bila rimska gradina. Dr. Kurilić je rekla kako je uvala Caska bogata rimskim starinama. Od plaže Caska do rta Zrće nalazila se nekropola, a uz tunaru još su vidljive zidine debljine 1, 5 i visine do pet metara. „Te su zidine iskošene prema moru i to bi mogao biti razlog zbog kojeg neki smatraju kako je Kissa potonula uslijed potresa, ali razlog iskošenosti bi mogao biti i druge prirode, kao što je podizanje razine mora,“ rekla je dr. Kurilić. „Bili bi smo sretni kada bi se utvrdilo da je naselje bilo prema kopnu jer bi tada i istraživanje bilo lakše. Nema dokaza da je Kissa propala u more jer nisu pronađeni ostaci građevina. Za ono što se vidi na dnu utvrđeno je kako je nastalo djelovanjem mora. “ U Caski su, navela je dr. Kurilić, pronađeni brojni grobovi, grobni spomenici, šivani brod i antičko drveno sidro iz 1. stoljeća, olovno zrcalo, broje keramički uljanice, brončana igla i sl. „Među tim nalazima posebno su zanimljivi grobovi koji nisu tipični za rimsko razdoblje,“ rekla je dr. Kurilić. „Pronađeni su grobovi koji su građeni na način koji je vrlo sličan načinu na koji se i danas rade grobovi, ali imaju mali okrugli otvor. Taj otvor je mogao služiti za odavanje žrtava uljanica ili je to rađeno u skladu s vjerovanjem kako je duši pokojnika potreban otvor. Uz grobnice su postavljane amfore u kojima se najvjerojatnije držalo vino koje je služilo za odavanje počasti pokojniku.“ Dr. Kurilić je navela kako je u Kissi živio dio bogate rimske obitelji Kalpurnija čiji su neki članovi obavljali najviše dužnosti u Rimu. Podigli su tri zavjeta pa se može zaključiti kako je u Kissi postojao i hram. Pronađen je luksuzniji objekt s prostorima za spremanje hrane. Na plaži Podbuža pronađen je prolaz za koji se pretpostavlja kako je bio dio kanalizacijskog sustava. Na jugozapadnom dijelu Caske pronađena je veća koncentracija drveta, za što se, kako je rekla dr. Kurilić, u početku vjerovalo kako se radi o ostacima građevina, međutim istraživanja su pokazala kako se radi o drvenoj građi koje je bilo u sklopu lučkog postrojenja. „Današnja Novalja je imala ulogu luke na važnom pomorskom putu i kasnije je, u četvrtom i petom stoljeću sve više dobivala na značenju u odnosu na Kissu,“ rekla je dr. Kurilić. Dr. Kurilić je navela kako treba štititi baštinu kako bi se sačuvala za buduća pokoljenja.

- 10:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

GRADSKO VIJEĆE DONIJELO UPU TZ "PAŠKA REBRA 3-ZAPAD" I ODLUKU O IZMJENI PPU-A GRADA PAGA

Autor Josip Portada Gradsko vijeće Grada Paga je s trinaest glasova za, jednim protiv i jednim suzdržanim donijelo UPU turističke zone „Paška rebra 3 – zapad“. Za plan su bili vijećnici HSP-a, HDZ-a, Paške stranke, HNS-a, HSS-a, a SDP-ovci su glasovali oprečno. Josip Tičić je glasovao za plan, a Zvjezdana Fabijanić protiv plana. U turističkoj zoni „Paška rebra 3-zapad“ trebala bi se graditi tri hotela, vile i apartmani s tri tisuće ležajeva te kamp, sportski i rekreacijski sadržaji. Gradsko vijeće je donijelo i odluku o izmjeni Prostornog plana uređenja Grada Paga. Jasna Matulić iz tvrtke „Nesec“ koja je izradila UPU turističke zone „Paška rebra 3-zapad“, objasnila je kako je sve napravljeno u skladu sa zakonom i kako je Ministarstvo dalo suglasnost na UPU premda se moraju raditi izmjene u Prostornom planu Grada Paga. „Ukoliko se ima dozvola Ministarstva da se plan nižeg reda napravi onda je on važeći, a plan višeg reda se mijenja. Ministarstvo je, prema naputku Vlade, ocijenilo kako se urbanistički planovi rješavaju zbog realizacije projekata. Procedura izmjene planova višeg reda je spora i dok se čeka na izmjenu izgubi se investitori,“ rekla je Jasna Matulić.

- 09:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

NA PODRUČJU KRIŽINE U KOLANU POČELA AKCIJA RUŠENJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

Autor: Josip Portada 11. 12. 2009. Po nalogu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH, na predjelu Križine u Općini Kolan, počela je akcija uklanjanja bespravno izgrađenih objekata koja se provodi uz nadzor interventne policije, policijskih službenika Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Pag, predstavnika ministarstva i građevinske inspekcije iz Zadra. Na Križinama je bespravna gradnja počela prije desetak godina i od tada je izgrađeno oko 200 objekata. Građevinska inspekcija je 2003. godine bespravnim graditeljima počela slati rješenja o obustavi izgradnje, a nakon toga i rješenja o uklanjanju bespravno izgrađenih objekata, Međutim, izgradnja bespravnih objekata nije zaustavljena. Dapače, pojačala se. Zbog toga se prošle godine počelo s rušenjem. Tada je srušeno osam objekata. Sada mnogi vlasnici bespravno izgrađenih objekata ruše sami kako bi izbjegli troškove. Početak akcije prošao je bez incidenata. Ministarstvo zaštite okoliša danas je i službeno priopćilo kako je počelo uklanjanje bespravno izgrađenih objekata na otoku Pagu. U priopćenju se navodi kako je građevinska inspekcija počela jučer s uklanjanjem bespravno izgrađenih objekata na području Križina, katastarska općina Kolan na otoku Pagu. "U prosincu prošle godine na tom je području uklonjeno osam građevina. Riječ je o objektima izgrađenim na zemljištu koje nije namijenjeno izgradnji. U ovoj fazi u planu je uklanjanje 12 objekata. Građevinska inspekcija provela je postupke i za navedene građevine donijela rješenja o uklanjanju. Neki investitori su jučer sami započeli s uklanjanjem, a inspektori će pratiti tijek izvršavanja rješenja. Uklanjanje je tražila i lokalna samouprava jer navedeni objekti narušavaju krojobraz i unose nered u prostor," navodi se u priopćenju.

- 09:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.