Josip Portada: Hod po karticama III

Studeni 2019 (54)
Listopad 2019 (19)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
U ovom, trećem "Hodu po karticama", postavljam neke od novinskih tekstova objavljenih od 2010.do 2019. godine. Svi novinski tekstovi, članci, reportaže, kolumne i drugo koje postavljam na blogu, objavljeni su u nekoj od novina ili na nekom od portala za koje sam radio. Tu su tekstovi objavljeni u Večernjem listu, Novom listu, Zadarskom listu, Jutarnjem listu, Narodnom listu, Otočnom Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji, eZadru...To je tek mali dio od oko 22. 000 članaka koliko sam, kao profesionalni novinar, objavio u raznim novinama, magazinima, na portalima. Tekstove nisam birao po nekom posebnom kriteriju, već sam ih uzimao iz svoje arhive redom kako su ondje posloženi...

O Hodu po karticama III
Ovo je moj treći blog pod nazivom "Hod po karticama". U prvom sam objavio neke od novinskih tekstova objavljenih od 1989. do 2000.godine, u drugom od 2001.do 2010.godine i u ovom trećem, objavljujem neke od novinskih tekstova objavljenih od 2010.do 2019. godine. Svi novinski tekstovi, članci, reportaže, kolumne i drugo koje postavljam na blogu, objavljeni su u nekoj od novina ili na nekom od portala za koje sam radio. Tu su tekstovi objavljeni u Večernjem listu, Novom listu, Zadarskom listu, Jutarnjem listu, Narodnom listu, Otočnom Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji... Zašto je naziv bloga Hod po karticama? Kartica ili kartica teksta je mjerna jedinica za izračunavanje količine teksta u novinarskom tekstu, članku, reportaži, kolumni...Kada bi urednik rekao novinaru: "Želim dvije kartice teksta", novinar bi odmah znao koliko točno materijala treba napraviti, odnosno napisati teksta. Jer, jedna kartica je 30 redaka na stranici i 60 znakova u svakom retku. To je oko 1800 slova, brojki, simbola, interpunkcije i razmaka. Nakon pojave internetskog novinarstva, kartica je izgubila smisao, ali u vrijeme dok se pisalo pisaćim strojevima, kartica je bila izuzetno važna. Za mnoge novinare, a tako i za mene, kartica je, i nakon pojave internetskog novinarstva, ostala pojam količine materijala kojeg treba napraviti. Zbog toga se blog zove Hod po karticama...Objavljujem stare novinske tekstove kako bi neki događaji bili zabilježeni i postali dostupni onima koje bi možda mogli zanimati. U svakom slučaju, to je zabavan vremeplov kroz tekstove i fotografije koji mogu podsjetiti na neke događaje koji su uglavnom zaboravljeni. Tekstovi postavljeni na sva tri bloga tek su mali dio od oko 22. 000 članaka koliko sam, kao profesionalni novinar, objavio. Tekstove nisam birao po nekom posebnom kriteriju, već sam ih uzimao iz svoje arhive redom kako su ondje posloženi. Kaže se, što nije zapisano, ne postoji. No, moglo bi se reći, što nije dostupno na internetu, ne postoji...Osim u arhivima koji su na raspolaganju malom broju ljudi. Zbog toga, eto, Hod po karticama, šetnja po tekstovima kako bi se tim tekstovima omogućilo mjesto na tražilicama...Nešto kao digitalizirana arhiva...Ništa više i ništa manje od toga..


05.11.2019., utorak

KAKO SAČUVATI NAJVRIJEDNIJI UMJETNIČKI SPOMENIK U PAGU?

Autor Josip Portada
Petak, 21 Siječanj 2011 09:14

Na ulicama i trgovima Paga nalaze se brojni portali plemićkih obitelji, vojskovođa, crkve, kneževa i sl. i oni su osobita vrijednost na koju se, nažalost, ne obraća dovoljno pažnje. Prepušteni su vremenu i uništenju. Izrada odljeva bilo bi jedno od rješenja kojima bi se te goleme povijesne vrijednosti sačuvale. Među ostalim portalima, djelovanjem vremena ugrožen je i onaj što se nalazi na ulazu u Knežev dvor iz Vele ulice. Taj portal se smatra najvrjednijim umjetničkim spomenikom u Pagu, a tematski je jedinstven na Jadranu. Dok je simbolika gornjeg dijela portala jasna, ono što se nalazi u podnožju izaziva znatiželju i nameće mnoga pitanja. Izrada portala pripisuje se kiparu i graditelju Ivanu Pribislavljiću jer je po nekim elementima izrade blizak reljefu na stubištu crkve sv. Ivana u Šibeniku kojeg je radio Pribislavljić. Ivan Pribislavljić je bio jedan od suradnika Giorgia Orsinia, odnosno Jurja Matejeva Dalmatinca, među kojima su primjerice bili Lorenzo Pincino, Antonio Busato, Petar Berčić i Andrija Aleši. Juraj Matejev Dalmatinac je 1441. godine došao iz Venecije zbog gradnje katedrale u Šibeniku i tada se prvi puta u dokumentima spominje i Pribislavljić. Među njegova samostalna djela povjesničari navode dijelove portala za crkvu San Francesko u Ankoni, kapelu sv. Barbare u Šibeniku (1447-51.), stube na crkvi sv. Ivana (1460.) i portal Kneževog dvora u Pagu (1467.).
Neki povjesničari smatraju kako je portal rađen pod jakim utjecajem Jurja Dalmatinca, a kao dokaz tome navodi se luneta s likovima golih dječaka. No, što portal zapravo prikazuje? Na gornjem dijelu portala je prepoznatljiv znak paškog kneza Thome Georgia kakav se nalazi i na kuli Skrivanat. No, ispod tog dijela portala nalazi se savršena klesarska minijatura izvanredne kompozicije čije je značenje nerazjašnjeno. Kipar je izradio dvije utvrde (grada) u podnožju kojih se nalazi kuća. Utvrde se nalaze na stjenovitoj obali. Između utvrda je more, a posred mora je bio lav, koji je nažalost, namjeno uništen čekićem. U moru podno grada na jugozapadnom dijelu portala nalaze se dvije, savršeno precizno izrađene galije, bogato opremljene, s raširenim jedrima.
Povjesničari se ne mogu složiti što predstavlja taj dio portala i što su simboli na njemu značili naručitelju (knez Thoma Georgio) ili kiparu. Gradove prikazane na portalu ni po čemu nije moguće prepoznati jer nije naznačena nikakva karakteristična građevina, na njima nema natpisa niti bilo čega što bi moglo objasniti motive tog dijela portala. Vrijeme čini svoje i portal se uništava, a osobito je djelovanje korozije vidljivo u posljednjih desetak godina. Naime, na fotografiji iz 2001. godine ornamentika koja uokviruje portal je jasno vidljiva u svakoj pojedinosti, a danas su neki dijelovi posve nestali. Ovaj izuzetno vrijedan spomenik kamene plastike ostaje na milost i nemilost burama, posolicama i kišama i polako se uništava, a nema naznaka da je u gradskoj vlasti za to nekog briga.
- 01:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #