05.11.2019., utorak
IVAN GLIGORA-Kako sam uspio
Autor Josip Portada
Nedjelja, 20 Veljača 2011 11:24
Nesuđeni prosvjetni radnik, 58.-godišnji Ivan Gligora, inženjer mljekarstva i vlasnik „Sirene - Male sirane“ jedan je od najuspješnijih otočnih poduzetnika, a njegov je životni put, poput filmskog scenarija, ispunjen neobičnim obratima.
Kada je na Pagu završio osnovnu školu, otišao je u Rijeku i upisao Pedagošku gimnaziju, no nije mu je bilo suđeno završiti. Siromašni roditelji nisu mu mogli pomagati, pa su mu pomagala braća, a kada se jedan brat oženio, a drugi otišao u vojsku morao je otići iz Rijeke. Školovanje je mogao nastaviti samo ako ga netko stipendira. Uskoro je doznao kako „Zagrebačke mljekare“ traže učenike za kadrove u mljekarstvu i daju stipendije. Gligora nije propustio priliku, javio se na natječaj, primili su ga i tako je ušao u svijet mljekarstva. Mljekarsku školu pohađao je u Kranju, a kada ju je završio računao je na posao u Zagrebu. Međutim, kako je „Sirana Pag“ bila dio „Zagrebačkih mljekara“ , kao jedinog među kontinentalcima školovanog tehnologa s mora poslali su ga na Pag, u „Pašku siranu“.
„Radio sam na pastelizatoru i bavio se prodajom sira i tu sam se sprijateljio s poduzetnikom Tončijem Škaricom što se kasnije pokazalo odlučnim za moj opstanak,“ priča Gligora.
Zbog neslaganja s upravom „Paške sirane“ Gligora je 1995. godine dobio otkaz.
„Tada sam bio na rubu katastrofe, bez novaca i onda se u meni rodio inat pa sam odlučio organizirati vlastitu proizvodnju i od HKBO-a sam zatražio kredit,“ priča Gligora. „Uvjet za kredit je bio dokaz o mogućnosti otkupa mlijeka kroz cijelu godinu što nisam imao jer nisam imao novaca. Tada mi je pomogla „Zadarska mljekara“ i dala mi garanciju, ali je to odmah propalo jer je „Zadarska mljekara“ prošla pretvorbu i postala „Lura“.“
Gligora je ipak dobio kredit, ali upola manji od potrebnog. Mljekaru nije mogao otvoriti, a kredit je trebalo vraćati.
„Bio sam na sto čuda što napraviti i tu sam vidio svoj kraj,“ kaže Gligora.
No, kao u filmu, nekoliko mjeseci kasnije pred njegovu se kuću zaustavio BMW iz kojeg je izašao poduzetnik Tonći Škarica. Slučajno je prolazio Pagom i odlučio posjetiti Gligoru. Vidjevši ga utučenog, Škarica je pitao kakvi ga problemi muče, a on mu je pričao što ga je sve snašlo.
„Ne brini, ja ću ti pomoći, eto to mi je rekao,“ navodi Gligora.
Ubrzo je, po nalogu Škarice, u Kolan stigla cisterna sa 5000 litara mlijeka i kombi za prijevoz mlijeka. Škarica je Gligori plaćao nabavu, a on mu je vraćao sirom. Zajedno sa suprugom Marijom radio je uporno i teško, po cijeli dan, a veći dio zarade išao je za školovanje sina Šime i kćerke Marine. Upornost se na koncu isplatila.
„Znao sam da mogu uspjeti samo ako imam kvalitetniji sir od drugih,“ kaže Gligora. „Prvi sam puta svoj sir izložio u Varaždinu 2002. godine i dobio zlatnu medalju. „Paška sirana“ je protestirala tvrdeći kako se moj sir ne smije nazvati paškim pa su mi organizatori sajma predložili neka svoj sir nazovem nekako drugačije na što nisam pristao. Nakon toga “Paška sirana“ me tužila i tražila 300 000 kuna odštete što je daleko nadilazilo svu našu zaradu. Na sreću, sudski postupak je išao u moju korist pa se „Paška sirana“ povukla. Za svaki odlazak na sud plaćao sam 6. 400 kuna, a to nam je tada bio golem novac.“
Kao i onda kada je dobio otkaz iz „Paške sirane“, tako se i tada, 2002. godine u Gligori rodio novi inat i želja za dokazivanjem. Krenuo je na sajmove i gdje je god došao osvajao je zlatne medalje. Nakon što je dvije godine za redom na Zagrebačkom velesajmu bio pobjednik u grupi mliječnih proizvoda i nakon što je na svim hrvatskim sajmovima dobio zlatne medalje, krenuo je u osvajanje Europe. U Italiji je, u konkurenciji najboljih sireva iz cijelog svijeta, dobio dvije zlatne medalje.
„Bio je to velik uspjeh i veliko zadovoljstvo nakon svega što sam prošao i tada sam prvi put dospio u medije,“ kaže Gligora.
Međunarodna udruga „San Fortunat“ koja se bavi promicanjem kvalitete na svim poljima ljudske djelatnosti Gligori je dodijelila odličje „Za doprinos kvaliteti ljudskog življenja“. Ove je godine u Bruxellessu dobio pravo na stavljanje oznake „Taste Superiror“ na svoj sir. Jedini je na otoku koji to ima, a i jedan od rijetkih u Hrvatskoj. Uz to paški sir Ivana Gligore jedini na otoku ima oznaku „Izvorno hrvatsko“.
Danas u „Sireni – Mala sirana“ radi dvadesetak radnika, proizvodi se 50 tona paškog i oko 200 tona ostalih sireva, a mlijeko se otkupljuje od 150 otočnih ovčara. Gligorin sin Šime diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i nastavlja očevim putom, a u poslu pomaže i kćerka Marina. No, Gligora ne želi stati.
„Želim izgraditi novu siranu kako bih mogao kreativnije raditi jer sirarstvo smatram vrstom umjetnosti,“ kaže Gligora. „Vjernik sam i danas mi se čini kako mi nije bilo predodređeno propasti. Tko bi u onim trenucima očaja pomislio na BMW pred kućom, može li biti slučajnost odlazak iz Rijeke i Zagreba, sve male i velike stvari koje su se slagale i vodile me tamo gdje sada jesam. Danas sam zadovoljan i sretan onim što sam postigao.“
|
- 02:08 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
PAŠKI SIR "SIRANE GLIGORA" DOBIO NAGRADU "SUPERBRANDS CROATIA"
Autor Josip Portada
Četvrtak, 27 Siječanj 2011 07:52
Međunarodna organizacija Superbrands dodijelila je „Sirani Gligora“ iz Kolana nagradu Superbrands Croatia 2010 . Na dodjeli priznanja predstavljena je i najnovija publikacija Superbrands Croatia 2010. te je predstavljeno devedeset najvećih hrvatskih Superbrandova za 2010. godinu.
-U posljednjih godinu dana dobili smo dosta međunarodnih nagrada, u Bruxellesu, dvije u Engleskoj pa je ova domaća nagrada točka na i. Nagrada nam jako puno znači jer je dobivaju samo poznati brandovi u Hrvatskoj, a posebno značenje nagrade je u tome što u odabiru superbrandova sudjeluju i potrošači, rekao je Šime Gligora, izvršni direktor „Sirane Gligora“.
Stručno vijeće međunarodne organizacije Superbrends je od travnja prošle godine prikupljalo podatke o raznim proizvodima. Kako je rekao Borut Zemljič, generalni direktor Superbrands Adriatica, na listi finalista nalazilo se 1.100 domaćih i stranih brandova, a lista je sastavljena u suradnji s vodećim hrvatskim agencijama za istraživanje tržišta kao što su GfK Croatia, AGB Nielsen, Hendal, Ipsos Puls, Memrb, Nielsen i Prizma. Za najbolje se glasalo na osnovi prepoznatljivosti, reputacije, kvalitete, pouzdanosti i dugogodišnje dosljednosti. Stručno vijeće bilo je sastavljeno od marketinških, poslovnih, akademskih stručnjaka i predstavnika medija, a vrlo važnu ulogu imalo je i mišljenje 23.000 potrošača koji su glasovali za svoje najdraže marke te time dali dodatnu vrijednost izabranim brandovima. Međunarodna organizacija Superbrands djeluje na četiri kontinenta, a cilj joj je identificirati vodeće brandove na svakom pojedinom tržištu.
|
- 02:03 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
POPRAVLJA SE NASIP MATE ŠAVRA
Autor Josip Portada
Srijeda, 26 Siječanj 2011 14:39
Djelatnici Županijskih cesta popravljaju oštećenje na Nasipu Mate Šavra. Kako se radi o važnoj prometnici i jedinoj što izravno spaja staru gradsku jezgru s Lokunjom, Prosikom i Vodicama, nasip će se u cijelosti popraviti.
„Nasip ćemo obnoviti u cijeloj duljini, a ne samo na onom dijelu na kojem je došlo do oštećenja jer je nasip u lošem stanju, a to je važan prometni pravac. Naručili smo projektnu dokumentaciju na temelju koje ćemo zatražiti sve potrebne suglasnosti i građevinsku dozvolu i nakon toga ćemo krenuti s radovima,“ rekao je gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić.
Prije desetak dana na nasipu se pojavilo ulegnuće u dužini od tridesetak metara, a nakon toga se dio nasipa urušio. Djelatnici Županijskih cesta su odmah počeli s popravljanjem nasipa kako bi se omogućio promet pješaka i vozila.
|
- 02:00 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
GRAD PAG OBJAVIO NATJEČAJ ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE
Autor Josip Portada
Utorak, 25 Siječanj 2011 11:54
Grad Pag objavio je natječaj za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojim su obuhvaćene oranice, pašnjaci i vinogradi na području katastarskih općina Dinjiška, Kolan, Pag i Povljana. Zemljište se daje u zakup na dvadeset godina po početnoj cijeni od 200 kuna po hektaru za pašnjake i 400 kuna po hektaru za oranice i vinograde.
Kriterije za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta, kao i cijenu, odredilo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a gradska uprava provodi natječaj. Nakon provedenog natječaja dokumentacija će se dostaviti ministarstvu. Pravo na zakup poljoprivrednog zemljišta imaju nositelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom. Uz te opće uvjete u natječaju je naveden i niz posebnih uvjeta koji će se koristiti u slučaju ako se isto zemljište javi više osoba. U takvim slučajevima prvenstvo imaju fizičke i pravne osobe koje su već u posjedu zemljišta koje se daje u zakup, ako pri tome redovito podmiruju obaveze prema Gradu i državi i branitelji. Po završetku natječaja Gradsko vijeće će utvrditi najpovoljnije ponuđače, a odluka o najpovoljnijim ponuđačima će se dostaviti Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja koje daje suglasnost. Nakon što se dobije suglasnost ministarstva, nacrti ugovora o zakupu dostavit će se Županijskom državnom odvjetništvu koje treba dati svoje mišljenje. Postupak davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta završit će potpisivanjem ugovora o zakupu između Grada Paga, zastupanog po gradonačelniku i najpovoljnijeg ponuđača.
|
- 01:54 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
PROGRAM JAVNIH POTREBA GRADA PAGA U ŠPORTU ZA 2011. GODINU
Autor Josip Portada
Rekreativno bavljenje sportom u Pagu je tradicija stara više desetljeća, a mnogi se stariji Pažani sjećaju vrlo uspješnog veslačkog, stolnoteniskog i nogometnog kluba koji su osvajali vrijedna priznanja na raznim regionalnim natjecanjima. Rekreativno bavljenje sportom i danas je u Pagu popularno što potvrđuje i broj od oko dvije stotine članova koliko ih imaju sportski klubovi koji djeluju na području Grada Paga.
U klubove su uključene osobe razne dobi, od učenika nižih razreda osnovne škole do umirovljenika. Paška gradska uprava pomaže i potiče bavljenje sportom osiguravajući u proračunu sredstva za rad sportskih klubova. U program javnih potreba u športu za ovu godinu uključeno je devet klubova. Najveći iznos od 250. 000 kuna namijenjen je Nogometnom športskom klubu Pag. Za rad Športskog ribolovnog društva Orada namijenjeno je 20. 000 kuna, a po 15. 000 kuna osigurano je za Boćarski klub Bartul Kašić iz Dinjiške i za Športsko društvo Hajduk iz Vlašića, dok će po 9. 000 kuna dobiti Teniski klub Pag i Vaterpolo klub Pag.
Malonogometni klub Južina-Pag i Malonogometni klub Hajduk iz Vlašića morat će se zadovoljiti sa po 5. 000 kuna svaki, a najmanje, 2. 000 kuna dobiva Športsko društvo Dinjiška.
|
- 01:50 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
KAKO SAČUVATI NAJVRIJEDNIJI UMJETNIČKI SPOMENIK U PAGU?
Autor Josip Portada
Petak, 21 Siječanj 2011 09:14
Na ulicama i trgovima Paga nalaze se brojni portali plemićkih obitelji, vojskovođa, crkve, kneževa i sl. i oni su osobita vrijednost na koju se, nažalost, ne obraća dovoljno pažnje. Prepušteni su vremenu i uništenju. Izrada odljeva bilo bi jedno od rješenja kojima bi se te goleme povijesne vrijednosti sačuvale. Među ostalim portalima, djelovanjem vremena ugrožen je i onaj što se nalazi na ulazu u Knežev dvor iz Vele ulice. Taj portal se smatra najvrjednijim umjetničkim spomenikom u Pagu, a tematski je jedinstven na Jadranu. Dok je simbolika gornjeg dijela portala jasna, ono što se nalazi u podnožju izaziva znatiželju i nameće mnoga pitanja. Izrada portala pripisuje se kiparu i graditelju Ivanu Pribislavljiću jer je po nekim elementima izrade blizak reljefu na stubištu crkve sv. Ivana u Šibeniku kojeg je radio Pribislavljić. Ivan Pribislavljić je bio jedan od suradnika Giorgia Orsinia, odnosno Jurja Matejeva Dalmatinca, među kojima su primjerice bili Lorenzo Pincino, Antonio Busato, Petar Berčić i Andrija Aleši. Juraj Matejev Dalmatinac je 1441. godine došao iz Venecije zbog gradnje katedrale u Šibeniku i tada se prvi puta u dokumentima spominje i Pribislavljić. Među njegova samostalna djela povjesničari navode dijelove portala za crkvu San Francesko u Ankoni, kapelu sv. Barbare u Šibeniku (1447-51.), stube na crkvi sv. Ivana (1460.) i portal Kneževog dvora u Pagu (1467.).
Neki povjesničari smatraju kako je portal rađen pod jakim utjecajem Jurja Dalmatinca, a kao dokaz tome navodi se luneta s likovima golih dječaka. No, što portal zapravo prikazuje? Na gornjem dijelu portala je prepoznatljiv znak paškog kneza Thome Georgia kakav se nalazi i na kuli Skrivanat. No, ispod tog dijela portala nalazi se savršena klesarska minijatura izvanredne kompozicije čije je značenje nerazjašnjeno. Kipar je izradio dvije utvrde (grada) u podnožju kojih se nalazi kuća. Utvrde se nalaze na stjenovitoj obali. Između utvrda je more, a posred mora je bio lav, koji je nažalost, namjeno uništen čekićem. U moru podno grada na jugozapadnom dijelu portala nalaze se dvije, savršeno precizno izrađene galije, bogato opremljene, s raširenim jedrima.
Povjesničari se ne mogu složiti što predstavlja taj dio portala i što su simboli na njemu značili naručitelju (knez Thoma Georgio) ili kiparu. Gradove prikazane na portalu ni po čemu nije moguće prepoznati jer nije naznačena nikakva karakteristična građevina, na njima nema natpisa niti bilo čega što bi moglo objasniti motive tog dijela portala. Vrijeme čini svoje i portal se uništava, a osobito je djelovanje korozije vidljivo u posljednjih desetak godina. Naime, na fotografiji iz 2001. godine ornamentika koja uokviruje portal je jasno vidljiva u svakoj pojedinosti, a danas su neki dijelovi posve nestali. Ovaj izuzetno vrijedan spomenik kamene plastike ostaje na milost i nemilost burama, posolicama i kišama i polako se uništava, a nema naznaka da je u gradskoj vlasti za to nekog briga.
|
- 01:39 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
JAVNA RASPRAVA O UPU-U GRADA PAGA
Autor Josip Portada
Četvrtak, 20 Siječanj 2011 08:28
Upravni odjel za komunalni sustav i prostorno uređenje Grada Paga otvorio je javnu raspravu o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja Grada Paga što je izazvalo golemo zanimanje građana koji u velikom broju dolaze u Gradsku vijećnicu razgledavati grafički dio plana.
Kako su rekli djelatnici gradske uprave, Gradska vijećnica je puna već od ranog jutra. Tako veliko zanimanje građana nije neobično, jer se na Urbanistički plan uređenja Grada Paga čekalo dvadeset sedam godina, a kroz to su se vrijeme mnoge stvari u Pagu promijenile, osobito u prostoru. Posljednji plan uređenja Grada Paga donesen je 1984. godine.
„Donošenje prostorno planske dokumentacije je jedan od prioriteta gradske vlasti. Moramo izraditi planove kako bi se Pag mogao razvijati, jer investitori će dolaziti samo ako imamo riješenu prostorno plansku dokumentaciju. Urbanistički plan je uvjet napretka Paga i drago mi je što u javnoj raspravi sudjeluje velik broj građana koji će svojim mišljenjima i primjedbama pomoći kako bi u konačnoj varijanti plan bio što bolji,“ rekao je gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić.
Prijedlog UPU-a Grada Paga nalazit će se na javnom uvidu do 1. ožujka, a 9. veljače u Gradskoj vijećnici održat će se javno izlaganje, odnosno stručno objašnjenje plana. Pismena očitovanja, mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog UPU-a Grada Paga sudionici rasprave mogu dostaviti Upravnom odjelu za komunalni sustav i prostorno uređenje do 1. ožujka. Očitovanja, mišljenja, prijedlozi i primjedbe mogu se upisati u knjigu primjedbi koja se nalazi u Gradskoj vijećnici, uz grafički prikaz plana. UPU-om Grada Paga određene su površine za gradnju stambenih, poslovnih, turističkih i javnih objekata, površine za izgradnju lokalnih prometnica i ulica, za uređenje zelenih površina, parkova, šetnica i slično. Nakon javnog uvida UPU Grada Paga će se doraditi u skladu s mišljenjima, prijedlozima i primjedbama koje dostave pojedinci i pravne osobe, a nakon toga će se prijedlog UPU-a Grada Paga dostaviti Gradskom vijeću na donošenje.
|
- 01:34 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
ZABRINJAVAJUĆE: Grad Pag je po indeksu starenja na trećem mjestu u Zadarskoj županiji
Autor Josip Portada
Srijeda, 19 Siječanj 2011 11:16
Na prvom mjestu uzroka smrtnosti na području Grada Paga su bolesti srca i krvnih žila, na drugom mjestu su zloćudne novotvorine, a na trećem ozljeđivanje. Uz to, Grad Pag je na trećem mjestu po indeksu starenja u Zadarskoj županiji, a od 2001. godine u Pagu je stalan negativan životni prirast.
Rečeno je to na predavanju što ga je u Gradskoj vijećnici u Pagu organizirao Zavod za javno zdravstvo iz Zadra predstavljajući tri nacionalna programa i to „Šećerna bolest-prevencija i rano otkrivanje“ i „Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke,“ o kojima je govorila dr. med. Ljilja Balorda i „Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva“ o kojem je govorila dr. med. Ana Petrić.
„Osobe koje imaju povišen šećer osam puta češće obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti,“ rekla je dr. med. Ljiljana Balorda. „Kod žena povišeni šećer uzrokuje pet puta veću opasnost od moždanog udara. Povišen šećer oštećuje velik broj organa u tijelu i zato je potrebno rano otkrivanje i liječenje.“
Nakon predavanja posjetiteljima je besplatno izmjeren kolesterol, tlak, šećer u krvi, visina, težina te je napravljena procjena indeksa tjelesne mase. Nakon mjerenja organizirano je individualno savjetovanje s liječnikom.
|
- 01:27 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
ŠOKANTNO: Osnivanje Doma zdravlja Pag zapelo je u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Što se krije iza toga?
Autor Josip Portada
Utorak, 18 Siječanj 2011 08:25
Prošle su dvije godine od kada je ambulanta u Pagu dobila Odluku o osnivanju Doma zdravlja što ju je, na prijedlog Županijskog poglavarstva, donijela Skupština Zadarske županije. Odluka je trebala biti posljednji i najvažniji korak u postupku formiranja Doma zdravlja Pag, ali razvoj događaja je krenuo krivim smjerom i Pag još uvijek nema Dom zdravlja jer Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi nije izdalo Rješenje o početku rada Doma zdravlja. I dok je u Pagu, kako se čini, osnivanje Doma zdravlja u pitanju, u Novalji je u novi Dom zdravlja uloženo 30 milijuna kuna. Izdavanje rješenje resornog ministarstva se smatralo formalnošću, ali ta je formalnost postala golema prepreka jer bez tog rješenja Dom zdravlja ne može početi s radom.
„Donesena je odluka o osnivanju Doma zdravlja, imenovano je Upravno vijeće, napravljen je statut, imenovan je privremeni ravnatelj, Dom zdravlja je upisan u sudski registar, napravljen je pečat, ali Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi nije donijelo Rješenje o početku rada Doma zdravlja i zbog toga se ne može početi s radom,“ rekao je Diogen Šuljić, predsjednik Upravnog vijeća Doma zdravlja Pag.
Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi je dostavljena sva dokumentacija o Domu zdravlja Pag i na temelju toga je na Pag trebala doći komisija koja ocjenjuje uvjete za početak rada Doma zdravlja. Nakon toga je ministar Darko Milinović trebao potpisati Rješenje o početku rada Doma zdravlja, no to nije učinjeno. Mnogi u Pagu smatraju kako bi se moglo raditi o pozadinskim, političkim igrama koje bi mogle dovesti čak i do toga da Pag nikada ne dobije Dom zdravlja. Koliko god to izgleda suludo, mnogo toga upućuje kako bi se baš to moglo dogoditi.
„Dok mi postavljamo pitanje zašto još nije proradio Dom zdravlja u Pagu, u Novalji se događa nešto drugo. Dom zdravlja u Novalji je odavno počeo s radom i u njega je uloženo trideset milijuna kuna, dok istovremeno Dom zdravlja u Pagu nije ni počeo s radom,“ rekla je Zvjezdana Fabijanić, vijećnica SDP-a u Gradskom vijeću Paga.
No, što mnoge navodi na razmišljanje kako se u slučaju Doma zdravlja Pag radi o političkim igrama? Otok Pag je podijeljen na Zadarsku i Ličko-senjsku županiju. Grad Pag, Općina Povljana i Općina Kolan pripadaju Zadarskoj, a Grad Novalja pripada Ličko-senjskoj županiji i mnogi u Pagu smatraju kako je Dom zdravlja u Novalji u boljoj poziciji jer se Grad Novalja nalazi u Ličko-senjskoj županiji, dok se zanemaruje Dom zdravlja u Gradu Pagu koji se nalazi u Zadarskoj županiji. Jer, nebrojeno puta se pokazalo kako Ličko-senjska županije itekako vodi brigu o Gradu Novalji, kao šo se nebrojeno puta pokazalo kako je Zadarskoj županiji Grad Pag zadnja rupa na svirali. No, bilo ovako ili onako, jedini pravi odgovor o onome što se događa s Domom zdravlja Pag može dati Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.
|
- 01:14 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Ingrid Antičević Marinović: Politika Jadranke Kosor je ja ništa ne znam, ja samo potpisujem
Autor Josip Portada
Siječanj 2011 12:01
U organizaciji GO SDP-a Grada Paga održan je susret građana sa saborskom zastupnicom Ingrid Antičević Marinović na kojem se razgovaralo o nizu tema vezanih uz lokalnu i državnu politiku. Dario Grašo, predsjednik GO SDP-a Paga, rekao je kako je vladajuća koalicija u Pagu iz radnih tijela Gradskog vijeća izbacila za njih nepodobne članove.
„To je protivno Statutu Grada Paga jer stranke moraju biti zastupljene razmjerno broju vijećnika. Na tu smo se odluku žalili, a Ministarstvo uprave nam je odgovorilo kako oni nisu za to nisu nadležni, a ako oni nisu nadležni pitamo se tko je nadležan,“ rekao je Dario Grašo.
Grašo je naveo kako je vladajuća koalicija u Gradskom vijeću Paga donijela proračun koji je kopija prošlogodišnjeg te kako vlast nije ništa naučila od prijašnjih pogrešaka.
„Prošlogodišnji proračun je dva puta smanjivan, a u posljednjoj izmjeni i dopuni proračuna bilo je više od stotinu stavki s nulom dok su neke stavke probijene i smatramo kako se nije radilo u skladu s Odlukom o izvršenju proračuna, a gradonačelnik sam odlučuje o raspoređivanju sredstava,“ rekao je Grašo.
Zamoljena za komentar aktualnih događanja u Hrvatskoj, Ingrid Antičević Marinović je rekla kako se nepravedna vlast mora razoriti.
„Narod ima pravo mijenjati vlast koja je nepravedna, a ovu vlast treba razoriti i to će građani napraviti na izborima jer se vlast zasniva na lažima, a afere nisu eksces kako se pokušava prikazati nego je to sustav. Sanader je otišao, ali je politika ostala ista,“ rekla je Antičević Marinović.
Komentirajući rekonstrukciji Vlade Antičević Marinović je rekla kako premijerka Jadranka Kosor smjenjuje one koji su joj se zamjerili, a ne one koje bi trebalo smijeniti.
„Hrvatska s ovakvom vlasti nije došla do dna nego je probila dno, a oni u vlasti ne žive u stvarnosti. Nisu stvarali novac nego su novac izvlačili, a kada su nastali problemi uveli su harač,“ rekla je Antičević Marinović.
Članica SDP-a Zvjezdana Fabijanić je rekla kako Dom zdravlja u Pagu još nije proradio, dok se istovremeno u Dom zdravlja u Novalji uložilo trideset milijuna kuna.
„Na sjednici Gradskog vijeća smo postavili pitanje što je s Domom zdravlja u Pagu, ali imam osjećaj da nam se laže jer nešto nije u redu, a ako je tako, to bi trebalo reći,“ rekla je Zvjezdana Fabijanić.
Ingrid Antičević Marinović je navela kako će u Saboru postaviti pitanje što se događa s Domom zdravlja u Pagu.
Zvjezdana Fabijanić je spomenula kako se priprema popis stanovništva te kako popis stanovništva nije vezan sa stalnim boravkom i to smatra nelogičnim.
„Dobro nam je poznato sve o lažnim prijavama i o autobusima glasača koji su dolazili,“ rekla je Zvjezdana Fabijanić.
Ingrid Antičević Marinović je uzvratila kako postoji zakon koji definira što je stalni, a što privremeni boravak, ali se taj zakon ne provodi jer je to u interesu vlasti.
„Vlast u Hrvatskoj se temelji na laži, a politika Jadranke Kosor se može sažeti u jednu rečenicu, što sam ja znala, ja sam samo potpisivala,“ rekla je Ingrid Antičević Marinović.
|
- 01:07 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
04.11.2019., ponedjeljak
Gradonačelnik Ante Fabijanić: Pag će dobiti zatvoreni bazen
Autor Josip Portada
15 Veljača 2011 10:59
Gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić je rekao kako će se na sjeverozapadnom dijelu plaže Mađarica, na spoju Prosike i Vodica, izgraditi zatvoreni bazen koji bi trebao značajno poboljšati turističku ponudu Paga i omogućiti produljene turističke sezone. Glavna namjena bazena bit će liječenje talasoterapijom i ljekovitim muljem, ali će se koristiti i za druge namjene.
„Turistička sezona u Pagu traje vrlo kratko, samo četrdesetak dana i s tim ne možemo biti zadovoljni. Treba stvoriti uvjete za produljenje sezone, a jedan od načina za produljene sezone je izgradnja bazena koji će se koristiti cijelu godinu. Bazen će imati više namjena, ali će se najviše koristiti za liječenje talasoterapijom. Smatram kako je konačno došlo vrijeme za korištenje našeg ljekovitog mulja koji je velika vrijednost Paga, ali nema i odgovarajuću ulogu u turizmu,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić.
Gradonačelnik Fabijanić smatra kako je sjeverozapadni dio plaže Mađarica dobro mjesto za gradnju bazena.
„Na tom području su dobri uvjeti za gradnju bazena jer postoji infrastruktura, vodovod, elektrosustav i prometnice, a u blizini je Lokunja na kojoj je nalazište ljekovitog mulja. Također, u blizini su i plaže na kojima ljeti boravi nekoliko tisuća turista, a uz one koji će se liječiti muljem, bazen će koristiti i mnogi drugi turisti,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić.
Očekuje se kako će se izgradnjom bazena turistička sezona produžiti gotovo na cijelu godinu. Jedini bazen u Pagu nalazi se u wellness centru hotela „Pagus“, no malen je i nedovoljan za sve koji bi ga željeli koristiti.
|
- 04:01 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
KUD "Sv. Jeronim" iz Vlašića uvršten u proračun Grada Paga za 2011.godinu
Autor Josip Portada
Prema programu javnih potreba u kulturi grada Paga za 2011. godinu, iz gradskog proračuna financirat će se Gradska knjižnica Pag, Centar za kulturu i informacije, udruge u oblasti kulture i vjerske zajednice.
Za ostvarivanje godišnjeg programa Gradske knjižnice u proračunu je osigurano 328. 600 kuna, od čega je 262. 000 kuna namijenjeno za redovnu djelatnost, 2. 500 kuna za nabavu opreme i 8. 000 kuna za nabavu književne građe. Centar za kulturu i informacije raspolagat će sa 351. 440 kuna, od čega je 196. 440 kuna namijenjeno za redovnu djelatnost, 150. 000 kuna za programe i 5. 000 kuna za nabavu opreme. U program javnih potreba u kulturi uvršteno je i osam udruga. Po 100. 000 kuna osigurano je za rad Gradske glazbe i Matice hrvatske-ogranak Pag, 30. 000 kuna dobilo je Društvo paških čipkarica „Frane Budak“, a isto toliko i KUD „Družina“. Za rad pjevačko-glazbenog društva „Sv. Juraj“ osigurano je 15. 000 kuna, za Karnevalsku udrugu „Markova kumpanija“ 12. 000 kuna i za klapu „Pag“ 4. 000 kuna. Ove godine prvi puta su u Program javnih potreba u kulturi uvršteni KUD „Sv. Jeronim“ i klapa „Kulina“ iz Vlašića. KUD „Sv. Jeronim“ dobit će 10. 000 kuna, a toliko će dobiti i klapa “Kulina“. U gradskom proračunu je osigurano 610. 000 kuna za održavanje sakralnih objekata. Od tog iznosa 200. 000 kuna namijenjeno je Nadžupnom uredu Sv. Marije iz Paga, po 150. 000 kuna Župnom uredu Sv. Jeronima iz Vlašića i Župnom uredu Sv. Mavra iz Dinjiške, 100. 000 kuna Benediktinskom samostanu Sv. Margarite i 10. 000 kuna Samostanu školskih sestara franjevki.
|
- 03:58 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Benediktinski samostan Sv. Margarite - kolijevka paške čipke
Autor Josip Portada
Subota, 22 Siječanj 2011 11:54
Benediktinski samostan sv. Margarite u Pagu kolijevka je paške čipke, mjesto na kojem je paška čipka nastala i gdje se stoljećima održava i na nova pokoljenja prenosi umijeće šivanja paške čipke. Odgojna djelatnost ima dugu tradiciju u samostanu. U Benediktinskom samostani sv. Margarite stoljećima je djelovala škola za poduku ženske djece, a jedan od predmeta bio je ručni rad, izrada paške čipke. U vizitaciji iz 1603. godine izričito se govori da redovnice podučavaju žensku djecu. Ta se djelatnost nikada nije prekidala, čak ni za francuske okupacije 1807. godine kada je opatica Marija Ivana Mirković pismeno priopćila vlastima da se u paškom samostanu ženska djeca besplatno podučavaju u čitanju, pisanju i ručnim radovima, posebno čipkarstvu. Francuska uprava upravo zbog toga, zbog postojanja škole u samostanu, benediktinski red nije ukinula.
Benediktinski samostan sv. Margarite utemeljen je 1318. godine, a 1579. godine u samostanu je počela s radom škola za djevojčice i djevojke u kojoj se podučavalo čitanje, pisanje i čipkarstvo. Časna majka Rozarija Gligora kaže kako se čipka u samostanu izrađivala dok se samostan nalazio u starom gradu Pagu, danas je to Stari grad, a sve je počelo kada je u samostan iz Venecije došla benediktinka koja je znala šivati čipku i svoje je znanje prenijela drugim benediktinkama.
"Redovnice su razvile vrlo bogatu i raznoliku djelatnost, a među ostalim su podučavale čipkarstvo, a čipke se prodavalo u Mlecima i kasnije u Austriji. Zbog toga su redovnice zaslužne što se čipkarstvo proširilo u gradu Pagu i postalo važan izvor zarade mnogih paških obitelji," kaže časna majka Rozarija Gligora.
Časna majka Rozarija Gligora kaže kako se krajem devetnaestog stoljeća čipka napravljena u samostanskoj školi nosila na izložbe u Zadar. Učenice su radile za crkvu, ali i za prodaju, a u samostanu se čuvaju neki njihovi radovi kao što su tavaja i komplet za crkvu od čipke. Prije četiri godine u samostanu je obnovljena škola paške čipke, a polaznice podučava Urica Orlić, čipkarica koja više od četrdeset godina podučava šivanje paške čipke.
"Imamo šesnaest polaznica, a to su tri časne sestre, Rozarija, Placida i Ilinka, osam žena iz Paga, tri iz Vlašića i dvije iz Novalje. Samo dvije uče čipku od početka, a ostale već znaju šiti i ovdje se s tetom Uricom usavršavaju. To je nastavak tradicije koja je prekinuta nakon Drugog svjetskog rata," kaže časna majka Rozarija Gligora.
Samostanska škola se nekada nalazila u zgradi u Koludraškoj ulici, a ta zgrada je nakon Drugog svjetskog rata nacionalizirana i u njoj se nalaze županijski uredi. No, iz Vlade RH dolaze dobre vijesti. Zgrada u Koludraškoj ulici vratit će se samostanu, a uredi će se preseliti u neki drugi prostor.
„U zgradi u Koludraškoj ulici, nakon što se ona vrati samostanu, želimo urediti sobu za šivanje čipke,“ navodi časna majka Rozarija Gligora.
Premda zna šivati, časna majka Rozarija Gligora sudjeluje u radu škole jer svoje znanje želi usavršiti.
O svojim počecima u čipkarstvu kaže: „U samostan sam došla s trinaest godina, nakon što sam četiri godine išla u gradsku školu. Kad sam došla u samostan još je bilo puno Paškinja u samostanu koje su šile čipku. Mene je šivanje čipke naučila pokojna sestra Filomena, Marica Crljenko. Dosta je šivala i sestra Tereza Meštrović."
Poslije Drugog svjetskog rata nastupilo je teško vrijeme za samostan.
"Poslije Drugog svjetskog rata smo puno šivale za jastučnice i plahte za prodaju kako bismo mogle živjeti," navodi časna majka Rozarija Gligora.
U skromnoj, ali ugodnoj sobi u Benediktinskom samostanu, čipkarice pažljivo slušaju učiteljicu Uricu Orlić koja im prenosi svoje bogato znanje i iskustvo. U samostanu tako ponovno nastaju paške čipke, baš kao i nekada, u vrijeme dok je djelovala samostanska škola zahvaljujući kojoj je Pag postao poznat po vrijednoj rukotvorini koja se nalazi na UNESCO-ovom popisu nematerijalne baštine svijeta. Povratkom u staru zgradu u Koludraškoj ulici, samostanska škola će se vratiti tamo gdje je stoljećima bila, na mjesto iz kojeg je paška čipka ušla u život Paškinja i Pažana i postala dio tradicije koja se održava gotovo pet stoljeća.
|
- 03:27 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
03.11.2019., nedjelja
Vrijeme karnevala: Centar za kulturu i informacije organizira dječji karneval
Autor Josip Portada
2012
Tek što mine novogodišnje slavlje u Pagu, po starom običaju, počinju pripreme za zimski karneval. Na inicijativu Grada Paga održan je prvi sastanak na kojem se razgovaralo o organizaciji ovogodišnjeg zimskog karnevala. Predviđena su brojna karnevalska događanja, a među ostalim i dječji karneval koji će se, kao i prijašnje tri godine, održati u organizaciji Centra za kulturu i informacije Pag. Pokrovitelj dječjeg karnevala je Grad Pag. Na dječjem karnevalu najmlađi će se zabavljati uz ples i dobru glazbu, plesat će paško kolo, sudjelovat će u brojnim nagradnim igrama, u biranju najboljih maski i sve to u krugu svojih vršnjaka. Dijana Vuleta, ravnateljica Centra za kulturu i informacije Pag kaže kako na dječji karneval dolazi velik broj djece od predškolskog uzrasta do onih iz viših razreda osnovne škole.
„Djeca se vrlo dobro osjećaju okupljena na jednom, prikladno uređenom prostoru, uz bogat zabavni program, s puno igara u kojima rado sudjeluju, a uz njih su njihovi vršnjaci s kojima se dobro zabavljaju,“ kaže Dijana Vuleta.
Prijašnjih nekoliko godina dječji karneval se održavao u Križevačkom odmaralištu na Trgu Sv. Jurja jer je to dovoljno velik i za dječje zabave prikladan prostor. Vuleta ističe kako je organizacija dječjeg karnevala zahtjevna, a u organizaciji je prošle godine sudjelovala i Ružica Persola iz Udruženja obrtnika Grada Paga.
„Za dječji karneval potrebno je prikladno urediti i ukrasiti prostor kako bi se djeca dobro osjećala, a uz to treba nabaviti brojne poklone koje se dijele u nagradnim igrama, osigurati dobru glazbu, voditelja programa, dakle to je posao kojeg treba pažljivo pripremiti,“ navodi Vuleta.
Ulaz na dječji karneval je besplatan, a u posljednje dvije godine Centar za kulturu i informacije za djecu osigurava i besplatne grickalice i pića.
„Dok traje zabava djeca žele popiti sok, a uz to je dobro ako i nešto pojedu i zbog toga smo dio sredstava za dječji karneval namijenili nabavi sokova i grickalica i to je naš poklon djeci,“ kaže Vuleta.
Na dječji karneval najmlađi dolaze maskirani, a rado se oblače i u tradicionalnu narodnu nošnju. Najviše vole paško kolo i u njemu gotovo svi sudjeluju. Paško kolo, nastalo najvjerojatnije u drugoj polovici 19. stoljeća, jedno je od glavnih obilježja paškog karnevala i upravo se po kolu paški karneval razlikuje od drugih karnevala u Hrvatskoj. No, do sredine prošlog stoljeća djeca nisu mogla sudjelovati u karnevalskim događanjima, pa tako ni plesati paško kolo. Kako bi se djeci ipak omogućilo sudjelovanje u karnevalu, prije četrdesetak godina je prvi puta organiziran dječji karneval koji se održavao u restoranu „Dubrava“ na Branimirovoj obali. Nakon toga dječji karneval se održavao u restoranu „Smokva“, zatim u hotelu „Pagus“, a posljednjih godina se održava u Križevačkom odmaralištu. Dječji karneval je postao tradicija i djeca s nestrpljenjem čekaju početak karnevala, a već se dogovaraju o kostimima kako bi ih na vrijeme mogli pripremiti.
|
- 17:24 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Grad Pag će od Erste banke kupiti toranj Kneževog dvora
Autor Josip Portada
Subota, 15 Siječanj 2011 11:50
Grad Pag će od Erste banke kupiti poslovni prostor što se nalazi u prizemlju tornja Kneževog dvora i u taj će se prostor preseliti uredi Turističke zajednice koji se nalaze u trošnoj zgradi na Dominikanskom trgu.
„Kupit ćemo poslovni prostor Erste banke kako bi ga iskoristili za preseljenje ureda Turističke zajednice. Toranj Kneževog dvora je reprezentativni i dobro uređen prostor u središtu grada i to je najprikladnije rješenje za Turističku zajednicu,“ rekao je gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić.
Grad Pag je vlasnik Kneževog dvora i kupnjom tornja postat će vlasnik cijelog kompleksa nekadašnjeg sjedišta gradske uprave.
Toranj Kneževog dvora je vrijedan dio spomeničke baštine Paga. Na njemu je bilo zvono kojim se od 15. do 19. stoljeća gradske vijećnike pozivalo na sjednicu Vijeća. Početkom 20. stoljeća sjedište gradske uprave je iz Kneževog dvora preseljeno na Branimirovu obalu i tada je na toranj stavljen sat, a u prizemlju tornja je bio zatvor kojeg su Pažani nazivali pržun. Šezdesetih godina prošlog stoljeća nekadašnja Riječka, a danas Erste banka je od grada Paga kupila toranj Kneževog dvora i u njemu je uredila poslovnicu. Nedavno je Erste banka je, nakon preseljenja svojih ureda u zgradu u Veloj ulici napustila poslovni prostor u prizemlju tornja Kneževog dvora. Dogovori s predstavnicima Erste banke su pri kraju i do ljeta bi se uredi Turistička zajednica trebali preseliti u novi prostor.
|
- 17:17 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Uz obročno plaćanje, radovi na mostu će se nastaviti kada se ispune uvjeti
Autor Josip Portada
Između Grada Paga i tvrtke "Ploter" iz Zadra potpisan je aneks ugovora o obnovi starog mosta Katine, a aneksom je ugovoren novi način plaćanja i dinamika radova na mostu. Projekt obnove mosta vrijedan je oko 11 milijuna kuna i zajednički ga financiraju Grad Pag i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, svaki u jednoj polovici. No sredstva iz državnog proračuna nisu stigla.
-Morali smo odlučiti hoćemo li zatvoriti gradilište i ponovno ga otvoriti kada dobijemo sredstva ili ćemo potpisati aneks na ugovor kojim ćemo se obvezati na obročno plaćanje s tim da izvođač pripremi sve za nastavak radova kada se ispune uvjeti. Odlučili smo se za aneks na ugovor jer bi zatvaranjem radova na mostu nastala puno veća šteta, rekao je gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić.
Veći dio radova je završen i preko mosta se prolazi, međutim dio mosta je potrebno obložiti kamenom i urediti spoj s Branimirovom obalom s jedne i Starom rivom s druge strane.
-Vjerujem da ćemo do kraja siječnja postići dogovor s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture te da će radovi na mostu biti završeni do početka turističke sezone, rekao je gradonačelnik Fabijanić.
|
- 17:10 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić pri kraju kalendarske godine 2011. godine dodijelio zahvalnice
Autor Josip Portada
U Gradskoj vijećnici u Pagu održano je svečano uručenja zahvalnica osobama i institucijama koje su svojim radom promicali kulturu grada Paga, radili na zaštiti sakralnih objekata, doprinijeli promociji grada Paga i dali doprinos u oblasti vatrogastva. Odluku o dodjeli zahvalnica donio je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić na temelju Statuta Grada Paga. U ime gradske uprave na svečanosti su uz gradonačelnika Antu Fabijanića bili zamjenik gradonačelnika Tino Herenda, predsjednik Gradskog vijeća Grada Paga Branimir Paro-Vidolin i pročelnica Upravnog odjela Maja Maračić.
„Okupili smo se ovdje pri kraju kalendarske godine kako bi smo vam uručili zahvalnice za rad u kulturi, za rad na promociji Paga i za pomoć u raznim projektima. To je simbolična zahvala za vaš predan rad i najmanje što vam možemo dati. Ove zahvalnice dodjeljujemo prvi puta, a trudit ćemo se da to postane tradicija i da se na kraju svake godine okupimo i na ovaj način zahvalimo onima koji su to svojim predanim radom zaslužili,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić.
Priznanja u oblasti kulture dobili su Hrvoje Dusper za knjigu „Grad Pag –brend“, klesar Frane Oguić za veliku pomoć u obnovi Starog grada, predsjednica Udruge paških čipkarica Neda Oros, Dušan Herenda i Tino Herenda za organizaciju 1. međunarodnog festivala čipke, novinar i pisac Josip Portada za dugogodišnji predani rad u oblasti kulture, Ljiljana Festini za slikovnice „Kulik i Solinarka“, Ivo Fabijanić za suradnju u izdavanju knjige o Bartolu Kašiću, Ante Kurilić-Vijola i Šime Meštrović Furt za dugogodišnji rad u KUD-u „Družina“, predsjednik Matice Hrvatske, ogranak Pag Jure Maržić za doprinos u izdavačkom radu, klapa „Peružinke“ za promociju Paga pjesmom, klapa „Sol“ za promociju Paga pjesmom i za velike uspjehe na festivalima i klapa „Jargola“ za njegovanje izvorne dalmatinske pjesme.
Za zaštitu sakralnih objekata priznanje je dobio paški župnik don Igor Ikić, za organiziranje likovne kolonije priznanje je dobila Jelica Batić rođ. Paro-Vidolin, a u oblasti vatrogastva priznanje je dobilo Dobrovoljno vatrogasno društvo Pag.
U ime dobitnika priznanja gradonačelniku Anti Fabijaniću zahvalio je Hrvoje Dusper.
„Ova priznanja pokazuju kako u Pagu ima ljudi koji mogu pridonijeti u raznim oblastima, ali to je vrh ledene sante i na ovaj način, davanjem priznanja motivirat će se i drugi koji znaju i mogu doprinijeti promociji grada Paga. Gradonačelnik je rekao kako će se ovakva dodjela priznanja nastaviti i siguran sam kako će se mnogi od nas truditi kako bi smo ih još jednom zaslužili što znači da ćemo raditi na onome na čemu smo radili do sada i što znamo raditi,“ rekao je Hrvoje Dusper.
Nakon podjele priznanja Šime Meštrović Furt i Ante Kurilić Vijola su otpjevali pučke napjeve.
|
- 17:06 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Gradsko vijeće Grada Paga donijelo UPO Proboj
Autor Josip Portada
Subota, 15 Siječanj 2011 11:36
Na području Proboja predviđena je gradnja stambenih, ugostiteljskih i turističkih objekata, predviđene su površine za sportsko- rekreacijsku namjenu, za uređenje javnih zelenih površina, zatim površine za prometne i infrastrukturne sustave kao što su trafostanica, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, za kolne prometnice, pješačke površine, a predviđeno je uređenje luke Proboj i operativne obale uz luku,“ rekao je Krešimir Matas.
Gradsko vijeće grada Paga donijelo je UPU Proboj koje je obrazložio Krešimir Matas, predstavnik tvrtke „Arhitektura i graditeljstvo Matas“ iz Zagreba. Matas je pojasnio kako plan obuhvaća površinu od 22, 7 hektara na kojoj se planira gradnja turističkih i stambenih objekata.
-Na području Proboja predviđena je gradnja stambenih, ugostiteljskih i turističkih objekata, predviđene su površine za sportsko- rekreacijsku namjenu, za uređenje javnih zelenih površina, zatim površine za prometne i infrastrukturne sustave kao što su trafostanica, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, za kolne prometnice, pješačke površine, a predviđeno je uređenje luke Proboj i operativne obale uz luku,“ rekao je Krešimir Matas.
Nakon njegovog izlaganja Zvjezdana Fabijanić, vijećnica SDP-a je rekla kako je nedopustivo raspravljati o UPU-u Proboj, a da vijećnici nisu dobili sve materijale.
-Pitam se dokle ćete se igrati s nama na ovaj način. U materijalima nismo dobili grafički prikaz plana nego samo tekstualni, a bez grafičkog dijela plana nismo se mogli pripremiti za meritornu raspravu o ovako važnom planu, rekla je Zvjezdana Fabijanić.
Gradonačelnik Paga Ante Fabijanić je odgovorio kako je grafički dio UPU-a Proboj pedeset dana bio izložen u Gradskoj vijećnici i kako ga je svatko mogao vidjeti.
Pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje grada Paga Antonela Zrilić je rekla kako se donošenje UPU-a Proboj priprema već devet mjeseci.
-Plan je dva puta bio na javnoj raspravi i dobivene su sve suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i zbog toga smatramo kako se plan može usvojiti, rekla je Antonela Zrilić.
Zvjezdana Fabijanić je navela kako postoje problemi s Prostornim planom Grada Paga koji se mora uskladiti sa zakonom te kako i dio UPU-a Proboj nije obuhvaćen Prostornim planom. Gradonačelnik Fabijanić je naveo kako bi bio sretan da se, uz UPU Proboj, može donijeti prostorno planska dokumentacija za sva područja grada Paga.
-Prigovarate kako se ne radi dovoljno, a onda ste protiv planova i svih projekata i bit ćete protiv plana za grad Pag i za sve ostalo. Bez prostorno planske dokumentacije Pag se ne može razvijati i zbog toga je ovo prvi korak u donošenju svih planova,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić.
Naselje Proboj nalazi se na središnjem dijelu otoka i ima izlaz na otvoreno more. Prostornim planom Grada Paga u blizini Proboja je predviđena gradnja nekoliko velikih turističkih zona.
|
- 17:00 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Općinsko vijeće Općine Povljana donijelo proračun za 2011. godinu
Autor Josip Portada
Općinsko vijeće Povljane prihvatilo je prijedlog proračuna za 2011. godinu u visini od 5. 228. 000 kuna što je za oko dva milijuna kuna manje od ovogodišnjeg proračuna. Predsjednik Općinskog vijeća Petar Tičić je bio protiv usvajanja proračuna i predložio je donošenje odluke o privremenom financiranju, no njegov prijedlog nije prihvaćen. Vijećnik Miljenko Pogorilić je predložio da se 30 posto proračuna namijeni za plaćanje općinskih dugova i taj je prijedlog prihvaćen. Za vraćanje dugova osigurano je 1. 500. 000 kuna, a ukoliko se proračun ispuni više od planiranog i iznos za vraćanje dugova će se povećavati. Na sjednici se raspravljalo i o gubicima koje ima općinski proračun zbog loše naplate komunalnih potraživanja od vikendaša.
-Naplata komunalnih potraživanja od vikendaša je vrlo slaba, a prema izvješću Komunalnog društva gubici vode su ljeti iznosili sedamdeset i dva posto, a prema novom izvješću iznose od pedeset do šezdeset posto i to je nedopustivo jer ti gubici nastaju zbog toga što su se mnogi vikendaši ilegalno priključili na vodovodnu infrastrukturu, rekao je Tičić.
Općinsko vijeće Povljane je raspravljalo i o dopisu što ga je uputila tvrtka „Thermae Adriaticae“ koja je kupila zemljište na predjelu Bas za gradnju turističkih sadržaja.
Tičić je podsjetio kako je tvrtka „Thermae Adriaticae“ 2004. godine od Općine Povljana za 9, 8 milijuna kuna kupila 30 hektara zemljišta na predjelu bas Bas, no gradnja nije počela. Na sjednici Općinskog vijeća Povljane od 28. rujna ove godine donesena je odluka o pokretanju sudskog postupka protiv „Thermae Adriaticae“ za naknadu štete u visini od dva milijuna eura.
-Oni predlažu održavanje sastanka na kojem bi raspravili o problemima, ali smatram kako bi najprije trebali platiti dva milijuna eura koliko nam po ugovoru duguju jer nisu na vrijeme započeli s gradnjom, a tek onda možemo razgovarati o svemu ostalom. Teško je danas pronaći investitore pogotovo za veliki projekt kakvog oni planiraju raditi na Basu, ali ako ne mogu pronaći investitore, onda neka to kažu i neka odustanu od projekta, rekao je Tičić.
Sastanak članova Općinskog vijeća Povljane i predstavnika tvrtke „Thermae Adriaticae“ trebao bi se održati sredinom siječnja iduće godine.
|
- 16:56 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Na otoku Pagu počela sezona janjenja
Autor Josip Portada
28 Prosinac 2010 11:10
Na Pagu je počela sezona janjenja i do Nove godine na tržište će se isporučiti oko dvanaest tona, a do kraja travnja, do kada traje sezona janjenja, proizvest će se oko 250 tona paške janjetine. Broj ovaca na otoku, pa tako i količina proizvedene janjetine posljednjih se godina stalno povećava. U radu „Sezonalnost pripusta i janjenja/jarenja u Hrvatskoj“ kojeg su izradili Velimir Sušić, Boro Mioč, Vesna Pavić i Zdravko Barać broj janjadi na Pagu 2004. godine označen je indeksom 80, dok je 2007. godine označen indeksom 220, što znači da se u samo tri godine proizvodnja janjetine povećala gotovo tri puta. Sučić, Mioč, Pavić i Barač navode kako prosječna masa janjadi u prosincu iznosi oko 3, 5 kilograma, u siječnju 3, a u veljači oko 2, 5 kilograma. Janjenje je na Pagu nekada trajalo od prosinca do lipnja, međutim, prema iznesenim podacima, od 2007. godine sezona janjenja je skraćena i traje od prosinca do travnja. Paška janjetina se u mesnicama prodaje po cijeni od 85 do 95, a ako se nabavlja po sistemu žive vage, cijena je od 50 do 70 kuna po kilogramu. U restoranima se paška janjetina prodaje po cijeni od 180 do 220 kuna po kilogramu. Najveći proizvođač paške janjetine je „Paška sirana“ koja ima osnovno stado od 3000 ovaca i do Nove godine tržištu će isporučiti oko dvije tisuće janjadi. Kako je janjetina vrlo tražena, često se postavlja pitanje zbog čega se na Pagu ne uzgajaju ovce veće tjelesne mase kako bi se na taj način povećala proizvodnja janjetine. Neki ovčari su pokušali povećati proizvodnju janjetine i mlijeka i na otok su donijeli pasmine ovaca koje imaju znatno veću tjelesnu masu od paške ovce. Međutim, takve se ovce nisu uspjele prilagoditi otočnim prilikama. Kako navodi Damir Matejaš, dipl. inž. agr. paška ovca ima karakteristike koje joj omogućavaju opstanak na kamenjaru na kojem je malo trave za ispašu. Prije svega, paška ovca je mala i njena tjelesna masa je od 35 do 40 kilograma. Zbog male tjelesne mase, paškoj ovci treba manje hrane nego ovcama s velikom tjelesnom masom, a u potrazi za hranom lakše se kreće po brdskom kamenjaru. Matejaš navodi kako je plodnost paške ovce manja nego kod drugih pasmina i iznosi 110 posto, a u manjim stadima, gdje postoji mogućnost prihrane pripusta, plodnost je do 120 posto. Od paške ovce se, dakle, ne može dobiti puno mesa, niti previše novih grla, ali ono što se dobije je vrlo traženo. No, paška janjetina je zapravo popratni proizvod u procesu pravljenja paškog sira.
„Paška ovca se uzgaja zbog proizvodnje mlijeka za izradu kvalitetnog paškog sira, odnosno muze se oko sedamdeset posto ovaca. U stadima za proizvodnju mlijeka provodi se planski pripust. Ovnovi se puštaju u stado s ovcama u kolovozu da bi janjenje započelo krajem prosinca, a da većina janjenja bude u siječnju. Nakon što počne janjenje ovnovi se isključuju iz stada, a janjad se odbija u dobi od četiri do pet tjedana,“ navodi Damir Matejaš.
Janjad se rano odvaja kako bi se ovce mogle musti, a u 150 do 180 dana laktacije ovce daju 80 do 130 litara mlijeka što je sirovina za proizvodnju paškog sira. No, u paškom ovčarstvu se posljednjih godina događaju velike promjene. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije na Pagu je registrirano 550 ovčara, a više od stotinu ih se više ne bavi mužnjom nego samo proizvodnjom paške janjetine.
|
- 16:50 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Gradsko vijeće Grada Paga donijelo je proračun za 2011. godinu
Autor Josip Portada
27 Prosinac 2010 11:07
Gradsko vijeće Grada Paga je s devet glasova za i tri protiv donijelo proračun za 2011. godinu u visini od 39. 337. 000 kuna. Za proračun su glasovali vijećnici vladajuće koalicije koju čine HSP, HSLS, HDZ, HSS, HNS i nezavisni vijećnik, a protiv su bili oporbeni SDP i PSP.
Gradsko vijeće Paga je s devet glasova za i tri protiv donijelo proračun za 2011. godinu u visini od 39. 337. 000 kuna. Za proračun su glasovali vijećnici vladajuće koalicije koju čine HSP, HSLS, HDZ, HSS, HNS i nezavisni vijećnik, a protiv su bili oporbeni SDP i PSP. Gradonačelnik Paga Ante Fabijanić (HSP) je rekao kako je proračun realan i ostvariv premda su gospodarske prilike teške. Josip Tičić je u ime Kluba vijećnika SDP-a podnio amandman na proračun kojim se traži povećanje sredstava za školstvo u visini od 747. 000 kuna i 40. 000 kuna za početak izgradnje lungo mare na Vodicama.
-Predloženi proračun ne smatramo realnim, jer bi realan proračun trebao iznositi najviše dvadeset milijuna kuna i zbog toga ćemo glasovati protiv, a amandman podnosimo kako bi se povećala sredstva za ono što smatramo neophodnim, a to je plaćanje školskog psihologa i sufinanciranje produženog boravka učenika u školi. O lungo mare govorimo svake godine i smatramo kako bi trebalo početi raditi na tom projektu, rekao je Tičić.
Gradonačelnik Fabijanić je naveo kako nema razloga prihvaćati amandman SDP-a jer su za namjene koje se u njemu navode proračunom već osigurana sredstva. Predsjednik Vijeća Branimir Paro- Vidolin (HDZ) je stavio amandman na glasovanje i protiv je bilo osam vijećnika tako da nije prihvaćen. Gradsko vijeće je s osam glasova za i pet protiv prihvatilo Drugu izmjenu i dopunu proračuna za 2010. godinu prema kojoj je proračun od 34. 475. 500 kuna smanjen na 27. 068. 000 kuna. Igor Karavanić (PSP) je naveo kako bi se trebali prestati donositi nerealni proračuni koji su projekcija želja.
-Kada se donosi nerealan proračun stječe se dojam kako imamo dovoljno sredstava za sve, a tek kasnije, kada dobijemo izvješće o izvršenju proračuna vidimo kako se proračun nije ostvario onako kako se planiralo. Mi smo glasovali za proračun za ovu godinu i tako smo dali povjerenje gradonačelniku i gradskoj vlasti, ali sada vidimo da proračun nije ostvaren kako je bilo planirano, a nema ni obrazloženja zbog čega su neke stavke ispunjene, a neke nisu, rekao je Karavanić.
Zdenko Oštrić (PSP) je rekao kako se nije poštivala Odluka o izvršenju proračuna za 2010. godinu.
-Gradsko vijeće je donijelo odluku o izvršenju proračuna, ali prema izvješću o izvršenju proračuna i prema predloženoj izmjeni i dopuni ne vidimo iz kojeg su razloga neke stavke ispunjene sto posto i više, a neke nisu i tako imamo izvršenje proračuna sa stotinu pedeset nula, a nemamo nikakvo obrazloženje koje bi trebali imati u skladu s Odlukom o izvršenju proračuna. Pitam se jesmo li realizirali ono što smo očekivali. Moramo više razmišljati o budućnosti i rješavati komunalne probleme na području Vodica, Bašace, treba riješiti problem s hotelom Bellevue i s magazinima soli. Stalno se nešto govori kako će se napraviti i kako postoje planovi, ali se ne radi. Treba pronaći način kako bi se možda i kroz javnoprivatno partnerstvo nešto napravilo. Nemamo ni dovoljno informacija o radu gradske uprave i na ulici doznajemo na primjer da je grad u dugovima, rekao je Oštrić.
Borko Oguić (HNS) je uzvratio kako je provođenje odluke o izvršenju proračuna određeno zakonom, a ne željama bilo koga u gradskoj vlasti.
-Ovdje bi neki željeli biti gradonačelnici, a to nije moguće. U zakonu stoji kako su proračunska sredstva prije svega namijenjena za rad gradske uprave, a ono što preostane raspodjeljuje gradonačelnik u skladu sa svojim ovlaštenjima i procjenjuje prioritete, rekao je Oguić.
Gradonačelnik Fabijanić je odbacio navod Zdenka Oštrića kako se u Pagu ništa ne radi.
-Radi se i na Vodicama i na Bašaci, kao i na ostalim dijelovima grada, a radimo i na rješavanju problema s hotelom Bellevue. U Pagu se radi više nego ikada prije i napravilo se dosta, a vjerujem kako će se iduće godine ostvariti neki veći projekti u turizmu i tako će se otvoriti nova radna mjesta, rekao je gradonačelnik Fabijanić.
|
- 16:48 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Postavljanjem bora na pijaci Pag i službeno ušao u blagdansko raspoloženje
Nakon višednevnog čekanja i rasprave hoće li ga biti ili ne, u Pag je iz Like stigao 12 metra visok bor. Nakon višesatnog napornog rada djelatnici gradske tvrtke „Pag II“ su ga uspjeli ugurati u za to predviđenu rupu i podići uspravno. Kako bi taj osjetljiv posao bio što bolje napravljen korištena je i mehanička ruka. Dok je mehanička ruka radila svoje, s druge strane konopa bio je svezan jedan djelatnik „Paga II“, zbog ravnoteže. Bilo je, kako su nam ekskluzivno potvrdili neki od radnika, vrlo naporno, ali se ipak nekako uspjelo. Nakon uguravanja, ispravljanja i učvršćivanja, bor se počelo i ukrašavati i tako je Pag i službeno ušao u blagdansko raspoloženje. Bor nije postavljen u izvornoj veličini od 12 metara jer ga se moralo rezati dva metra i sada je visok deset metara.
|
- 16:43 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Učenici osnovne škole Juraj Dalmatinac održali su u domu kulture Božićnu predstavu
Autor Josip Portada
Učenici Osnovne škole Jurja Dalmatinca iz Paga održali su u Domu kulture prigodnu Božićnu predstavu na kojoj su pokazali umijeće u pjevanju, plesu i glumi. Na predstavi su bili ravnateljica osnovne škole Željka Zubović, učitelji i učiteljice, roditelji, prijatelji učenika koji su nastupali i svi su s oduševljenjem pratili svaki dio predstave. Program je vodila učenica osmog razreda Karla Rumora koja je pojedine točke najavljivala pomičući sat koji je za tu večer bio čaroban i pomicao se do posljednjeg sata godine, a pri svakom pomicanju označavao je neki od blagdana u prosincu. Predstava je počela nastupom dječjeg zbora „Vijolice“ , a nakon toga su nastupili mali recitatori. Članovi dramske sekcije koju vodi učiteljica Antonija Škoda odigrali su duhovit i poučan igrokaz o dvojici živahnih dječaka koji žele postati poput trećeg koji je, zbog dobrog ponašanja, zaslužio poklone. Nakon igrokaza, pozornicu su ukrasili lepršavi kostimi i veseli ples polaznica ritmike koju vodi Kristina Vukić. Polaznice ritmike su se podijelile u tri skupine, mlađu, srednju i stariju. Najmlađa i srednja skupina otplesale su balet, a starija skupina je plesala u ritmu Lady Gage. U Zavičajnoj sekciji, koju vodi učiteljica Rajka Vidolin njeguje se paški dijalekt i stari običaji Paga od kojih su neki gotovo zaboravljeni. Kako bi pokazali kako se nekada u Pagu darivalo djecu učenici iz Zavičajne sekcije su odigrali dozivanje Svete Lucije koja se u Pagu tradicionalno obilježava kao darivateljica djece. Na paškom dijalektu učenici su molili Svetu Luciju, a u tome im je, starom i već zaboravljenom molitvom, pomagala i baka. Dozvali su Svetu Luciju i dobili poklone. Na kraju predstave je nastupio školski zbor pod vodstvom učiteljice Milke Maržić. Učenici petog razreda su pred ulazom u Dom kulture prodavali čestitke, ukrase i razne male poklone koje su sami izradili.
|
- 16:24 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Sredinu prosinca obilježile niske temperature i led
Autor Josip Portada
U Južnoj vali, na površini kanala iz kojeg se pune bazeni soli napravio se ledeni pokrov u duljini od 2, 7 km, širok oko četrdeset metara. Takav ledeni pokrov do sada na Pagu nije zabilježen, barem ne u službenoj dokumentaciji paške meteorološke postaje.
Nakon dugog razdoblja obilnih kiša i za prosinac natprosječno visokih temperatura zraka, Pag je zahvatio val hladnoće kakav nije zabilježen u posljednjih tridesetak godina. Tri dana noćne temperature zraka kreću se od minus 3 na zapadnom do minus 8 stupnjeva na sjevernom i središnjem dijelu otoka, a dnevne se ne podižu iznad tri stupnja. Zaledilo se more na području Lokunje , ali to nije osobito iznenađenje jer se more na Lokunji zaledi uvijek kada puše bura, a temperatura padne ispod nule. No, u Južnoj vali, na površini kanala iz kojeg se pune bazeni soli napravio se ledeni pokrov u duljini od 2, 7 km, širok oko četrdeset metara. Takav ledeni pokrov do sada na Pagu nije zabilježen, barem ne u službenoj dokumentaciji paške meteorološke postaje. Goleme količine leda sa zanimanjem su u četvrtak promatrali ovčari koji su odlazili do svojih stada i lovci, među kojima je bilo i stranaca.
„Kada je jaka bura, a temperatura ispod nule na kamenu uz more se često pojavi led, ali ovako zaleđeno more nisam nikada vidio,“ rekao je jedan ovčar.
Na sjevernom dijelu otoka, na predjelu Ledenik zaleđena je velika brdska lokva koja je pojilište za ovce. Led se nakupio na makadamskoj cesti Pag-Košljun na predjelu Zamet. Na tom su području zaleđeni i dijelovi mnogih pašnjaka. Najhrabriji su uz zaleđeno more tražili ribe, lignje i sipe koje, za velikih hladnoća, bura izbaci na plažu. Lovci na smrznutu ribu nisu htjeli reći kakav je bio ulov, ali neki tvrde kako se na zapadnom dijelu Paške uvale, kod Dubrave, moglo naći smrznutih riba, lignji i sipa. Niske temperature zraka i neobično velike količine leda obilježile su sredinu ovogodišnji prosinca na Pagu.
|
- 16:21 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Domjenak SDP-a Grada Paga u konobi "Roko"
Autor Josip Portada
U konobi „Roko“ održan je predblagdanski domjenak za članove SDP-a Grada Paga na kojeg su bili pozvani i novinari i tom je prigodom Dario Grašo, predsjednik GO SDP-a Paga iznio ciljeve programa stranke. Naveo je kako SDP želi pobijediti na sljedećim lokalnim izborima, a na parlamentarnima osvojiti najmanje 45 % glasova. Cilj je i povećanje broja članova SDP-a i povećanje broja aktivnih članova u svim oblicima djelovanja gradske organizacije.
„SDP Paga mora u narednom periodu preuzeti svoj dio odgovornosti za daljnji materijalni, društveni, politički, kulturni, sportski i svaki drugi razvitak Paga, a samo jaki SDP znači i prosperitet Grada Paga u svakom pogledu,“ rekao je Dario Grašo. „Mi imamo kvalitetne ljude te naše međusobno prijateljstvo, povjerenje i iskrenost, pošten, transparentan, stručan i predan rad, garancija su za svijetlu budućnost paškog SDP-a.“
Govoreći o radu SDP-a u proteklih nekoliko mjeseci Grašo je naveo kako su provedeni unutarstranački neposredni izbore za predsjednika ŽO i GO te su održane izborna konvencija na kojoj je izabrana potpredsjednica GO i Gradski odbor i tematska sjednica s temom Kanal Pag-Košljun. Gradski odbor se sastao deset puta . Na sastancima Gradskog odbora i u radu Gradskog vijeća SDP je raspravljao i o aktualnoj problematici Grada Paga.
„Kod prve izmjene i dopune proračuna koji je smanjen sa 46,845 na 34,475 milijuna kuna i polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna, a ostvarenje je bilo 17%, odnosno 11, 6 milijuna prihoda od čega su prenesena 3, 3 milijuna iz prošle godine, ukazivali smo da neplanski raste potrošnja te su rashodi puno veći od prihoda, a po pojedinim stavkama su već bile probijene predviđene vrijednosti, kao na primjer u reprezentaciji,“ rekao je Grašo.
Kod izmjena Odluke o naknadi za razvoj javne vodoopskrbe i odvodnje, financiranje održavanja i gradnje objekata komunalne infrastrukture SDP je, rekao je Grašo, ukazivao da se ubrana sredstva od cijene vode koje ubire Komunalno društvo za razvoj treba trošiti namjenski za gradnju novih vodosprema i vodovoda, te nove kanalizacijske mreže, kako je i bilo predviđeno u trenutku donošenja Odluka, a ne za isplatu anuiteta za već izgrađenu kanalizaciju, za koju sada fali novca u gradskom proračunu zbog mnogih divljih investicija.
„Pitali smo gradonačelnika što je s projektom izgradnje nove srednje škole, što je s Domom zdravlja, tražili smo informaciju što je s obnovom Općinskog suda itd.,“ rekao je Grašo.
Na županijskom planu članovi SDP-a Paga su sudjelovali u radu Županijskog odbora, Predsjedništva ŽO, koordinaciji predsjednika gradskih organizacija, županijskoj skupštini i u dvije akcije koje je organizirala ŽO SDP-a, a to su sakupljanje humanitarne pomoći za socijalno ugrožene obitelji u Gračacu i branje maslina na Dugom otoku.
„Kao i do ovih godina uspješno smo organizirali proslavu 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada te uz tradicionalni fažol u veseloj i opuštenoj atmosferi na simboličan način i porukama u medijima ukazali na probleme u zaštiti radničkih prava,“ rekao je Grašo.
U organizaciji ŽO članovi SDP-a Paga su sudjelovali na seminaru „Obuka za članove vijeća“ u trajanju od dva dana kojem su prisustvovali Andrea Tičić i Nikola Maržić. Članovi SDP-a Paga su bili prisutni na osnivanju Općinske organizacije u Sv. Filip i Jakovu, sudjelovali su kao delegati i gosti na 5. tematsko-izvještajnoj sjednici SDP Hrvatske u Zagrebu na kojoj je najavljena nova izborna koalicija između SDP, HNS, IDS i HSU za zajednički izlazak na slijedeće parlamentarne izbore . Predstavljen je gospodarski program, energetska politika, vizija decentralizacija zemlje. Izabrani su i novi predsjednici foruma, Forum žena je izabrao za predsjednicu Ivanku Fabijanić, Forum seniora Željka Vrankovića . Godinu prije je za predsjednica Foruma mladih izabrana Maja Šojat.
„Bilo je dosta aktivnosti za ovih nekoliko prvih mjeseci,“ rekao je Grašo. „Pred nama je još puno posla i tek smo na početku onoga što smo dali sebi u zadatak da moramo učiniti u narednom razdoblju. Mišljenja sam da smo dobro krenuli, međutim očekujem još više angažmana, inicijativa i sudjelovanja u akcijama ili raspravama na gradskom odboru SDP-a. Pogotovo se to odnosi na mlade članove kojima, što je i razumljivo, još fali iskustva i hrabrosti. Mi smo tu da ih podržimo, ohrabrimo i savjetujemo jer su oni glavna snaga današnjeg paškog SDP-a.“
|
- 16:17 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Izvještajna konvencija SDP-a: Nešto je trulo u Projektu kanal Pag-Košljun
Autor Josip Portada
Subota, 15 Siječanj 2011 10:06
Pedesetak članova SDP-a Paga sudjelovalo je na redovnoj godišnjoj izvještajnoj konvenciji SDP-a na kojoj su bili nazočni i gosti, dr. Renata Sabljar-Dračevac, predsjednica Županijske organizacije SDP-a Zadarske županije, Tihomir Vranov i Jadran Perinić, članovi Savjeta za medije SDP-a i Antun Novoselović, koordinator Južnog sektora 9. izborne jedinice. Na konvenciji su primljene tri nove članice, Silvija Sabalić, Smilja Sabalić i Sandra Gligora.
Dario Grašo, predsjednik GO SDP-a Grada Paga podnio je Izvještaj o radu navodeći kako je najviše vremena SDP posvetio problematici Kanala Pag-Košljun.
-Zaključak konvencije Gradske organizacije SDP-a je da se Odluka o izradi UPU kanal Pag-Košljun stavi izvan snage te slijedom toga da se i ukine Ugovor o financiranju građevinskog zemljišta koji je potpisan s tvrtkom Moreuz radi financiranja uređenja građevinskog zemljišta, financiranja UPU kanal Pag-Košljun te izrade studije utjecanja na okoliš. To nismo uspjeli sprovesti usprkos svim našim nastojanjima, usprkos činjenici da navedena odluka nema uporišta ni u Prostornom planu Županije niti Grada Paga te da je objavljena Odluka u suprotnosti s Odlukom koja je bila u materijalima pri donošenju na Gradskom vijeću, a u Mišljenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kaže se da navedenu Odluku treba staviti izvan snage zbog suprotnosti s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Sve to nije bilo dovoljno da Gradsko vijeće stavi izvan snage Odluku o izradi UPU-a kanal Pag-Košljun, nego nas je gradonačelnik optužio da lažemo i falsificiramo dokumente, rekao je Grašo.
Grašo je naveo kako će konačnu odluku o kanalu donijeti inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
-U prilog našim tvrdnjama da se od početka radi o mutnim poslovima govori i nedavna objava ročišta za prodaju zemljišta u vlasništvu tvrtke Moreuz u ovršnom postupku kojeg je pokrenula Porezna uprava jer navedena firma, koja je i inicijator gradnje kanala, nije platila porez za kupljeno zemljište u iznosu od oko dva milijuna kuna, rekao je Grašo.
Grašo je naveo kako je stav SDP-a o kanalu doveo do promjena u vladajućoj koaliciji u kojoj je bio i SDP.
-Nakon što smo u medije iznijeli stavove o kanalu, HSP je kao vodeća stranka u vladajućoj koaliciji pokrenuo razgovore s HDZ-om te ostalim partnerima oko stvaranja nove koalicije u Gradskom vijeću. To se dogodilo u trenutku kada smo kao dio vladajuće koalicije vodili važne projekte kao što je 1. međunarodni festival paške čipke, završetak obnove Kneževog dvora, obnovu ukupne unutarnje stolarije u Osnovnoj školi, a u razgovorima s gradonačelnikom sam pokušavao postići bolju i kvalitetniju suradnju. HSP nas je jednostavno istjerao iz vladajuće koalicije HSP-HSLS-HSS-HNS-Nezavisni vijećnik, a nakon našeg izlaska uslijedilo je puno loših poteza gradske uprave, rekao je Grašo.
Grašo je naveo kako je čistkom svih članova oporbe iz radnih tijela Gradskog vijeća dotaknuto dno demokracije.
-Takva odluka je u suprotnosti sa Statutom Grada Paga koji kaže da sastav radnih tijela treba biti približno razmjeran postotku ostvarenih mandata, rekao je Grašo.
Izlaskom iz vladajuće koalicije, naveo je Grašo, pojavila se potreba za osnaženjem oporbe i zbog toga je SDP zajedno s Paškom strankom i nekim vijećnicima koji su objavili svoju nezavisnost od dosadašnje koalicije, pokrenuo formiranje oporbenog bloka.
|
- 15:46 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Umirovljeni pomorac Bernardo Maričević: Vidio sam tragediju tankera "Petar Zoranić"
Autor Josip Portada
Petak, 14 Siječanj 2011 09:07
Umirovljeni pomorac iz Paga Bernardo Maričević, rođen 1934. godine, svjedok je posljedica teške tragedije što ju je prije pedeset godina doživio tanker „Petar Zoranić“. Kada je imao četrnaest godina Bernardo Maričević se s roditeljima preselio u Rijeku, a 1957. godine se zaposlio kao pomorac u „Jadroliniji“. Plovio je na dvadeset i sedam različitih brodova po Mediteranu, sjevernoj Europi, a najdalje je polovio do Kube. Nakon "Jadrolinije" radio je u „Jugotankeru“. Na tanker „Lendova“, dugačak 150 metara, ukrcao se u Zadru 20. prosinca 1960. godine, šest dana nakon što se tanker „Petar Zoranić“ sudario i zapalio i upravo je s „Lendove“ vidio posljedice tragičnog sudara grčkog tankera nosivosti 32. 000 tona i „Petra Zoranića“ nosivosti 25. 000 tona.
-Iz Zadra smo krenuli prema Novorusisku u tadašnjoj Rusiji. To je danas Ukrajina. Kapetan broda je bio Pažanin, pokojni Josip Usmiani. Kada smo došli do gorućeg „Petra Zoranića“ zaustavili smo se kilometar od njega i bacili smo vijence u more. Nakon što smo ukrcali naftu u Novorusisku krenuli smo u Ankonu . Kada smo išli prema Rusiji nismo imali fotoaparate, ali smo ih kupili u Rusiji i tako sam na povratku prema Ankoni mogao prvi put slikati gorućeg „Petra Zoranića“.
Tanker „Petar Zoranić je gorio pedeset tri dana i Maričević je pored dva unesrećena tankera prošao pet puta. Sjeća se pojedinosti velike tragedije.
Sudar se dogodio u dva sata poslije ponoći 14. prosinca 1960. godine kada je grčki tanker udario u bok našeg tankera „Petar Zoranić“. Bilo je to u Bosporu, a na „Petru Zoraniću“ je bilo četrdeset i dvoje ljudi, od toga dva pilota i dva carinika, kaže Bernardo Maričević.
„Petar Zoranić“ se vraćao iz Tuapsa, ruske luke na Crnom moru i plovio je prema Zapadnoj Njemačkoj.
-Brod jer bio pun nafte, a nažalost i benzina. Plovili su lijevom stranom Bospora i u sudaru su oba tankera nastradala. Bila je to strašna tragedija, strašno je bilo vidjeti posljedice tog sudara. Na grčkom brodu je bilo dvadeset i sedmero, a na „Petru Zoraniću“ dvadeset i jedan mrtav pomorac. Dvadeset i jedan čovjek je preživio zbog dobre procjene. Mornari koji su se bacili u more na azijsku stranu, jedva dvije stotine metara od Istanbula su izgorjeli jer je vjetar nosio vatru na tu stranu. Oni koji su se bacili na europsku stranu koja je bila suprotna od bliže obale su se uspjeli spasiti. Ta strana nije gorjela, mornari su imali pojaseve za spašavanje i doplivali su do obale gdje su ih ljudi poveli do bolnice, navodi Maričević.
„Jugotanker“ je, kaže Maričević, za uništeni tanker „Petar Zoranić“ od Loyd osiguranja kao odštetu dobio tri broda, „Idriu“, „Zletovo“ i još jedan, ali ljudske živote ništa nije moglo nadomjestiti. Maričević kaže kako je život pomoraca bio težak, dugo se plovilo, a posjete obitelji bile su rijetke.
„Rute su tada bile dugačke, po godinu dana nisam vidio svoju obitelj. Jednom, dok je moja kći koja sada ima pedeset i tri godine, bila mala došle su mi ona i žena u posjetu. Kći me pitala: „Barba, što si mi kupio?“ Tako me dugo nije vidjela da nije znala da sam joj tata. Eto, tako je bilo. Od velike tragedije „Petra Zoranića“ prošlo je puno godina, ali još se svega dobro sjećam jer se takva velika i strašna tragedija nikada ne zaboravlja.“
|
- 02:27 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
2010.-GODINA OPASNOG ŽIVLJENJA
Autor Josip Portada
Petak, 14 Siječanj 2011 09:55
Prošla godina za paške obrtnike bila je jedna od najtežih u posljednjih dvadeset godina, a procjenjuje se kako bi mnogi obrtnici, ne promijenili li se nešto na bolje, ove godine mogli odustati od posla i potražiti sigurno zaposlenje, dok neki planiraju odlazak. Mnogi ugostitelji i trgovci navode kako su prošle godine, u odnosu na onu prethodnu, ostvarili samo 30 posto prometa. Svakovrsna davanja i porezi su ostali isti ili su se povećala tako da se mnogi nalaze u nezavidnoj položaju. „Čekamo ljeto, ali ako još jedna sezona bude loša, trebat će razmišljati o nekim promjenama,“ kažu obrtnici. Prema službenim podacima ove je godine u Pagu zatvoreno samo desetak obrta, međutim, stanje je puno gore što potvrđuje i Andreja Bukša, predsjednik Udruženja obrtnika Grada Paga. Bukša navodi kako službeni podaci ne prikazuju pravo stanje stvari. Mnogi obrtnici rade fiktivno, odnosno imaju otvorene obrte, ali ne rade i čekaju proljeće i ljeto. Najteže stanje je u građevinarstvu i ugostiteljstvu. Prvi puta nakon više od četrdeset godina u Pagu nije otvoreno niti jedno veće gradilište, a građevinari su imali posla samo na adaptaciji nekoliko kuća. Investitori masovno odlaze iz Paga jer ne mogu dobiti građevinsku dozvolu. Zbog toga je posve nestalo tržište nekretnina i od sedamnaest agencija koliko ih je koncem prošle godine radilo u Pagu ostala je samo jedna. Broj od dvije stotine objekata, koliko ih se godišnje gradilo u Pagu, danas je za građevinare znanstvena fantastika. Gdje nema gradnje nema ni radnika, a Andreja Bukša smatra kako se to odrazilo na rad ugostitelja.
„U Pagu se nekada dosta gradilo i bilo je radnika koji su imali organiziranu marendu ili ručak u nekom od restorana, a nakon posla su odlazili u kafiće tako da je i preko zime bilo prometa, ne onako kako u proljeće ili na ljeto, ali su od toga ugostitelji ipak mogli plaćati osnovne obaveze i nešto zaraditi. Međutim, u Pagu je sve stalo, nema gradnje, a zbog toga nema ni radnika i to se jako osjeti u ugostiteljstvu jer je promet vrlo slab i većina ugostitelja jedva preživljava,“ kaže Andreja Bukša.
Težak položaj obrtnika mogao bi se odraziti i na stanje u cijelom Pagu jer obrtnici zapošljavaju najveći broj radnika.
„U Pagu ima oko dvije stotine osamdeset obrtnika i većina zapošljava jednog, dva ili više radnika i nije teško izračunati kako je ukupan broj radnika zaposlen u obrtništvu dakle veći od broja radnika zaposlenih u velikim tvrtkama,“ kaže Bukša.
Obrtnici svakog mjeseca moraju osigurati plaću za radnike, ali i dovoljno novaca za plaćanje svih obaveza za sebe, posebno za mirovinsko i socijalno koje mnogi plaćaju i za članove obitelji. Među obrtnicima je malo optimizma i mnogi smatraju kako se ove godine ništa neće ozbiljnije promijeniti. Jedan poznati paški ugostitelj kaže kako se teška situacija neće moći dugo izdržati.
„Obrtnik sam više od trideset godina, i sada sam prvi puta morao iskoristiti dio od nevelike ušteđevine za pokrivanje troškova rada. Uvijek je bilo barem nešto prometa i snalazili smo se, ali sada mnogi izvlače posljednji novac iz crnih fondova, a neki nemaju ni to, a na taj se način ne može još dugo raditi,“ kaže paški obrtnik koji je želio ostati anoniman.
Njegove riječi najbolje opisuju ono što se događa u obrtništvu u Pagu. Obrtnici su pritisnuti golemim davanjima i slabim prometom i mnogi ne vide drugi izlaz osim zatvaranja obrta, što su do sada uporno izbjegavali nadajući se promjenama na bolje.
|
- 02:07 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
HDZ JE NOVI ČLAN VLADAJUĆE KOALICIJE- BRANIMIR PARO-VIDOLIN KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJEĆA
Autor Josip Portada
Petak, 07 Siječanj 2011 13:42
Danas je, točno u podne, u sjedištu gradske uprave Grada Paga potpisan sporazum o suradnji između vladajuće koalicije i HDZ-a. Gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić, koji je i predsjednik paškog HSP-a, rekao je kako se pregovaralo s HDZ-om te je postignut dogovor oko političke suradnje.
„Nakon izlaska SDP-a i ulaska HDZ-a u vladajućoj koaliciji drugo se nije promijenilo, odnosno svi drugi koalicijski partneri su isti,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić.
Fabijanić je rekao kako su pregovori s HDZ-om počeli nakon što SDP nije radio u skladu s načelima koalicijske suradnje.
„SDP u Gradskom vijeću ima dva vijećnika, ali su zapravo imali jednog, jer se drugi ponašao kao oporba i mi smo željeli riješiti taj problem, ali bez uspjeha i zbog toga je došlo do razilaženja i do pregovora s HDZ-om,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić.
Diogen Šuljić, predsjednik GO HDZ-a Grada Paga je rekao kako je nakon nekoliko tjedana pregovora postignut dogovor na temelju kojeg je potpisan koalicijski sporazum.
„Odluka o pristupanju koaliciji je donesene na razini stranke u skladu sa statutom HDZ-a i prema postignutom dogovoru HDZ će imati predsjednika Gradskog vijeća,“ rekao je Šuljić. „HDZ u Gradskom vijeću ima tri vijećnika, dakle, drugi smo po broju vijećnika i ovakvo sudjelovanje u vlasti smatramo prihvatljivim, a naša je želja sudjelovanjem u vlasti ostvariti i neke naše programe “
Na pitanje hoće li HDZ sudjelovati i u radu Kolegija gradonačelnika, Šuljić je rekao kako o tome odlučuje gradonačelnik. Na isto pitanje gradonačelnik Fabijanić je odgovorio kako će doći do promjena u sastavu Kolegija gradonačelnika.
„Nakon potpisivanja koalicijskog sporazuma s HDZ-om podrazumijeva se da članovi SDP-a koji su sudjelovali u radu Kolegija daju ostavke,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. „Sigurno je kako će članovi HDZ-a imati ulogu i u tom dijelu obnašanja vlasti, ali za sada nismo razgovarali o imenima.“
Zamjenik gradonačelnika Tino Herenda je rekao kako bi sve stranke u Gradskom vijeku trebale surađivati.
„Mi pozivamo sve stranke u Gradskom vijeću na zajedničku suradnju, dakle i one stranke koje nisu u vladajućoj koaliciji kako bi smo lakše rješavali probleme i bolje provodili programe,“ rekao je Herenda.
U vladajućoj koaliciji u Gradskom vijeću Grada Paga su HSP-HSLS, HDZ, HSS, HNS i nezavisni vijećnik s liste M. Mandičića.
|
- 01:59 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
ODRŽANO SVEČANO OTVORENJE "PAŠKOG KULTURNOG LJETA 2010."
Autor Josip Portada
Petak, 02 Srpanj 2010 19:27
U organizaciji Centra za kulturu, a pod pokroviteljstvom Grada Paga i Zadarske županije u Kneževom dvoru je održano svečano otvaranje manifestacije „Paško kulturno ljeto 2010.“ tijekom koje će se održavati brojni kulturni programi. „Paško kulturno ljeto otvorio je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić koji je u svojem govoru istakao ponos zbog bogate kulturne baštine grada Paga.
„Ponosni smo što se ovo otvorenje održava u Kneževom dvoru koji samim svojem postojanjem svjedoči o stoljetnoj i bogatoj prošlosti našega grada koja nam je svima na čast,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. „Želja nam je da se tijekom ljeta mogu razgledati lijepe izložbe, slušati vrhunski glazbenici, pogledati kazališne predstave, da se može sudjelovati u raznim programima koji su pripremljeni. Kultura je važan dio svakog grada, pa tako i grada Paga, a gradska uprava potiče i podržava kulturna događanja jer smatramo kako se upravo kulturnim događajima na najbolji način oplemenjuje naša svakodnevnica. Želja nam je da
Grad Pag postane važan dio na mapi kulturne ponude Jadrana i Hrvatske, grad u kojem će svatko rado dolaziti, dobro se osjećati i u ponuđenim kulturnim programima pronaći nešto za sebe.“
U programu su nastupili Filip Oguić, članice plesne škole „Lana“ iz Zagreba, sopranistica Danijela Pintarić, pijanist Mario Čopor, a program je vodila Vlatka Vučić Marasović.
Tonski majstor bio je Tonći Tičić koji je sa svojim pomoćnicima izvanredno odradio posao i koordinirao tijek programa. Filip Oguić je recitirao pjesmu „Volin te lipi Pagu moj“ Duška Para i to je, kako je rekao, bio njegov prvi javni nastup. Pokazao se kao izuzetni recitator što se uobičajeno smatra temeljem izvanrednog glumačkog talenta. Članice Plesne škole „Lana“ izvele su dvije atraktivne plesne točke kojima su osvojile brojne nagrade na europskim natjecanjima, a viceprvakinje su svijeta. Izvorno nastupaju u postavi od trideset plesačica, međutim za ovu prigodu je, zbog prilagođavanja prostoru, nastupilo šest plesačica.
Njihov nastup bio je, usprkos skučenom prostoru, na najvišoj razini čime su dokazale kako s pravom spadaju u svjetsku plesačku klasu. Glavna gošća večeri bila je sopranistica i violinistica Danijela Pintarić. Danijela Pintarić je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirala violinu u klasi Marije Ćepulić, te solo pjevanje u klasi Lidije Horvat – Dunjko, a tijekom školovanja nagrađivana je na državnim natjecanjima učenika i studenata glazbe. Od siječnja 2006. godine u stalnom je angažmanu Gradskog kazališta „Komedija“ iz Zagrebu kao pjevač-solist gdje je ostvarila niz velikih uloga u mjuziklima „Kosa” , ”Briljantin” , “Skidajte se do kraja”, „Ruža na asfaltu”, „Dundo Maroje , „Tuđe pjesme moji snovi”, u opereti „Lijepa Helena” te u kultnom hrvatskom mjuziklu „Jalta Jalta“. Za ulogu Amneris u mjuziklu “Aida” 2006. godine je nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta. Solistički je nastupala sa Zagrebačkom filharmonijom, Sarajevskom filharmonijom, Big bandom HRT-a, Revijskim i Tamburaškim orkestrom HRT-a, te Orkestrom Opere HNK u Osijeku. Na pozornici u Kneževom dvoru Danijela Pintarić je izvela pjesme iz poznatih opera i mjuzikla, a nakon dugo vremena je zasvirala violinu.
Danijelu Pintarić je na klaviru pratio Mario Čopor koji je diplomirao i magistrirao klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a usavršavao se u Austriji kod prof. Ludowiga Hoffmana kao solo pijanist te kod prof. Konrada Richtera. Već od srednje škole te za vrijeme studija osvojio je ugledne nagrade na državnim natjecanjima, nastupao je u Hrvatskoj i inozemstvu od Japana preko cijele Europe do Južne Afrike kao solist, uz čuvene ansamble i orkestre te unutar komornih sastava. Za nastupe u Japanu dobitnik je Rektorove nagrade. Kao korepetitor surađivao je i nastupao s mnogim poznatim imenima opernog pjevanja i s pjevačima mjuzikla, operete te zabavne i jazz glazbe s kojima je snimio nekoliko nosača zvuka te održao brojne nastupe. Stalni je član i suosnivač ansambla za modernu glazbu „Acoustic Project“ pod pokroviteljstvom Zagrebačke filharmonije, te je ravnatelj Zagrebačkog Opernog Studija. Od 1996. godine radi kao umjetnički suradnik na pjevačkom odsjeku Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Nakon programa u atriju, na katu Kneževog dvora otvorena je izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba „Pradavno paško jezero“.
O izložbi su govorili dr. sc. Tatjana Vlahović, ravnateljica muzeja i kustosica Katarina Krizmanić. Izložba „Pradavno paško jezero“ prva je tematska, stručno uređena i znanstveno verificirana izložba ikada postavljena u Pagu. Na otvorenju izložbe je s dvije pjesme na sintesajzeru nastupila Ivana Vrdoljak, učenica glazbenika Jure Maržića. Nakon otvorenja izložbe u prizemlju Kneževog dvora priređen je domjenak na kojem je nastupila klapa „Pag“.
Na svečanosti su, uz brojnu publiku te uz gradonačelnika Antu Fabijanića nazočni bili zamjenik gradonačelnika Tino Herenda, predsjednik Gradskog vijeća Josip Tičić, zamjenik župana Zadarske županije Đani Bunja, pročelnik Odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije Ivan Šimunić i predstavnici grada Zanea iz Italije.
|
- 01:45 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
