Josip Portada: Hod po karticama III

Studeni 2019 (54)
Listopad 2019 (19)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
U ovom, trećem "Hodu po karticama", postavljam neke od novinskih tekstova objavljenih od 2010.do 2019. godine. Svi novinski tekstovi, članci, reportaže, kolumne i drugo koje postavljam na blogu, objavljeni su u nekoj od novina ili na nekom od portala za koje sam radio. Tu su tekstovi objavljeni u Večernjem listu, Novom listu, Zadarskom listu, Jutarnjem listu, Narodnom listu, Otočnom Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji, eZadru...To je tek mali dio od oko 22. 000 članaka koliko sam, kao profesionalni novinar, objavio u raznim novinama, magazinima, na portalima. Tekstove nisam birao po nekom posebnom kriteriju, već sam ih uzimao iz svoje arhive redom kako su ondje posloženi...

O Hodu po karticama III
Ovo je moj treći blog pod nazivom "Hod po karticama". U prvom sam objavio neke od novinskih tekstova objavljenih od 1989. do 2000.godine, u drugom od 2001.do 2010.godine i u ovom trećem, objavljujem neke od novinskih tekstova objavljenih od 2010.do 2019. godine. Svi novinski tekstovi, članci, reportaže, kolumne i drugo koje postavljam na blogu, objavljeni su u nekoj od novina ili na nekom od portala za koje sam radio. Tu su tekstovi objavljeni u Večernjem listu, Novom listu, Zadarskom listu, Jutarnjem listu, Narodnom listu, Otočnom Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji... Zašto je naziv bloga Hod po karticama? Kartica ili kartica teksta je mjerna jedinica za izračunavanje količine teksta u novinarskom tekstu, članku, reportaži, kolumni...Kada bi urednik rekao novinaru: "Želim dvije kartice teksta", novinar bi odmah znao koliko točno materijala treba napraviti, odnosno napisati teksta. Jer, jedna kartica je 30 redaka na stranici i 60 znakova u svakom retku. To je oko 1800 slova, brojki, simbola, interpunkcije i razmaka. Nakon pojave internetskog novinarstva, kartica je izgubila smisao, ali u vrijeme dok se pisalo pisaćim strojevima, kartica je bila izuzetno važna. Za mnoge novinare, a tako i za mene, kartica je, i nakon pojave internetskog novinarstva, ostala pojam količine materijala kojeg treba napraviti. Zbog toga se blog zove Hod po karticama...Objavljujem stare novinske tekstove kako bi neki događaji bili zabilježeni i postali dostupni onima koje bi možda mogli zanimati. U svakom slučaju, to je zabavan vremeplov kroz tekstove i fotografije koji mogu podsjetiti na neke događaje koji su uglavnom zaboravljeni. Tekstovi postavljeni na sva tri bloga tek su mali dio od oko 22. 000 članaka koliko sam, kao profesionalni novinar, objavio. Tekstove nisam birao po nekom posebnom kriteriju, već sam ih uzimao iz svoje arhive redom kako su ondje posloženi. Kaže se, što nije zapisano, ne postoji. No, moglo bi se reći, što nije dostupno na internetu, ne postoji...Osim u arhivima koji su na raspolaganju malom broju ljudi. Zbog toga, eto, Hod po karticama, šetnja po tekstovima kako bi se tim tekstovima omogućilo mjesto na tražilicama...Nešto kao digitalizirana arhiva...Ništa više i ništa manje od toga..


03.11.2019., nedjelja

2010.-GODINA OPASNOG ŽIVLJENJA

Autor Josip Portada
Petak, 14 Siječanj 2011 09:55

Prošla godina za paške obrtnike bila je jedna od najtežih u posljednjih dvadeset godina, a procjenjuje se kako bi mnogi obrtnici, ne promijenili li se nešto na bolje, ove godine mogli odustati od posla i potražiti sigurno zaposlenje, dok neki planiraju odlazak. Mnogi ugostitelji i trgovci navode kako su prošle godine, u odnosu na onu prethodnu, ostvarili samo 30 posto prometa. Svakovrsna davanja i porezi su ostali isti ili su se povećala tako da se mnogi nalaze u nezavidnoj položaju. „Čekamo ljeto, ali ako još jedna sezona bude loša, trebat će razmišljati o nekim promjenama,“ kažu obrtnici. Prema službenim podacima ove je godine u Pagu zatvoreno samo desetak obrta, međutim, stanje je puno gore što potvrđuje i Andreja Bukša, predsjednik Udruženja obrtnika Grada Paga. Bukša navodi kako službeni podaci ne prikazuju pravo stanje stvari. Mnogi obrtnici rade fiktivno, odnosno imaju otvorene obrte, ali ne rade i čekaju proljeće i ljeto. Najteže stanje je u građevinarstvu i ugostiteljstvu. Prvi puta nakon više od četrdeset godina u Pagu nije otvoreno niti jedno veće gradilište, a građevinari su imali posla samo na adaptaciji nekoliko kuća. Investitori masovno odlaze iz Paga jer ne mogu dobiti građevinsku dozvolu. Zbog toga je posve nestalo tržište nekretnina i od sedamnaest agencija koliko ih je koncem prošle godine radilo u Pagu ostala je samo jedna. Broj od dvije stotine objekata, koliko ih se godišnje gradilo u Pagu, danas je za građevinare znanstvena fantastika. Gdje nema gradnje nema ni radnika, a Andreja Bukša smatra kako se to odrazilo na rad ugostitelja.
„U Pagu se nekada dosta gradilo i bilo je radnika koji su imali organiziranu marendu ili ručak u nekom od restorana, a nakon posla su odlazili u kafiće tako da je i preko zime bilo prometa, ne onako kako u proljeće ili na ljeto, ali su od toga ugostitelji ipak mogli plaćati osnovne obaveze i nešto zaraditi. Međutim, u Pagu je sve stalo, nema gradnje, a zbog toga nema ni radnika i to se jako osjeti u ugostiteljstvu jer je promet vrlo slab i većina ugostitelja jedva preživljava,“ kaže Andreja Bukša.
Težak položaj obrtnika mogao bi se odraziti i na stanje u cijelom Pagu jer obrtnici zapošljavaju najveći broj radnika.
„U Pagu ima oko dvije stotine osamdeset obrtnika i većina zapošljava jednog, dva ili više radnika i nije teško izračunati kako je ukupan broj radnika zaposlen u obrtništvu dakle veći od broja radnika zaposlenih u velikim tvrtkama,“ kaže Bukša.
Obrtnici svakog mjeseca moraju osigurati plaću za radnike, ali i dovoljno novaca za plaćanje svih obaveza za sebe, posebno za mirovinsko i socijalno koje mnogi plaćaju i za članove obitelji. Među obrtnicima je malo optimizma i mnogi smatraju kako se ove godine ništa neće ozbiljnije promijeniti. Jedan poznati paški ugostitelj kaže kako se teška situacija neće moći dugo izdržati.
„Obrtnik sam više od trideset godina, i sada sam prvi puta morao iskoristiti dio od nevelike ušteđevine za pokrivanje troškova rada. Uvijek je bilo barem nešto prometa i snalazili smo se, ali sada mnogi izvlače posljednji novac iz crnih fondova, a neki nemaju ni to, a na taj se način ne može još dugo raditi,“ kaže paški obrtnik koji je želio ostati anoniman.
Njegove riječi najbolje opisuju ono što se događa u obrtništvu u Pagu. Obrtnici su pritisnuti golemim davanjima i slabim prometom i mnogi ne vide drugi izlaz osim zatvaranja obrta, što su do sada uporno izbjegavali nadajući se promjenama na bolje.
- 02:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #