26.10.2019., subota
O ANKETI "VJERUJETE LI DA ĆE SE U TURISTIČKOJ ZONI "PAŠKA REBRA 3-ZAPAD" NEŠTO GRADITI?"
Autor: Josip Portada
Za razliku od gradonačelnika, Kolegija gradonačelnika i Gradskog vijeća, dakle cjelokupne gradske vlasti, građani Grada Paga nisu toliko uvjereni kako će se na području Turističke zone „Paška rebra 3-zapad“ nešto graditi. Osobito ne uskoro. To pokazuje anketa na kojoj je bilo 329 klikova. Od toga je 64 % bilo za odgovor: „Ne, tamo se ništa neće graditi nego se prikuplja dokumentacija kako bi se zemljište moglo dalje prodavati.“ Da projekt je Turistička zona „Paška rebra 3-zapad“ "samo način da netko zaradi golem novac“, smatra 22% sudionika ankete, a 5% ih je uvjereno kako je to „samo prodavanje magle“. Na ponuđeni odgovor: „Da, sigurno će se graditi“ kliknulo je samo 9 % sudionika ankete. Slično je i s anketom povezanom s ovom tematikom. Zanimljivo je da je samo 2% onih koji vjeruju „da je projekt dobar jer tako kaže gradska vlast“. Isto toliko anketiranih kaže kako ih to ne zanima i kako o tome ne znaju ništa. Ukupno 82 % anketiranih ima negativan stav prema projektu „Paška rebra 3-zapad“, a ukoliko se tome pribroji i 6 % onih koji smatraju kako danas u Hrvatskoj ne postoji investitor koji bi u takav projekt mogao uložiti više od 100 milijuna eura, onda je onih koji imaju negativan stav prema ovom projektu 88 %. Očito je kako se građana Grada Paga i aktualna gradska vlast jako razilaze kada je u pitanju Turistička zona "Paška rebra 3-zapad". Vrijeme je najbolji sudac svih stvari, a tako će biti i u ovom slučaju. Vrijeme će, barem u to nema sumnje, pokazati tko je bio u pravu, građani ili gradska vlast.
|
- 03:15 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
SDP PAGA- KAO GUSKE U MAGLI ILI KAO MAGLA BEZ GUSAKA?
Autor: Josip Portada
Od 2002. godine paški SDP je, zbog neshvatljivo pogrešnih političkih odluka, najprije počeo gubiti glasače, potom članstvo, a posljednjim priopćenjem, koje je izdano nakon sjednice GO SDP-a Paga pokazuje kako konačno želi izgubiti i svaki kredibilitet. Od „nemogućih“ koalicija do nevjerojatnih odluka, SDP-ovci su se trudili i konačno su se uspjeli svrstati u treću političku ligu. Posljednja rečenica priopćenja GO SDP-a Paga je vic godine: „S obzirom da se radi o izuzetno osjetljivom zahvatu u prostoru tražimo da se ovom projektu priđe s više odgovornosti, transparentnosti pritom poštujući pozitivne zakonske propise“. Kome je to upućeno? Možda predsjedniku Gradskog vijeća? Možda, ali on je SDP-ovac. Možda SDP-ovim vijećnicima u Gradskom vijeću? Možda, ali SDP je, s HSP-om, HNS-om, HSS-om i nezavisnima dio vladajuće koalicije. Doista je neobično kada vlast sama sebi upućuje upozorenje i traži da se projektu priđe s više odgovornosti. I tom kojem projektu? Projektu kanala grad Pag-Košljun. Paški SDP se nije obrušio na povišenje cijene vode, nije se obrušio na povišenje cijena komunalnih usluga, ni riječ nije progovorio o megalomanskom projektu „Paška rebra 3-zapad“, nisu progovorili o najtežoj gospodarskoj situaciji u Pagu u posljednjih dvadeset godina, nisu se sjetili masovnog iseljavanja. Ne, SDP se obrušio na kanal valjda vjerujući kako je to dobar potez za vraćanje povjerenja birača. Možda bi SDP-ovci tim napadom doista i dobili poneki bod u paškoj političkoj javnosti kada bi priopćenje bilo vjerodostojno. No, ono to nije. To je najveći skok u vlastita usta zabilježen na paškim prostorima u posljednjih tridesetak godina. Zašto? Zato jer je SDP aktivno sudjelovao u vlasti dok se odlučivalo o svemu onome što sada žele raskinuti, poništiti ili staviti izvan snage. SDP radi po principu zbunjene djevice: Pazi, tako da ostanem nevina. Oni malo bi, a malo ne bi. Kada je na Gradskom vijeću 10. ožujka 2009. godine donesena Odluka o izradi UPU-a kanala grad Pag - Košljun, SDP je bio u vladajućoj koaliciji i u Poglavarstvu. Kada je 13. ožujka 2009. godine između Grada Paga i tvrtke „Moreuz“ iz Zagreba sklopljen ugovor o financiranju UPU-a kanala grad Pag –Košljun, SDP je bio u vladajućoj koaliciji i u Poglavarstvu. SDP je bio duboko umiješan u rušenje HDZ-ovog gradonačelnika Andreje Bukše i s guštom je, nakon 11. veljače 2009. godine ušao u vladajuću koaliciju s HSP-om. Dapače, uzeli su i funkcije. Kakvo bi to sudjelovanje u vlasti bilo bez preuzimanja čelnih mjesta u vlasti? Zar SDP može nekog uvjeriti kako ne zna zbog čega je Bukša rušen? SDP-ovci su bili u vlasti i kao takvi su bili savršeno dobro obaviješteni o svemu što se događa. Sudjelovali su u pripremanju, kao i donošenju odluka. Pa ipak, SDP-ovci javnosti poručuju kako oni ništa nisu znali. Bili su članovi Poglavarstva, na Gradskom vijeću su dizali ruke, a eto, ništa nisu znali. Poput Poncija Pilata, nekakvim priopćenjem, pred javnošću peru ruke uvjereni kako je to prvi korak za vraćanje povjerenja birača. No, priopćenje SDP-a je samo jeftini trik koji ne bi upalio ni u dječjem vrtiću. Takvim načinom rada, gazeći ono što su sami napravili, sigurno neće vratiti povjerenje biračkog tijela. Ukoliko će idući potezi SDP-a nalikovati priopćenju od 17. svibnja, onda se mogu očekivati novi vicevi koji bi, da se ikako mogu snimati, bili hitovi na Ju-Bi-To.
|
- 02:50 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
RASPADA LI SE VLADAJUĆA KOALICIJA-IZLAZI SDP, ULAZI HDZ?
Autor: Josip Portada
Prema informacijama koje se u koncentričnim krugovima šire iz sjedišta gradske uprave, a koje nitko ne želi potvrditi, ali ni demantirati, uskoro bi moglo doći do preslagivanja unutar vladajuće koalicije koju čine HSP, SDP, HNS, HSS i nezavisni.
Iz koalicije bi trebao izaći SDP. No, to nije želja te stranke, što se vidi iz priopćenje kojeg je, nakon unutarstranačkih izbora, izdao Dario Grašo, predsjednik GO SDP-a Paga. Grašo je u priopćenju naveo kako SDP želi ojačati svoju ulogu u vladajućoj koaliciji. Po tome se može zaključiti kako nije SDP potakao razgovore o izlasku iz koalicije nego kako netko SDP izgurava iz koalicije. Premda moguće preslagivanje u vladajućoj koaliciji ne bi ništa promijenilo u Gradskom vijeću, koje se može preimenovati u Klub složne braće, izlazak SDP-a iz koalicije ipak bi mogao imati neke zanimljive posljedice. Bez obzira kako ih tko doživljavao, sigurno je kako su članovi SDP-a vrlo principijelni kada se radi o stranci i članstvo u stranci stavljaju ispred svega. Najbliži suradnici gradonačelnika Ante Fabijanića su SDP-ovci, a i Josip Tičić, predsjednik Gradskog vijeća je SDP-ovac. Izlaskom SDP-a iz vladajuće koalicije neki će gradonačelnikovi suradnici sigurno morati odlučiti između funkcije i stranke. Bez sumnje je kako će se odlučiti za stranku. Do sada se Josip Tičić pokazao kao suradnik od povjerenja i na njega se gradonačelnik Fabijanić uvijek mogao osloniti. Ukoliko SDP izađe iz vladajuće koalicije, Josip Tičić će vjerojatno podnijeti ostavku. Tičić ima dovoljno političkog iskustva i neće dozvoliti smjenjivanje. Izlaskom SDP-a iz koalicije gradonačelnik Fabijanić bi mogao izgubiti neke svoje najbliže suradnike koji su s njim od prvog dana. Uvijek se i bez svakog može, ali problem je u tome što će idućih mjeseci Gradsko vijeće morati donositi neke vrlo važne odluke. Neke od tih odluka mogle bi biti presudne za razvoj Paga, za punjenje gradskog proračuna, pa tako i za funkcioniranje vlasti. Zbog toga je važna pozicija predsjednika Gradskog vijeća i ukoliko Tičić ode, prilično je važno tko će doći na njegovo mjesto. Umjesto SDP-a u vladajuću koaliciju bi trebao ući HDZ i HDZ će s pravom, jer ima tri vijećnika, tražiti mjesto predsjednika Gradskog vijeća. Svaka promjena je izvrtanje ravnoteže, a kada se to događa, ništa nije stabilno, pa ni sigurno-dok se ne uspostavi nova ravnoteža. No, kako će ta nova ravnoteža izgledati nitko ne može znati.
|
- 02:44 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
SUMORNA GOSPODARSKA SITUACIJA ODRAŽAVA SE NA BROJ NEZAPOSLENIH I ISELJENIH
Autor: Josip Portada
Sumorna gospodarska situacija u Pagu odražava se na broj nezaposlenih i iseljenih koji se u posljednje tri godine dramatično povećava. U proteklih dvadeset godina u Pagu nije izgrađeno ništa značajnije ni u turizmu ni u industriji i zbog toga nema novih radnih mjesta. U „Paškoj sirani“, „Solani Pag“, ugostiteljstvu, trgovini, gradskim tvrtkama i institucijama radi oko tristo radnika i taj se broj održava već godinama. U svibnju su u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u Pagu bile prijavljene 294 osobe što je za oko tridesetak manje nego u zimi kada je broj nezaposlenih dostigao najvišu razinu u posljednjih petnaest godina. Broj nezaposlenih neznatno se smanjio jer je određeni broj prijavljenih u Zavodu za zapošljavanje pronašao sezonski posao. No, to je malo u odnosu na prijašnje godine kada se u svibnju i početkom lipnja zapošljavalo i do 50 posto nezaposlenih. Prošle godine je započeo, a ove se godine nastavio trend kasnog zapošljavanja sezonskih radnika. Ugostitelji i vlasnici turističkih objekata sezonsku radnu snagu ne traže u svibnju, kao što su običavali, nego tek u srpnju. Kažu kako do srpnja nema dovoljno prometa ni potrebe za zapošljavanjem. Nedostatak novih radnih mjesta razlog je sve većem iseljavanju. No, statistički podaci o broju nezaposlenih ne pružaju pravu sliku o trenutnoj gospodarskoj situaciji u Pagu. Prava slika može se dobiti tek zbrajanjem nezaposlenih i iseljenih, a ta slika je sumorna i dramatična jer broj nezaposlenih i iseljenih znatno nadmašuje broj zaposlenih.
|
- 02:42 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
NOVO SENZACIONALNO OTKRIĆE U CASKOJ-PRONAĐENA BRONČANA OGRLICA, PRVA TAKVA U HRVATSKOJ
Autor: Josip Portada
Gradski muzej Grada Novalje bogatiji je za nekoliko senzacionalnih pronalazaka. U jednom od grobova u Caskoj pronađena je prva brončana ogrlica iz ranohrvatskog razdoblja, brončane naušnice s jednom jagodom koje su bile omiljeni nakit Hrvatica na prostoru hrvatske srednjovjekovne države od druge polovice 9. do 11. stoljeća, srebrni prsten s krunom i brončana ogrlica kakva do sada nije pronađena niti u jednom starohrvatskom grobu. Rezultat je to arheoloških istraživanja koje se u organizaciji Arheološkog muzeja iz Zadra, Grada Novalje i Ministarstva kulture provode u Caskoj. Voditelj istraživanja je prof. Radomir Jurić, muzejski savjetnik.
„Vrijedne predmete pronašli smo u sedmom grobu od osam koliko smo istraživali u kojem je bila pokopana mlađa ženska osoba od najviše deset godina i nazvali smo je Mala od Caske. Taj nalaz nas je ugodno iznenadio, uzbudio i pozitivno uznemirio. Mi arheolozi nismo skloni senzacionalizmu, ali ovo je uistinu senzacija.Vrlo vjerojatno je mlada pokojnica imala neki poseban status,“ rekao je prof. Radomir Jurić.
Na lokalitetu sv. Juraj otkriveni su i zidovi koji prethode izgradnji postojeće crkve iz 14. stoljeća i koji najvjerojatnije datiraju od kasnog rimskog razdoblja do ranog srednjeg vijeka.
„Pronašli smo više ulomaka crkvenog namještaja i zemljanih posuda te kasnosrednjovjekovni mletački novac, ulomke stakla, životinjskih kostiju i školjaka. Istraživanja ćemo nastaviti, a do sada pronađeni vrijedni nalazi biti će konzervirani, detaljno analizirani i pohranjeni u Gradskom muzeju u Novalji,“ rekao je prof. Jurić.
Gradonačelnik Grada Novalje Ivan Dabo je na tiskovnoj za medije, na kojoj se govorilo o pronalascima u Caskoj, rekao kako je Novalja bogato arheološko područje što svjedoči o njenom intenzivnom, kvalitetnom i bogatom životu.
„Mi smatramo da je naša obveza posvetiti se i odužiti bogatoj povijesti koju imamo. Ulažemo velika sredstva i dajemo maksimalnu pomoć arheolozima i konzervatorima s kojima odlično surađujemo. Naša ideja je da se područje Sv. Juraj istraži nakon čega ćemo ga kvalitetno obnoviti i učiniti prepoznatljivim brendom Novalje,“ rekao je gradonačelnik Dabo.
Novalja stalno ulaže u bogatstva koja ima što je čini modernim gradom koji svojoj povijesti posvećuje veliku pažnju.
|
- 02:36 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
SDP IZAŠAO IZ KOALICIJE-GRADONAČELNIK FABIJANIĆ NEMA VEĆINU U GRADSKOM VIJEĆU I HDZ MOŽE TRAŽITI ŠTO POŽELI
Autor: Josip Portada
2010
SDP je izašao iz koalicije i gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić (HSP), prvi puta nakon godinu dana, nema većinu u Gradskom vijeću.
Vladajuća koalicija više nije vladajuća jer ne okuplja većinu od petnaest vijećnika koliko ih ima u paškom Gradskom vijeću. Izlaskom iz vladajuće koalicije SDP je, kako mnogi smatraju, potvrdio svoju vjerodostojnost i nema sumnje kako će to pridonijeti boljem rejtingu te stranke koja traži put do novih članova i novih simpatizera. No, za gradonačelnika bi mogao biti ozbiljan problem to što nije potpisan koalicijski sporazum s HDZ-om. Sada, kada gradonačelnik nema većinu, HDZ može tražiti doslovno što god želi. Javnost vjerojatno nikada neće doznati što će se sve dogovoriti između stranaka koje su do sada bile u vladajućoj koaliciji i HDZ-a, no jasno je kako će se morati raditi ustupci i zadovoljiti politički apetiti. Nakon što je na prošlim lokalnim izborima HDZ ostvario rezultat koji toj stranci nije omogućio formiranje vlasti, a HDZ nije uspio dobio ni gradonačelnika, jedan od važnih ciljeva može biti što jače sudjelovanje u predstavničkoj vlasti. No, za gradonačelnika bi mogao biti znatno veći problem i želja HDZ-a za jačom kontrolom pripremanja i donošenja odluka, odnosno sudjelovanje u izvršnoj vlasti. Nakon unutarstranačkih izbora ključne pozicije u HDZ-u su preuzeli mladi ljudi, pojavila su se nova imena, ali to ne znači kako će HDZ, kao jaka stranka, pregovarati naivno i biti samo štap na kojem će gradska vlast održavati većinu u Gradskom vijeću. Ukoliko je netko smatrao kako bi se stvari mogle tako razvijati, sigurno se prevario. HDZ ima jaku stranačku hijerarhiju i u toj hijerarhiji ima iskusnih pregovarača i iskusnih političara. Paški HDZ-ovci su sigurno dobili podršku Županijskog odbora HDZ-a, osobito u dijelu koji se odnosi na preuzimanje dužnosti predsjednika Gradskog vijeća. Naime, nakon posljednjih lokalnih izbora, Grad Pag je jedno od tri mjesta u Zadarskoj županiji gdje HDZ nije pobijedio. Zbog toga bi preuzimanje vodstva Gradskog vijeća za HDZ mogao značiti povratak ove stranke na vlast. HDZ će to, bez sumnje znati dobro politički iskoristiti kako bi se što bolje pripremio za iduće lokalne izbore. Bude li HDZ radio dobro, a SDP postupao na način na koji je postupio izlaskom iz koalicije, na idućim lokalnih izborima HDZ i SDP će ponovno imati glavne uloge, a ostale stranke će biti ukras ili nužan dodatak na izborima. Onaj tko je zakuhao rušenje vladajuće koalicije možda na to nije računao. Ili mu je baš to bio cilj.
|
- 02:24 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
PREDSTAVLJEN ZBORNIK "CRKVA I SAMOSTAN PAŠKIH BENEDIKTINKI"
Autor: Josip Portada
2010
U crkvi Navještenja Marijina u Pagu predstavljen je zbornik „Crkva i samostan paških benediktinki“ u kojem su objavljeni radovi više autora sa znanstvenog skupa koji je održan u Pagu 25. rujna 2004. godine, a koji je u većem dijelu bio posvećen uspomeni na opaticu Gertrudu Magaš. O zborniku su govorili prof. dr. sc. Miroslav Granić s Filozofskog fakulteta u Zadru, glavni urednik zbornika, dr. sc. Ante Gulin iz Odsjeka za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, doc. dr. sc. o. Slavko Slišković s Katoličkog bogoslovnog fakulteta i prof. Stjepan Sučić, predstavnik Matice hrvatske. U raspravu se uključio i don Živko Kustić, svećenik i publicist.
Slavko Slišković je govorio o nastanku i širenju benediktinskog reda u svijetu. Naveo je kako je na području Dalmacije bilo stotinjak benediktinskih zajednica, a sada ih ima puno manje. Ante Gulin je govorio o zborniku koji je podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu se govori o povijesti benediktinskog reda u Pagu, a u drugom dijelu o životu i radu časne Gertrude Magaš.
„Lako je bilo vjerovati u Boga i Isusa dok je iz ovog samostana zračila majka Gertruda. Da je bila negdje drugdje u svijetu već bi se radio postupak beatifikacije,“ rekao je don Živko Kustić.
Naveo je kako nitko od protivnika Crkve u Pagu nije bio protiv Gertrude i svi su joj došli iskazati počast kad je umrla te kako je samostan duša Paga i treba ga i dalje proučavati.
Na predstavljanju zbornika nazočan je bio nadbiskup zadarski msgr. Želimir Puljić kojem je to bio prvi službeni posjet Pagu od kada je imenovan zadarskim nadbiskupom.
Msgr. Puljić se zahvalio sestrama benediktinkama i predavačima.
„Živimo u nestabilnom vremenu koje vapi za stabilnošću i tu se vidi uloga benediktinskog reda,“ rekao je msgr. Želimir Puljić.
Uz brojne uzvanike, na predstavljanju zbornika nazočni su bili paški župnik don Igor Ikić, bivši paški župnik don Srećko Frka Petešić, gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić i zamjenik gradonačelnika Tino Herenda. U programu su nastupili klapa „Pag“ i Mandolinistički orkestar klape „Pag“.
|
- 02:16 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
25.10.2019., petak
RADOVI NA OBNOVI STAROG MOSTA SU PRI KRAJU-HOĆE LI SE MOSTU VRATITI STARI NAZIV?
Autor: Josip Portada
Ponedjeljak, 22 ožujak 2010 19:22
Stari gradski most poprima svoj konačni oblik. Kamenoresci koji rade s tvrtkom „Ploter“ iz Zadra obložili su most kamenom, a u tijeku su radovi na uređenju ogradnog dijela mosta. Uređenje mosta financiraju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Grad Pag, a vrijednost projekta je oko jedanaest milijuna kuna. Uređenjem mosta završit će se projekt uređenja obalnog dijela stare gradske jezgre Paga. Radovi bi uskoro mogli biti u cijelosti završeni, a svečano otvaranje mosta mogla bi biti dobra prigoda i za davanje naziva mostu. Naime, nakon Drugog svjetskog rata u Pagu su brisani stari nazivi pojedinih građevina pa se tako kula Skrivanat nazivala Gradskom kulom, plaža Prosika je nazvana Gradskom plažom, most Katena ili Katine se nazivao Gradskim mostom itd. Premda promjena naziva građevina često u početku kod određenog dijela javnosti izaziva protivljenje, a kod nekih i podsmjeh, iskustvo je pokazalo kako se upornost isplati. Na prijedlog Centra za kulturu 1992. godine Gradska kula se počela nazivati kulom Skrivanat i pod tim je nazivom tada prvi puta uvrštena u tadašnje turističke materijale. Početno protivljenje i podsmjeh su nestali i zaboravljeni. Kula se danas redovito spominje pod svojim pravim nazivom, kao kula Skrivanat i to više nikome nije neobično, a još manje razlog za ismijavanje. Dapače, neki od onih koji su vraćanje starog naziva najviše ismijavali (pa su čak i predlagali peticije za ostanak naziva Gradska kula) danas redovito kulu nazivaju kula Skrivanat. Jednako se dogodilo i s plažom Prosika. Zato bi u gradskoj upravi trebali razmisliti i prije svečanog otvorenja most nazvati pravim, starim imenom. To bi imalo smisla i zbog toga što manje upućeni posjetitelji internetskih stranica i čitatelji novina stari most često povezuju s Paškim mostom. Dostojanstvo koje se mostu, koji je za Pag imao veliko značenje, vraća njegovom obnovom bilo bi potpuno kada bi mu se vratio i naziv most Katena ili most Katine.
|
- 04:22 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
GRADSKO VIJEĆE GRADA PAGA: ZAKAŠNJELI PATRIOTIZAM ILI CIJENA TRGOVANJA S VIJEĆNICIMA IZ KOLANA!?
Autor: Josip Portada
Ponedjeljak, 01 Ožujak 2010 19:18
Održana je sjednica Gradskog vijeća, a vodio ju je predsjednik vijeća Josip Tičić (SDP). O promjenama unutar vladajuće koalicije nije se govorilo. Vijećnici vladajuće koalicije, koju je teško tako nazvati jer u Gradskom vijeću, barem za javnost, nema većinu, tražili su odgodu početka sjednice radi konzultacija. Povukli su se u ured gradonačelnika i pola sata su razgovarali s dva vijećnika HDZ-a i predsjednikom GO HDZ-a Paga Diogenom Šuljićem. O čemu su razgovarali nije poznato, možda su nešto i dogovorili, ali nastavak sjednice to nije potvrdio. Kada su se vijećnici vladajuće koalicije i HDZ-a vratili gradonačelnik Paga Ante Fabijanić je zatražio od vijećnika SDP-a pojašnjenje njihovog statusa u Gradskom vijeću. Tražio je izjašnjenje jesu li izašli iz koalicije i što to zapravo znači. Josip Tičić, predsjednik Gradskog vijeća i član GO SDP-a Paga je rekao kako je SDP izašao iz koalicije.
„Na sjednici GO SDP-a Paga donesena je odluka o istupanju iz vladajuće koalicije, ali u zakonu ne stoji da to mora značiti da oporbeni vijećnik ne može biti predsjednik Gradskog vijeća,“ rekao je Tičić.
Nakon toga je sjednica nastavljena, a koalicija se više nije spominjala. No, spominjao se Edmund Miletić, državni tajnik u Ministarstvu uprave i predsjednik Povjerenstva Vlade RH za granice jedinica lokalne samouprave. Optužilo ga se za pogodovanje Općini Kolan. Naime, Povjerenstvo Vlade RH za granice jedinica lokalne samouprave je od Gradskog vijeća zatražilo očitovanje o zahtjevu Općine Kolan za promjenom granica između Općine Kolan i Grada Paga. Općina Kolan traži da se granice odrede prema granicama katastarske općine, a granice su određene granicom rubnih naselja. Povjerenstvo Vlade RH je zatražilo da se Grad Paga očituje u roku od osam dana. Zahtjev Kolana je uzbudio duhove jer prihvati li se prijedlog Općine Kolan, Grad Pag će ostati bez naselja Sv. Marko i Sv. Marija, a možda i bez Šimuna, a to znači i bez 70 % turističkih noćenja.
Tino Herenda, predsjednik Povjerenstva za pravne odnose između Grada Paga i Općine Kolan je rekao kako Općina Kolan poseže za tuđim teritorijem odnosno teritorijem Grada Paga.
„To nije slučajno jer je trenutno u pripremi regionalna karta Hrvatske,“ rekao je Herenda. „Očita je njihova težnja za proširenjem svojeg teritorija na štetu Grada Paga. Očito je i kako se radi nešto što se ne bi smjelo, jer je Grad Pag 28. svibnja dobio zahtjev Povjerenstva Vlade RH da se u roku od osam dana dostavi očitovanje Gradskog vijeća. To je smiješno ako se zna da je potrebno nekoliko dana za sazivanje sjednice Vijeća. Nekome je stalo da stvari prođu kako Kolanu odgovara, no mi to nećemo dozvoliti jer je zakon na našoj strani. Sabor RH je utvrdio granice u skladu s rubnim granicama naselja, a unatoč žalbi Kolana Ustavni sud je to potvrdio.“
Edmund Miletić je optužen za pogodovanje Općini Kolan. Postavljeno je pitanje kako može otvarati temu koja je pravno zatvorena kao i to odakle mu pravo da se ne bavi svojim poslom koji treba raditi nego se bavi pitanjima koja su Sabor RH i Ustavni sud već riješili. Zaključeno je kako se prijedlog Općine Kolan trebao odbaciti te kako se nije imalo pravo tražiti očitovanje Grada Paga. O načinu rada državnog tajnika Edmunda Miletića hitno će se obavijestiti predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor.
Zaključeno je kako Gradu Pagu nitko ne može niti povijesno niti pravno osporiti postojeće granice. Predstavnici Grada Paga će na sjednici Povjerenstva Vlade RH, koja će se održati 16. lipnja u Zagrebu, iznijeti sve pravne i povijesne argumente o granicama, ali i uputiti prosvjednu notu Povjerenstvu što se dira u već utvrđene granice Grada Paga.
U materijalu kojeg je Općina Kolan dostavila Ministarstvu uprave RH među ostalim se navodi: „Općina Kolan je putem svojih tijela više puta i od Grada Paga i preko Središnjeg državnog ureda tražila Odluku (podatke o formalno-pravnom i zakonskom utvrđenju granica naselja) kojom su utvrđene granice naselja na području Općine Kolan, a u čijem je sastavu bio i prostor sadašnje Općine Kolan. Nadalje, u službenim kontaktima predstavnika Grada Paga i Općine Kolan na traženje navedenih Odluka, a po pitanju granica naselja, utvrđeno je od strane predstavnika Grada Paga kako iste nikada nisu bile donesene, tj. granice naselja se nikada nisu formalno pravno utvrdile. Sukladno navedenim činjenicama, kao i na to da između Grada Paga i Općine Kolan u službenim evidencijama postoji ucrtana jedino katastarska granica, Općinsko vijeće Općine Kolan je donijelo Odluku sukladno članku 25. stavku 1. Zakona o područjima županija, gradova i općina, tj. da granica između Grada Paga i Općine Kolan ide granicom katastarskih općina k. o. Kolan i k. o. Pag“
Na sjednici Gradskog vijeća nije jasno rečeno kada su donesene odluke o granicama rubnih naselja Sv. Marko i Sv. Marija. Skupština Općine Pag je 19. studenog 1990. godine donijela odluku kojom su utvrđene granice naselja Potočnica, Caska, Vidalići, Gajac, Kustići, Zubovići, Metajna, Mandre, Šimuni, Košljun, Gorica, Vrčići, Stara Vas, Dinjiška, Miškovići, Bošana i Smokvica. No u tom se dokumentu ne spominju granice naselja Sv. Marko i Sv. Marija.
Gradsko vijeće Grada Paga je 26. srpnja 2002. godine donijelo odluku o utvrđivanju granica područja naselja prema kojoj granica područja naselja Kolan i ostalog područja Paga ide granicom naselja Šimuni i naselja Kolan preko kote 263, zapadno od kote 206 „Gradac“ prema Sv. Duhu do uvale Čista. Ni u ovom dokumentu se ne spominju granice naselja Sv. Marko i Sv. Marija.
Ustavni sud je prijedlog Općine Kolan za izmjenom granica i za pripajanjem Šimuna odbio iz formalnih razloga, jer pri osnivanju Općine Kolan nije pribavljeno mišljenje mještana Šimuna.
Ukoliko doista ne postoji odluka o određivanju granica naselja Sv. Marko i Sv. Marija, tada je netko u paškoj gradskoj upravi napravio veliki propust i Općina Kolan bi mogla uspjeti u svojem zahtjevu.
Zakašnjeli patriotizam je jedno, a trgovanje glasovima vijećnika iz Kolana, u vrijeme koje je prethodilo osnivanju Općine Kolan je nešto drugo.
|
- 04:15 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
HOĆE LI GRAD PAG DO LJETA DOBITI DOM ZDRAVLJA?
Autor: Josip Portada
Ponedjeljak, 01 Ožujak 2010 16:36
Do početka turističke sezone Grad Pag će imati Dom zdravlja. Potvrdili su to gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić i predsjednik Upravnog vijeća Doma zdravlja Diogen Šuljić.
„Nakon dugo nastojanja Dom zdravlja Pag ubrzo će profunkcionirati,“ rekao je Šuljić. „Imenovan je privremeni ravnatelj, Upravno vijeće, prijedlog statuta je napravljen i za nekoliko dana će biti održana sjednica Upravnog vijeća. Na toj sjednici ćemo donijeti statut koji treba potvrditi Skupština Zadarske županije, a onda se donose ostali zakonski akti i raspisuje natječaj za ravnatelja.“
Skupština Zadarske županije je prošle godine donijela odluku o osnivanju Doma zdravlja Pag, a Zadarska županija, Općina Povljana, Grad Pag i Općina Kolan su potpisale ugovor o sufinanciranju Doma zdravlja i temeljem ugovora Pag, Povljana i Kolan su Županiji trebali dostaviti zadužnice radi osiguranja financiranja Doma zdravlja. No, ne ide sve onako kako je bilo dogovoreno.
„Općina Kolan se bunila i još nije predala zadužnicu, a to nije učinila ni Općina Povljana,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. „Unatoč tome naša je ocjena kako je Dom zdravlja neophodan i stojimo iza toga. Najvažnije je da ćemo na vrijeme i prije ljeta imati organiziran rad Doma zdravlja i tako puno pripremljeniji ući u turističku sezonu kada u Pagu borave brojni turisti. Stanovnici Opčine Povljana i Općine Kolan će imati osnovnu zdravstvenu zaštitu, ali ipak očekujemo da će se Kolan i Povljana uključiti u financiranje jer to je u njihovom interesu.“
|
- 04:09 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
ODRŽANA PRVA SJEDNICA UPRAVNOG VIJEĆA DOMA ZDRAVLJA PAG - PRIHVAĆEN STATUT
Autor: Josip Portada
Ponedjeljak, 01 Ožujak 2010 16:34
U ambulanti je održana prva sjednica Upravnog vijeća Doma zdravlja Pag na kojoj je prihvaćen nacrt Statuta što je jedan od posljednjih koraka do početka rada Doma zdravlja. Nacrt Statuta će se proslijediti Skupštini Zadarske županije radi davanja suglasnosti. Po dobivanju suglasnosti provest će se postupak registracije Doma zdravlja na Trgovačkom sudu, a potrebno je dobiti rješenje Ministarstva zdravstva o početku rada. Do raspisivanja natječaja za ravnatelja, poslove privremenog ravnatelja obavljat će dr. Željko Vragović. Na sjednici Upravnog vijeća bili su Diogen Šuljić, dr. Domagoj Krpina, Barbara Tičić, dr. Martin Mikecin, dr. Josip Kraljić, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Zadarske županije i liječnici paške ambulante dr. Željko Vragović, dr. Vesna Uljančić i dr. Mauro Bistričić. Dr. Josip Kraljić je rekao kako mu je više puta nametano kako opstruira osnivanje Doma zdravlja Pag što, kako je rekao, nije bila istina. Dr. Kraljić je rekao kako je samo upozoravao na nedostatke, odnosno na financijsku neisplativost osnivanja Doma zdravlja Pag te je dodao kako neki financijski uvjeti još nisu ispunjeni, odnosno Općina Kolan i Općina Povljana nisu Županiji predale zadužnice.
„Ukoliko to ne učine pouzdat ćemo se u obećanje Grada Paga o preuzimanju njihovog dijela,“ rekao je dr. Kraljić.
|
- 04:04 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
PODRUČJE LEDENIK MORALO BI POSTATI ZAŠTIĆENI OTOČNI KRAJOLIK
Autor: Josip Portada
Ponedjeljak, 01. ožujak 2010. 16:33
Ledenik i Grbe s kopnene (brdske) strane i uz more od Gomilice, odnosne Velog zatona preko Rta Prčinac do Šestakovaca izuzetno je zanimljivo područje koje je tisućljećima izloženo buri zbog čega su u vapnencu nastale neobične, vizualno atraktivne strukture.
No, na tom se području nalaze i prastari tragovi ovčarskih nastambi i barem za neke od njih se može pretpostaviti kako potječu iz vremena Liburna. Na više mjesta postoje ostaci malenih kamenih nastambi, tlocrtne površine između 1, 5 do najviše za koje nije posve jasno čemu su mogle služiti. Na tom se području nalazi i spilja s okomitim ulazom koja je bila uz na transverzalu neolitskog čovjeka. Dojmljiva je i brojnost fosilnih ostataka.
Od grada Paga do sjeverozapadne strane Ledenika može se doći vozilom što to područje čini pristupačnim, a time i pogodnim za razgledavanje. Turistima su takva područja nepoznata, a sigurno je kako bi mnogi rado razgledali ono što ne mogu često vidjeti kao što su kamene strukture neobičnih oblika, neobičnu kamenu pustinju koja otkriva brojne tragove nekadašnjeg života. Uz to, s Ledenika i Grbe pruža se izuzetno lijep pogled na Velebitski kanal i Velebit, a i spust do mora nije težak. Može li se to iskoristiti u turističke svrhe, prije svega donošenjem mjera zaštite tog krajolika? Zakon o zaštiti prirode nudi takvu mogućnost. U skladu sa zakonom, cilj zaštite krajolika Ledenik-Grbe trebao bi biti očuvanje osnovnih vrijednosti, kao što su ljepota krajolika, prirodnost i geomorfološka posebnosti, očuvanost flore i faune koja nije brojna, ali je iznimno vrijedna i zanimljiva. Zanimljivo grmoliko bilje i ptice prilagodili su se surovim uvjetima života na kamenjaru. Na području zaštićenog krajolika Ledenik-Grbe trebalo bi zabraniti bilo kakvo uništavanje, uzimanje kamena, vađenje bilja i uništavanje životinja, a trebalo bi zabraniti i odlaganje otpada. Jednom formalnom radnjom, donošenjem odluke i proglašavanjem područja Ledenik-Grbe zaštićenim krajolikom Pag bi dobio atraktivan rezervat prirode što bi se moglo koristiti u turističke svrhe, a sve to ništa ne košta. Tek zahtijeva malo vremena i volje.
|
- 03:56 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
KANAL GRAD PAG-KOŠLJUN, DVOSTRUKI IGRAČI I ULOGA GRADSKOG VIJEĆA
Autor: Josip Portada
Ponedjeljak, 01 ožujak 2010. 16:28
O kanalu Pag-Košljun posljednjih je tjedana dosta rečeno. Neki su prozivali gradsku upravu i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva jer nisu proveli transparentu javnu raspravu koja je prethodila donošenju odluke o izradi Studije utjecaja na okoliš, prozivan je, doduše indirektno, i Hrvatski hidrografski institut koji radi na mjerenjima podmorja kod Košljuna i u Paškoj uvali. Prozivani su neki novinari jer kao nisu na vrijeme pisali o svemu što se događa. Ponajviše od svih prozivana je tvrtka „Moreuz“ iz Zagreba, koja je inicijator gradnje kanala i njen vlasnik, zagrebački poduzetnik Želimir Dodder. Na prvi pogled, stječe se dojam kako se stvorio pokret otpora protiv gradnje kanala grad Pag-Košljun. No, istina je, nažalost, kao i u najmanje dva slična slučaja iz nedavne prošlosti, potpuno drugačija.
NITKO NIJE REKAO JEDINU, PRAVU I GOLU ISTINU, A TO JE DA JE ZA DONOŠENJE ODLUKE O GRADNJI KANALA GRAD PAG-KOŠLJUN ISKLJUČIVO NADLEŽNO GRADSKO VIJEĆE GRADA PAGA. GRADSKO VIJEĆE GRADA PAGA I NITKO DRUGI!
Za gradnju kanala se može odlučiti primjerice Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, na stranu tog projekta može stati čitava Vlada pa i predsjednik države, može ga podržati i Županija, ali nitko i ništa ne može napraviti bez odluke Gradskog vijeća Grada Paga.
Prema Prostornom planu Općine Pag iz 1984. i Prostornom planu Grada Paga iz 2004. godine duljina kanala grad Pag-Košljun iznosi . Prema idejnom rješenju, duljina kanala iznosi 6, . Za produljenje kanala potrebno je izraditi izmjene u Prostornom planu Grada Paga. No, promjene u Prostornom planu potrebno je raditi ne samo za produljenje kanala nego i za zahvate koji se uz produljeni dio trase kanala trebaju dogoditi u okolnom prostoru. IZMJENE PROSTORNOG PLANA GRADA PAGA DONOSI JEDINO I ISKLJUČIVO GRADSKO VIJEĆE GRADA PAGA.
Za gradnju kanala potrebno je donijeti Urbanistički plan uređenja (UPU) kanala grad Pag-Košljun što podrazumijeva izmjene u postojećim detaljnim planovima za područje Lokunje i stare gradske jezgre. UPU JEDINO I ISKLJUČIVO DONOSI GRADSKO VIJEĆE GRADA PAGA.
Bez izmjena u Prostornom planu Grada Paga i bez Urbanističkog plana uređenja kanala grad Pag-Košljun nikakva gradnja nije moguća.
U Pagu postoje iskreni protivnici gradnje kanala grad Pag-Košljun, postoje ljudi koji doista smatraju kako kanal Pagu može nanijeti više štete nego koristi. Na to imaju pravo i imaju pravo takve stavove javno isticati. No, postoji i neki drugi. Postoje i dvostruki igrači koji se javno prikazuju kao veliki protivnici gradnje kanala, a zapravo rade na zamagljivanju očiju javnosti. Namjernim isticanjem nevažnih ili manje važnih činjenica, raznim interpretacijama i sugeriranjem tema o kojima bi ljudi trebali razmišljati i stvaranjem teorije urote žele ostvariti neke svoje interese i tako usput ZAMAGLJUJU VAŽNOST GRADSKOG VIJEĆA GRADA PAGA. Raspravama o tome tko je Želimir Dodder, kakva je to tvrtka „Moreuz“ i slično odvlači se pažnja javnosti s bitnog na nebitno. Može Želimir Dodder biti ovakav ili onakav, može tvrtka „Moreuz“ imati osnovni kapital od 20 000 ili milijardu kuna, ali nitko ne može ništa bez Gradskog vijeća. Za kanal mogu biti i gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika, mogu oni biti u vezi sa Želimirom Dodderom i ne moraju, možda su dali neka obećanja, a možda i nisu, ali ni oni ne mogu ništa bez Gradskog vijeća Grada Paga. To je suština, a sve drugo su dobro promišljene priče dvostrukih igrača. Govoriti o tome kako će se izgradnjom kanala Paška uvala zatrpati muljem, kako je kanal neisplativ jer neće biti plovan „pa se neće moći na lignje u Košljun“, kako će nestati plaže u uvali i slično je bacanje ješke iskrenim protivnicima gradnje kanala. O svemu tome se ništa ne zna. No, zna se tko će na koncu o svemu odlučivati.
Zanimljivo je kako ti dvostruki igrači nikada nisu spomenuli golemu građevinsku zonu od četvornih koja bi trebala nastati nasipavanjem južnog dijela Paške uvale. Govore o stvarima hipotetske naravi, o mulju, odronjavanju, koroziji tla i slično, a o onom što je najmanje hipotetsko, a to je golema građevinska zona ne govore ništa. Dvostrukih igrača nema puno, ali su vrlo aktivni. Za ono što rade mogu imati samo dva motiva. Prvo, mogu imati političke motive što bi bilo najlegitimnije i najprihvatljivije. Takvi mogu iskoristiti kanal kako bi pokušali destabilizirati gradsku vlast, odnosno mogu pokušati ugroziti položaj gradonačelnika. Takav oblik političke borbe je prihvatljiv, razumljiv i normalan, a za grad Pag i za stanovnike Paga nije opasan. Međutim, znatno su opasniji oni drugi dvostruki igrači koji od svega žele ili možda već uspijevaju izvući materijalnu korist. Takvi ne biraju sredstva, fanatični su i smetaju im svi koji bi ih mogli razotkriti. Po samoj prirodi stvari, takvima su novinari najveći neprijatelji i služe se i služit će se i dalje (dapače, sve više i na sve gore načine) svim sredstvima kako bi neke novinare diskreditirali. No, taj je posao uzaludan. Može se pokušati diskreditirati jednog novinara, ali ne može se sve. Mudrost je u umjerenosti, a fanatičnost nekih dvostrukih igrača je takva da ih lišava mudrosti. Zato rade pogreške i ostavljaju prevelike tragove. No, bez obzira na tu nekolicinu dvostrukih igrača i na ono što oni mogu ili ne mogu napraviti, na koncu opet ostaje ono najvažnije: KONAČNU ODLUKU O GRADNJI KANALA GRAD PAG – KOŠLJUN DONOSI GRADSKO VIJEĆE GRADA PAGA u kojem je petnaest vijećnika koji ne vijećaju maskirani i skrivenog lica. Petnaest ljudi, Pažana, odlučivat će o svemu, a Dodder, „Moreuz“, ministarstva i netko deseti neće odlučivati ni o čemu. To je jednostavna istina, a sve ostalo je zamagljivanje očiju javnosti.
|
- 03:49 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
UPOZORENJE KOMUNALNOM DRUŠTVU: PODIZANJE CIJENA JE UDARAC NA STANDARD GRAĐANA PAGA
Autor: Josip Portada
Ponedjeljak, 01 ožujak 2010. 16:26
Danas je u sjedištu gradske uprave Grada Paga održan sastanak gradonačelnika Grada Paga Ante Fabijanića i direktora Komunalnog poduzeća Pag Ante Fabijanića-Pevacića. Tema razgovora bila je novi obračun komunalnih usluga. Gradonačelnik Fabijanić je rekao kako se gradska vlast oštro protivi naplaćivanju komunalnih usluga prema novom sustavu, obzirom da on još uvijek ne funkcionira. Direktor komunalnog poduzeća Ante Fabijanić-Pevacić upozoren je da se nove cijene komunalnih usluga ne mogu naplaćivati dok nije riješena problematika odvoza smeća.
„Cijene komunalnih usluga moraju se vratiti na razinu iz 2009. godine. Ovo je direktan udarac na standard građana Paga koji Grad ne odobrava,“ izjavio je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.
U utorak, 16. ožujka nastavit će se dogovor gradskih vlasti i Komunalnog poduzeća Pag.
|
- 03:44 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
ZAŠTO SE NA PAGU NE GRADE HOTELI BEZ KOJIH SE NE MOŽE RAZVIJATI TURIZAM?
Autor: Josip Portada
Ponedjeljak, 01 ožujak 2010. 16:22
Na Pagu na kojem je turizam odavno postao središnja gospodarska grana i po prihodima je znatno nadmašio ovčarstvo, solarstvo, poljoprivredu i ribarstvo, ima samo 800 hotelskih ležajeva što turistički djelatnici smatraju kočnicom daljnjeg turističkog razvoja. No, kako se moglo dogoditi da na Pagu, koji je peti po veličini otok na Jadranu, ima tako malo hotelskih ležajeva? Primjerice, susjedni i znatno manji Rab ima gotovo pet tisuća hotelskih ležajeva. Problem je u tome što se u Pagu hoteli nisu gradili kada se to moglo, dakle prije dvadeset i više godina, a u posljednjih dvadeset godina gradnja hotela nije isplativa. Borko Oguić, direktor tvrtke „Meridijan 15“ kaže kako se novi hoteli na Jadranu, pa tako i na Pagu neće graditi dok se ne ispune neki uvjeti koji će osigurati pozivno poslovanje.
„Problem gradnje hotela treba promatrati šire i uspoređivati to s onim što se događa u nama konkurentskim zemljama kao što su Turska koja je napravila čudo, Španjolska, Italija ili Grčka,“ navodi Oguić. „U Hrvatskoj turizam nije na prvom mjestu u državnim prioritetima, nije ni na drugom, a dobro bi bilo kada bi bio i na petom, ali ni to nije slučaj. Deklarativno je turizam važan, ali se ništa ne radi kako bi i bio takav. Uz dužno poštovanje ministru turizma i njegovim suradnicima treba reći kako oni koji bi o turizmu trebali odlučivati o stvarnoj problematici znaju malo, a o konkretnom poslovanju ne znaju jer taj posao nikada nisu radili.“
Oguić, kao i drugi otočni hotelijeri, smatra kako je kreditna politika loša, a uz lošu kreditnu politiku, postoje i problemi s parafiskalnim i drugim davanjima koji opterećuju hotele do granice neisplativosti. Svi ističu kako se 2004. i 2005. godine, s programom „Poticaj za uspjeh“ napravio određeni pomak u poticanju malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, ali taj je program zaustavljen kada su na red trebali doći veći hoteli. Međutim, čak i mali hotelijeri i iznajmljivači koji su dobili kredite iz programa „Poticaj za uspjeh“ imaju probleme s otplatom kredita. U banci koja je na području Zadarske županije dale najviše kredita u sklopu programa „Poticaj za uspjeh“ navode kako gotovo svi koji su dobili kredite traže reprogramiranje jer ne mogu plaćati mjesečne obroke.
„To nije nimalo čudno,“ kaže Borko Oguić. „Davanja su prevelika, PDV je previsok, a postoje i razni drugi nameti, kao što je na primjer ZAMP. Hotel srednje veličine godišnje treba platiti oko 10 000 eura za ZAMP, a da bi se to platilo hotel mora imati 100 000 eura prihoda. Uz to, veliko su opterećenje komunalna davan ja. Za srednji hotel ta davanja iznose gotovo milijun kuna. S tako velikim financijskim opterećenjima se nitko ne može nositi i dok je tako neće se graditi novi hoteli. Postoje priče da se grade novi hoteli, ali to nije točno jer se radi o rekonstrukciji postojećih.“
Prema prostornoplanskoj dokumentaciji na Pagu se trenutno može graditi dvadesetak hotela, ali nema zainteresiranih investitora.
„Onaj tko želi graditi hotel mora kupiti zemljišnu površinu koja je prevelika što u startu povećava troškove gradnje,“ kaže Oguić. „Nadalje, hotel bi trebao biti otvoren najmanje 270 dana u godini, a od toga bi morao biti popunjen najmanje 180 dana kako bi poslovao pozitivno, no u današnjim uvjetima hoteli su popunjeni od 120 do 140 dana i uz taj minus od 40 dana i sva davanja posao s hotelom je neisplativ i gradnja hotela vodi u bankrot.“
Na Pagu se, po svemu sudeći, još dugo neće graditi veći hoteli. Postojeći hotelski kapaciteti su nedovoljni i zbog toga se otočni turizam ne može dalje razvijati i ne mogu se koristiti potencijali koje Pag ima.
|
- 03:38 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
PAG: POČELO OBLAGANJE MOSTA KAMENOM
Autor: Josip Portada
Ponedjeljak, 01 ožujak 2010.
Djelatnici tvrtke „Ploter“ iz Zadra počeli su s oblaganjem mosta Katine kamenom što je jedna od posljednjih faza u dovršenju uređenja mosta.
„To je veliki projekt u kojeg se ulaže jedanaest milijuna kuna, a uz Grad Pag, obnovu mosta financira i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, no sredstva iz državnog proračuna stižu sporo i zbog toga će biti usporeni i radovi na mostu,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić.
Obnova mosta je najveći projekt u staroj gradskoj jezgri Paga u posljednja tri stoljeća. Obnovljeni most bit će sličan izvornom i imat će dva velika luka kroz koja će moći prolaziti i veća plovila. Most je izgrađen u 15. stoljeću i dio je spomeničke baštine Paga, a spaja staru gradsku jezgru s prigradskim naseljima Prosika i Vodice.
„Za obnovu mosta u gradskom proračunu je osigurano šest milijuna kuna što je za Pag veliko financijsko opterećenje, ali smatramo kako taj projekt treba završiti jer je to važan prometni pravac kojim ljeti prolazi nekoliko tisuća turista, a važan je i zbog toga što će uljepšati obalni dio Paga,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić.
|
- 03:35 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
KOLAN/PAG/NOVALJA: DANI PAŠKE OVCE I PAŠKOG SIRA
Autor: Josip Portada
Subota, 23. siječanj 2010.
Natjecanjem u striži ovaca započela je trodnevna manifestacija pod nazivom „Dani paške ovce i paškog sira“ koja se održava u Općini Kolan, Gradu Pagu i Gradu Novalji. Natjecanje u striženju ovaca održano je na školskom igralištu u Kolanu u tehnikama „striženje ručnim škarama“ i „striženje električnim škarama“. U tehnici striženja ručnim škarama pobijedio je Mario Mršić iz Zadra, drugo mjesto osvojio je Nedjeljko Čemeljić iz Kolana, a treće mjesto osvojio je Mario Blažek iz Bjelovara. U tehnici striženje električnim škarama prvo mjesto osvojio je Robert Kalec iz Ivanić-Grada, drugo mjesto osvojio je Mihael Vuk iz Bjelovara, a treći j bio Marko Šolaja iz Udina.
U sklopu „Dana paške ovce i paškog sira“ u Lovačkom domu u Kolanu birao se najbolji paški sir. U hotelu „Pagus“ u Pagu održano je 1. savjetovanje paških ovčara na kojem su među ostalima govorili stručnjaci s Agronomskog fakulteta iz Zagreba prof. dr. sc. Jasmina Havranek i dr. sc. Nataša Mikulec na temu „Formiranje arome sira“, doc. dr. sc. Samir Kalit na temu „Utjecaj pojedinih tehnoloških koraka na kvalitetu sira i pojavu pogrešaka u proizvodnji polutvrdih i tvrdih sireva“, a prof. dr. Josip Faričić s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru govorio je na temu „Ekonomsko-geografski aspekti otoka Paga“.
Manifestacija završava u Gradu Novalji gdje će se održati jubilarna 10. Izložba paške ovce i paškog sira na kojoj će se dodijeliti priznanja najuspješnijim proizvođačima paškog sira i uzgajivačima paške ovce. Organizatori manifestacije „Dani paške ovce i paškog sira“ su Hrvatska poljoprivredna agencija, Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza, Udruga uzgajivača paške ovce „Kolan“, Udruga uzgajivača paške ovce i proizvođača paškog sira „Zaglava“ iz Novalje i Udruga uzgajivača paške ovce „Rogujica“ iz Paga. Pokrovitelji su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH, Zadarska županija, Ličko-senjska županija, Grad Novalja, Općina Kolan, Grad Pag, Turistička zajednica Grada Paga, Turistička zajednica Grada Novalje i Turistička zajednica Ličko-senjske županije.
|
- 03:17 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
CENTAR ZA KULTURU I MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT IZ ZAGREBA: KREATIVNA RADIONICA U KULI SKRIVANAT
Autor: Josip Portada
Subota, 23 siječanj 2010.
U organizaciji Centra za kulturu i informacije Pag i ove godine će se u kuli Skrivanat održati kreativna radionica "Mala škola kaširanja" - Muzej za umjetnost i obrt iz Zagreba u gostima u Pagu.
Suradnja između Centra za kulturu i informacije Pag i Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb počela je 2009. godine na inicijativu Centra za kulturu Pag i postigla izvrstan uspjeh. Na kreativnoj radionici prošle godine sudjelovalo je oko stotinu djece kroz sedam dana, a posljednji dan održana je završna izložba gotovo tisuću dječjih radova. Sva djeca su dobila priznanja i priređen im je zabavni program.
Ove godine radionica će trajati od 8. do 14. srpnja svaki dan od 17:00 do 21:00 sat, a djeca će uz stručno vodstvo više pedagoginje Maline Zuccon Martić i njenih suradnika Danka Dujmovića i Nine Martić raditi tehniku kaširanja. Djeca se u radionicu mogu uključiti u svakom trenutku kada to žele i sudjelovati koliko žele.
Nakon završetka radionice, 15. srpnja u 18:00 sati na Trgu Petra Krešimira IV. održat će se izložba radova u obliku tržnice za koju će djeca pripremiti kaširano voće, povrće i druge namirnice koje će prodavati za pokrivanje manjeg dijela troškova radionice.
Nakon podjele priznanja Centar za kulturu i informacije Pag sudionicima će u kuli Skrivanat pokloniti prigodni program. Održat će se predstava kazališta Ivana Brlić Mažuranić iz Slavonskog broda „Vuk i tri praščića“ te će nastupiti dječji zbog „Vijolice“. Početak programa je 20: 00 sati.
Sve informacije o radionici mogu se dobiti u Centru za kulturu i informacije Pag na broj 023 611 025.
|
- 03:12 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
POVIJESNI TRENUTAK ZA STARI GRAD- NAPRAVLJEN JE PUT I TAKO OZNAČENA JEDNA OD NAJVAŽNIJIH ULICA
Autor: Josip Portada
Petak, 08. siječanj 2010.
U organizaciji Grada Paga i Župnog ureda Pag uređen je veliki dio arheološkog područja Stari grad, a probijanje puta, odnosno označavanje jedne od glavnih ulica ispod nekadašnjeg castruma ima u svakom smislu povijesno značenje jer se prvi puta nakon više od četiri stoljeća može prolaziti ulicom kojom su do 15. stoljeća prolazila pokoljenja Pažana. Ulica nije označna u cijeloj širini jer je sjeverni dio ulice dio privatnih parcela, ali i ono što je napravljeno je od golemog značenja za vraćanje života Starom gradu. Nekadašnja vela ulica u Starom gradu ide smjerom sjeveroistok-jugozapad, obrnuto do Vele ulice u novom Pagu, a završava kod Velog izvora koji je jedan od najstarijih dokumentiranih izvora u Europi.
„Put je uređen u skladu s katastarskim i sudskim knjigama u širini u kojoj je tamo naznačeno, a uređenje će se nastaviti obnavljanjem Velog izvora,“ rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić. „Materijal potreban za obnavljanje Velog izvora je već nabavljen i taj bi posao uskoro trebao biti završen.“
Označavanjem nekadašnje gornje vele ulice dobili su smisao i ostaci građevina, pa tako građevina koja se nalazi neposredno ispod castruma sada, s vratima na ulici, odaje dah nekadašnjeg života. U vrijeme kada se po Jadranu asfaltira i betonira sve što se stigne, organizatore uređenja Starog grada treba pohvaliti što su za uređenje puta, odnosno označavanje nekadašnje ulice koristili isključivo prirodni materijal. Treba se nadati kako će se urediti i nakaradna asfaltirana cesta koja vodi od ceste Pag-Stari grad do crkve Sv. Marije. Ta bi se cesta mogla popločati i njome bi i tada u slučaju potrebe mogla prolaziti vozila.
Gradonačelnik Fabijanić navodi kako će se uskoro označiti i sve građevine u Starom gradu što će šetnju pod tom prostoru učiniti osobito zanimljivom.
„Plan je da se do Vele Gospe uredi cijeli okoliš u okolini crkve Sv. Marije kako bi Stari grad zablistao u pravom sjaju,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić.
Druga faza uređenja Starog grada trebala bi obuhvatiti središte nekadašnjeg Paga koje se nalazilo između sadašnje ceste Pag-Stari grad i obalnog dijela Južne vale. Upravo na tom području su se nalazile neke od najvažnijih građevina kao što su Gradska vijećnica, Velika loža, Mala loža, središnji gradski trg, palača Petra Grubonića, sjedište kneza, skladišta soli, luka itd. Neke građevine u donjem dijelu Starog grada su toliko dobro sačuvane da bi označavanjem nekadašnjih ulica Stari grad doslovno oživio, a može se zamisliti kakav bi bio osjećaj šetati ulicama kojima su hodali Pažani prije više od pet stoljeća, uz građevine koje bi tek tada dobile smisao u prostoru u kojem se nalaze. Kada bi se uz gornji, uredio i donji dio Starog grada, Pag bi dobio arheološko područje koje bi po očuvanosti i spomeničkoj vrijednosti bilo bez premca ne samo na Jadranu i u Hrvatskoj, nego i u Europi.
|
- 03:08 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
