Josip Portada: Hod po karticama III

Studeni 2019 (54)
Listopad 2019 (19)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
U ovom, trećem "Hodu po karticama", postavljam neke od novinskih tekstova objavljenih od 2010.do 2019. godine. Svi novinski tekstovi, članci, reportaže, kolumne i drugo koje postavljam na blogu, objavljeni su u nekoj od novina ili na nekom od portala za koje sam radio. Tu su tekstovi objavljeni u Večernjem listu, Novom listu, Zadarskom listu, Jutarnjem listu, Narodnom listu, Otočnom Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji, eZadru...To je tek mali dio od oko 22. 000 članaka koliko sam, kao profesionalni novinar, objavio u raznim novinama, magazinima, na portalima. Tekstove nisam birao po nekom posebnom kriteriju, već sam ih uzimao iz svoje arhive redom kako su ondje posloženi...

O Hodu po karticama III
Ovo je moj treći blog pod nazivom "Hod po karticama". U prvom sam objavio neke od novinskih tekstova objavljenih od 1989. do 2000.godine, u drugom od 2001.do 2010.godine i u ovom trećem, objavljujem neke od novinskih tekstova objavljenih od 2010.do 2019. godine. Svi novinski tekstovi, članci, reportaže, kolumne i drugo koje postavljam na blogu, objavljeni su u nekoj od novina ili na nekom od portala za koje sam radio. Tu su tekstovi objavljeni u Večernjem listu, Novom listu, Zadarskom listu, Jutarnjem listu, Narodnom listu, Otočnom Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji... Zašto je naziv bloga Hod po karticama? Kartica ili kartica teksta je mjerna jedinica za izračunavanje količine teksta u novinarskom tekstu, članku, reportaži, kolumni...Kada bi urednik rekao novinaru: "Želim dvije kartice teksta", novinar bi odmah znao koliko točno materijala treba napraviti, odnosno napisati teksta. Jer, jedna kartica je 30 redaka na stranici i 60 znakova u svakom retku. To je oko 1800 slova, brojki, simbola, interpunkcije i razmaka. Nakon pojave internetskog novinarstva, kartica je izgubila smisao, ali u vrijeme dok se pisalo pisaćim strojevima, kartica je bila izuzetno važna. Za mnoge novinare, a tako i za mene, kartica je, i nakon pojave internetskog novinarstva, ostala pojam količine materijala kojeg treba napraviti. Zbog toga se blog zove Hod po karticama...Objavljujem stare novinske tekstove kako bi neki događaji bili zabilježeni i postali dostupni onima koje bi možda mogli zanimati. U svakom slučaju, to je zabavan vremeplov kroz tekstove i fotografije koji mogu podsjetiti na neke događaje koji su uglavnom zaboravljeni. Tekstovi postavljeni na sva tri bloga tek su mali dio od oko 22. 000 članaka koliko sam, kao profesionalni novinar, objavio. Tekstove nisam birao po nekom posebnom kriteriju, već sam ih uzimao iz svoje arhive redom kako su ondje posloženi. Kaže se, što nije zapisano, ne postoji. No, moglo bi se reći, što nije dostupno na internetu, ne postoji...Osim u arhivima koji su na raspolaganju malom broju ljudi. Zbog toga, eto, Hod po karticama, šetnja po tekstovima kako bi se tim tekstovima omogućilo mjesto na tražilicama...Nešto kao digitalizirana arhiva...Ništa više i ništa manje od toga..


25.10.2019., petak

RADOVI NA OBNOVI STAROG MOSTA SU PRI KRAJU-HOĆE LI SE MOSTU VRATITI STARI NAZIV?

Autor: Josip Portada
Ponedjeljak, 22 ožujak 2010 19:22

Stari gradski most poprima svoj konačni oblik. Kamenoresci koji rade s tvrtkom „Ploter“ iz Zadra obložili su most kamenom, a u tijeku su radovi na uređenju ogradnog dijela mosta. Uređenje mosta financiraju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Grad Pag, a vrijednost projekta je oko jedanaest milijuna kuna. Uređenjem mosta završit će se projekt uređenja obalnog dijela stare gradske jezgre Paga. Radovi bi uskoro mogli biti u cijelosti završeni, a svečano otvaranje mosta mogla bi biti dobra prigoda i za davanje naziva mostu. Naime, nakon Drugog svjetskog rata u Pagu su brisani stari nazivi pojedinih građevina pa se tako kula Skrivanat nazivala Gradskom kulom, plaža Prosika je nazvana Gradskom plažom, most Katena ili Katine se nazivao Gradskim mostom itd. Premda promjena naziva građevina često u početku kod određenog dijela javnosti izaziva protivljenje, a kod nekih i podsmjeh, iskustvo je pokazalo kako se upornost isplati. Na prijedlog Centra za kulturu 1992. godine Gradska kula se počela nazivati kulom Skrivanat i pod tim je nazivom tada prvi puta uvrštena u tadašnje turističke materijale. Početno protivljenje i podsmjeh su nestali i zaboravljeni. Kula se danas redovito spominje pod svojim pravim nazivom, kao kula Skrivanat i to više nikome nije neobično, a još manje razlog za ismijavanje. Dapače, neki od onih koji su vraćanje starog naziva najviše ismijavali (pa su čak i predlagali peticije za ostanak naziva Gradska kula) danas redovito kulu nazivaju kula Skrivanat. Jednako se dogodilo i s plažom Prosika. Zato bi u gradskoj upravi trebali razmisliti i prije svečanog otvorenja most nazvati pravim, starim imenom. To bi imalo smisla i zbog toga što manje upućeni posjetitelji internetskih stranica i čitatelji novina stari most često povezuju s Paškim mostom. Dostojanstvo koje se mostu, koji je za Pag imao veliko značenje, vraća njegovom obnovom bilo bi potpuno kada bi mu se vratio i naziv most Katena ili most Katine.
- 04:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #