Josip Portada: Hod po karticama III

Studeni 2019 (54)
Listopad 2019 (19)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
U ovom, trećem "Hodu po karticama", postavljam neke od novinskih tekstova objavljenih od 2010.do 2019. godine. Svi novinski tekstovi, članci, reportaže, kolumne i drugo koje postavljam na blogu, objavljeni su u nekoj od novina ili na nekom od portala za koje sam radio. Tu su tekstovi objavljeni u Večernjem listu, Novom listu, Zadarskom listu, Jutarnjem listu, Narodnom listu, Otočnom Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji, eZadru...To je tek mali dio od oko 22. 000 članaka koliko sam, kao profesionalni novinar, objavio u raznim novinama, magazinima, na portalima. Tekstove nisam birao po nekom posebnom kriteriju, već sam ih uzimao iz svoje arhive redom kako su ondje posloženi...

O Hodu po karticama III
Ovo je moj treći blog pod nazivom "Hod po karticama". U prvom sam objavio neke od novinskih tekstova objavljenih od 1989. do 2000.godine, u drugom od 2001.do 2010.godine i u ovom trećem, objavljujem neke od novinskih tekstova objavljenih od 2010.do 2019. godine. Svi novinski tekstovi, članci, reportaže, kolumne i drugo koje postavljam na blogu, objavljeni su u nekoj od novina ili na nekom od portala za koje sam radio. Tu su tekstovi objavljeni u Večernjem listu, Novom listu, Zadarskom listu, Jutarnjem listu, Narodnom listu, Otočnom Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji... Zašto je naziv bloga Hod po karticama? Kartica ili kartica teksta je mjerna jedinica za izračunavanje količine teksta u novinarskom tekstu, članku, reportaži, kolumni...Kada bi urednik rekao novinaru: "Želim dvije kartice teksta", novinar bi odmah znao koliko točno materijala treba napraviti, odnosno napisati teksta. Jer, jedna kartica je 30 redaka na stranici i 60 znakova u svakom retku. To je oko 1800 slova, brojki, simbola, interpunkcije i razmaka. Nakon pojave internetskog novinarstva, kartica je izgubila smisao, ali u vrijeme dok se pisalo pisaćim strojevima, kartica je bila izuzetno važna. Za mnoge novinare, a tako i za mene, kartica je, i nakon pojave internetskog novinarstva, ostala pojam količine materijala kojeg treba napraviti. Zbog toga se blog zove Hod po karticama...Objavljujem stare novinske tekstove kako bi neki događaji bili zabilježeni i postali dostupni onima koje bi možda mogli zanimati. U svakom slučaju, to je zabavan vremeplov kroz tekstove i fotografije koji mogu podsjetiti na neke događaje koji su uglavnom zaboravljeni. Tekstovi postavljeni na sva tri bloga tek su mali dio od oko 22. 000 članaka koliko sam, kao profesionalni novinar, objavio. Tekstove nisam birao po nekom posebnom kriteriju, već sam ih uzimao iz svoje arhive redom kako su ondje posloženi. Kaže se, što nije zapisano, ne postoji. No, moglo bi se reći, što nije dostupno na internetu, ne postoji...Osim u arhivima koji su na raspolaganju malom broju ljudi. Zbog toga, eto, Hod po karticama, šetnja po tekstovima kako bi se tim tekstovima omogućilo mjesto na tražilicama...Nešto kao digitalizirana arhiva...Ništa više i ništa manje od toga..


02.11.2019., subota

PROF. DR. SC. ANAMARIJA KURILIĆ: PREDAVANJE NA TEMU "RIMSKE STARINE PAGA I OKOLICE"

Autor Josip Portada


U organizaciji Savjeta mladih Grada Paga u Gradskoj vijećnici je održano vrlo zanimljivo predavanje prof. dr. sc. Anamarije Kurilić, izvanredne profesorice na Odjelu povijesti Sveučilišta u Zadru na temu „Rimske starine Paga i okolice“.
„U blizini Paga rimske starine se nalaze na Zametu, Košljunu u Proboju i o tome je već u 18. stoljeću pisao paški bilježnik i pravnik Marko Lauro Ruić koji je izradio i crteže tegula i rimskog novca iz 1. stoljeća,“ rekla je dr. Kurilić.
Dr. Kurilić je navela kako u Pagu postoji samo jedan rimski spomenik.
„Znamo da je na tom spomeniku oporučni zapis Titu Karijenu, ali nije poznato gdje se nalazi. Po nekima, nalazi se u sklopu kule Skrivanat, ali to treba istražiti,“ rekla je dr. Kurilić.
Dr. Kurilić je navela kako dosadašnjim arheološkim istraživanjima u Starom gradu nisu pronađeni dokazi kako je na tom mjestu u rimsko doba postojalo naselje. Do sada se stiglo do razine Srednjeg vijeka, a daljnjim istraživanjima bi se trebalo pronaći dokaze o postojanju naselja ili dokaze kako naselje nije postojalo. Na Zametu i na Proboju se nalaze rimski grobovi u kojima je pronađen rimski novac iz . n. e., iz vremena cara Augusta, novac iz doba cara Klaudija i novac s prijelaza 3. na 4. stoljeće iz doba cara Gaja Valerija Dioklecijana.
U Košljunu je bila rimska gradina.
Dr. Kurilić je rekla kako je uvala Caska bogata rimskim starinama. Od plaže Caska do rta Zrće nalazila se nekropola, a uz tunaru još su vidljive zidine debljine 1, 5 i visine do pet metara.
„Te su zidine iskošene prema moru i to bi mogao biti razlog zbog kojeg neki smatraju kako je Kissa potonula uslijed potresa, ali razlog iskošenosti bi mogao biti i druge prirode, kao što je podizanje razine mora,“ rekla je dr. Kurilić. „Bili bi smo sretni kada bi se utvrdilo da je naselje bilo prema kopnu jer bi tada i istraživanje bilo lakše. Nema dokaza da je Kissa propala u more jer nisu pronađeni ostaci građevina. Za ono što se vidi na dnu utvrđeno je kako je nastalo djelovanjem mora. “
U Caski su, navela je dr. Kurilić, pronađeni brojni grobovi, grobni spomenici, šivani brod i antičko drveno sidro iz 1. stoljeća, olovno zrcalo, broje keramički uljanice, brončana igla i sl.
„Među tim nalazima posebno su zanimljivi grobovi koji nisu tipični za rimsko razdoblje,“ rekla je dr. Kurilić. „Pronađeni su grobovi koji su građeni na način koji je vrlo sličan načinu na koji se i danas rade grobovi, ali imaju mali okrugli otvor. Taj otvor je mogao služiti za odavanje žrtava uljanica ili je to rađeno u skladu s vjerovanjem kako je duši pokojnika potreban otvor. Uz grobnice su postavljane amfore u kojima se najvjerojatnije držalo vino koje je služilo za odavanje počasti pokojniku.“
Dr. Kurilić je navela kako je u Kissi živio dio bogate rimske obitelji Kalpurnija čiji su neki članovi obavljali najviše dužnosti u Rimu. Podigli su tri zavjeta pa se može zaključiti kako je u Kissi postojao i hram. Pronađen je luksuzniji objekt s prostorima za spremanje hrane. Na plaži Podbuža pronađen je prolaz za koji se pretpostavlja kako je bio dio kanalizacijskog sustava.
Na jugozapadnom dijelu Caske pronađena je veća koncentracija drveta, za što se, kako je rekla dr. Kurilić, u početku vjerovalo kako se radi o ostacima građevina, međutim istraživanja su pokazala kako se radi o drvenoj građi koje je bilo u sklopu lučkog postrojenja.
„Današnja Novalja je imala ulogu luke na važnom pomorskom putu i kasnije je, u četvrtom i petom stoljeću sve više dobivala na značenju u odnosu na Kissu,“ rekla je dr. Kurilić.
Dr. Kurilić je navela kako treba štititi baštinu kako bi se sačuvala za buduća pokoljenja.
- 10:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #