Josip Portada: Hod po karticama III

Studeni 2019 (54)
Listopad 2019 (19)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
U ovom, trećem "Hodu po karticama", postavljam neke od novinskih tekstova objavljenih od 2010.do 2019. godine. Svi novinski tekstovi, članci, reportaže, kolumne i drugo koje postavljam na blogu, objavljeni su u nekoj od novina ili na nekom od portala za koje sam radio. Tu su tekstovi objavljeni u Večernjem listu, Novom listu, Zadarskom listu, Jutarnjem listu, Narodnom listu, Otočnom Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji, eZadru...To je tek mali dio od oko 22. 000 članaka koliko sam, kao profesionalni novinar, objavio u raznim novinama, magazinima, na portalima. Tekstove nisam birao po nekom posebnom kriteriju, već sam ih uzimao iz svoje arhive redom kako su ondje posloženi...

O Hodu po karticama III
Ovo je moj treći blog pod nazivom "Hod po karticama". U prvom sam objavio neke od novinskih tekstova objavljenih od 1989. do 2000.godine, u drugom od 2001.do 2010.godine i u ovom trećem, objavljujem neke od novinskih tekstova objavljenih od 2010.do 2019. godine. Svi novinski tekstovi, članci, reportaže, kolumne i drugo koje postavljam na blogu, objavljeni su u nekoj od novina ili na nekom od portala za koje sam radio. Tu su tekstovi objavljeni u Večernjem listu, Novom listu, Zadarskom listu, Jutarnjem listu, Narodnom listu, Otočnom Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji... Zašto je naziv bloga Hod po karticama? Kartica ili kartica teksta je mjerna jedinica za izračunavanje količine teksta u novinarskom tekstu, članku, reportaži, kolumni...Kada bi urednik rekao novinaru: "Želim dvije kartice teksta", novinar bi odmah znao koliko točno materijala treba napraviti, odnosno napisati teksta. Jer, jedna kartica je 30 redaka na stranici i 60 znakova u svakom retku. To je oko 1800 slova, brojki, simbola, interpunkcije i razmaka. Nakon pojave internetskog novinarstva, kartica je izgubila smisao, ali u vrijeme dok se pisalo pisaćim strojevima, kartica je bila izuzetno važna. Za mnoge novinare, a tako i za mene, kartica je, i nakon pojave internetskog novinarstva, ostala pojam količine materijala kojeg treba napraviti. Zbog toga se blog zove Hod po karticama...Objavljujem stare novinske tekstove kako bi neki događaji bili zabilježeni i postali dostupni onima koje bi možda mogli zanimati. U svakom slučaju, to je zabavan vremeplov kroz tekstove i fotografije koji mogu podsjetiti na neke događaje koji su uglavnom zaboravljeni. Tekstovi postavljeni na sva tri bloga tek su mali dio od oko 22. 000 članaka koliko sam, kao profesionalni novinar, objavio. Tekstove nisam birao po nekom posebnom kriteriju, već sam ih uzimao iz svoje arhive redom kako su ondje posloženi. Kaže se, što nije zapisano, ne postoji. No, moglo bi se reći, što nije dostupno na internetu, ne postoji...Osim u arhivima koji su na raspolaganju malom broju ljudi. Zbog toga, eto, Hod po karticama, šetnja po tekstovima kako bi se tim tekstovima omogućilo mjesto na tražilicama...Nešto kao digitalizirana arhiva...Ništa više i ništa manje od toga..


02.11.2019., subota

SLUČAJ "KANAL": KOLIKO VRIJEDI GRAĐEVINSKA ZONA NA NASUTOJ JUŽNOJ VALI?!

Autor Josip Portada


Na sastanku Udruge iznajmljivača soba i apartmana Grada Paga, savjetnik gradonačelnika Grada Paga Ivo Fabijanić je rekao: „Neki pričaju kako će se napraviti samo kamenolom u Košljunu, a da se drugo neće raditi. Takvi se varaju, jer će gradnja kanala istovremeno početi od strane Košljuna i od strane Paga.“ Ta izjava djeluje nevažno, ali možda (vrijeme će pokazati) ima dubok smisao i pokazuje suštinu projekta kanala grad Pag-Košljun. Kako? U Prostornom planu uređenja Grada Paga trasa kanala je dugačka i ide od Košljuna do solina, dok je u idejnom rješenju kanala kojeg je izradila tvrtka „Ires“ iz Zagreba kanal dugačak 6, . Kuda prolazi tih dodatnih 1,6, kilometara? U tekstualnom dijelu idejnog rješenja je napisano kako kanal završava na siranskom bazenu. Naoko se radi o pogrešci jer takav toponim u Pagu ne postoji. Mnogi od onih koji čitaju taj tekst reći će kako se radi o nehotičnoj pogrešci. Međutim, ne radi se ni o kakvoj pogrešci nego o vrlo domišljatom opisu završetka kanala. Tko god je pisao taj tekst vrlo je maštovit, ali i lukav. Naime, svi u Pagu znaju kako postoje solanski bazeni, ali nitko nikada nije čuo za siranski bazen. Taj je pojam izmišljen kako se ne bi reklo da kanal dolazi do novog nasipa preko kojeg prolazi državna cesta D-106, odnosno kako bi se doskočilo PPU Grada Paga koji definira drugačiju trasu kanala. Siranski bazen je zapravo početak Južne vale, more uz klaonicu „Paške sirane“, odnosno to je onih 1, viška u odnosu na PPU Grada Paga. No, zašto bi se netko služio lukavstvom? Zato što će se nasipavanjem Južne vale, prema idejnom rješenju tvrtke „Ires“, dobiti građevinska zona površine četvornih. Kako se slično uspoređuje sličnim, u ovom slučaju treba primijeniti kriterije koji su vrijedili pri izgradnji TSN Gajac. Dakle, na takvoj površini potrebno je graditi prometnice, pristup do javno prometne površine, urediti komunalne površine, parkirališta, zabavne sadržaje i slično. Kada se sve to odbije od ukupne površine građevinske zone, ostaje četvornih za gradnju apartmanskih objekata. Na površini od četvornih može se izgraditi između 1000 i 2000 apartmana, ovisno o veličini apartmana i rasporedu objekata u kojima se apartmani grade. U Gajcu se apartman površine četvornih prodaje po cijeni od 75 000 eura. Jedinična cijena po metru četvornom je niža za veće, a veća za manje apartmane i zbog toga je u ovom slučaju uzet za primjer apartman srednje veličine. Prosječna cijena apartmana u Gajcu iznosi 1. 972 eura/m2. Građevinski poduzetnici koji rade na otoku kažu kako se u Pagu ne može postići takva cijena i navode kako bi cijena apartmana na nasutoj Južnoj vali mogla iznositi oko 1500 eura/m2. To znači da bi se apartman srednje veličine prodavao po cijeni od oko 57. 000 eura. Navedeno je kako se na površini od može izgraditi između 1000 i 2000 apartmana. Za ovaj izračun uzet ćemo srednju vrijednost, odnosno krenimo s pretpostavkom kako će se graditi 1500 apartmana. Bruto dobit od prodaje u tom bi slučaju iznosila oko 85 milijuna eura. No, prije gradnje potrebno je izraditi prostorno plansku dokumentaciju, projekte, nasuti Južnu valu i konačno izgraditi objekte. Prema izračunu građevinskih poduzetnika, troškovi bi iznosili oko 28 milijuna eura. Kad se troškovi u iznosu od 28 milijuna eura oduzmu od bruto dobiti koja iznosi oko 85 milijuna eura dobije se čista zarada od oko 57 milijuna eura. Nakon ovih izračuna treba se vratiti na početak. Savjetnik gradonačelnika Ivo Fabijanić je rekao kako će gradnja istovremeno početi od strane Košljuna i od strane Paga. Naoko nevažna izjava nakon izračuna dobiti dobiva dubok smisao i postaje vrlo važna. Gradnja od strane Košljuna znači kamenolom, a gradnja od strane Paga znači nasipavanje Južne vale. Od kamenoloma u Košljunu i od građevinske zone na nasutoj Južnoj vali investitor će zaraditi između 110 i 140 milijuna eura. Pitanje za milijun kuna moglo bi biti: zašto bi netko, nakon što zaradi takvu hrpu eura nastavio s gradnjom kanala?
- 10:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #