Josip Portada: Hod po karticama III

Studeni 2019 (54)
Listopad 2019 (19)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
U ovom, trećem "Hodu po karticama", postavljam neke od novinskih tekstova objavljenih od 2010.do 2019. godine. Svi novinski tekstovi, članci, reportaže, kolumne i drugo koje postavljam na blogu, objavljeni su u nekoj od novina ili na nekom od portala za koje sam radio. Tu su tekstovi objavljeni u Večernjem listu, Novom listu, Zadarskom listu, Jutarnjem listu, Narodnom listu, Otočnom Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji, eZadru...To je tek mali dio od oko 22. 000 članaka koliko sam, kao profesionalni novinar, objavio u raznim novinama, magazinima, na portalima. Tekstove nisam birao po nekom posebnom kriteriju, već sam ih uzimao iz svoje arhive redom kako su ondje posloženi...

O Hodu po karticama III
Ovo je moj treći blog pod nazivom "Hod po karticama". U prvom sam objavio neke od novinskih tekstova objavljenih od 1989. do 2000.godine, u drugom od 2001.do 2010.godine i u ovom trećem, objavljujem neke od novinskih tekstova objavljenih od 2010.do 2019. godine. Svi novinski tekstovi, članci, reportaže, kolumne i drugo koje postavljam na blogu, objavljeni su u nekoj od novina ili na nekom od portala za koje sam radio. Tu su tekstovi objavljeni u Večernjem listu, Novom listu, Zadarskom listu, Jutarnjem listu, Narodnom listu, Otočnom Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji... Zašto je naziv bloga Hod po karticama? Kartica ili kartica teksta je mjerna jedinica za izračunavanje količine teksta u novinarskom tekstu, članku, reportaži, kolumni...Kada bi urednik rekao novinaru: "Želim dvije kartice teksta", novinar bi odmah znao koliko točno materijala treba napraviti, odnosno napisati teksta. Jer, jedna kartica je 30 redaka na stranici i 60 znakova u svakom retku. To je oko 1800 slova, brojki, simbola, interpunkcije i razmaka. Nakon pojave internetskog novinarstva, kartica je izgubila smisao, ali u vrijeme dok se pisalo pisaćim strojevima, kartica je bila izuzetno važna. Za mnoge novinare, a tako i za mene, kartica je, i nakon pojave internetskog novinarstva, ostala pojam količine materijala kojeg treba napraviti. Zbog toga se blog zove Hod po karticama...Objavljujem stare novinske tekstove kako bi neki događaji bili zabilježeni i postali dostupni onima koje bi možda mogli zanimati. U svakom slučaju, to je zabavan vremeplov kroz tekstove i fotografije koji mogu podsjetiti na neke događaje koji su uglavnom zaboravljeni. Tekstovi postavljeni na sva tri bloga tek su mali dio od oko 22. 000 članaka koliko sam, kao profesionalni novinar, objavio. Tekstove nisam birao po nekom posebnom kriteriju, već sam ih uzimao iz svoje arhive redom kako su ondje posloženi. Kaže se, što nije zapisano, ne postoji. No, moglo bi se reći, što nije dostupno na internetu, ne postoji...Osim u arhivima koji su na raspolaganju malom broju ljudi. Zbog toga, eto, Hod po karticama, šetnja po tekstovima kako bi se tim tekstovima omogućilo mjesto na tražilicama...Nešto kao digitalizirana arhiva...Ništa više i ništa manje od toga..


02.11.2019., subota

SA SKUPA O KANALU GRAD PAG-KOŠLJUN

Autor Josip Portada

Na skupu kojeg je na temu kanala grad Pag-Košljun organizirala paška gradska uprava i koji je trajao tri sata na brojna pitanja građana odgovarali su gradonačelnik Paga Ante Fabijanić, zamjenik gradonačelnika Tino Herenda, savjetnik gradonačelnika Ivo Fabijanić i vijećnik Gradskog vijeća Eduard Maržić. Uvodno je gradonačelnik Fabijanić rekao kako gradska vlast želi raditi javno i surađivati s građanima.
„Zbog toga smo i sazvali ovaj skup kako bi čuli različita mišljenja,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. Prvi je trebao govoriti Eduard Maržić i to o gospodarskom značenju kanala, međutim nije daleko stigao. Učinio je pogrešku u koracima jer je svoje izlaganja počeo riječima: „Uvijek kažem kako treba učiti od drugih, a ja sam bio u Dubaiju…“ Čim je spomenuo Dubai građani su počeli glasno negodovati. „Pusti ti Dubaji, govori ti nama o kanalu,“ čuli su se povici. I tako je Eduard Maržić ušutio i veći dio skupa je drijemao.
Tino Herenda je iznio kronologiju događaja oko kanala navodeći kako je sve važne odluke o kanalu donijelo bivše Poglavarstvo i bivše Gradsko vijeće koje je, među ostalim, 2007. godine na prijedlog tvrtke „Moreuz“ iz Zagreba prihvatilo Prometno funkcionalnu studiju kanala grad Pag – Košljun. Pročitao je i druge odluke koje je o kanalu donijela bivša vlast.
„Prema tim dokumentima je vidljivo kako je ova vlast samo nastavila s tim projektom jer ako se razvrgnu prije potpisani ugovori s inicijatorom projekta morat će se nadoknaditi šteta,“ rekao je Herenda.
Sanju Želehovski, predsjednicu Udruge „Cvit soli“ je zanimao ugovor koji je potpisan između Grada Paga i tvrtke „Moreuz“.
„Kako se s tvrtkom koja ima dvadeset tisuća kuna kapitala mogao sklopiti ugovor kojim se preuzima financijska obaveza od 400 000 kuna za izradu Studije utjecaja na okoliš i UPU-a kanala,“ pitala je Sanja Želehovski. „Što će se dogoditi u slučaju da tvrtka „Moreuz“ ne plati svoje obaveze? Što znače zadužnice koje je „Moreuz“ predao Gradu ukoliko ta tvrtka ode u stečaj?“
„Kao da već nemamo slična iskustva s neplaćanjem,“ dobacio je netko.
Tino Herenda je odgovorio kako će se od pravne službe zatražiti preispitivanje ugovora te će se ugovor promijeniti ukoliko se utvrdi da je nešto sporno.
Raspravljalo se i o nasipavanju južnog dijela Paške uvale kako bi se napravila građevinska zona u površini od četvornih.
„Kada se radio Prostorni plan nekima su se postojeće građevinske parcele pretvarale u zelene površine, a sada se uz kanal radi građevinska zona i pitam se kome je to u interesu,“ rekla je Zvjezdana Fabijanić, vijećnica Gradskog vijeća.
Netko je izračunao kako bi se na nasipanom dijelu Južne vale trebalo napraviti oko četiri stotine građevinskih parcela pa se postavilo pitanje nije li to, uz kamenolom u Košljunu iz kojeg bi se trebalo iskopati oko pet milijuna kubika kamena glavni interes inicijatora gradnje kanala.
„Meni nije jasno što nama taj kanal donosi,“ rekla je Zvjezdana Fabijanić.
Ivo Fabijanić je odgovorio kako ni on ne zna što sve kanal donosi te kako nije ni za ni protiv kanala, ali će se o svemu više znati kada se izradi Studija utjecaja na okoliš.
Postavljeno je i pitanje stoji li iza projekta kanala grad Pag –Košljun netko tko je jači od gradske uprave.
„Iza ovoga nitko ne stoji, ali da na primjer stoji ne znam tko, ništa ne može ako Gradsko vijeće ne donese UPU kanala,“ odgovorio je Herenda.
Mnoge je zanimalo zašto je prema idejnom rješenju kanal dugačak 6, , a prema Prostornom planu je dugačak 5, . Ivo Fabijanić je naveo kako se o tim detaljima mora raspraviti i onda uskladiti dokumentaciju.
Sanja Želehovski je pitala Ivu Fabijanića je li radio u tvrtki Želimira Doddera.
„Jesam, da,“ uzvratio je Ivo Fabijanić. „Radio sam jedno kratko vrijeme, ali to nema veze s ovim poslom kojeg sada radim.“
Nakon toga je netko pitao Tina Herendu je li on radio u tvrtki Želimira Doddera i ima li s Dodderom poslovne veze.
„Radio sam u tvrtki „Neboder“ koja je u vlasništvu sina gospodina Doddera, ali s gospodinom Dodderom nemam nikakve veze,“ odgovorio je Tino Herenda.
„Čije auto voziš?“ dobacio je netko.
„To je auto moje, a bilo je od Siniše Subotića,“ odgovorio je Herenda.
Valter Marićević je rekao kako je on 1985. godine bio na Korintu u Grčkoj i kako se tamo ljudi stalno pitaju zašto je bio potreban taj kanal koji spaja dva mora.
„Taj kanal spaja dva mora, a što spaja ovaj?,“ rekao je Maričević. „Zašto ovdje nema predstavnika Lučke uprave, on bi morao biti tu. Za plovidbu kanalom treba piljar, a je li to organizirano? I što se to govori o studiji, pa ta studija je napravljena. Ja ne znam o čemu mi ovdje pričamo.“
Branko Donadić je pitao zašto se odluke Grada ne objavljuju u Službenom glasniku Grada Paga i zašto se Službeni glasnik ne objavljuje na službenim internetskim stranicama Grada. Isto je pitanje postavio i Bogdan Želehovski.
„Stavljanje Službenog glasnika na internet će se uskoro riješiti,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić. „Moram reći kako su svi dokumenti Grada svima uvijek dostupni i svi mogu doći u gradsku upravu i dobiti ih. Mi nikoga nismo odbili.“
„Zašto bih ja morao dolaziti u gradsku upravu po dokumente?“ pitao je Želehovski.
Branko Donadić je dodao kako se akti Grada moraju objaviti.
„Ukoliko se ne objave onda su nevažeći, jer svaka odluka stupa na snagu sedam dana od objavljivanja ili danom objave, pa ako nema objave, onda su nevažeći,“ rekao je Donadić.
U ime Facebook grupe „Protiv kanala Pag-Košljun“ brojna je pitanja postavila Rosana Fabijanić. Tko financira izradu Studije utjecaja na okoliš? Tko će biti vlasnik građevinskih terena koji će nastati nasipavanjem južne vale? Može li gradska vlast demantirati glasine da je taj projekt samo farsa kako bi se „Moreuz“ obogatio prodajom kamena? Hoće li Ivo Fabijanić podnijeti ostavku jer je rekao da će to napraviti ako je između Grada i tvrtke „Moreuz“ potpisan ugovor, a pokazalo se da je potpisan.
„Ukoliko se u uvali izgradi privezište s potrebnim servisima i otvore dobri restorani i prodavaonice, nautičari će sasvim sigurno u Pag uplovljavati i bez kanala pa to silno kopanje nije ni potrebno. Ili se namjerava kopati zbog nečeg drugog?“ rekla je Rosana Fabijanić.
Bogdan Želehovski je predložio da se provede glasovanje o tome tko je od prisutnih za, a tko protiv kanala. Ivo Fabijanić je rekao: "Pa svi ste ovdje protiv kanala, zato ste i došli."
"Zašto onda nisu došli oni koji su kanal?" pitao je Želehovski.
"Jer su oni za kanal," odgovorio je Ivo Fabijanić.
Postavljeno je preko dvije stotine pitanja i nemoguće ih je sve obraditi u jednom članku. Za to bi trebala cijela knjiga. No, treba reći kako je gradska vlast pokazala želju za razgovorom, a građani su pokazali veliki interes za projekt koji bi trebao biti najveći na Jadranu i koji bi trebao podijeliti otok na dva dijela. Priča o kanalu će se nastaviti.
- 11:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #