ZDRAVICA Anti Gotovini Sile bi htjele sve čiste Hrvate bacit u ponor, zatrpati zemljom, kad dođe vrijeme, gradit rezervate, čistu nam vjeru zamijeniti sljedbom. Novi svjetovi, iz loža, i stari trguju snima hrvatskim i mesom. Dok se molimo čistoj svetoj Klari, crkve nam ruše zlim krvavim bijesom. Hrvatska lijepa životu mi žena, plodnost što sije na njivama živim! Tu su mi djeca i bistra sirena. Sve je to čisto i čistom se divim. Živjeli, kličem, Hrvati svi čisti! Hrvati živi! Čisti! Živi! Čisti! IZLAZAK Anti Gotovini i Mladenu Markaču I stupa drsko rodljubac bez šije. Mrazi vrline za eure masne. Hrvatskoj rani potajno se smije, pužući, žuri do trpeze rasne. Na tronu mekom lojaste tukčine. Tvrdoća magle. A sunca nam treba. Raju pred Bogom pljačkaju fukčine. Blaga nam svjetska orlušina vreba. Spržena nada u uljima gustim. Obzorja sjajna u očima budim. Zgrbljena duša na poljima pustim. Tek vrelo kiše iz visina žudim. Al' pjeva lišće plodonosne grane. Ante i Mladen! Nove zore brane. Ivan Vidović: "UZLAZAK", Zadar, 2010. ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() how to make 2 photos into 1 ![]() how to get the html of a website ![]() href='https://imgbb.com/'>when u see it pics ![]() ![]() OČI I LICE JEDNE ŽENEMASKOTE Pune su mulja te oči i trnja, Na sivom licu kamenom se rode i buknu noži iz svih masnih prnja. I mreže pletu, tihe spletke vode. To lice nosi namazana koza. To lice je dom srušenoga krova. To lice nije čvrsta plodna loza. Graditi svjetlost! Iz početka! Snova! Ženemaskote samo crve kote. Svjetlost je crkla, a ostala zloća. Crve baš kote te žene maskote. Iz zloće nikla tek tvrda mrkloća. Nema na licu crvljivom dobrote. Mrkloća, zloća. Mrkloća i zloća. Ivan Vidović: "UZLAZAK", Zadar, 2010. ![]() ![]() 24sata, 18. 11.2012. |
PJESMA HRVATSKIH RATNIKA Hrvatska naša na svome je svoja. Hrvatska-zipka radnika, seljaka. Hrvatska umna ne će biti Troja. Radnički žulji sprot masnih bedaka. Obraniste sva proljeća za hrvatski vedriji Dom, za buduća sva stoljeća, Ostvariste četnički slom. Planete već nestaju, Hrvatska morem plovi. I u miru heroji, a suze znate liti. Hrvatska lijepa naša! Snažnom se nadom slovi! Hrvatska, dok bude vas, ne može kurvom biti. Pjesnici pjesmom kliču: nek žive nam ratnici! Obraza čistih, vječnih. Hrvatski nam zlatnici! "Uzlazak",Zadar, 2010. HRVATSKO SRCE Veliko je hrvatsko srce. Plemenito. U nesrećama, u patnjama. U radostima, u ushićenjima. Nepobjedivo je. Neuništivo. Hrvatsko srce. U ratu. U miru. Hrvatsko srce. Isusovo srce. Krvnici, dom si na svojem gradite! Vrli ljudi, Naša Hrvatska i vaša je Hrvatska. Dobrota dobroti. |
ZDRAVICA Anti Gotovini Sile bi htjele sve čiste Hrvate bacit u ponor, zatrpati zemljom, kad dođe vrijeme, gradit rezervate, čistu nam vjeru zamijeniti sljedbom. Novi svjetovi, iz loža, i stari trguju snima hrvatskim i mesom. Dok se molimo čistoj svetoj Klari, crkve nam ruše zlim krvavim bijesom. Hrvatska lijepa životu mi žena, plodnost što sije na njivama živim! Tu su mi djeca i bistra sirena. Sve je to čisto i čistom se divim. Živjeli, kličem, Hrvati svi čisti! Hrvati živi! Čisti! Živi! Čisti!! Zbirka soneta "UZLAZAK", Zadar, 2010. |
1. U iskvarenom društvu (nemoralnom kao javna kuća) svi plemeniti ciljevi bivaju ismijani, popljuvani i smaknuti. 2. Svaka vlast (ova posebno) stvara više licemjera i puzavaca nego što bi ih bilo bez nje. 3. Što više stvaralaca, što manje vladara! Daleka budućnost! 4. Pravedniku je najgore uvijek i svugdje. 5. Tko je to: Napunio džepove--osušio mozak!? |
![]() ![]() ![]() ![]() park avenue club ![]() "U ŠKOLI PADOVANCA" (PROMOCIJA KNJIGE U HRVACAMA, 3. ožujka 2013.) ![]() ![]() st peter's hospital albany ny ![]() ![]() milwa ![]() ![]() strong tower church ![]() SMRT PJESNIKA Fra Anzi Kekezu Mrrem jer dvoličan ne mogu, pak, biti. Mrem dok večer mi dave veliki psi. Mrem jer žalosti ne uspijevam skriti. Mrem i mrem i mrem, mru i ljetopisi ljubavi, cvijeća, pjesama i zora. I plodnost neba i plavetnilo tla ubit će vrane, kružeć ponad mora. Krikni svom dušom, o, pjesniče, prot zla! Ljudi se mrze kraj gotove jame. Ljudi se drže stolaca, fotelja. Motika rđa. Krajolik ne cvjeta. A vidovita tišina je tame kad se okrenu ruke prijatelja. Snovi svi crni na oštrici dlijeta. DO VIĐENJA, DRAGI I PLEMENITI PRIJATELJU FRA ANTE KEKEZU, U LJEPŠIM I SVJETLIJIM BOŽJIM PROSTORIMA! |
jerincsson 18 pretplatnika Hrvatski pjesnik Ivan Vidović recitira svoju pjesmu 'Ostani tu i budi poskok'. Ivan Vidović rođen je 1943. godine u Vrgorcu, a trenutno u mirovini uživa sa suprugom Bojom u Stankovcima. Radni vijek proveo je radeći kao profesor, baveći se i pjesništvom, između ostalog. Pjesma 'Ostani tu i budi poskok' nastala je 1991. godine u Zadru, kad su pod snažnim srvočetničkim napadima žene, djeca, ali i mnogi vojno sposobni muškarci napuštali Zadar. U prizemlju stambene zgrade bez skloništa, pod kišom granata, bez struje i vode, nastala je ova pjesma koja svjedoči o ljubavi prema Domovini i jedinoj snazio koja je može obraniti. Ne bijeg, već POSKOK!!! Tako su tih slavnih dana oni koji su ostali, hrvatski poskoci, obranili svoje kameno gnijezdo - ZADAR i HRVATSKU!!! Pjesma: Ostani tu samo tu možeš biti poskok budi poskok ovaj gologuzi kamen samo poskok obraniti može Poskok zna dubinu pukotine i visinu užarene stijene litica do litice poskok do poskoka poskok brani svoje pojilište i svoje gnijezdo i nije licemjer i nije kurva, budi poskok i nije kalkulant i nije prevarant poskok se sunča u svom kamenom stanu i želi mir u svojoj kamenoj domovini poskok neće ujesti sunce poskok kažnjava uhode istiktivno jednostavno bez proračuna precizno neiscrpno to je to budi poskok ni mudar ni blesav ni kratkovidan ni dalekovidan budi poskok neiskorjenjiv i rađaj poskoke i rađaj poskoke za svaki kameni nagriz za svaki škrip za svaku kamenu opuzinu za svaku kameno dlanište za svaku kameni štit za svaki piljak na jednog provalnika kamenih škrinja stotinu poskoka ostani tu i budi poskok ne voden-zmija u svijetu kreketavaca budi poskok u svijetu kamenih pradjedova kamenih orača i pjevača koji bosi gaze tvojom kamenom stazom budi poskok u suživotu s krvavim kamenim palcima sa suhim kamenim vinogradarima to je to budi poskok i obranit ćeš sunce bez kojega ne možeš to je to samo to budi poskok u zazidi kamenoga krova na glavici iznad sela svojega i mojega ostani tu i budi poskok to je to poskok |
![]() ![]() ![]() save gambar instagram ![]() ![]() how to download instagram photos chrome ![]() ![]() instagram picture grabber IZ ZBIRKE "KRAJOBRAZI", Zadar 2007. |
![]() ![]() ![]() ![]() me pictures ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() the rose that grew from concrete full poem ![]() the free bird and the caged bird by rabindranath tagore ![]() purano sei diner kotha ![]() ![]() spike milligan poems funeral ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() candy poems ![]() ![]() |
Svaka sila padne i osuši se kao govno i ne smrdi više. Težak je Hrvatu život u Hrvatskoj. Crv nije junak. Crv ne pobjeđuje na otvorenoj fronti. Crv izgriza plemenitost drva iznutra, tiho, polutiho, uporno. Crv se divi samo crvu. Pobjednici preziru crve. I pale vatre u u mrakovima. Svako jato svome jatu, svako blato svome blatu. Od blata nikad jato. Od jata često blato. |
NALIJ GUZU, JEBEŠ MUZU. NAJILA SE GLADNICA PA POSTALA BANICA. |
![]() ![]() yogurt eye mask ![]() ![]() ![]() ![]() TREBA: "...kako mi prsi topliš uz posvete!" (MOJOJ HRVASKOJ) |
![]() ![]() upload free images ![]() ![]() ![]() common uses of aluminum ![]() aluminum nitrate nonahydrate ![]() chemical formula of aluminum sulfide |
PJESMA HRVATSKIH RATNIKA Hrvatska naša na svome je svoja. Hrvatska-zipka radnika, seljaka. Hrvatska umna ne će biti Troja. Radnički žulji sprot masnih bedaka. Obraniste sva proljeća za hrvatski vedriji Dom, za buduća sva stoljeća, Ostvariste četnički slom. Planete već nestaju, Hrvatska morem plovi. I u miru heroji, a suze znate liti. Hrvatska lijepa naša! Snažnom se nadom slovi! Hrvatska, dok bude vas, ne može kurvom biti. Pjesnici pjesmom kliču: nek žive nam ratnici! Obraza čistih, vječnih. Hrvatski nam zlatnici! Iz zbirke "SONETI LJUBAVI, BUNTA I NADE" |
POZDRAVNI GOVOR Drage i štovane Stankovčanke, dragi i štovani Stankovčani, dragi i štovani svi nazočnoci iz Hrvatske i inozemstva,dobra vam, lijepa vam i veličajna vam ova hrvatska večer u hrvatskim Stankovcima! Ova večer ima posebno značenje, ne samo zbog uobičajednoga susreta KUD-ova, već zbog dvadesete obljetnice postojanja KUD-a "VINAC"- Stankovci. Pozdravimo slavljenike! Na čelu s umjetničkom voditeljicom gospođom ANOM ORLOVIĆ i predsjednikom KUD-a gospodinom MOMIROM MORIĆEM ! Značajan je to jubilej u slobodnoj nam i neovisnoj nam državi HRVATSKOJ kad možemo slobodno disati hrvatski, kad možemo slobodno stvarati hrvatski, radovati se hrvatski, plesati, pjevati, plakati i urlikati hrvatski. Zašto vas ja posebno cijenim, štovane članice i štovani članovi svih KUD-ova, a naročito naš KUD "VINAC"? Zato što imate najčistije obraze našega nacionalnoga hrvatskoga bića!!! Vi radosno, nesebično i neumornim plemenitim djelima ujedinjujete Hrvate i hrvatske krajeve, promičete hrvatski duh, hrvatsku bitnost i hrvatsku veličinu hrvatskoga postojanja. Ono što su naši hrvatski dragovoljci, hrvatski ratnici, hrvatski osloboditelji učinili i postigli u hrvatskom oslobodilačkomu ratu, a to je pobjeda i sloboda, to vi u miru veličate pjesmom, plesom,druženjem, smotrama. U radosnom ozračju hrvatskih plemenitih vrijednosti! Kao što su naši hrvatski ratnici branili i obranili naše hrvatstvo, ne ponižavajući, ne otimajući tuđe, tako i vi u miru uzdižete čistoću hrvatskoga obraza i bistrinu hrvatskoga uma i srca, ne vrijeđajući nikoga. To je hrvatski pečat koji Hrvati nose tisućljećima. Vi činite Hrvatsku i ljepšom, i značajnijom, i poznatijom, i dražom, i pjevnijom, i s većom nadom, i bistrijom budućnošću. Pjevate, a ne otimate,stvarate, a ne tražite ništa, obogaćujete kulturnu povijest Hrvata, a ne obogaćujete bankovne račune. Račune obogaćuju samo hrvatski političari bez časti. Zato vas volim, zato vas štujem, dragi moji plemenitaši. Vas i hrvatske ratnike. Vi ste apostoli pjesme, mira i ljepote hrvatske kulturne baštine. Uključite što više mladih zbog povezivanja generacija i zbog trajnosti pjesme. Bog vam dao zdravlja i dug život! Pjesnički darak za ovu priliku: SIN POVIJEST PIŠE Sinu Domagoju U slobodi mi hrvatskoj i zlatnoj, u pjevnoj sreći kamena i zemlje, u krošnji nebnoj i u travi vlatnoj, ništa ne spava. I nitko ne drijemlje. Vukovi crni skrvavljenih šapa, plesovi strašni, još strašnijih noža, pogledi mrski iz četničkih kapa, naredbe vječne iz bezbožnih loža, odgmizaše, gle, sluteći osvetu. Hrvatska sveta, kako si mi svijetla! Kako mi grudi griješ uz posvetu! I pjevaš moćna budnicama pijetla! Dok tebe bude, čuda će se liti! Sin povijest piše. Zato će te biti. Vaš Ivan Vidović |
![]() boy names ending with y ![]() Poštovani! ![]() GLAZBENO DRUŠTVO STANKOVCI ![]() POZDRAVNI GOVOR ŽARKA SARAĐENA POZDRAVNI GOVOR DALIBORA MORIĆA DRUŠTVO GODBENIKOV ZREČE ![]() al203 compound name ![]() target='_blank' href='https://aluminumsulfate.net/ammonium-sulfate'>liquid ammonium sulfate ![]() is aluminum sulfide soluble ![]() |
![]() ![]() ![]() Walter de la Mare ![]() ![]() ![]() Tristan Tzara biography ![]() ![]() ![]() sorry poems ![]() ![]() poems by Kathleen Raine ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() formula aluminum sulfate ![]() ![]() ![]() aluminum nitrate and ammonia ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() what is aluminum sulfide used for ![]() Joseph Seamon Cotter poems ![]() delete adobe cloud account ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() Richard Chenevix Trench poems ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() poems by Pierre Loving ![]() poems by William Lisle Bowles BANJEVCI-tipična seoska kuća iz prve polovice 20. stoljeća (27) ![]() BANJEVCI-bunari Vrba (28) ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() BANJEVCI I OKOLICA-satelitska snimka ![]() BANJEVCI-satelitska snimka ![]() ![]() Paul Eluard I Only Wish To Love You ![]() ![]() ![]() _____________________________________________________________________________________________________________ O S V R T RAJKO SAVIĆ: "PRIČA O PEROVI" Štovane i drage Banjevčanke, štovani i dragi Banjevčani, pozdravljam vas na čelu s vašim vrijednim, dragim i štovanim sumještaninom doktorom Rajkom Savićem o čijem ćemo djelu danas nešto progovoriti i preporučiti vam "Priču o Perovi" pročitati i proširiti svoje povijesno znanje. Hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević izrekao je u svojoj lirskoj pjesmi "Moj dom" o slobodi nenadmašive stihove: "Slobode koji nema, taj o slobodi sanja, Ah, ponajljepši san. I moja žedna duša tim sankom joj se klanja I pozdravlja joj dan." Hrvat stoljećima sanja o slobodi. Stoljećima gažen čizmom mnogobrojnih okupatora, ubijan i genocidno istrebljivan. Nemilosrdno. Podsjetimo se nekih točaka: -"Načertanije" Srbina Ilije Garašanina, srpskog ministra vanjskih poslova. "Načertanije" je tajni državni dokument iz 1844. godine. To je prvi politički program stvaranja velike Srbije, na račun Hrvatske, dakako. -Pokolj hrvatskih vojnika u Odesi 1916. godine. Više od 10 000 hrvatskih vojnika, koji se nisu htjeli očitovati Srbima, ubijeni su i bačeni u Crno more. Krleža je zapisao: "U Odesi su Srbi klali Hrvate, u Odesi su Srbi Hrvate nabijali na kolac, u Odesi su su se davili Hrvati..." -Ne zaboravimo, masovni pokolji Hrvata počinju od samog stvaranja NDH -Naglasimo: komunističko iživljavanje bijaše najopakije. I još traje. Je li Petar Šarlija, zvan Perova (1885.), glavna osoba u ovoj priči, znao ili čuo za "Načertanije", je li čuo govoriti o pokolju Hrvata u Odesi, na primjer, ne znamo. Perova je bio mali, obični hrvatski čovjek koji je kao svi njegovi sumještani-Banjevčani živio časno, siromašno i od svoga znoja, ali uvijek u strahu od neprijatelja, srpskih žandara. I to na vlastitom hrvatskom tlu, ali ne i u samostalnoj i slobodnoj hrvatskoj državi. "Petar Šarlija Perova postao je politički emigrant silom prilika. U jednom sukobu zbog zabranjene sječe drva udario je sjekirom žandara. Perovu tadanje vlasti sumnjiče i zbog nelegalnog trgovanja prehrambenim artiklima, duhanom (škijom) preko Zadra, pa i za nezakonito posjedovanje oružja... Jednoga dana je otišao u Vransku goru (Crnogorka, op. R.S.) po drva, ponijevši sa sobom sjekiru. Slijedio ga je jedan žandarski narednik koji ga je u jednom trenutku zaustavio i počeo ispitivati o njegovom radu, pokušavajući ga raznim smicalicama dovesti do nekih priznanja. Šarlija mu odbrusi:'Šta ćeš ti, Vlašino, meni govoriti što imam raditi u svojoj zemlji'-i udari ga sjekirom." 13. i 14. str.) Prebjeg u Italiju, pasji život u ustaškim logorima, povratak doma, pristupanje NOP-u, komunistička izdaja, strijeljanje... Trnovit i krvav život Perove osoban je, ali i simboličan. Perova tako predstavlja sve Hrvate u zlim vremenima, pod srpskom čizmom, Hrvate koji koji su na svojoj banjevačkoj, hrvatskoj zemlji, na svojoj oranici, u svom kršu, na svom jezeru, želeći živjeti ka Božji slobodni ljudi u vlastitoj domovini, nezavisnoj, slobodnoj... "Petar Šarlija Perova vratio se iz Italije u rodno selo u okviru vala povratka ustaških emigranata 1938.-1939. godine. S ustaškim pokretom Perova nije prekinuo nakon Rimskih ugovora (od 18.V. 1941., op. R.S.) i zbog njih, već se po savjetu prijatelja emigranata-da spasi živu glavu-vratio kući, u Banjevce odmah nakon dolaska u Zagreb nakon uspostave NDH, kamo je došao na 'prijavak Poglavniku', jer je netko prethodno dojavio o njegovom neustaškom vladanju nakon povratka iz Italije, kada je svoju VELEBITSKU KOLAJNU objesio psu oko vrata. Unatoč tome što je pristupio NOP-u, Banjevčani pamte da su ga, zajedno s drugima, kao hrvatske nacionaliste, Talijanima izdali upravo komunisti." (49. i 50. str.). Sudjelovanje u Velebitskom ustanku u Brušanima u Lici najsvjetlija je točka Perovinog života jer je pokazao da Hrvat nije uništen i da se može oduprijeti kad god hoće! "Velebitski ili Lički ustanak (danas prevladava izričaj Velebitski ustanak), radi se o ustaškoj akciji iz rujna(6./7). 1932. godine, koja je u prvom redu imala za cilj unijeti nemir u diktatorsku jugoslavensku vlast i snažno promidžbenu utjrcati na hrvatsko stanovništvo i svjetsku javnost. Uglavnom se "definira" i kao jedan "gerilski demostrativni pothvat"... Ustaše su taj upad u Liku 6./7. rujna 1932. nastavili prikazivati kao prvi pucanj u oružanoj borbi protiv Beograda, mada bi najtočnije objašnjenje cijeloga događaja bilo (dao ga je Ivan Perčević, umirovljrni austrougarski časnik u studenome 1932). kako je upad bio tek proba, "probni balon", da se utvrdi koliko je vremena režimu potrebno za reakciju..." (str. 4.) Perova je kao pravi hrabri Hrvat kriknuo u pravom trenutku, kad je hrvatskom čovjeku bilo teško, neizdrživo. U tome se očituje snaga i odlučnost hrvatskoga čovjeka: u pravo se vrijeme oduprijeti mrskom srpskom okupatoru. Da nije bilo 10. travnja 1941., a nadasve Domovinskoga oslobodilačkoga rata 1991. protiv koljačke velike Srbije, da nije bilo hrvatskoga ratnika, ne bi vaš sumještanin Rajko napisao ovu knjigu, koju vam daruje, niti bismo mi ovdje o njoj govorili. Ne bi nas ni bilo. To je smisao života i stremljenja lučonoša u koje spada i Petar Šarlija Perova. Zato kažem da je on karika u lancu, kamenčić u mozaiku, kamen u zidu hrvatske povijesti. O ZNAČENJU POZNAVANJA HRVATSKE POVIJESTI Više od 200 godina srpski velikosrbi pišu našu povijest lažući i inkriminirajući nas, obezvređujući nas svugdje, tu i u svijetu. Zato je spasonosno potrebno posezati za istinskim hrvatskim povijesnim knjigama hrvatskih povjesničara. Jer-tko ne pozna vlastitu hrvatsku povijest, može lako postati plijen i rob najgore gube ili vucibatine, može postati izdajica vlastitoga roda. Zato ova knjiga povijesne građe, "Priča o Perovi", ima veliko značenje ne samo za vas, Banjevčane i Banjevčanke, već i šire: za svakoga Hrvata. Autor dr. Rajko, vaš dični sumještanin, na pristupačan i jednostavan način izlaže povijesnu građu, slažući je mozaično i zanimljivo i u nju upliće Hrvata Perovu u teškim vremenima. Nakon čitanja, gotovo u jednom dahu, postajemo snažniji duhom, puniji znanjem i odlučniji mislima i djelom. Knjiga bi bila suho i dosadno nizanje povijesnih istina da autor Savić ne unosi u to povijesno tkivo svoju dušu, hrvatsku dušu, Rajko -učitelj, doktor pisac pedagog i andragog, rodoljub, prosvjetitelj, Rajko-i muž, i otac, i djed, i suputnik, i graditelj hrvatskoga ozračja hrvatske ljepote... Doista, odlomak, koji ću vam na kraju pročitati, presudan je u osjećaju iskrenosti divljenja Perovinoj osobi, bliskosti i štovanja Perovine osobnosti: "Tim odlaskom iz svijeta živih završio je ovozemaljski život moga Banjevčanina Perove, svršetak, koliko ljudski tragičan, toliko, za mene, njegova sumještanina, s aureolom/slavom mučenika zavičajnih Banjevčana. O 75. godišnjici (1942.-2017.) tog tragičnog događaja, budim sjećanja na Te, Perova, ovim pisanim prisjećanjem, uz nastojanje da Te otmem zaboravu, uznesem i smjestim u zajedničko, kolektivno pamćenje Tvojih i mojih Banjevčana koji žive u postojbini svojih predaka. A svima drugima, s porukom neka vide da nas ima, uz ono trajno i nerazdvojno: Dok je srca, bit će i Kroacije!" Hvala Ti, Perova, na vlastitoj žrtvi! Tvoj sumještanin Rajko Savić Ivan Vidović, profesor u miru ![]() where is aluminum located ![]() Into Her Lying Down Head Dylan Thomas ![]() ![]() delete any account ![]() ![]() ![]() ![]() IVAN VIDOVIĆ, profesor hrvatskoga jezika u miru (u STANKOVCIMA) |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() how to delete old whatsapp account ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() delete account permanently ![]() ![]() how do i deactivate ![]() />how do you delete ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() how to delete your ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() how to delete linkedin ![]() ![]() ![]() ![]() HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHH "BANJEVCI SA SVOJOM CRKVOM I SVETCIMA" (KRATAK OSVRT) Život je pun dilema. Poznata nam je Hamletova životna dilema: "Biti ili ne biti-pitanje je sad..." A to znači:predati se sudbini ili se latiti oružja? Boriti se? Slično je i s piscima koji svoju dilemu iskazuju ovako: "Pisati ili ne pisati-pitanje je vječno." Kakvog smisla ima pisati poeziju, romane, drame...u vremenu kaljužnomu, vremenu nerada, prijevara i sl.? Ima li uopće smisla pisati o povijesti kad je (povijest) i vlastiti sinovi i kćeri i ne znaju i ne štuju? A ja odgovaram: Treba pisati, pisati, pisati...O svim temama. O povijestnim posebice! Jer našu hrvatsku povijest još i danas pišu hrvatski neprijatelji, nudeći laži o našoj slavnoj prošlosti, natopljenoj znojem i krvlju u obranama, nikada u napadima i otimačinama!!! Kad tako razmišljam, još mi je draže i značajnije ovo povijestno djelo našega vrijednoga sumještanina Rajka Savića. Kad bi svaki intelektualac, ili, makar, nekolicina, posvetio knjigu svom rodnom mjestu, svom zavičaju, cvjetali bi nam bajami cijelu godinu, zavladalo bi sebedarje, plemenitost i ljubav, a nepodnošljivosti bi nestalo! Rajka kao učitelja i liječnika (a jedno i drugo zanimanje i poziv uključuju altruizam, što će reći požrtvovnost i razumijevanje) zanima čovjek svoga zavičaja i potpuna okrenutost tom čovjeku kojemu treba potpora, ljubav, čestitka i pomoć, Rajka zanima veličanstvo čovjeka, Rajko je zaokupljen djelom tog čovjeka, plemenitošću djelatnoga leta kroz mračnine, opasnosti i pogibelji, nadasve, trag vječnosti djela (nikako i nikada nedjela) na tlima koja zasipavaju vjetrovi, odnose kišetine i opačine, na tlima na kojima trajno živi hrvatska marljivost i hrvatsko neuništivo stvaralaštvo. U šire područje stankovačkoga zavičaja (posebice banjevačkoga) učitelj i povjesničar Savić povezao je i na najvišu razinu veličanstvene vrijednosti uzdignuo sirovi i isklesani kamen, ploću ili komadićke, crkve, kule...Ali nikako mimo i bez čovjeka-stvaratelja u radostnomu i nepomućenu zavičaju. Pred sobom imamo knjigu "Banjevci sa svojom crkvom i svetcima", naoko hladnoga naslova, uobičajenog naslova, ali kad uđemo u tkivo građe povijestne, osjetimo bilo Rajkove hrvatske topline, zanosa i ponosa. Naš zadatak nije detaljno analizirati ovu zanosnu i bogatu knjigu. I sami ćete zaključiti da je to nemoguće u ovih desetak minuta. Trebalo bi nekoliko školskih sati za taj zanimljiv posao, dakle, namjera nas predstavljača je preporučiti vam knjigu čitati pažljivo kao drago i koristno štivo da biste osjetili svetu zanosnost Rajkova srca u približavanju svom hrvatskom puku hrvatskih Banjevaca, tkivo zemlje i kamena, život u tom i na tom tkivu u prošlosti, do današnjih dana, nimalo lakših od onih što su ih imali predhodni naraštaji. Čitati i pamtiti sve razine povijestnih naslaga, upisanih u kamen koji nam poput kamenih listova knjiga nude sladke trenutke susreta Hrvata, njihovih dlanova, njihova znoja i vizija u nezaboravu. Sve što naš uglrdnik-pisac, naš Rajko Savić napisa, na ponos je i čast vašu, vrijednih Banjevčanka i Banjevčana, ali i na obvezu čuvati ovo nam sveto tlo i pisati, istraživati, nadopunjavati Rajkovo djelo, koje je sa svojim vrijednostima povijestni katekizam i himna hrvatskoj vjeri i opstojnosti, hrvatskomu stvaralačkom poletu, hrvatskoj nrizbrisivosti. Nigdje ne ćemo naći toliko povijestnih činjenica o banjevačkom zavičaju na jednom mjestu, u jednoj knjizi. Velike je napore uložio autor da bi razasute pojedinosti sklopio u jednu harmoniju, skladnost. To treba isticati i cijeniti. Nisam, ističem, to tek tako rekao. Da je ovo djelo povijestni katekizam. To je zbilja! Dakle, katekizam, početnica ili hrvatska slovarica Ova knjiga je i izvor i inspiracija novim piscima. To je ta obveza: nastaviti gdje je Rajko stao! Ovih trenutaka Banjevci su metropola-središte povijestno-kulturnoga uzdizanja vrijednosti prošlosti Banjevci-metropola u kojoj marljivi i neumorni ratari i nadahnuti intelektualci čuvaju, njeguju i uzdižu zavičajnu baštinu. Nije to "rasuta bašćina" Petra Zoranića (iz romana "Planine"), to je uljuđena banjevačka baština, njiva do njive, vrt do vrta, knjiga do knjige...u njedrima stankovačkoravnokotarskoga ozračja. Banjevci-metropola rada i stvaranja! Rajkovo ovo skladno djelo velik je i značajan pleter, hrvatski pleter tom sveukupnom monumentu. Nije slučajno što Rajko ističe, tiska, objavljuje na prvoj stranici zanosnu domoljubnu pjesmu "Od stoljeća sedmog" (Ive Cvitića), što u povijestnu građu utkiva pjesme "Ikavio, naša diko! (Vlatka Pavletića), "Hrvatsku molitvu" (Mate Marčinka) te pjesmu istoga autora "Zbogom, Bosno-misionar Nikola Tavelić napušta Bosnu" te na kraju odlomak pjesme "Hrvatska" (Drage Ivaniševića). Nije slučajno ni to što imamo dojam kako poletni pisac Savić promatra ovaj dio Ravnih kotara (kolijevke hrvatske državnosti) i s desne, i s lijeve strane, i odozdo, i odozgo, a što je posebice blisko i intimno, i iz samoga sebe, iz svoje umne i duhovne dubine, iz krvi, iznoseći svoju i našu uzčuvanu Domovinu Hrvatsku, svoj dragi zavičaj i ljude štovane i nadarene koji udariše temelje ljepoti koju moramo ljubiti i nadograđivati. To je Rajkovo domoljublje, nenametljivo i iskreno. Ono žari u ljubavi prema kamenu zavičaja, ugrađenog u temelje, zvonike crkava, u kule i kaštela, u suhozide, u štovanje čovjeka-poljodjelca i graditelja, u divljenju i najmanjem detalju u utrobi crkava, slikama, vitrajima ili, pak,kamenim ulomcima (mitrički reljefi, n.pr.), pronađenih u grrmilama kojima se nasipavala cesta Stankovci-Pirovac 1971. godine. Tu se očituje i Savićevo hrvatsko čovjekoljublje, jer iza svakoga isklesaja ili pokreta kista...prepoznaje se čovjek-Hrvat, majstor, meštar, graditelj, kojem se Rajko, i mi, divimo i ugledamo se u njih, u slutnji novih inspiracija među mladim naraštajima, bila u njihovim rukama olovka, motika, glazbalo ili, pak, puška za obranu. O knjizi se može govoriti povijestno-zemljopisno, književno-umjetnički, pedagoško-didaktički, popularno-znanstveno, jezično-pravopisno, idejno i slično. No, o tome u nekom drugom susretu. Budite ponosni na svoga sumještanina Rajka koji vas voli i poštuje i daruje i nudi vam čitanje, a to znači znanje o hrvatskim tragovima i kamenim pečatima neslomljive hrvatske obstojnosti. Ne hodajte bezosjećajno pored crkava i drugih znamenitosti, poštujte korake svojih predaka, čuvajte svaki kamen i ploču-zapise koračaja pradjedova. Ivan Vidović I na kraju autor, osobno: "...silno želim da svi mi, Banjevčani i naši potomci, budemo dostojni sljednici i nasljednici naših predaka, koji su nam, živeći 'kroz vrimena gruba i kroz ljute boje',ostavili i podarili bogatu baštinu. Svjesni i ponosni na to naše baštinstvo, imajmo obvezu da je i mi obogaćujemo svojim radom, znanjem i uljudbom." Srdačno!-Vaš Rajko Savić Zagreb-Banjevci, o Ivanjdanu 2017. (46. str.) |