HDZ BiH Posavina

Najveći dio raspoloživh resursa usmjeren je na obnovu i izgradnju stambenih jedinica i stvaranje uslova za održiv povratak, kao i na redovne programske aktivnosti, kao što je osiguranje alternativnog smještaja i zdravstveno osiguranje svima kojima to pravo pripada, kazao je Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljena lica RS, u interview za "Nezavisne".

Govoreći o prioritetima Ministarstva, kazao je da intenzivno rade na projektima stambenog zbrinjavanja porodica u kolektivnim centrima u RS.

NN: Kada govorimo o kolektivnim centrima, recite nam koliko porodica bi trebalo da napusti te centre ove godine?
ČORDAŠ: Do kraja ove godine oko 150 obitelji trebalo bi da napusti kolektivne centre, a u odnosu na 2008. godinu, kada je Vlada donijela Odluku o raspuštanju kolektivnih centara, broj takvih objekata smanjen je sa 52 na 13. Dakle, trenutno imamo 299 obitelji u 13 kolektivnih centara i nedavno smo posjetili tri općine u kojima su u izgradnji objekti sa stambenim jedinicama za te obitelji. U općinama Bratunac, Srebrenica i Teslić biće zatvoreno pet centara do kraja godine.

NN: Koji su glavni prioriteti Ministarstva u ovoj godini?
ČORDAŠ: Najveći dio raspoloživih resursa usmjeren je na obnovu i izgradnju stambenih jedinica i stvaranje uvjeta za održiv povratak, kao i na redovne programske aktivnosti u vidu osiguranja alternativnog smještaja i zdravstvenog osiguranja za one kategorije kojima to pripada, a intenzivno radimo i na projektima stambenog zbrinjavanja obitelji koje žive u kolektivnim centrima. U ovoj godini treba naglasiti i aktivnosti u vezi sa regionalnim projektom rješavanja problema izbjeglica iz Hrvatske, u kojem sudjeluju BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora i trenutno provodimo anketiranje potencijalnih korisnika u BiH, koje će trajati do 15. travnja.

NN: Kako riješiti problem izbjeglica iz Hrvatske koje žive u RS?
ČORDAŠ: Izbjeglice iz Hrvatske nisu obuhvaćene revidiranom strategijom i priliku za trajno rješavanje njihovih problema vidimo upravo u donatorskoj konferenciji. Radi se o međunarodnom projektu za trajno stambeno zbrinjavanje izbjeglica iz regiona, od kojeg mnogo očekujemo. Glavni donatori su SAD, Evropska komisija i UNHCR, a planirano je da bude prikupljeno oko 100 milijuna eura. Zbog toga treba naglasiti značaj ankete koju Ministarstvo trenutno provodi, jer je ovo posljednja prilika da se dopuni evidencija o broju i potrebama izbjeglica iz Hrvatske koje žive u RS.

NN: Šta je predviđeno da bude urađeno do kraja mandata i kako stvoriti uslove za rješavanje pitanja izbjeglica, povratnika i raseljenih lica?
ČORDAŠ: Do kraja ovog mandata planirano je institucionalno rješavanje problema izbjeglica, raseljenih i povratnika u BiH. Sudjelovali smo i u izradi revidirane strategije za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojom su definirani ciljevi i planirane potrebne akcije i reforme u pravcu konačnog realiziranja odredbi Aneksa 7. Provedbom Odluke parlamenta BiH o kreditnom zaduženju od 400 milijuna KM, bila bi osigurana neophodna sredstva i stvoreni uvjeti da priča o izbjeglicama, raseljenima i povratnicima u BiH bude završena do kraja 2014. godine.
NN: Koliko sredstava ove godine imate na raspolaganju za povratak?
ČORDAŠ: Ministarstvo u ovoj godini ima na raspolaganju 3,5 milijuna KM za povratak u RS i 500.000 za interno raseljene osobe. Ta sredstva će biti raspoređena prema potrebama koje su iskazale lokalne zajednice, a naša obaveza je da osiguramo pravičnu raspodjelu.

NN: Činjenica je da je do sada više sredstava izdvajano za povratak Bošnjaka nego Hrvata. Kako to komentarišete?
ČORDAŠ: Više je razloga koji su doveli do toga. Između ostalog, Hrvati do prošlih izbora nisu imali svoje predstavnike u općinama RS, dok danas imaju tri predsjednika općinskih vijeća i tri predsjednika mjesnih zajednica. Udruženja povratnika su aktivnija, uloga Katoličke crkve je značajna, ljudi se osjećaju sigurnije, okupljaju se oko vjerskih objekata i njihova obnova rezultira većim povratkom. Bošnjaci su na tome intenzivno radili odmah poslije Dejtona. Kad govorimo o ulaganjima od 2006. do 2010. godine, za Bošnjake je izdvojeno 20.651.247 KM ili 46,75 odsto, za Hrvate 2.877.222 ili 6,51 odsto, te za Srbe 20.642.946 KM ili 46,74. U ovom mandatu sredstva će biti raspoređena ravnomjerno i ne na štetu onih koji se istinski žele vratiti, ma kojem narodu pripadali.

NN: Recite nam onda, koliko izbjeglica ima trenutno u RS i koliko je Vlada do sada izdvojila sredstava za alternativni smještaj?
ČORDAŠ: Prema podacima sa posljednjeg popisa, u RS je 9.006 izbjeglica, ali nadležnost za pitanja izbjeglica je na državnoj razini. Vlada RS je do sada izdvojila nešto manje od sedam milijuna KM za alternativni smještaj izbjeglica i u RS je trenutno stambeno zbrinuto oko 350 izbjegličkih obitelji.

NN: Imate li informaciju u kojim gradovima RS je potrebno pospješiti povratak Bošnjaka i Hrvata i koliko zahtjeva je podneseno za obnovu kuća?
ČORDAŠ: Povratak treba podržati tamo gdje postoji i jedan jedini povratnik koji želi da se vrati, a činjenica je da je veliki broj podnesenih zahtjeva za obnovu imovine u Posavini. Broj ukupno podnesenih zahtjeva u RS je 22.000, a od toga je 4.055 obitelji Hrvata, 13.067 Bošnjaka, 4.105 Srba i 773 ostalih. Od ukupnog broja zahtjeva Hrvata u RS, 3.515 se odnosi na povratak u osam posavskih općina i to najviše na područjima Dervente i Broda, dok je najviše podnesenih zahtjeva za obnovu imovine Bošnjaka evidentirano u istočnom dijelu RS, u Zvorniku i Bijeljini. Najveći broj Srba zainteresovan je za povratak u Brod, zatim u Ribnik te Šipovo.

NN: Da li je povratniku dovoljno samo obnoviti kuću i smatrati da je on time zbrinut?
ČORDAŠ: Obnovom kuća, odnosno, stambenim zbrinjavanjem obitelji, stvorili smo samo preduvjet za povratak i priča o stvarnom, održivom povratku i ostanku tu zapravo tek počinje. Obitelj u obnovljenoj kući mora imati osnovne uvjete za život, što podrazumijeva obnovu devastirane infrastrukture i pomoć ekonomski održivom povratku. Proračunom RS za ovu godinu, od ukupno 3,5 milijuna KM sredstava za povratak, 1,5 milijuna KM je predviđeno za stimulaciju održivog povratka. Povratak u BiH realizira se putem Fonda za povratak, a do sada je u RS uloženo preko 65 milijuna KM.
www.nezavisne.com

Dosadašnji ministri u Vladi Federacije BiH iz dva HDZ-a sutra će predati mandate visokom predstavniku Valentinu Inzku, saznaje Srna od izvora bliskih ovim strankama.

Dosadašnja predsjednica FBiH Borjana Krišto danas je, takođe, obavijestila Inzka da mu predaje mandat, navodeći da je vladavina prava u BiH poništena Inckovom odlukom da supenduju odluke Centralne izborne komisije.

Ona je navela da joj obaveza prema Ustavu i zakonu ne dozvoljavaju predaju funkcije bez ustavnog osnova, ali da visokom predstavniku nesaglediva bonska ovlaštenja daju pravo i mogućnost i da primi i da preda kome hoće mandat predsjednika FBiH.

Krišto je danas povukla svoj zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke o konstituisanju Doma naroda federalnog Parlamenta i odluke o izboru predsjednika i dva potpredsjednika FBiH o kome je sutra trebalo da odlučuje Ustavni sud Federacije.

Ona je obrazložila da je zahtjev povukla, jer ne želi da bude učesnik u urušavanju pravnog sistema BiH.

(SRNA/dg)

Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Borjana Krišto povukla je danas svoj Zahtjev za ocjenu ustavnosti Odluke o konstituiranju Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i Odluke o izboru predsjednika i dva dopredsjednika Federacije BiH te predala mandat predsjednika Federacije BiH visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku.

Poštovani, Vašim Nalogom od 27.03.2011. godine kojim privremeno suspendirate odluke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, jedinog nadležnog organa za zakonitu provedbu i implementiranje rezultata izbora, vladavina prava u Bosni i Hercegovini je dovedena do apsurda, a demokratska javnost u stanje nevjerice.

Pravna država i vladavina prava u Bosni i Hercegovini je definitivno poništena člankom 3. Vašeg Naloga kojim si dajete nadnaravna svojstva, iznad ustava i međunarodnih konvencija koje su u njemu sadržane, zakona i svih drugih propisa za koje procijenite da bi mogli zasmetati provedbi Vaše volje.

Prestala je potreba za postojanjem institucija nadležnih da štite ustav i zakon, jer se njihove odluke mogu promijeniti primjenom članka 3. Vašeg Naloga. Demokratska javnost je ovim činom s pravom izgubila povjerenje u stručnost i profesionalnost institucija sustava, kao i valjanost njihovih odluka obzirom da se one mogu preko noći dokinuti ili promijeniti.

Situacija kad Ustavni sud Federacije BiH postupajući o mojem Zahtjevu zakazuje raspravu bez nazočnosti javnosti koje se sve ovo i te kako tiče, ali i bez nazočnosti po Ustavu nadležnog podnositelja i to bez ikakvog utemeljenja, ne predstavlja ništa drugo nego jedno sramno poglavlje u radu ove institucije i početak kraja vjerovanja u pravdu i pravednost.



Nikome, a meni ponajmanje, nisu potrebne nekakve odluke koje će se donositi u zatvorenim krugovima i neće podlijegati sudu javnosti. Stoga sam danas povukla svoj Zahtjev za ocjenu ustavnosti Odluke o konstituiranju Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i Odluke o izboru predsjednika i dva dopredsjednika Federacije BiH, jer naprosto ne želim biti sudionikom depresije urušavanja pravnog sustava ove zemlje.

Budući da su svim pobrojanim radnjama odredbe Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH stavljene van snage te dokinuta zakonita nadležnost institucija sustava, kao legalist i osoba koja je prilikom preuzimanja funkcije prisegnula na poštivanje Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, to podrazumijeva i predaju funkcije legalno i legitimno izabranim dužnosnicima.

Imajući u vidu da ne postoje takve institucije, ne preostaje druga mogućnost nego da Vama kao vrhovnom autoritetu za donošenje, provedbu i tumačenje propisa predam svoj mandat predsjednice Federacije BiH, na koju dužnost sam u legalnoj proceduri izabrana.

Obzirom da ste svojim Nalogom odredili, a osobito člankom 3. istog da će Nalog imati prvenstvo na bilo koje odredbe bilo kojeg zakona, propisa ili akta, bilo postojećeg bilo budućeg, čime smo dovedeni u stanje opće pravne nesigurnosti i neizvjesnosti, lijepo vas molim da me obavijestite o datumu i mjestu primopredaje dužnosti, kako bih odgovorno izvršila i formalni čin primopredaje.
Obveza spram ustava i zakona mi ne dopušta neustavno ponašanje i predaju funkcije bez ustavnog osnova i na temelju Izbornog zakona BiH, ali stoga Vama nesagledive Bonske ovlasti daju to pravo i mogućnost i da primite ali i predate kome hoćete, mandat predsjednika Federacije BiH.


Želim Vam uspjeh u daljnjem radu, navodi se u pismu predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto.

Vukosavlje 29.03.2011. g. U današnjem razgovoru sa ministrom Čordašom, načelnik općine Vukosavlje, Elvir Hadžiomerović, i predsjednik općinskog vijeća, Josip Suvalj, istakli su da većinu stanovništva općine Vukosavlje čini povratnička populacija. Aktualne probleme, poput vodo snabdijevanja i izgradnje kanalizacije, prate i hronične povratničke nevolje, poput obnove stambenih jedinica i ekonomske održivosti.
Opštinski zvaničnici su se složili da su do sada u ovu neveliku općinu stigla značajna ulaganja. Tako je tokom protekle četiri godine Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske uložilo preko 430 tisuća KM. Iz Fonda za povratak BiH uloženo je preko milion KM. Zato je za Vukosavlje bitno da se na državnoj razini što prije konstituira Povjerenstvo za izbjegla i raseljena lica, koje donosi odluke o raspodjeli sredstava iz Fonda.
Ministar Čordaš je istakao da je Ministarstvo pripremilo Program rješavanja problema raseljenih, izbjeglica i povratnika za 2011. godinu, koji će Vlada razmatrati na sljedećoj sjednici. Prema ovom programu planirano je da u tekućoj godini u općinu Vukosavlje bude uloženo 100 hiljada KM za povratak Bošnjaka i Hrvata. Na osnovu općinskog dogovora sredstva će se usmjeriti za projekte obnove stambenih jedinica ili infrastrukture.
Osim toga, Ministarstvo će uložiti u održivi povratak kroz nabavku poljoprivredne mehanizacije, te pokretanje zanatske i poljoprivredne proizvodnje. U raspodjeli ovih sredstava će participirati i srpsko interno raseljeno stanovništvo. Mogućim ulaganjima u obnovu vjerskih objekata i podrškom radu udruženja, Ministarstvo će i ove godine adekvatno podržati stvarni povratak u Vukosavlju.

Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS

Banja Luka 29.03.2011. godine. Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske, Davor Čordaš razgovarao je danas u Banjaluci sa načelnikom općine Čelinac, Momčilom Zeljkovićem.

Na sastanku je razgovarano o projektima koji su u Čelincu realizirani uz pomoć Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica i trenutnim problemima sa kojima se susreće ova općina. Posljednih nekoliko godina Ministarstvo je sudjelovalo u finansiranju obnove komunalne infrastrukture na području općine, kao i u projektima održivog povratka, kroz dodjelu plastenika, motokultivatora i individualnu finansijsku pomoć, za povratnike i interno raseljene osobe.

Ministar Čordaš je rekao da će Ministarstvo, sukladno raspoloživim sredstvima, i dalje podržavati ovakve projekte.

Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS

FTV je jučer dostigao vrhunac svoje propagandne izopačenosti. Vijest o poništenju CIK-ove odluke, državni udar OHR-a na samu državu popratio je naslovom "Zaustavljeni HDZ-ovi službenici u CIK-u". Hrvati na FTV pristupa nemaju. Točnije imaju. Ali samo izabrani.

Derventa 25.03. 2011. Povodom 19. obljetnice 103. brigade HVO Derventa 25.03.1992 -25.03.2011, kao i svake godine do sada, položeni su vijenci, cvijeće i upaljene svijeće. Dužno štovanje i sjećanje na pale branitelje ove brigade, odali su i predstavnici HDZ-a BiH, ministar za izbjeglice i raseljene osobe Davor Čordaš, predsjednik Kluba Hrvata u Vijeću Naroda u RS-u Josip Jerković i predsjednik HVIDR-e Derventa Zlatko Tolić. Počast je odana na groblju Rabić kod Dervente i na spomen obilježju groblja u Slavonskom Brodu.

Bijelo Brdo, Derventa 24.03.2011. Sjednici su, uz domaćine prisustvovali predstavnici općinskih odbora HDZ-a BiH: Modriča, Bosanski Brod, Doboj, Vukosavlje, Gradačac-Pelagićevo, te povjerenici općine Derventa. Sjednici je također prisustvovao i član Regionalnog odbora i ujedno Ministar za izbjega i raseljena lica RS-a, gospodin Davor Čordaš. Poseban gost bio je predsjednik HDZ-a BiH, gospodin dr. Dragan Čović, kao i Slavko Marin, ministar u ministarstvu za izbjegla i raseljena lica BiH.

Sjednicom je presjedavao Predsjednik Regionalnog odbora, gospodin Josip Jerković, koji je nakon uvodne riječi, pozdravio domaćine kao i sve prisutne i predložio slijedeći

D N E V N I R E D

1. Usvajanje Zapisnika sa 22. Redovne sjednice R.O. HDZ BiH, Posavina,
2. Analiza političke situacije u Bosni i Hercegovini,,

Prije same sjednice, domacin, veličasni Željko Marić, pozdravio je sve prisutne, i zahvalio se svima na dolasku. Posebno se zahvalio gospodi dr. Draganu Čoviću, Davoru Čordašu, Slavku Marinu kao i Josipu Jerkoviću, koji su od samog početka pomagali u raznim projektima u selu Bijelo Brdo, poput obnove crkve i župne kuće, obiteljskih kuća te rasvjete u selu.Svim prisutnima je poželio puno sreće u daljnjem radu.

Nakon što je Dnevni red jednoglasno usvojen, prešlo se na razmatranje prve točke:

AD-1. Izvod iz zapisnika je jednoglasno usvojen.

AD-2. Po pitanju ove točke, predsjednik R.O., gospodin Josipom Jerković, u kratko je upoznao prisutne sa trenutnom političkom situacijom u Bosni i Hercegovini, kao i sa zaključcima koji su doneseni na središnjem odboru HDZ-a Bosne i Hercegovine, koji je održan 21.03.2011. godine u Mostaru. Istakao je kako je to što radi SDP ubitačno te da je njihov cilj, zavladati čitavom Bosnom i Hercegovinom pa i Republikom Srpskom. SDA je uzeo ulogu da bude zaštitnik Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. Još je veće zlo što ih SDA sa gospodinom Sulejmanom Tihićem podržava, a donedavno je bio u dobrim odnosima sa HDZ-om BiH.
Spomenuo je također kako se nada da će uskoro potpisivanje sporazuma između dva HDZ-a sa SNSD-om i SDS-om uroditi plodom te da će nam predstvnici ovih dviju srpskih stranaka dati podršku.
Zatim je od prisutnih zatražio da iznesu svoje viđenje ove situacije.
Redom su se javili :
Ivo Gavrić: Smatra da je situacija oko formiranja Vlasti tek početak, a nikako kraj.
Upoznao je prisutne sa pismom koje je poslao visokom predstavniku Valentinu Inzku, svim ambasadama u Bosni i Hercegovini kao i Ustavnom sudu na tri jezika (hrvatski, njemački, engleski), vezano za nazakonit ustroj Vlasti. U pismu je zatražio da Valentin Inzko i ostali nedodirljivi europsi birokrate ne budu nijemi posmatrači, da iskoriste dane im ovlasti , zaštite hrvatski narod te da sankcioniraju aktere kršenja Ustava i državnog udara.
Pavo Dujak: Istakao je kako bi se na prvu ruku reklo da se to nas Hrvata u RS-u ne tiče, ali se itekako tiče. Usko su povezane razne isntitucije Bosne i Hercegovine sa institucijama RS-a, a sve to na štetu nas Hrvata.
Po pitanju ove točke, riječ je uzeo i sam predsjednik HDZ-a BiH, gospodin dr. Dragan Čović. On je istakao da odluka, da se ne uđe u vlast danas možda ne djeluje svima kao dobra odluka, ali će ta odluka za godinu dana biti od povijesne važnosti. Istakao je da je ovakvo formiranje Vlasti nelegalno i nezakonito, te da bi Ustavni sud to trebao potvrditi.
Spomenuo je to , da smo prihvatili ultimatum, da nam na idućim izborima, i da imamo tri puta više glasova, nebi ništa značilo, jer bi opet SDP radio po svome dodjeljivao funkcije i položaje kako njima paše.
Dobra je stvar što se sada u Hrvatskoj obe strane bore za nas Hrvate u Bosni, jer se bliže izbori, a BiH je Hrvatskoj jedan od najvažnijih strateških partnera.
Također je upoznao prisutne da će oba HDZ-a pokušati dogovoriti sporazum sa SNSD-om i SDS-om o uspostavi vlasti.
Za sam kraj, rekao je svima, da će iduća godina sigurno biti krizna, ali da se toga ne treba bojati.

AD-3. Po pitanju tekućih pitanja, za riječ se je javio Ivo Mijić, predsjednik O.O. HDZ-a BiH Bosanski Brod. Istakao je da O.O. daje punu podršku predsjedniku HDZ-a u zaštiti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Također je iznio problem nedavno objavljenog spiska (objavljen na FTV) Hrvatih branitelja protiv kojih su podnesene krivične prijave, pa su se s tim mnogi uplašili prelaziti granicu, bojeći se da ih na granici neće uhapsiti i privesti. Najveći bi problem mogao biti taj što ti ljudi iz straha vraćaju CIPS-ove iskaznice, te neće moći glasati na idućim izborima.
Isti taj problem iznio je i gospodin Zlatko Tolić, predsjednik HVIDRE, koji je zatražio od gospodina dr. Draga Čovića, da da savjet kako da se riješi ova nezgodna situacija.
Gospodin Davor Čordaš je rekao da snimku emisije koja je objavila taj popis ima snimljenu te da će je u narednih par dana pregledati i smisliti šta nam je činiti dalje da se ovaj problem riješi.
Gospodin dr. Dragan Čović, obećao je da će u narednih par dana vidjeti sa srpskim predstavnicima, dali je taj spisak stvarno pristigao iz njihovih institucija ili ja to samo politička igra od strane SDP-a, da se nanese još jedan udarac hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Na karaju je rekao da su tvorci spiska Bošnjaci platformaši.
Za riječ se javio i gospodin Pavo Dujak, koji je se zahvalio gospodi Davoru Čordašu i Slavku Marinu koji su uvelike pomogli u povratku i obnovi na području Posavine.
Predsjednik O.O: HDZ BiH, gospodin Ivo Kamenjašević, zahvalio se gospodi Davoru Čordašu i Slavku Marinu na velikoj pomoći u realizaciji projekata obnove kuća na području općine Gradačac-Pelagićevo kao i na elektrifikaciji, te ih je sve skupa, sa gospodinom dr. Draganom Čovićem pozvao da do Uskrsa posjete opštinu Gradačac-Pelagićevo, kao i opštinski odbor,a isto tako i 01.i 02. 08. na patron Župe.
Za sam kraj sjednice, presjedavajući, gospodin Josip Jerković, zatražio je od svih općinskih odbora da do iduće sjednice Regionalnog odbora, tajniku dostave datume patrona župa u njihovim općinama

Nakon što je Dnevni red iscrpljen Predjsednik R.O. Josip Jerković je, uz konstataciju da čitav RO daje punu podršku predsjedniku i predsjedništvu HDZ-a BiH u zaštiti hrvatskog naroda u BiH, sjednicu zaključio.

Župa Svetog Josipa Trn 19.03.1011.g. Na dan Svetog Josipa a u župi Svetog Josipa Trn kod Banjaluke, održano je misno slavlje. Uz mjesne Hrvate, u punoj crkvi, Svetoj Misi nazočio je i Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljene osobe Republike Srpske. Misno slavlje predvodio je fra Ivo Orlovac, gvardijan petrićevski.

Crkva Svetog Josipa je obnovljena, a u obnovi je pomagala vlada RS-a i Povjerenstvo za izbjeglice BiH, čiji članovi su Davor Čordaš, Slavko Marin i Nevenko Herceg.

Teslić, 16. 03 2011. g. Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Davor Čordaš i savjetnik Predsjednika Republike Miladin Dragičević, posjetili su danas općinu Teslić, gdje su se sastali sa općinskim načelnikom i nazočili polaganju kamena temeljca za izgradnju zgrade sa 18 stambenih jedinica.

Ministar Čordaš istakao je značaj ovog projekta, čijom će realizacijom trajno biti zbrinuto 18 obitelji, koje nakon zatvaranja kolektivnog centra u Tesliću privremeno koriste individualni smještaj, a troškove zakupnine snosi Ministarstvo za izbjeglice RS. Povjerenstvo za izbjeglice BiH je, putem Fonda za povratak BiH, osiguralo sredstva u ukupnom iznosu od 500.000 KM, a izvođač radova je završetak zgrade najavio za kraj rujna ove godine.
Govoreći o dosadašnjim ulaganjima Ministarstva u općinu Teslić, načelnik općine Savo Kasapović iskazao je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom i izrazio uvjerenje da će se takav odnos nastaviti i kroz buduće projekte.
Svečanom obilježavanju početka gradnje stambene zgrade u Tesliću, nazočili su i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović i direktor Fonda za povratak BiH Mlađen Božović.

Banja Luka 14.03.2011.g. Josip Jerković, potpredsjednik Udruge prognanih, izbjeglih i povratnika Posavine, zahvalio je ministru na upriličenoj posjeti predstavnika udruženja sa područja Bosanske Posavine. Iako svako od ovih udruženja ima neki specifičan proble, u biti sve ih tišti jedinstvena problematika: obnova domova i povratak. Svako od ovih udruženja radi u interesu onih koji su se vratili, te onih koji se žele vratiti. Velika većina još uvijek živi van BiH, mahom u Hrvatskoj, a žele se vratiti u svoja predratna prebivališta. Prva grupa hrvatskih povratnika suočava se sa problemima opstanka. Općine u koje su se vratili nedovoljno izdvajaju za povratnike, pa tako ni udruge Hrvata ne crpu dovoljno sredstava iz budžeta pripadajućih lokalnih zajednica. Uglavnom rade na implementaciji donacija koje stižu iz drugih izvora, poput Vlade Republike Hrvatske, Vlade Republike Srpske ili Fonda za povratak BiH. Nastoje pratiti da se isporučeni građevinski materijal efikasno upotrijebi za obnovu stambenih jedinica.

Ivo Mijić, potpredsjednik Zajednice povratnika Bosanski Brod, podsjetio je na obnovu crkve i župne dvorane. Građevinski materijal, dobijen od Vlade Republike Hrtvatske, Vlade Republike Srpske i Fonde za povratak iskorišten je za obnovu stambenih jedinica, pa je održivi povratak pratila i obnova vjerskih objekata. Brod je prošle godine od Vlade Republike Srpske dobio 20.000 KM, a hvale vrijedna je i suradnja sa načelnikom opštine, Milovanom Čerekom. Projekat elektrifikacije, finansiran od strane Fonda za povratak BiH, treba okončati priključenjem krajnjih potrošača na elektro-mrežu.

Ivo Gavrić, potpredsjednik Udruge „Zavičajni klub Kričanovo“ iz brodske općine, izrazio je zabrinutost zbog skoro nikakve obnove u Kričanovu i Kolibama. Ukazao je na razne probleme: dogradnja električne mreže, javna rasvjeta (ne postoji samo u ova dva mjesta), čišćenja odvodnih kanala,... U mjesnoj zajednici Kolibe u tijeku je izgradnja društvenog doma, u kojem će biti smješteni svi sadržaji potrebni jednoj mjesnoj zajednici. Izgradnja je na samom početku, te bi trebalo osigurati sredstva i ubrzati završetak. Predložio je da elektrifikacija prethodi obnovi, koja bi se time olakšala a izbjeglo bi se da, kao slučaj u Kolibama, obnovljena kuća čeka i 10 g. el. emergiju. Također, istakao je da se u budućoj župnoj dvorani u Bosanskom Brodu planira otvaranje narodne kuhinje sa minimalno 30 obroka dnevno.

Viktor Jerković, potpredsjednik Udruge povratnika Kolibe Donje, takođe je izrazio zadovoljstvo i zahvalnost za obnovu društvenog doma u Kolibama. Uz potrebu da se ubrza obnova porušenih kuća, zapošljavanje smatra najvažnijim faktorom održivog povratka.

Patar Gagulić, potpredsjednik Udruge povratnika iz Modriče i predsjednik općinskog vijeća, naglasio je da je rad ove udruge uslovljen novčanim mogućnostima. Stoga mnogi zahtjevi, podneseni za rekonstrukciju kuća 2006. godine, još uvijek čekaju na realizaciju. Povratnici se pitaju da li u naredne dvije godine mogu očekivati pozitivan ishod.

Josip Suvalj, potpredsjednik Udruge „Povratak“ iz Pećnika i predsjednik općinskog vijeća Vukosavlje, istakao je kao pozitivan primjer dodjelu sredstava za obnovu društvenog doma i nabavku narodnih nošnji, ali je upozorio na problem vodosnabdijevanja mjesne zajednice Pećnik. U ovoj mjesnoj zajednici urađeni su bazeni, koji treba da posluže za akumuliranje vode u periodima neadkevatnog pritiska. Kako bi se uspostavio funkcionalan sistem snabdijevanja vodom iz Modriče do ove mjesne zajednice, potrebno je uraditi bušotine. Projekat opskrbe vodom je od presudnog značaja za povratnike.

Zlatko Tolić, potpredsjednik Udruge povratnika Dervećana i predsjednik HVIDRA Derventa, ukazao je na problem izdavanja osobnih dokumenata, podsjećajući da su svojevremeno izdana dokumenta Hercegbosne nevažeća, a knjige za izdavanje istih vraćene u Derventu. Budući da ih treba zamijeniti novim, povratnici su izloženi troškovima upravnog postupka. Osim toga, postupci traju dugo, pa se očekuje da nadležni u Ministarstvu lokalne uprave i samouprave utiču na ubrzanje postupaka.

Mirko Đaković, predsjednik Udruge povratnika i predsjednik Mjesne zajednice Novo Selo, zadovoljan je izgradnjom prostorija mjesne zajednice i doma kulture, za što je potrebno osigurati još 20-tak hiljada KM. Sredstva bi se iskoristila za nabavku stolarije. Podsjetio je na proslavu stogodišnjice Župe u Novom Selu. U tu svrhu ova udruga je provela aktivnosti čišćenja i pripreme terena. Isto tako, intenzivno se radi na organizaciji proslave, pa su već definirani zadaci i zadužene osobe za izvršavanje istih.

Zahvaljujući predanom djelovanju udruga na terenu, hrvatski narod na podučju bosanske posavine predstavljaju tri predsjednika mjesnih zajednica i isto toliko predsjednika opštinskih vijeća.

r.b	općina	individualni povratak	socijalna infrastruktura		elektrifikacija i komunalna infrastruktura		ukupno
1.	Brčko Distrikt	650.000 60.000					710.000
2.	Banja Luka	100.000	- obnova župne crkve RKT Uznesenja BDM - obnova župne crkve Župa sv. Josipa - samostan Petričevac - renoviranje krova Svećeničkog doma - Obnova crkve Pohoda BDM - Izgradnja filijalne crkve sv. Joakima i Ane na groblju Damjanovac - Sanacija oštečenog krova župne crkve sv. Petra i Pavla u Šimićima - Izgradnja u ratu porušene župske i samostanske crkve u Petrićevcu	50.000 15.000 50.000 50.000 30.000 20.000 10.000 30.000			355.000
3.	Berkovići	100.000	- izgradnja župne kuće i crkve – Stjepan Krst - Izgradnja u ratu porušene Župske crkve i kuće Stjepan Krst	30.000 30.000	Stjepan Krst, Donji i G.Brštanik, Ljubljenica selo Dabrice D.Brštanik	100.000 5.544 50.000	315.544
4.	Bosanski Brod	250.000 200.000	- obnova crkve i ureda župe sv. Ilije proroka - obnova župne crkve RKT sv. Mihovila - izgradnja pastoralnog centra Brusnica - unutarnje uređenje crkve sv. Ilije proroka - obnova župnog i pastoralnog centra G.Moćila - obnova župne crkve RKT sv. Mihovila - Obnova župnog pastoralnog centra, Velika Brusnica - Obnova župne univerzalne dvorane, Župa sv. Ilije Proroka - Obnova porušenog Doma kulture Kolibe Donje - Uređenje Župne crkve, N.Selo Zborište - Sanacija Doma kulture Dr. J. Stadler Novo Selo - Obnova župne crkve Uznesenja BDM u Koraću	30.000 30.000 30.000 65.000 50.000 20.000 30.000 40.000 20.000 30.000 20.000 30.000	MZ Donje Kolibe, Sijekovac, Kolibe Gornje, Koraće, Barice, Donji Kalar, Grk, Brodsko Polje II, Novo Selo	100.000 70.000	1.015.000
5.	Doboj	250.000	- Sanacija župne crkve sv. Leopolda Bogdana, Dragalovci	11.000	Komarica-Foča	90.000	351.000
6.	Derventa	250.000 200.000	- obnova župne crkve RKT sv.Juraja Mučenika - izgradnja župne crkve u Žeravcu - uređenje fasade crkve sv. Juraja - uređenje župne kuće sv. Ivana Krstitelja u B.Brdu - Uklanjanje ruševina i sanacija temelja porušene Rkt crkve u Pjevalovcu - Završni podopolagački radovi i radovi na sistemu grijanja u Rkt u obnovljenoj crkvi sv. Juraja Mučenika - Obnova- izgradnja crkve u Bukovici - Obnova – izgradnja u ratu porušene Rkt crkve sv. Franje Asiškog u Žeravcu	50.000 50.000 30.000 20.000 40.000 20.000 30.000 40.000	Božinici-Luca, Zelenike-Dom Bijelo Brdo, Sedlići Velika Bukovica	125.000 42.200 92.777 100.000	1.089.977
7.	Gradiška		- sanacija župne kuće u Novoj Topoli - Obnova župne crkve sv Roka u Gradišci - sanacija župne kuće u Novoj Topoli	30.000 20.000 10.000			60.000
8.	Kotor Varoš	250.000 100.000	- obnova župne crkve Rođenja BDM - Sanacija filijalne crkve sv Leopolda u Zabrđu –Župa BDM	30.000 30.000	Rujevica Sokoline	60.000 28.970 100.000	598.970
9.	Modriča	500.000 200.000	- obnova župne crkve – Čardak - izgradnja zvonika crkve u Garevcu - izgradnja župne kuće - opremanje prostorija otvorene kuće HKD Napredak Garevac - obnova župnog ureda u Čardaku - Nabavka ugradnja zvona, te uređenje crkve, Garevac - Obnova ratom porušene župne crkve Čardak	65.000 50.000 30.000 30.000 65.000 10.000 20.000	Garevac rekonstrukcija dijela puta M3 u Čardaku Botajica - Saniranje puta u povr. naselju MZ Čardak - Pristupni put do mjesnog groblja Čardak	152.990 20.000 80.000 20.000 20.000	1.262.990
10.	Mrkonjić Grad		- obnova dvorane i župne crkve u Liskovici	30.000	- MZ Liskovica	90.000 30.000	150.000
11.	Nevesinje	100.000	- izgradnja župne crkve Uznesenja BDM - Izgradnja u ratu porušene Župske crkve u Nevesinju	30.000 30.000	- Asfaltiranje puta Kruševljani-Seljani	25.000	185.000
12.	Pelagićevo	500.000			Njivak, Turić, Tuzlani, Orlovo Polje	45.381	545.381
13.	Prnjavor		- Sanacija tornja zvonika BDM Kulaši	30.000			30.000
14.	Prijedor	100.000 100.000	- obnova crkve u Donjoj Ravskoj - Izgradnja ratom porušene župne crkve u župi Šurkovac - Dovršetak crkve Sv Josipa u Prijedoru	30.000 30.000 20.000			280.000
15.	Teslić	250.000 100.000	- Obnova i rekonstrukcija u ratu porušenog Gospinog Setišta u Kondžilu	50.000	MZ Kamenica, Stenjak, G.Ranković, Rajševa, Irice, D.Ruževići, Gaše, crna Rijeka, Slatina, G.Komušina, Stijepići - Rajševa	52.761 77.775	530.536
16.	Trn-Laktaši		- izgradnja župne crkve - Nastavak gradnje u ratu minirane i srušene rimokatoličke župne crkve u Trnu	40.000 20.000			60.000
17.	Šamac	250.000 100.000	- Rekonstrukcija doma kulture sa čitaonicom u MZ Novo Selo - Obnova ratom porušene župske crkve, Srednja Slatina	10.000 20.000	MZ Srednja Slatina, Bošnjaci, Novo Selo – Nedići, Brvnik – Gornjani, Grebenice – Vidaci, Donji i G.Hasići, Tišina	90.000 119.558 140.000	729.558
18.	Vukosavlje	500.000 100.000	- sanacija klizišta-crkva sv. Alojzija Gonzaga	50.000			650.000
UKUPNO:		5.210.000		1.781.000		1.927.956	8.918.956

Banjaluka10.03.2011.g. U posjeti Predsjedniku Kluba Hrvata u Vijeću Naroda RS-a gosp. Josipu Jerkoviću bili su predstavnici udruženja povratnika Bosanske Posavine, na čelu sa Savezom Udruga prognanih, izbjeglih i povratnika Bosanske Posavine.

Na sjednici se razgovaralo o obnovi i rekonstrukciji ratom porušenih objekata u Bosanskoj Posavini kao i o povratku raseljenih osoba i izbjeglica. Ništa manje važna tema na sjednici bila je i kako pomoći osobama koje su se već vratile i žive na prostoru Bosanske Posavine , odnosno o održivosti povratka. Kao zajednički stav, izraženo je nezadovoljstvo zbog smanjena sredstava u ministarstvu za raseljena lica i izbjeglice RS-a, te žalja da posjete i ministra Davora Čordaša.

Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Davor Čordaš i savjetnik Predsjednika Republike Srpske Miladin Dragičević, posjetili su 11.03.2011.g. općine Bratunac i Srebrenicu, gdje su obišli gradilišta na kojima su u tijeku radovi na izgradnji stambenih objekata sa po 32 stambene jedinice, namijenjene obiteljima smještenim u kolektivnim centrima. Izvođač radova informirao je ministra Čordaša da radovi teku planiranom dinamikom i da će do kraja ljeta stanovi biti spremni za useljenje obitelji, čime će biti ispunjeni uvjeti za zatvaranje 4 kolektivna centra.

Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS

Banja Luka,10.03.2011.g. Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske razgovarao je danas u Banjaluci sa predstavnicima udruge „Zajednica Hrvata Banjaluka“.

Predsjednik udruženja, Ivica Dujić, upoznao je ministra sa aktivnostima Udruge čiji je cilj rješavanje osnovnih potreba Hrvata na području Banjaluke.

Ministar Čordaš je istakao da Ministarstvo za izbjeglice uvažava mišljenje civilnog društva, o čemu govori i to da je, po preuzimanju dužnosti, prve susrete imao upravo sa predstavnicima udruga iz reda sva tri konstitutivna naroda.

Ministar je naglasio da će Ministarstvo, kroz svoje redovne programske aktivnosti, pružati pomoć u obnovi stambenih jedinica, održivom povratku i finansijskoj pomoći za rad Udruge.
Na sastanku su predstavljeni i planovi Zemljoradničke zadruge „Livač“, koja je poznata po proizvodnji sira trapist, što otvara nove mogućnosti u ukupnoj turističkoj ponudi Banjaluke.

Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS

BANJALUKA, 06. 03. 2011. – “Stambeno zbrinjavanje obitelji iz kolektivnih centara, obnova stambenih jedinica i pomoć održivom povratku u Republiku Srpsku - ovogodišnji su prioriteti u radu Ministarstva za izbjeglice i raseljene osobe Srpske”.

Ministar Davor Čordaš najavio je u intervjuu Novinskoj agenciji Republike Srpske - Srna da će Program rješavanja problema raseljenih lica, izbjeglica i povratnika biti program kontinuiteta, a prema mogućnostima i program pariteta, koji podrazumijeva da se pomoć za povratak u Srpsku pokuša koliko-toliko izbalansirati.



Podaci pokazuju da je u proteklih šest godina 95% sredstava izdvojeno za povratak Bošnjaka, a 5% za povratak Hrvata. Resorno ministarstvo u ovoj godini ima na raspolaganju 3,5 miliona KM za povratak u Republiku Srpsku, te po pola miliona maraka za povratak u Federaciju BiH , kao i interno raseljenih lica u Srpsku.

"Nastojati ćemo da ta sredstva rasporedimo, vodeći računa o potrebama koje su iskazale lokalne zajednice, što podrazumijeva obnovu stambenih jedinica i podršku održivom povratku " - istakao je Čordaš.

On je naveo da su na osnovu odluke Vlade iz 2008. godine o raspuštanju kolektivnih centara od 643 obitelji, zbrinute 342, u kolektivnom smještaju boravi 301 obitelj, dok će do kraja ove godine zajedničkim projektima Fonda za povratak biti zbrinuto još 150 ovakvih obitelji.

Govoreći o rješavanju problema izbjeglica iz Hrvatske u Srpskoj, Čordaš je rekao da su resorno ministarstvo i Vlada aktivno uključene u rješavanje problematike ovih ljudi, posebno ako se ima u vidu činjenica da su prije godinu dana inicirani razgovori sa predstavnicima hrvatskih državnih organa, što je za rezultat imalo pokretanje regionalnog projekta rješavanja problema izbjeglica u kojem učestvuju Hrvatska, Srbija, BiH i Crna Gora.

"U tijeku je finalizacija teksta zajedničkog projekta, a priprema se i donatorska konferencija. U okviru ovog projekta resorno ministarstvo će tijekom ožujka organizirati popis izbjeglica iz Hrvatske, bivših nositelja stanarskih prava, kako bi se na osnovu validnih podataka za ove obitelji pronašla trajna rješenja", istaknuo je Čordaš.

Prema njegovim riječima, za plaćanje alternativnog smještaja izbjeglica iz Hrvatske, Vlada Republike Srpske je, zaključno sa 2009. godinom, izdvojila 6.990 028 KM, dok je danas oko 350 ovih obitelji stambeno zbrinuto u Srpskoj.

Prema podacima posljednje registracije, u Republici Srpskoj trenutno boravi 9.007 izbjeglica iz Hrvatske.

Čordaš je rekao da se većina izbjeglih osoba iz BiH nakon dvadeset godina integrirala u sadašnjem mjestu življenja, ali da ti ljudi ipak žele obnovu svojih kuća u BiH.

"To potvrđuje podatak da je 7.120 hrvatskih obitelji, ili 24.700 osoba, podnijelo zahtjev za obnovu svojih kuća u BiH , od čega je 4.055 obitelji, ili 14.173 Hrvata podnijelo zahtjeve za obnovu svojih kuća na području Srpske", naglasio je Čordaš.

On je naveo da je od tog broja, 3.513 obitelji sa područja osam opština Posavine, odnosno 1.144 iz Dervente, 727 iz Broda, 486 iz Doboja, dok su ostali iz Pelagićeva, Šamca, Modriče, Teslića, Vukosavlja, Prijedora i Banjaluke.

"Treba gledati u budućnost, a dokaz tome je i nedavni susret predsjednika Hrvatske Ive Josipovića i Republike Srpske Milorada Dodika u Slavonskom Brodu na kojem je uglavnom bilo riječi o povratku“, rekao je Čordaš, navodeći da je na ovom sastanku inicirano formiranje međunacionalnog koordinacionog tijela koje će se baviti operativnim poslovima.

Čordaš je rekao da se prema zvaničnoj statistici UNHCR-a u Srpskoj od 144.238 Hrvata, koliko ih je prije rata živjelo na ovom području, vratilo 12.431 osoba.

Govoreći o predstojećoj donatorskoj konferenciji u Beogradu, Čordaš je rekao da Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Srpske aktivno učestvuje u pripremi donatorske konferencije i međudržavnog projekta za trajna rješenja pitanja izbjeglica u regionu.

"Vjerujem da će Revidirana strategija za provođenje Aneksa 7. Dejtonskog sporazuma za rezultat imati provođenje odluke Parlamentarne skupštine BiH o kreditnom zaduženju od 400 miliona KM ne samo za rješavanje pitanja izbjeglih i raseljenih lica, već bi to bio i zamajac privrednom razvoju BiH", zaključio je Čordaš.

Mostar, 4.3.2011. Politička akademija HDZ BiH organizirala je predavanje koje je održano u petak, 4. ožujka 2011. godine, u Velikoj dvorani Doma HDZ BiH. Tema predavanja je "Položaj Hrvata u Republici Srpskoj: mogućnosti i perspektive" koje je održao gosp. Davor Čordaš, član Predsjedništva HDZ BiH i ministar za izbjeglice i raseljena lica u Vladi Republike Srpske.

Slavonski Brod, 3.3.2011. U Sl. Brodu susrele su se delegacije Republike Srpske, koju je predvodio predsjednik RS Milorad Dodik i delegacija Republike Hrvatske na čelu sa predsjednikom Ivom Josipovićem. Između ostalog, razgovaralo se i o problematici izbjeglica, a sa predstavnicima udruga izbjeglih Hrvata iz BiH, te udruga povratnika.

Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Davor Čordaš, istaknuo je značaj ovog susreta posvećenog pitanju obnove i povratka.
Ministar Čordaš je naglasio da se pitanje povratka Hrvata sada rješava na institucionalnom nivou, za razliku od ranijeg perioda kada su se ovim pitanjem bavile uglavnom udruge.
Napominjući da je Republika Srpska u posljednje četiri godine uložila 30 miliona KM za povratak u Republiku Srpsku, ministar je istakao da je tek 5% tih sredstava usmjereno za povratak Hrvata i dodao, da je trenutno 4.055 hrvatskih porodica podnijelo zahtjev za obnovu svoje imovine u Republici Srpskoj, od čega se 87% odnosi na porodice Hrvata u osam opština bosanske Posavine. Od dvjesto tisuća Hrvata koji su prije rata živjeli na teritoriju današnje Republike Srpske, do danas se vratilo svega njih 12 tisuća. Stoga, neophodno je intenzivirati proces obnove i poboljšati uvjete održivog povratka na prostoru entiteta RS.

Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske ove godine raspolaže sa 3,5 miliona KM za povratak u Republiku Srpsku. Da bi se proces povratka u potpunosti okončao, neophodno je što prije realizirati Zaključak Parlamenta BiH o zaduženju od 400 miliona KM.