Pregled posta

Marketing

Najveći dio raspoloživh resursa usmjeren je na obnovu i izgradnju stambenih jedinica i stvaranje uslova za održiv povratak, kao i na redovne programske aktivnosti, kao što je osiguranje alternativnog smještaja i zdravstveno osiguranje svima kojima to pravo pripada, kazao je Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljena lica RS, u interview za "Nezavisne".

Govoreći o prioritetima Ministarstva, kazao je da intenzivno rade na projektima stambenog zbrinjavanja porodica u kolektivnim centrima u RS.

NN: Kada govorimo o kolektivnim centrima, recite nam koliko porodica bi trebalo da napusti te centre ove godine?
ČORDAŠ: Do kraja ove godine oko 150 obitelji trebalo bi da napusti kolektivne centre, a u odnosu na 2008. godinu, kada je Vlada donijela Odluku o raspuštanju kolektivnih centara, broj takvih objekata smanjen je sa 52 na 13. Dakle, trenutno imamo 299 obitelji u 13 kolektivnih centara i nedavno smo posjetili tri općine u kojima su u izgradnji objekti sa stambenim jedinicama za te obitelji. U općinama Bratunac, Srebrenica i Teslić biće zatvoreno pet centara do kraja godine.

NN: Koji su glavni prioriteti Ministarstva u ovoj godini?
ČORDAŠ: Najveći dio raspoloživih resursa usmjeren je na obnovu i izgradnju stambenih jedinica i stvaranje uvjeta za održiv povratak, kao i na redovne programske aktivnosti u vidu osiguranja alternativnog smještaja i zdravstvenog osiguranja za one kategorije kojima to pripada, a intenzivno radimo i na projektima stambenog zbrinjavanja obitelji koje žive u kolektivnim centrima. U ovoj godini treba naglasiti i aktivnosti u vezi sa regionalnim projektom rješavanja problema izbjeglica iz Hrvatske, u kojem sudjeluju BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora i trenutno provodimo anketiranje potencijalnih korisnika u BiH, koje će trajati do 15. travnja.

NN: Kako riješiti problem izbjeglica iz Hrvatske koje žive u RS?
ČORDAŠ: Izbjeglice iz Hrvatske nisu obuhvaćene revidiranom strategijom i priliku za trajno rješavanje njihovih problema vidimo upravo u donatorskoj konferenciji. Radi se o međunarodnom projektu za trajno stambeno zbrinjavanje izbjeglica iz regiona, od kojeg mnogo očekujemo. Glavni donatori su SAD, Evropska komisija i UNHCR, a planirano je da bude prikupljeno oko 100 milijuna eura. Zbog toga treba naglasiti značaj ankete koju Ministarstvo trenutno provodi, jer je ovo posljednja prilika da se dopuni evidencija o broju i potrebama izbjeglica iz Hrvatske koje žive u RS.

NN: Šta je predviđeno da bude urađeno do kraja mandata i kako stvoriti uslove za rješavanje pitanja izbjeglica, povratnika i raseljenih lica?
ČORDAŠ: Do kraja ovog mandata planirano je institucionalno rješavanje problema izbjeglica, raseljenih i povratnika u BiH. Sudjelovali smo i u izradi revidirane strategije za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojom su definirani ciljevi i planirane potrebne akcije i reforme u pravcu konačnog realiziranja odredbi Aneksa 7. Provedbom Odluke parlamenta BiH o kreditnom zaduženju od 400 milijuna KM, bila bi osigurana neophodna sredstva i stvoreni uvjeti da priča o izbjeglicama, raseljenima i povratnicima u BiH bude završena do kraja 2014. godine.
NN: Koliko sredstava ove godine imate na raspolaganju za povratak?
ČORDAŠ: Ministarstvo u ovoj godini ima na raspolaganju 3,5 milijuna KM za povratak u RS i 500.000 za interno raseljene osobe. Ta sredstva će biti raspoređena prema potrebama koje su iskazale lokalne zajednice, a naša obaveza je da osiguramo pravičnu raspodjelu.

NN: Činjenica je da je do sada više sredstava izdvajano za povratak Bošnjaka nego Hrvata. Kako to komentarišete?
ČORDAŠ: Više je razloga koji su doveli do toga. Između ostalog, Hrvati do prošlih izbora nisu imali svoje predstavnike u općinama RS, dok danas imaju tri predsjednika općinskih vijeća i tri predsjednika mjesnih zajednica. Udruženja povratnika su aktivnija, uloga Katoličke crkve je značajna, ljudi se osjećaju sigurnije, okupljaju se oko vjerskih objekata i njihova obnova rezultira većim povratkom. Bošnjaci su na tome intenzivno radili odmah poslije Dejtona. Kad govorimo o ulaganjima od 2006. do 2010. godine, za Bošnjake je izdvojeno 20.651.247 KM ili 46,75 odsto, za Hrvate 2.877.222 ili 6,51 odsto, te za Srbe 20.642.946 KM ili 46,74. U ovom mandatu sredstva će biti raspoređena ravnomjerno i ne na štetu onih koji se istinski žele vratiti, ma kojem narodu pripadali.

NN: Recite nam onda, koliko izbjeglica ima trenutno u RS i koliko je Vlada do sada izdvojila sredstava za alternativni smještaj?
ČORDAŠ: Prema podacima sa posljednjeg popisa, u RS je 9.006 izbjeglica, ali nadležnost za pitanja izbjeglica je na državnoj razini. Vlada RS je do sada izdvojila nešto manje od sedam milijuna KM za alternativni smještaj izbjeglica i u RS je trenutno stambeno zbrinuto oko 350 izbjegličkih obitelji.

NN: Imate li informaciju u kojim gradovima RS je potrebno pospješiti povratak Bošnjaka i Hrvata i koliko zahtjeva je podneseno za obnovu kuća?
ČORDAŠ: Povratak treba podržati tamo gdje postoji i jedan jedini povratnik koji želi da se vrati, a činjenica je da je veliki broj podnesenih zahtjeva za obnovu imovine u Posavini. Broj ukupno podnesenih zahtjeva u RS je 22.000, a od toga je 4.055 obitelji Hrvata, 13.067 Bošnjaka, 4.105 Srba i 773 ostalih. Od ukupnog broja zahtjeva Hrvata u RS, 3.515 se odnosi na povratak u osam posavskih općina i to najviše na područjima Dervente i Broda, dok je najviše podnesenih zahtjeva za obnovu imovine Bošnjaka evidentirano u istočnom dijelu RS, u Zvorniku i Bijeljini. Najveći broj Srba zainteresovan je za povratak u Brod, zatim u Ribnik te Šipovo.

NN: Da li je povratniku dovoljno samo obnoviti kuću i smatrati da je on time zbrinut?
ČORDAŠ: Obnovom kuća, odnosno, stambenim zbrinjavanjem obitelji, stvorili smo samo preduvjet za povratak i priča o stvarnom, održivom povratku i ostanku tu zapravo tek počinje. Obitelj u obnovljenoj kući mora imati osnovne uvjete za život, što podrazumijeva obnovu devastirane infrastrukture i pomoć ekonomski održivom povratku. Proračunom RS za ovu godinu, od ukupno 3,5 milijuna KM sredstava za povratak, 1,5 milijuna KM je predviđeno za stimulaciju održivog povratka. Povratak u BiH realizira se putem Fonda za povratak, a do sada je u RS uloženo preko 65 milijuna KM.
www.nezavisne.com