gospon profesor

petak, 09.04.2010.

Školska zadaća

Svojedobno su učenici pisali školsku zadaću na temu Zločina i kazne. Evo jednog zanimljivog rada.

Za vrijeme modernizma koncem 18. stoljeća F. M. Dostojevski je napisao roman Zločin i kazna, koji se još i danas smatra vrhuncem modernističkog stvaralaštva. Tema romana krije se u samom naslovu djela. Bilo je to jedne sparne ljetne većeri, početkom mjeseca srpnja, kada se Rodion Raskoljnikov uputio na ulicu sa svoje male sobice koju je unajmio kod stanara u S…koj ulici. Spretno ali ujedno i viješto izbjegne susret s vlasnicom stana, koja ga je obično čekala na stubištu zbog nekih nesuglasnica. Zbog bijede i neimaštine koja je nehotice vladala nije bio u mogućnosti pronalaska posla, a time i plaćanja stanarine. Rodion Raskoljnikov bio je povučen samac koji je prebrodio teško djetinjstvo. Zahvaljujući svojem burnom djetinjstvu bio je dječak s iznimno razvijenim mentalnim sposobnostima i maštom te je često dolazio na sulude ideje. Tako se nakon mnogih nenaspavanih noći i svih problema koji mu opteretiše um dosjetio groznog zločina, koji mu je izgledao kao jedino logićno rješenje. Pomislio je na ubojstvo vlasnice stana. Nakon teškog nagađanja sa samim sobom Rodion Raskoljnikov se odlući počiniti zločin. Drugog dana kad su ostali stanari pronašli truplo vlasnice pozvali su policiju. Svi problemi su se samo pogoršali. Policija pokreće istragu protiv Raskoljnikova. Tjekom višemjesećne istrage Rodion upoznaje Lunu. Luna je bila ljupka djevojka koja se bavila prostitucijom zbog siromaštva u kojem se nalazila i zbog toga što je morala prehraniti majku. Rodion se zaljubljuje u Lunu te joj priznaje zločin. Sva pitanja i problemi su se sveli na jedno, „Ljubav ili zatvor?“ Nakon što je Rodion iznio svoja razmišljanja Luni, Luna ga nagovara da prizna zločin. On se tome protivi jer ne želi izgubiti Lunu. Luna inzistira i reće mu da će svejedno ostat uz njega. Tog dana na suđenju raskoljnikov prihvaća sve optužbe i priznaje zločin. Za prikriveno ubojstvo dobiva doživotnu kaznu. Osjećaj krivice je nestao.

Osobni stavovi: Mislim da je teško prokomentirat ovo djelo jer ima više načina gledišta. Situacija je previše grozna i mislim da bi svatko teško reagirao u toj situaciji.

Zaključak: Treba se pridržavati racionalističkih načela razmišljanja.


Image and video hosting by TinyPic

09.04.2010. u 17:05 • 21 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< travanj, 2010 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Travanj 2024 (4)
Ožujak 2024 (2)
Veljača 2024 (17)
Siječanj 2024 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Travanj 2021 (1)
Ožujak 2021 (1)
Veljača 2020 (1)
Siječanj 2020 (1)
Studeni 2019 (1)
Ožujak 2019 (1)
Veljača 2019 (1)
Prosinac 2018 (1)
Rujan 2018 (1)
Veljača 2018 (1)
Prosinac 2017 (1)
Siječanj 2017 (2)
Studeni 2016 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2016 (1)
Srpanj 2016 (1)
Lipanj 2016 (1)
Svibanj 2016 (3)
Ožujak 2016 (1)
Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (1)
Studeni 2015 (1)
Rujan 2015 (1)
Srpanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
Travanj 2015 (1)
Ožujak 2015 (1)
Veljača 2015 (1)
Siječanj 2015 (2)
Prosinac 2014 (1)
Studeni 2014 (1)
Rujan 2014 (1)
Kolovoz 2014 (3)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (3)
Travanj 2014 (2)
Ožujak 2014 (2)
Veljača 2014 (5)
Siječanj 2014 (3)
Prosinac 2013 (1)
Studeni 2013 (2)
Listopad 2013 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari da/ne?

Opis bloga



Eksperimentalna
autobiografska fikcija.

Dobro je imati na umu
moguću razliku
između blogera
gospona profesora
i autora kao privatne osobe.

darko.milosichr@gmail.com

Orijentiri

Škola je zjenica svih društvenih ustanova,
a učitelj je zjenica te zjenice.

Sartre

Prvo podignemo prašinu,
a zatim se tužimo da ne vidimo.

Berkeley

Put van vodi kroz vrata.
Zašto nitko neće upotrijebiti taj izlaz?

Konfucije

Cilj mi je naučiti vas da od prikrivene besmislice
napredujete do nečega što je očito besmisleno.

Wittgenstein

Ma koliko bilo izazovno istraživati nepoznato,
još je izazovnije propitivati poznato.


Kaspar

Neuroza je zamjena za legitimnu patnju.

Jung

Ni budućnost više nije što je nekad bila

Valery

webArhiv@