Muhe i p�ele

30.04.2011.

U literaturi o p�elarstvu iz 19. stolje�a spominje se jedan eksperiment, koji je kori�ten u svrhu dokazivanja inteligencije me�u insektima. Moj izvor informacija je foruma� Pongaric, koji je o istom pisao 2008. godine na forumu MyCity.
Ulovimo p�elu, stavimo je u staklenu bocu, unesemo u ku�u. Bocu postavimo tako da njeno dno bude okrenuto prema prozoru (svjetlosti). P�ela �e do smrti tra�iti izlaz samo u pravcu svjetlosti, a prema mra�nijem putu � prema grli�u boce ne�e se ni osvrnuti..
Ako isto to ponovimo s muhom, ona �e izlaz kroz mra�ni prolaz grli�a boce prona�i bez problema.
P�ela je u ovom eksperimentu stavljena u neprirodnu situaciju, za razliku od muhe koja je po prirodi navikla na tamu, mra�ne prolaze i nedostatak svjetlosti.
Zamislimo svijet kao veliku bocu�. a na�e ideale kao svjetlost. Ho�e li izumrijeti oni koji te�e idealima i svjetlosti, a opstati oni koji su snala�ljivi i kojima svjetlost nije nu�na da bi opstali?
Ako poku�amo ljude iz svog okru�enja, s na�e politi�ke scene i dru�tva op�enito razvrstati u skupine muha i p�ela�.. dolazimo do zaklju�ka da smo s muhama poistovjetili mra�ne karaktere, kojima ni�ta nije sveto, ne biraju na�in da bi do�li do svog cilja, ne vode ih ideali, okre�u se kako vjetar pu�e i �mra�ni prolazi� im nisu problem da bi se izvukli iz svake situacije. S p�elama smo poistovjetili ljude koji te�e svjetlosti, �vrsto vjeruju u bolji svijet i osjetljivi su na na�in borbe za sanjani svijet i obi�no djeluju ko naivni zanesenjaci� ba� poput p�ela koje umiru na dnu boce. Oni su puno ti�i�. smireni u svojoj dubokoj vjeri da je samo svjetlost pravi put�.. i �esto ih nalazimo �mrtve�� prega�ene� � jer naprosto nisu znali, mogli ili htjeli pro�i mra�nim prolazom.
Mnogi ljudi su jam�ili drugim ljudima i sada vra�aju tu�e dugove. Uz to �to su financijski o�te�eni dovedeni su u situaciju da ih se u�utkava kada glasno progovore o prijevari koja se dogodila. Uvjerava ih se da su bili naivni i sami su krivi �to su se doveli u tu situaciju�. dok propisi uglavnom �tite i pokrivaju one koji su prevarili. I svi se mo�emo slo�iti da je to formalno tako� ali ako se potrudimo razmisliti malo dublje�zar je mogu�e da se onaj koji je htio pomo�i, onaj koji je jam�io ili posudio sada treba osje�ati kao budala? Zar zato �to je bio dobar? Pouka svima nama iz svih tih pri�a je da se okrenemo sami sebi, da ne poma�emo �ak ni bli�njima� a kamoli malo �ire. Tko je muha, a tko p�ela u tim pri�ama? P�ele su oni koji su nesebi�no i bez previ�e razmi�ljanja davali� a muhe su oni koji su odabrali mra�ni put pa su se poslu�ili prijevarom ili su tek bili sebi�ni u svojoj nepromi�ljenosti, da bi ostvarili neku korist na �tetu onih koji su im pomagali.
Ako pri�u malo pro�irimo tada �emo vidjeti narod p�ela koji je slijepo vjerovao, podr�avao, ratovao, trpio, nosio veliki dio tereta na svojih le�ima, a sada se nalazi na dnu boce gledaju�i prema svjetlu� dok s druge strane imamo muhe koje su izigrale povjerenje p�ela, koje su krale i uvele veliki nered�. slu�e�i se svim mra�nim izlazima, prolazima i pukotinama da bi uspjele u svojoj nemoralnoj nakani.
Mi nismo insekti. Samo smo predugi vremenski period opona�ali insekte.
Nedavno je jedan �ovjek (iz skupine p�ela) objavio odli�an tekst u jednom �asopisu. Taj tekst zna�i borbu za bolji svijet, za op�i interes, za red i po�tena rje�enja. Za�in tom tekstu je odlu�nost u svakom slovu, iskrenost i onaj osje�aj da svaka napisana rije� zna�i duboko uvjerenje. Drugi �ovjek je komentirao kako je taj tekst ispod njegovog nivoa.
Za�to? Zato �to je bio iskren, direktan i odlu�an u obrani onoga �to se mora braniti.
Tada je autor teksta rekao kako je lako �uvati nivo kad smo za nekim okruglim stolom, u nekim neopasnim situacijama� ali ako nam netko maljem ru�i ku�u� mi tada ne mo�emo razmi�ljati o nivou, nego moramo prona�i na�in da sprije�imo ru�enje krova nad glavom�.pa �ak i onda ako se moramo fizi�ki suprotstaviti.
Imam osje�aj da smo kroz predugi vremenski period ljubomorno �uvali neki svoj nivo (stare navike)� a za to vrijeme su nam neki kauboji provalili u ku�u, pokrali je, uneredili je, a sada su je odlu�ili i sru�iti do kraja. Onaj� neki tamo ministar je u pravu� mi smo tek obi�ni Indijanci�.
Nivo koji �uvamo ionako vi�e ne postoji. Atmosferu ovog dru�tva �ini zbroj svih na�ih karaktera, mentaliteta�. zbroj svih muha i p�ela. Mi smo sada u situaciji borbe za goli opstanak. Na nama je odluka da li �emo bespomo�no umrijeti na dnu zami�ljene boce ili �emo poletjeti ka suncu�.

Blogeri, sretan vam Praznik rada!

Komentari (21) - Isprintaj - #

�ena vuk

18.04.2011.

Slika 1.

Vru� je ljetni dan. Maloj Doni je pet godina. Sjedi na terasi i pla�e� onako iz du�e� pla�e tiho, ali mokro� haljinica na prsima joj je natopljena suzama� Ritam pla�a prekida samo povremeno te�ko jecanje�.
Na terasu se stepenicama uspinje o�ev prijatelj i uz �iroki osmijeh je pozdravlja re�enicom: �Doni�ka� opet tula�?!� A ona uhvativ�i malo zraka odgovara: �Nije ti to tulanje, to je plakanje!� �ovjek se glasno nasmije i prokomentira: �Ma ti si �ivi vrag��
Suze su se odjednom zaustavile� jer je tugu zamijenila ljutnja i osje�aj uvrije�enosti�. Prkosno je digla glavu i odgovorila: �Eeee moj Mi�o� svi smo ti mi �ivi vrag.�
Nije joj padalo napamet pre�utjeti uvredu�. ali se sna�la u odgovoru da ne uvrijedi direktno �ovjeka�

Slika 2.

Prvi dan �kole. Dona je prije par dana doselila u ovaj grad. Uzbu�ena je. Sjedi pored dje�aka koji ima sasu�enu krv na nosnicama jer se prije �kole potukao s bratom.
U�iteljica se zove Jagica. Dona je tiha, povu�ena, zbunjena�. ali prije svega znati�eljna.
1. sat upoznavanje. 2. sat pita u�iteljica: �Tko zna �itati?� Svi �ute� i Dona srame�ljivo
digne ruku. �ita Dona razredu �tivo o jeseni i plodovima u ko�arici. �ita te�no i lijepo� jer nau�ila je �itati s �etiri godine. Odjednom se prolomi glasni smijeh poruge i ismijavanja. Dona je �pogre�no� izgovorila rije� ko�arica. Odrasla je na kajkavskom govornom podru�ju, a sada se prvi put susrela s podsmjehom �tokavaca.
Tog popodneva je opet tu�no plakala�. a otac ju je nje�no tje�io: �Ma taman posla da �e� plakati jer jedina u razredu zna� �itati! Nisi ti ta koja treba plakati. Dok te oni stignu u �itanju ti �e� �tokavski govoriti �istije od njih.�
Bio je u pravu.

Slika 3.

Dona ima 26 godina� obitelj� dvoje djece� i te�ku bolest iza sebe. �ivi s obitelji u prelijepom kvartu pod Sljemenom�. u prekrasnom dvosobnom stanu.
Ve� su nekoliko dana bez tople vode jer je Plinara zbog nekoliko neplati�a isklju�ila toplu vodu. Bosna gori u strahotama rata�. Zgrada je puna izbjeglica. Do nedavno uredna i lijepa zgrada pretvorila se u ne�to neuredno, vulgarno i ru�no. Ljudi se dopisuju na zidovima� a ispisane poruke su ne�ija interna prepucavanja i uvrede�. Netko je hra�nuo na ogledalo u liftu. Sastanak ku�nog savjeta. Dona dr�i emotivnu govoranciju o tome kako nije O.K. da svi nemaju tople vode zbog nekoliko nesavjesnih ljudi i moli ih da plate svoje dugove. Prilazi joj jedna �ena, potap�a je po ramenu i poku�a u je u najboljoj namjeri utje�iti re�enicom: ��eno �utiiii� ono �to nema� ne mora� ni platiti. Bar �e� u�tedjeti. Pa do ju�er smo se prali u lavoru. Nije ovo nikakav problem.� Dona je dubokim pogledom pogledala �enu i tiho razmi�ljala: �Jadni ljudi�. U pravu je� �to je ovo u odnosu na strahote koje su pro�li?!!!. Ima li smisla nekome tko se do ju�er prao u lavoru uop�e vi�e i�ta obja�njavati?! Nema�. jer eto�. Dona se osjetila krivom �to se nikada nije prala u lavoru, �to je ro�ena s bojlerom i o�ito �udnim higijenskim navikama. Dona je oti�la sa sastanka. Plin, a s njim i topla voda do�la je sljede�eg dana jer je direktor Plinare puno bolje razumio Donine argumente od njenih susjeda.
No ubrzo nakon toga Dona i obitelj sele na selo� Bje�e od te neke nove� �udne atmosfere �ivljenja� na koju se nikako nisu mogli naviknuti.

Slika 4.

Dona dolazi na posao nakon tjedan dana godi�njeg. Nakon tog odmora ostaje joj jo� 58 slobodnih dana�. jer godi�nji koristi vrlo rijetko.
Na godi�nji nije oti�la planirano da bi se odmarala�. oti�la je u ljutnji zbog neprimjerenih pona�anja� jer se osjetila poni�eno i uvrije�eno. Odmor je provela pod antibioticima�. preslaguju�i misli i tjeraju�i svakodnevno svoj bicikl kroz �umu da otrese iz sebe svu ljutnju.
Hladna, suzdr�ana, sva u poslu� odlu�na sjediti poput �koljke u svom oklopu�.. o�ajni�ki �ele�i za�titi sebe� ali i druge od sebe�. �eli samo mir�. i ni�ta vi�e.
Djelomi�no je upalilo�.. puno posla se napravilo. No ipak pred kraj radnog vremena sjedne preko puta Done njen kolega. Ina�e� kad taj kolega �eli re�i da je neka �ena ru�na, zla i mu�kobanjasta naziva je ��enom vukom�. Pokre�e teme zbog kojih je Dona oti�la na godi�nji. Ona nije raspolo�ena raspravljati� jer to je isto kao u slici 3�.. s onom �enom koja se prala u lavoru. Ne mo�e� o toploj vodi i higijenskim navikama raspravljati s nekim tko ne ku�i o �emu pri�a�. Isto tako� ne mo�e� nekome objasniti da su neka pona�anja neprimjerena i poni�avaju�a ako te on neprestano uvjerava da krivo razumije�, pogre�no shva�a��. i na taj na�in te na sva ta neprimjerena pona�anja jo� pravi nekom ludom spodobom koja eto ne razumije ne�to �to je nekim ljudima normalno pona�anje. I svjesna besmislenosti tog razgovora� prekida Dona temu, a kolega joj ka�e: �Da li smo se to po�eli pretvarati u vukove?� U tom trenutku se Donina du�a nasmijala�. jer se sjetila male Done s terase� kako je ve� s pet godina znala uvrijediti, a da to ne bude direktno. Odu�evilo ju je �to je njen kolega toliko napredovao pa joj nije direktno rekao da je ��ena vuk��. nego je upotrijebio mno�inu i pristao i sam biti vuk u toj prilici� iako je mu�karcu kompliment kad ga nazovu vukom, a za �enu bi to kao trebalo biti uvreda. Pitala je samo: ��to je lo�e u vukovima?�
Voze�i se doma s posla�. s njom je bio duh njenog oca� kao i uvijek i za�ula je odlu�ni �apat: �Taman posla da bi se ti trebala uvrijediti �to ti je netko rekao da si �ena vuk?!!!! To je kompliment!�
Clarissa Pinkola Estes napisala je knjigu ��ene koje tr�e za vukovima� vuka je uzela kao metaforu za divlju du�u. Isti�e da je du�a, upravo poput vukova i �ena, u na�oj kulturi �esto ugro�ena vrsta�. ugro�ena divlja priroda i divlja du�a. Smatra da �ene i vukovi �ude samo za po�tovanjem i dopu�tenjem da slijede svoj put u miru.
U pradavna vremena ljudi su posebno po�tovanje iskazivali prema totemima. Totem je �ivotinja ili biljka� koja je za�titnik plemena ili pojedinca u tom plemenu. S posebnom pa�njom vra�evi ili �arobnjaci birali su odgovaraju�e toteme za svakog pripadnika plemena. Obi�no bi se povukli u osamu te su u razgovoru s duhovima dolazili do spoznaje koji totem odgovara kojoj osobi. Mu�karci su obi�no imali toteme jakih i mo�nih �ivotinja (meso�dera)� a �ene su uglavnom bile vjeverice, hr�ci ili neke male ptice� jer su vjerovali da duh mu�kog totema mora biti ja�i i slomiti duh �enskog totema. To su vjerovanja najstarijih religija�. ali kad malo bolje razmislimo i prou�imo dana�nje religije i odnos prema �enama, mo�emo zaklju�iti da se nismo daleko odmakli.
No eto� ja sam danas kona�no saznala svoj totem i moram vam priznati da mi se stra�no svi�a.
Kr��anstvo nas u�i: �Tko tebe kamenom � ti njega kruhom!�
A me�u vukovima je to ovako: �Tko tebe totemom � ti njega temom na blogu!�
Pozdrav od �ene vuka�.

�Dugo vremena du�a je, upravo poput divlje prirode, bila zatirana i lo�e se s njom postupalo. Prirodni ciklusi dubine, u�enja i shva�anja da su uvidi u du�u potrebni u svim aspektima �ivota su pre�esto bili zamjenjivani neprirodnim oblicima i ritmovima, kako bi se zadovoljile vlastite ili tu�e nesvjesne �elje.�
Clarissa Pinkola Estes

Komentari (15) - Isprintaj - #

Izdaja?

16.04.2011.

Ovo nije tema o generalima, niti mi je namjera braniti biv�eg predsjednika. On nije bio moj izbor i nikada nisam imala neko visoko mi�ljenje o njemu... ali slu�am danas na prosvjedima kako ga prozivaju jer je transkripte predao sudu.
Slu�am govornike kojima nije sporna tema sastanka na Brijunima, ne �kaklja ih sve �to je tamo izgovoreno, dogovoreno, a nakon toga i u�injeno� niti im je sporno �to je neko narcisoidno bi�e dalo snimati tu bljuvotinu, vjerojatno se nadaju�i da �e ga to jednog dana proslaviti� nego im je sporno �to to sve netko nije zata�kao, zatajio i dokumentaciju uni�tio.
Predaju te i takve dokumentacije sudu nazivaju izdajom. Ja bih ku�ila da je on tamo s njima to dogovarao pa ih naknadno cinkao�. ali lik je do tih dokumenata do�ao kasnije i napravio je ono �to mu je bila du�nost. Uni�tavanje takve dokumentacije je ka�njivo djelo. Zar je netko izdajica jer ne �ini ka�njiva djela?
Mi smo narod koji tolerira lopovluk� prepuni smo razumijevanja za razne nepodop�tine koje �ine politi�ari� ali prestra�no je i meni neprihvatljivo da netko izdajicom naziva onoga koji nije izdao Istinu.
Isto tako je bljutavo slu�ati ovih dana da smo osu�eni kao narod i da je akcija Oluja progla�ena zlo�ina�kom. To nije istina. Odslu�ala sam cijelu presudu i jasno je re�eno da su u tome sudjelovali neki ljudi iz vojnog i politi�kog vrha... a svi svjetski mediji nagla�avaju da je oslobodila�ka akcija Oluja bila legitimna i da ovo nije presuda hrvatskom narodu.
Odvjetni�kom timu �elim svu sre�u u �albenom postupku� a ova tema je tek moj glas... da se nakon izricanja ove presude osobno ne osje�am izdano.

Komentari (34) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>

<	travanj, 2011					>
P	U	S	�	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis

Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
�udesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubi�i�
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao �ivota
Suncokretica
Sun�ana �ena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Va�a djeca nisu va�a djeca
Ona su sinovi i k�eri �e�nje �ivota za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Mo�ete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Mo�ete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove du�e.
Jer njihove du�e borave u ku�i od sutra
Koju vi ne mo�ete posjetiti �ak ni u va�im snovima.

Mo�ete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tra�ite od njih da budu poput vas.
Jer �ivot ne ide unazad i ne ostaje na ju�er.

Vi ste lukovi s kojih su va�a djeca odapeta kao �ive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskona�nosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijel�evim rukama bude za sre�u;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
O�ujak 2022 (1)
Velja�a 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
O�ujak 2018 (1)
O�ujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
O�ujak 2015 (1)
Velja�a 2015 (1)
Sije�anj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
O�ujak 2014 (4)
Velja�a 2014 (5)
Sije�anj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
O�ujak 2013 (4)
Velja�a 2013 (2)
Sije�anj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
O�ujak 2012 (4)
Velja�a 2012 (1)
Sije�anj 2012 (2)