Karizma

26.11.2008.

Neki dan sam s jednim kolegom razgovarala o karizmi�.pa u ozra�ju tog dijaloga ovih dana gledam na�e politi�are, ljude u mom poduze�u i �ire pa poku�avam doku�iti u �emu je ne�ija magneti�nost ili odbojnost.
Rije� karizma dolazi od gr�ke rije�i kh�risma �to doslovno zna�i milost, nezaslu�eni dar te se po�ela rabiti u teolo�kim spisima.
Tim prvenstveno mislimo na sposobnost okupljanja i vo�enja ljudi te mo� utjecanja na druge.
Svakako se radi o �aroliji koju neki ljudi imaju, a drugi ne. No ipak mislim da se ne radi o nezaslu�enom daru�.jer postoje i vjerovanja da su na�i �ivoti kojih smo svjesni � samo �ivoti u nizu� i da u ovom �ivotu u�ivamo nagrade i kazne iz pro�lih �ivota. Ovo ne isti�em kao svoje vjerovanje�.nego da bih istakla razli�itosti u vjerovanjima� pa tako i u tuma�enju ovog pojma.
Walter Semkiw, se dugi niz godina bavi istra�ivanjem reinkarnacije i smatra se najve�im svjetskim stru�njakom na tom podru�ju. Nedavno je objavio da je Barack Obama u pro�lom �ivotu bio Lyman Trumbull!
Trumbull je bio veliki borac za prava afroamerikanaca i jedan od autora glasovitog Trinaestog amandmana kojim je 1865. ukinuto ropstvo.
Obojica su zavr�ila pravo, a Trumbull je bio sjajan govornik ba� �to je to i novi ameri�ki predsjednik. Ve�e ih i podatak da su obojica slu�ili kao senatori savezne dr�ave Illinois.
Trumbull je bio jedan od najbli�ih suradnika predsjednika Abrahama Lincolna, koji je na mjesto prvog �ovjeka SAD-a do�ao kao senator Illinoisa.
No sada je nebitno radi li se o zaslu�enoj ili nezaslu�enoj osobini� jer svi mi prepoznajemo ljude s karizmom.
Takvi ljudi su obi�no odli�ni govornici. U sebi imaju neki magnet koji privla�i istomi�ljenike, ali i neistomi�ljenici na njih reagiraju �e��e no na neistomi�ljenike koji nisu tako magneti�ni.
�itam ovih dana neke �lanke iz moderne psihologije gdje uvjeravaju mlade menad�ere kako se karizma mo�e nau�iti. Mislim da varaju narod. To ima� ili nema�. Poznajem mnoge vrlo obrazovane, stru�ne i dobre ljude� ali oni naprosto nemaju to ne�to. Osobno posti�u rezultate, vrlo su ugodne osobe� ali nemaju tu mo�. Mo�emo u�iti govoriti, mo�emo u�iti trikove komunikacije, psihologiju i sva ostala �udesa� ali uvijek i ba� uvijek se prepoznaje da je to nau�eno. Svi mi imamo senzore kojima prepoznajemo magneti�ne ljude.
Osobno mislim da je najve�a tajna u tome da li netko govori ono u �to �vrsto vjeruje� ili pak govori ono �to mu trenutna politika nala�e... a osobno nije siguran da je to njegovo mi�ljenje.
Ovih dana mo�emo �uti na�e politi�are koji daju te�ke izjave� pa sljede�i dan tvrde da oni to nisu rekli� a i�li su u�ivo i dobro smo ih �uli. Ili pak vi�e nisu sigurni, povla�e svoje odluke.
Djeluju neuvjerljivo, trtljavo i upravo takvo pona�anje stra�i narod i �iri paniku.
Oni na najvi�im pozicijama u dr�avi su ne�to poput roditelja u obitelji. Poku�ajte zamisliti da se roditelji tako pona�aju. Danas vam ka�u da ne mo�ete van jer ste u kazni zbog lo�e ocjene, a sutra tvrde da oni to nisu rekli i da slobodno iza�ete ako �elite. Ili zamislite oca koji djeci objavi da se obitelj nalazi u te�koj financijskoj krizi�.da je obitelj u banani� visi o niti.
Mudar roditelj �e za�tititi djecu od takvih briga�.mo�e obazrivo zatra�iti da se uvede �tednja, da se promijene navike� radi nekih zajedni�kih ciljeva� ali sasvim sigurno nije pametno prestra�iti djecu, nabijati im komplekse i na njihova ple�a svaljivati brige koje ona ne mogu rije�iti. Njih je ovaj narod izabrao. Njihov posao je rje�avanje problema.
Sjetimo se Vlade Gotovca. Jeste li ga ikada �uli da je ne�to rekao, a sutra porekao? Jeste li ikada imali dojam da nije siguran u ono �to pri�a? Govorio je uvijek iz dubine svog srca.
Takve osobe po�tujemo pa �ak ako govore mi�ljenje koje nije istovjetno na�em. Takve osobe nas navode da preispitamo vlastito mi�ljenje.
Sljede�e godine biramo predsjednika. Na pro�lim izborima za predsjednika nisam sudjelovala.
Nebrojeno puta sam naglasila kako mislim da je stra�no va�no izlaziti na izbore� no ja nisam iza�la� jer nisam htjela birati manje lo�eg kandidata, na to va�no mjesto. Jo� uvijek ne znam tko su kandidati za budu�eg predsjednika� no bojim se da moji senzori ne �itaju moj izlazak na birali�te. Hrvatskoj je u ovoj situaciji potreban �arobnjak. Jesam li previ�e izbirljiva? Ili je na�a politi�ka scena bez boje, okusa i mirisa?

Ispri�at �u vam pri�u. Mislim da sam je ve� pri�ala. Nema veze. I meni je moj djed prepri�avao iste pri�e po desetak puta�. zubo

Prema jednoj afri�koj legendi, neki stari poglavica �elio je isku�ati mudrost mladi�a kojeg je odabrao za svog nasljednika na mjestu plemenskog vo�e. Stoga ga je zamolio da mu priredi dva jela. U prvom su se trebali na�i svi najbolji sastojci koje �ivot nudi; u drugom najgori.

Dogovorenog dana poglavica je sjeo kako bi pojeo prvo jelo. Pred njim se tako na�ao slasno pripremljen kravlji jezik s povr�em. Poglavica je bio odu�evljen jelom, a kad je zavr�io, upitao je mladi�a za�to je odabrao jezik.
"Jezik je jedan od najprofinjenijih dijelova na�eg bi�a", odgovorio je mladi�. "Mo�e izgovarati predivne rije�i istine koje na�im ljudima mogu pomo�i u razvoju i napretku. Ispravne rije�i na�im ljudima mogu dati hrabrost i poduprijeti njihovo po�tenje. Jezik mo�e govoriti o ljubavi i skladu i odr�ati zajedni�tvo na�eg sela."

Poglavicu se to poprili�no dojmilo i sada je jedva �ekao da ku�a i ono drugo jelo. Dogovorenog dana ponovno je sjeo za stol, te se nemalo iznenadio uvidjev�i da je drugo jelo identi�no prvome. Zavr�iv�i s jelom, upitao je mladi�a za�to je dvaput priredio isto jelo.
Mladi� mu je odgovorio: "Jezik mo�e biti najbolji, ali i najgori dio nas. Jezik mo�e izra�avati bijes i obeshrabrivati, �to �ovjeka mo�e posve razoriti i oduzeti mu nadu. Mo�e varati, mo�e izgovarati neistine koje mogu izazvati nesklad. Jezik bi, lak�e od bilo kojeg drugog oru�ja, mogao uni�titi �ivot u na�em selu." Stari je poglavica pomno slu�ao te rije�i i polagano kimao. Znao je da je dobro odabrao novog vo�u.

Komentari (41) - Isprintaj - #

Prije no �to stavimo svoj potpis, treba poslu�ati VLASTITI razum i srce

22.11.2008.

Ju�er sam se komentarima uklju�ila u malu raspravu na blogu na�eg blogera �Potravlje u srcu�. Tema nosi naziv: �Udruga GROZD poziva: Potpi�imo peticiju!!!�
Ne�u prepisivati peticiju, ali �u prenijeti svoja dva komentara. Nakon �to sam ih napisala.... dugo sam prije sna razmi�ljala na ovu temu.... Jutros sam sa mla�im sinom u vo�nji imala dugi razgovor na istu temu. Odu�evilo me na�e slaganje.... ali jo� mi se vi�e svidjelo �to smo kroz razgovor otvorili mnoga druga pitanja, a na neka nismo prona�li odgovore nego smo zajedno bili romatni�ni i sa smije�kom smo izgovarali re�enice koje zapo�inju sa �mo�da�.
Ovoj temi nije cilj nagovoriti bilo koga da ne potpisuje peticiju, niti joj je cilj osporiti bilo kome pravo na mi�ljenje - razli�ito od mog mi�ljenja. Ovo je moje mi�ljenje o javnom radu jedne udruge. Javno izno�enje neslaganja je moje pravo... koje koristim kroz ovu temu... bez namjere da povrijedim bilo koga.

Moj prvi komentar na temu:
Ja to ne bih potpisala pa taman da mi nokte �upaju.
Pod krinkom za�tite ljudskih prava prozivaju se razli�itosti (npr. homoseksualci), nude se predrasude i uskogrudnost.
I ba� me zanima tko to �eli roditeljima oduzeti pravo odgoja i obrazovanja njihove djece? Ma tko se to bori protiv edukacije mladih u skladu s vremenom u kojem �ive?!!!
Zbog takvih razmi�ljanja je i nestao segment odgoja iz obrazovanja... pa imamo prilike vidjeti kamo nas je to dovelo....

Neregistrirani bloger bukara je napisao:
1. U peticiji ne vidim ni�ta lo�e, ni dugoro�no ni kratkoro�no. Koliko vidim glavna teza je borba za �ivot nero�enih koji je danas uvelike ugro�en.
2. Ne vidim �to je u peticiji "uskogrudno i predrasudno" - molim te da mi citira� na temelju �ega si t zaklju�io/la.
3. Nisu li homoseksualci upravo ti koji pod krinkom za�tite ljudskih prava teroriziraju preostale ljude? Nije li teror manjine nad ve�inom, pod krinkom za�tite ljudskih prava, prisiljavanje mene da gledam gay-paradu kroz Zagreb bez intervencije izvr�ne vlasti, tj. policije? Smatram da je ovo oprjeka upravo takvom teroru. A uz to ne vidim da se igdje ikoga PROZIVA, pa te molim da mi citira na temelju �ega si to zaklju�io/la.
4. Ne vidim da se peticija bori protiv obrazovanja mladih, i molim te da mi citira� odakle si to zaklju�io/la.
5. Smatram da ova peticija zastupa upravo ideju da se u �kole vrati iz njih istjerani odgoj. Jer, ako zakon name�e tzv. "spolni odgoj", �to je krinka za ne�to sasvim tre�e, a ja ne �elim da moje dijte to slu�a, smatram da na to imam pravo i da se ova peticija bori za mogu�nost ostvarenja toga prava.

Ukoliko grije�im, molim te, upozori me ne�im konkretnijim, jer sve �to znam je ovo �to sam pro�itao ovdje i na stranici peticije, a ti mo�da zna� vi�e....
Odgovorila sam:

@bukara, ho�u... sada �u ti obrazlo�iti svoje mi�ljenje.
Osobno abortus smatram zlom i smatram da je neprimjereno u dana�nje vrijeme dovesti se u takvu situaciju. Abortus nisam napravila - niti bih ga ikada napravila. Ali protiv sam zakona koji bi ga branio.
To je jedna od onih �ivotnih situacija kada mi�ljenje formiram na biranju manjeg zla.
U zemljama gdje je abortus zabranjem, a i u Jugi kada je bio zabranjen zabilje�ena je stra�na brojka ilegalnih abortusa i velika smrtnost �ena zbog istih. Da ne spominjem situacije kao �to su trudno�e nastale silovanjem... kao �to je no�enje jako deformiranog ploda. Imamo li pravo kao dru�tvo donositi odluku u takvim situacijama? Mnoge �ene zbog vjere rode deformiranu djecu koja nakon toga zavr�e u ustanovama.... u znamo kakvim uvjetima.
Zabranom abortusa on ne bi nestao... nego bi bio nekontroliran i to bi donijelo ve�e zlo i stra�ne posljedice.
Protiv abortusa se ne treba boriti zabranama nego boljom edukacijom, a upravo bi sexualni odgoj u �kolama to omogu�io.
Ako bi sexualni odgoj u �kolama provodili stru�njaci ja ne vidim krinku. �elim da mojoj djeci o sexualnosti govore stru�njaci, a ne sve�enici!
Osobno se ne osje�am ugro�eno sexualnim sklonostima drugih ljudi. Ne osje�am se ugro�eno ni njihovim prosvjedima. Oni imaju pravo izraziti svoje stavove, imaju pravo tra�iti �to �ele...
Ja bi im dala da sklapaju bra�ne zajednice.... jer smatram da bi tada lak�e mogli regulirati svoje imovinske i druge probleme. No nikada im ne bih dozvolila da usvajaju djecu.... ne zato �to mislim da oni to ne bi znali... nego zato �to mislim da ne �ivimo u vremenu kada bi to bilo mogu�e... i smatram da bi ta djeca upravo radi predrasuda imala previ�e problema... pa bih se eto na taj njihov zahtjev oglu�ila... da se mene pita. :)

Na to bloger/ica Me�ugorski glas svoj komentar zapo�inje rije�ima:
�udno je da se "zvijer" toliko brine o spolnom odgoju mladih. Ono �to je �ovjeku od Boga dano, lako �e u sebi prepoznati. Zdravi nagon i potreba za odr�anjem vrste do danas je, u �itavoj ljudskoj povijest, dobro funkcionrala. (ostatak mo�ete pro�itati na blogu blogera Potravlje u srcu).

Osobno sam zagovornik spolnog odgoja u �kolama.... i ovim komentarom sam se osjetila osobno prozvanom. Mo�da je bloger u pravu. Mo�da ja doista hranim neku opaku zvijer koja �ini �tetu dru�tvu.... i ba� zato �u sada ispisati sva pitanja koja me mu�e...
Kao �to ve� znamo... ja nemam religiju.... ali ne smatram se ateistom.
Svijet je nekako nastao. Netko taj �udesni svijet i �ivot koji nam je darovan zahvaljuje Bogu, netko prirodi, neki misle da su nas iz �iste zafrkancije stvorila neka naprednija bi�a iz svemira.... To�an i jasan odgovor na ovo pitanje ne postoji.... te odgovore jo� uvijek tra�imo u �arobnom prostoru zvanom vjera.
Bez obzira kako je nastalo sve ono �to je nama znano... moramo priznati da je �arobno i zadivljuju�e.
Sam �ivot.... na�a Zemlja i �ivot na njoj je predivno djelo.... bez obzira tko je autor.
�esto nam se �ini da smo okru�eni neredom... ali ako se malo bolje zagledamo u �ovjeka... fizi�ki, a i sve ono neopipljivo �to �ovjek posjeduje... pa u sav �ivi svijet koji nas okru�uje moramo priznati da ta �arolija funkcionira po mnogim pravilima... da postoji jedan predivan red i sklad da bi sve to moglo funkcionirati.
U daljnjem tekstu �u autora �ivota zvati Stvoriteljem... da bih lak�e doku�ila razmi�ljanja onih koji u sklopu svojih religija tako obja�njavaju na�e postojanje.
Stvoritelj je jedan. Stvorio je sve ono �to poznajemo. Stvorio nas je razli�ite. Njegovo djelo su crni, bijeli, �uti, crveni ljudi... njegovo djelo su sve �ivotinjske i biljne vrste....
Stvoritelj nas mora ljubiti sve istim �arom... ba� kao �to roditelj voli svu svoju djecu ili slikar sve svoje slike. Svi mi smo neizostavni dio te velike cjeline... tog velikog djela. Svi smo neobi�no va�ni u tom velikom skladu. Darovana nam je mogu�nost razmi�ljanja... darovane su nam emocije i puno dobrih i lo�ih osobina. Darovana nam je i mogu�nost izbora.
Spolnost nije ne�to �to smo izabrali koriste�i taj dar... spolnost je ne�to s �im smo se rodili.... ne�to �to nam je ugra�eno u trenutku stvaranja. Koji je cilj na�e spolnosti? �to zna�i �zdravi nagon� koji spominje Me�ugorski glas? Me�u heteroseksualcima postoje ljudi sa ja�e i manje izra�enom spolno��u. Neki ljudi nose ve�e vatre u sebi, a neki manje. Ba� kao �to su neki bijele, a drugi crne ko�e. Ba� kao �to neki ljudi imaju ja�i, a neki slabiji apetit? �ine li nas ja�e ili slabije vatre gre�nima? Da li nas boja ko�e �ini gre�nima? Ne. Stvoritelj nas je stvorio razli�itima... jer za to postoji neki razlog. Mi ga mo�da ne prepoznajemo.... ali u ovom velikom redu sasvim sigurno postoji razlog. Sve �to gledamo oko sebe podsje�a na jedan veliki matemati�ki zadatak... sve ima svoj smisao.... kao �to postoji razlog za�to mi ne znamo �to to Stvoritelj poku�ava izra�unati tim matemati�kim zadatkom.
Svi znamo da u �ivotinjskom svijetu i pravilima �ivota u njemu postoje iznimke. Svako pravilo uvijek ima i svoju iznimku. �enke brinu o mladima, a ipak se desi da ze�ica, krma�a ili kuja ubiju svoje mlade. O �emu se tu radi? Da li je to neka gre�ka?! Ne! Ako postoji dogma da je papa bezgre�an... pa kako bi se itko usudio tvrditi da je Stvoritelj na�inio gre�ku u stvaranju? Mo�da postoji razlog... mo�da ga mi ne razumijemo.... ali to ne zna�i da ne postoji.... mo�da su te iznimke samo nu�an dio tog velikog matemati�kog zadatka...
Homoseksualnost nije ne�to �to su stvorili mediji... nije ne�to �to je do�lo s promjenom sistema... nije ne�to �to je nastalo boljim ili lo�ijim obrazovanjem... to je ne�to s �im se na�a vrsta sre�e kroz cijelu povijest. To je tako�er jedna iznimka... jer se radi o manjem broju ljudi koji imaju takve potrebe... Ne mogu ja le�i sa �enom... ako me �ene ne privla�e. To nije ne�to �to nastaje slobodnim izborom... �to nastaje iz obijesti... nego je ne�to u vezi sa spolno��u pojedinca. Mnogi tu razli�itost nazivaju bole��u... gre�kom... felerom. �esto to �ine oni koji se deklariraju vjernicima. Pa kako se netko tko vjeruje usudi tvrditi da je Stvoritelj u�inio gre�ku? A ako nije gre�ka... postoji razlog za�to ta manjina postoji! To �to ne razumijemo razlog... ne zna�i da on ne postoji....
Ako netko vjeruje u Stvoritelja i ljubi ga.... kako se usu�uje sputavati ne�to uro�eno drugim ljudima i na taj na�in se mje�ati u Stvoriteljev posao?
Svi znamo da nam je u Hrvatskoj natalitet u padu... i to je opasan dru�tveni problem. Ali isto tako svi znamo da granice na Zemlji nije crtao Stvoritelj � nego su ih crtali ljudi. Isto tako znamo da nas je previ�e na Zemlji. Pa kako onda mo�emo biti sigurni da sve ove iznimke nisu ugra�ene u taj matemati�ki zadatak?
Stvoritelj nam je dao nagone... a njegovi darovi nisu sramota. Sve �to imamo je dio ne�ega �to nas �ini ljudima. Spolnost kao sramotu i ne�to o �emu se javno ne raspravlja su etiketirali ljudi.
Protiv abortusa se trebamo boriti edukacijom. A kako �emo educirati djecu ako postoje tabu teme i ako se ta nastojanja nazivaju opasnom �zvijeri�?
Me�ugorski glas smatra da je to zadatak obitelji. I u pravu je. No �to je u situacijama gdje obitelj zaka�e... gdje obitelj nije dovoljno informirana (npr. o AIDS-u) pa zanemari svoj zadatak? Nisu li ta zanemarena djeca, koja nisu pravovremeno dobila potrebne informacije opasnost za �irenje bolesti, za ne�eljene trudno�e i sli�ne probleme? Za�to je lo�e da u taj prostor u�e dru�tvo � kroz obrazovanje? Zar �e neka djeca imati �tetu od toga da im o spolnosti i svemu �to spolnost nosi govore u obitelji, ali i u �koli? Od vi�ka glava ne boli.... ali od manjka umiru ljudi.
Stvoritelj nam je darovao nagone, darovao nam je razum... mogu�nost u�enja i preno�enja znanja drugima..... tko se to usu�uje nastojati narod dr�ati u neznanju... u neskladu s vremenom u kojemu narod �ivi? Tko se to osje�a ja�im i ve�im od samog Stvoritelja?
Ve� sam napisala da granice nije stvorio Stvoritelj � nego ljudi... isto je s granicama (predrasudama) u na�im glavama.
Nedavno sam �itala rezultate jedne ankete. Anketirali su mu�karce koji �estoko osu�uju homoseksualce. 90% ispitanih izjavilo je da mrze mu�ke homoseksualce, ali im nije mrsko gledati u porni�ima dvije �ene kako se maze... to ih �ak napaljuje.
Zgrozila sam se tim stavom. Ma ne daju oni u svojim glavama �eni ve�a prava... nego podilaze svojim nagonima. Oni �eni toleriraju ono �to osu�uju jer ih to uzbu�uje... Oni u �eni vide sexualni objekt... kojemu je sve na ovom svijetu dozvoljeno sa ciljem da se mu�karcu digne �ljundrica. Bljutavo!!!! Ograni�eno!!! Spolno�ovinisti�ki!!!! Ali isti ti �enama homi�kama osporavaju pravo da javno iznose svoju sklonost i tra�e pravo na sklapanje braka. �ele ih zadr�ati na ekranima... samo za svoje potrebe.
Nedjeljom idem u seosku trgovinu i vi�am ljude koji hrle u crkvu. Zami�ljam da tamo idu �istog srca... umorni od napornog tjedna... idu potra�iti zajedni�tvo, ljubav, idu rasteretiti i o�istiti svoje du�e. Zami�ljam da iz crkve... nakon mise izlaze puni ljubavi i pozitivne energije... i ne, ne mogu razmijeti da ljudi nakon molitve u crkvi imaju potrebu potpisati peticiju protiv edukacije omladine ili peticiju u kojoj se etiketira ljude koji su iznimka u Stvoriteljevim pravilima vezanim uz spolnost.
Ne pozivaju li nas sve religije svijeta na ljubav, zajedni�tvo, toleranciju, u�enje i razmjenu znanja... da bi nam svima bilo bolje?

Komentari (92) - Isprintaj - #

... cipele...

17.11.2008.

Na�a Katja je kupila lijepe cipele. Svi�aju mi se njene opan�ice... ali moram naglasiti da ne prati zbivanja na hrvatskoj modnoj sceni. Na modnim stranicama pi�e da su trenutno IN cipele sa slike iznad teme. Te cipele se popularno zovu �sanaderice�.
Miiiii... Gub�evi kmetovi jako dobro znamo da remen nikada ne smijemo previ�e opustiti i da nam samo rad u �ivotu mo�e pomo�i. Nas ni�ta vi�e ne mo�e iznenaditi i nas vi�e nitko ne mo�e prevariti! Ve� dugo padamo i padamo prema dnu.... To padanje ve� predugo traje.
Da bi se mogli po�eti penjati... moramo dotaknuti dno. U svakom zlu ima neko dobro.... tako je i u ovoj pri�i. �ekaju nas stra�ni dani... ali nikada ne zaboravite da uvijek iza ki�e dolazi sunce i da svaka kriza iskristalizira neke odnose, rasvjetli prave istine. Zato se ne�emo bojati... nego �emo raditi, pjevati i pri�ati pri�e....
Na web stranici Nikole Kuzmi�i�a na�la sam zgodnu pri�u o tome kako se sanaderice pretvaraju u nove cipele.... zato se sada lijepo umirite i poslu�ajte pri�u....

Jednom davno �ivio je postolarski �egrt koji je usnuo san. Bo�ji glasnik mu je pokazao budu�nost. Vidio je kako u svojim rukama ima veliko blago, kako �ivi u velikoj ku�i, a oko njega sve bija�e prepuno zlata, svile i dragoga kamenja. Kada se probudi ode majstoru, ispri�a mu svoj san i re�e da �e toga istog dana krenuti na put prona�i blago koje je u snu vidio. Majstoru se sve to pri�ini doista �udno, ali se ne usprotivi, nego ga isplati i isprati na put.
Postolarski �egrt se zaputi tra�e�i ku�u kakvu je vidio u snu i blago koje u njoj �eka na njega. Obilazio je od mjesta do mjesta i raspitivao se o ku�i, ali nitko nikada nije vidio tako veliku i lijepu ku�u, niti je �uo da u njihovome kraju takva postoji. No �egrt nije bio od onih koji bi tek tako odustali pa je svake no�i zaspao s mi�lju da je jedan dan bli�e svome cilju, a zorom bi se budio u nadi da �e mo�da ba� toga dana prona�i blago.
Kako se putovanje odu�ilo, tako je i novca kojega je postolarski �egrt dobio od majstora bilo sve manje i manje, premda nije bio rasipan i pazio je na svaki nov�i�. No onda se dosjetio jadu. Budu�i da je u torbi, kao svaki pravi postolarski �egrt imao �ilo, konca i ne�to ko�e, predlo�i vlasniku kona�i�ta da �e mu u zamjenu za toplu ve�eru i suhi krevet popraviti raspale cipele. Vlasnik nevoljko pristade i primi �egrta pod svoj krov.
Ujutro �egrt donese popravljenu obu�u. Kada je vlasnik kona�i�ta vidio kako su lijepo napravljene i udobnije nego prije, predlo�i �egrtu da ostane jo� jedan dan i da preno�i jo� jednu no�, a zauzvrat �e popraviti cipele vlasnikove supruge. Budu�i da se spremala ki�a �egrt prihvati ponudu i ostade jo� jedan dan i jednu no�. Kad su i ostali putnici, uglavnom trgovci koji su i�li na sajam ili sa sajma, a sada ih je ki�a zadr�ala u kona�i�tu, vidjeli kako postolarski �egrt stvara �uda i stare cipele popravi tako da izgledaju kao da su nove, zamole ga da i njima popravi cipele. �egrt se prihvatio posla. Zadovoljni u�injenim trgovci mu obilato plati�e.
A kada prestade ki�a i kada se raspr�i�e posvuda, trgovci pronije�e glas o postolarskom �egrtu koji �ini �uda, pretvaraju�i stare cipele u nove. I u koji god bi grad, slijede�i svoj san, �egrt do�ao, shvatio bi da je glas o njegovim sposobnostima onamo ve� stigao prije njega. Ljudi su ga do�ekivali sa svojim cipelama, a postolarski �egrt ih je sve redom popravljao. Zadovoljni ljudi nisu �tedjeli novca kako bi pokazali svoju zahvalnost postolaru koji stvara �uda. I premda je nakon cjelodnevnog rada bio umoran, postolarski �egrt bi svaku ve�er zaspao s mi�lju da je jedan dan bli�e svome cilju, a zorom bi se budio u nadi da �e mo�da ba� tog dana prona�i blago. No, koga god bi pitao za ku�u iz svoga sna, nitko je nikada nije vidio. Pa �ak niti oni koji su putovali u daleke krajeve.
Kada bi svi stanovnici mjesta u kojemu bi odsjeo imali popravljene cipele, postolarski �egrt bi nastavio svoju potragu odlaskom u novo mjesto. A tamo su ga do�ekivali novi ljudi sa svojim cipelama. �krinja u kojoj je spremao novac koji je dobivao od popravljanja cipela bivala je sve punija i kona�no se jednoga dana, nakon dugih godina potrage, potpuno ispunila. Tu�an jer je obi�ao sve krajeve carstva, a ku�u nije prona�ao, vrati se postolarski �egrt u grad iz kojega je krenuo na put.
Stari majstor ga do�eka s rado��u i, kada je vidio kako je njegov nekada�nji �egrt postao vrstan postolar, ostavi mu radionicu i sve u njoj. A ljudi se skuplja�e odasvuda. Mladi postolar je marljivo radio, �tedio novce i sanjao o ku�i koju je vidio u snu. A onda odlu�i da �e dio novaca koji je zaradio iskoristiti za gradnju ku�e. Razmi�ljaju�i o tome kakvu bi ku�u sagradio, odlu�i se podi�i to�no onakvu kakvu je vidio u snu, dok je jo� bio postolarski �egrt. Sagradi je dakle pa uredi, a onda se i useli u nju. One no�i, kada je prvi put prespavao u novoj ku�i, usne san. U snu mu je do�ao Bo�ji glasnik koji mu je rekao:
- Blago je oduvijek bilo u tvojim rukama. Zato jer si iskoristio to blago i donosio radost ljudima, nagra�en si i zlatom i svilom i dragim kamenjem. Da nisi radom razvijao svoje sposobnosti, ostao bi zauvijek besku�nik koji besciljno luta.

I za kraj zapjevajmo.... jer nama se ovih dana ne de�ava ni�ta novo....

KI�E JESENJE (PRLJAVO KAZALI�TE)

Nocas mladi mjesec je
dobro vece dame sve
spustam se u barove
dolje neki klinac
na klaviru nasu pjesmu svira
i to me grozno zivcira

Mazni glas me pita
imas vilu iznad Zagreba
i auto s tamnim staklima

Hej curo, seceru
nemam ja za veceru
za malu votku, rakiju
hej curo, seceru
ja sam ptica nebeska
i to je moja sudbina

Kroz moje prazne dzepove
vjetrovi mi prolaze
a kroz cipele, kise jesenje

Nocas mladi mjesec je
dobro vece dame sve
spustam se u barove
dolje neki klinac
na klaviru nasu pjesmu svira
i to me grozno zivcira

Hej curo, seceru
nemam ja za veceru
za malu votku, rakiju
hej curo, seceru
ja sam ptica nebeska
i kao takav umrijet cu

Komentari (28) - Isprintaj - #

Konjanik u crvenom ogrta�u...

10.11.2008.

Prema legendi...
�Kad je imao ne�to vi�e od petnaest godina, Martin je na konju, u gordoj vojni�koj opremi, na kojoj se posebno isticao veliki crveni ogrta�, jahao dok je studeni vjetar najavljivao dolazak zime. Iznenada, uz rub ceste, pojavi se neki stari siromah, sav promrzao, u poderanim krpama koje je navukao da za�titi tijelo od studeni. Taj je prizor toliko uzbudio mladog konjanika da je stao neodlu�an pred starcem koji je tresu�i se pru�io ruku za pomo�. Martin se dosjetio: ma�em je presjekao polovicu svoga crvenog pla�ta i njime zaogrnuo promrzlog starca. Te no�i je Martin bla�eno usnuo, a u snu mu se javio Isus, kojega pravo jo� nije ni poznavao, te mu zahvalio �to ga je zaogrnuo polovicom svog ogrta�a. "Martin jo� katekumen pokrio me ovim pla�tem!"

Legenda jo� dodaje da je tu gesta dobrote popratilo naglo zatopljenje vremena, kao da se i nebo smilovalo siroma�nim ljudima koji su cvokotali od studeni, pa na spomen toga i danas u mnogim krajevima toplije dane pred po�etak zime zovu "Martinje ljeto".�

Martina povijest pamti po jednom skromnom i duboko ljudskom �inu dobrote i nesebi�ne ljubavi, koji �e postati simbol djelotvorne pomo�i siroma�nom �ovjeku.

Martin je umro 8. studenog 397. godine. Na njegovoj sahrani bili su brojni seljaci i siromasi � tako jasno iskazuju�i svoje po�tovanje po�tenom, nesebi�nom i skromnom �ovjeku.

Blagdan Sv.Martina je 11. studenog, tri dana nakon njegove smrti. Narod od njegove smrti pa do danas obilje�ava taj dan. Na pu�kom veselju pilo se mlado vino.... i tako je nastao obi�aj da se na taj dan krsti mlado vino.

Puno smo lijepih i pozitivnih poruka iz povijesti promijenili i zaprljali. Danas se taj dan pretvorio u dan kad je najpametnije ostati zatvoren u ku�i jer cestama divljaju voza�i koji su pretjerali u alkoholu. U dan kada neke �ene i dje�ica strijepe jer �e se o�evi vratiti pijani. I sve to ne traje samo jedan dan. Ovo obilje�avanje Sv.Martina se spojilo s vikendom... pa se oni koji nam kradu i mijenjaju stare legende oblokavaju cijelih pet dana... I svi se pravdaju Sv. Martinom. Sv. Martin nije za�titnik pijanaca i onih koji kr�e prometne propise.
Danas sam malo �itala tekstove o Sv. Martinu i zaklju�ila sam da je on jo� jedan dobar ljevi�ar iz na�e povijesti. To je dokaz da ljevica postoji puno du�e no �to mi to �elimo priznati. Uz njegovu brigu sa siroma�ne i seljake nosio je i crveni pla�t... ljubi ga Dona. Ali nije bio ljevi�ar poput nekih tipova koji se danas poku�avaju zaogrnuti pla�tem te prelijepe ideje.... a pod tim pla�tem skrivaju niz ljudskih pona�anja koja s ljevicom nemaju blage veze... kao �to su npr. brzo boga�enje, korupcija, nepotizam... itd... itd....
Svim Martinima �estitam imendan. Svim pijancima �aljem mrki... prezrivi pogled bez imalo suosje�anja... dabogda im bilo tako mu�no od prelokavanja da izgube �elju za daljnjim oblokavanjima. Svim vinogradarima i vinarima �elim odli�no vino, a svim pravim i umjerenim u�ivaocima dobre kapljice �elim da je popiju s gu�tom i za dobro zdravlje.
Temu �u zavr�iti �arobnim slovima Vesne Krmpoti�.... koja na svoj na�in obra�uje ovu na�u temu...

Bilo jedno vino

"Bilo jedno vino, koje se nije dalo popiti do kraja. Naime, uvijek je u dnu �a�e pobjedni�ki ostajao posljednji, nepopijeni gutljaj. On je bio namijenjen nekim drugim ustima. Vino je mo�da znalo kojima, a mo�da nije znalo. Ali je postupalo kao da zna.
"Pija�i su se redali sve �edniji od �ednijih. Svi su kretali u dvoboj s bocom, nalijevaju�i iz nje u �a�u za �a�om, prazne�i svaku do kraja natakanja - tamo gdje se dno ve� prizire, gdje snaga gutljaja umire, a �e�a ne umire. I svi su mislili da �e vino iskapiti, ali nikomu to ne po�e za grlom. I svakomu se zamra�i u glavi, te klone u san iz kojega se vi�e nije budio u istoj kr�mi.
"Onda je u tu kr�mu ubasao neki stranac. Zaiskao je bocu doti�noga vina. Stavio je bocu na stol, nasmije�io se vinu u njoj, a onda je, ne �ekaju�i da kr�mar donese �a�u, nagnuo bocu, i u tren ju oka ispio do dna.
Prisutnici se uko�i�e od �uda. Razroga�enim su o�ima gledali u neznanca. Njihovi su pogledi stvarali oko stran�eve pojave veliko zlatno zvono.
"Kako si to uspio..."? prousti napokon netko.
"Jednostavno. Ja uop�e nisam bio �edan".
"Nisi bio �edan?! Pa za�to si onda..."?
"Da vam poka�em gdje grije�ite. Vino �elja ne da se popiti do kraja. Nikad".
Vino �elje pije onoga tko ga pije...

Komentari (36) - Isprintaj - #

Pojas nevinosti

06.11.2008.

Drage blogerice i blogeri, �u�ka se da nakon �to Hrvati prestanu pu�iti kre�emo u borbu protiv pretilosti.... jer kad pu�enje vi�e ne bude razlog umiranja.... to �e biti prehrana.
Nau�it �e nas na�i politi�ari kako se zdravo �ivi! Ne �ine to oni zato �to ne znaju bolje... oni sve te mjere donose iz �iste ljubavi prema narodu.
Na tr�i�tu su se pojavile ga�ice koje u sebi imaju ugra�en GPS sustav za pra�enje. Mu�karci su odu�evljeni jer �e lak�e kontrolirati svoje supruge.... poslodavci svoje slu�benice, a i novinari bi od ovog izuma mogli imati koristi. Najvi�e me iznenadilo �to je ove ga�ice osmislila �ena... koja tvrdi da one slu�e za za�titu �ene, za njenu ve�u sigurnost.
No... protiv toga se mo�emo boriti! Nema vi�e pu�enja, nema vi�e jedenja.... pa mo�emo promijeniti i naviku no�enja ga�ica. Hodat �emo gologuze.
Gologuze �ene �e prouzro�iti jo� ve�i stres kod mu�karaca... pa vam uz temu prila�em naputak kako im pomo�i u toj situaciji.

Komentari (29) - Isprintaj - #

Bahatost

02.11.2008.

Bahatost je osobina nekih ljudi.... koji nemaju po�tovanja prema drugima, smatraju se odabranom vrstom i to ne propuste pokazati ni u jednom trenutku.
Ta osobina nije uvjetovana obrazovanjem, dru�tvenim statusom, bogatstvom... Nju mo�emo uo�iti u svim dru�tvenim slojevima.
Da li je bahatost ne�to uro�eno? Ili je to osobina koja se njeguje kroz �ivot? Nemam odgovor na ovo pitanje. Poznajem ljude koji su odrastali pod istim krovom... odgajali su ih isti ljudi pa jedan ispadne bahat � drugi ne. Doista poku�avam razumijeti razne negativne osobine kod ljudi... ali kad nanju�im bahatu osobu di�e mi se kosa na glavi i zauzimam isklju�iv stav, podi�em zidove i takvim ljudima ne poklanjam povjerenje.
Bahate osobe na prvi pogled djeluju kao ljudi sa jakim samopouzdanjem... ali ipak mislim da je to varka... Mislim da u njima spava stra�na nesigurnost... bez obzira na sve �to su postigli u �ivotu, kao i te�ka duhovna zapu�tenost. Oni se skrivaju iza takvog pona�anja. Usamljeni su na svom prijestolju. I ba� zato �to misle da sve znaju, da su bolji od drugih... i ba� zato �to ne oslu�kuju svoju okolinu srcem - pro�u kao general iz ovog vica...

Do�ao novi general na du�nost u tvr�avu legije stranaca u pustinji.
Krenuo on prvi dan u obilazak tvr�ave i dok je obilazio ugleda mazgu zavezanu za stup. Upita on najblizeg stra�ara �emu slu�i ta mazga.
- Gospodine generale mazga je za zabavu vojnika! Znate dugo smo tu bez �ena...
- Pa onda joj sredite malo to mjesto, napravite joj nadstre�nicu i sli�no. I ode general dalje.
Nakon mjesec dana u pustinji general nije mogao izdr�ati i odlu�i se on malo zabaviti sa mazgom. Naredi stra�aru da je dr�i, a on obavi posao. Dok se obla�io, olak�an i zadovoljan, upita on stra�ara: Reci mi da li i obi�ni vojnici to rade ovako kao mi generali ?
- Pa gospodine generale, obi�ni vojnici ina�e zaja�e mazgu i odja�u do najbli�eg naselja sa javnom ku�om !

Komentari (32) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>

<	studeni, 2008					>
P	U	S	�	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis

Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
�udesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubi�i�
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao �ivota
Suncokretica
Sun�ana �ena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Va�a djeca nisu va�a djeca
Ona su sinovi i k�eri �e�nje �ivota za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Mo�ete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Mo�ete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove du�e.
Jer njihove du�e borave u ku�i od sutra
Koju vi ne mo�ete posjetiti �ak ni u va�im snovima.

Mo�ete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tra�ite od njih da budu poput vas.
Jer �ivot ne ide unazad i ne ostaje na ju�er.

Vi ste lukovi s kojih su va�a djeca odapeta kao �ive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskona�nosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijel�evim rukama bude za sre�u;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
O�ujak 2022 (1)
Velja�a 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
O�ujak 2018 (1)
O�ujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
O�ujak 2015 (1)
Velja�a 2015 (1)
Sije�anj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
O�ujak 2014 (4)
Velja�a 2014 (5)
Sije�anj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
O�ujak 2013 (4)
Velja�a 2013 (2)
Sije�anj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
O�ujak 2012 (4)
Velja�a 2012 (1)
Sije�anj 2012 (2)