Našinci, naši rođeni
natjerani nuždom,
trbuhom za kruhom,
u tuđinu povedeni .. .
Tuđa kuća obečaje,
al' što daje gorko traje...
Odlazeći u tuđinu
sijaste mladosti snagu.
dolazeći domu svomu
žanjete starosti tugu . . .
Gorak li je kruh tuđine .. .
Tuđi ljudi nisu braća,
nebo tuđe, tuđi govor
došljaku su crni ponor.
Doma je i tuga kraća,
Čežnjiv je zov domovine.. .
Majka naša domoina
strpljivo čeka, zove
u bolno krilo sinove :
Na ognjišta stara, pusta
dok ne padne magla gusta
v r a t i t e se iz tudina . . .
Tako sam napisao 2003. godine.
Domoljubac
24.05.2011. - Terasa kafića „Karolina“ (na gatu Karoline Riječke ). . – 12. Tradicionalni susret riječkih h a i k u pjesnika .
Mjesto i okoliš potpuno neprikladni za bilo kakav p o e t s k i ugođaj, (galama uličnog prometa, prolaženje nezainteresiranih i sve ostalo prisutno u neadekvatnom ambien-tu ) onemogučavali su koncentraciju na reciti-rane riječi-stihove, pa i na samu interpretaciju što je za poeziju nezaobilazni uvjet. . . .
Naravno u takovom ozračju nemoguć je bilo kakav drugarski komentar i razgovor o stva-ralaštvu, te sve prolazi nedoživljeno upravo kao zvuk sirene prolazećeg vozila !
A o odnosnom poetskom stvara-laštvu i nazivu istoga, i m a m komentar :
Ovdje, zbog štednje prostora, ispuštam sva široka, uvodna objašnjenja ( nalaze se djelomično u objavljenoj knjižici „Zvonca čežnje“ ), o poetskom stvaralaštvu, te samo objašnjavam sukus-razlog adekvatnog naziva mojih tristiha.
Meni japanska kultura je ne samo strana, nego i potpuno nepoznata, te si ne prisvajam pravo da moje konstrukcije nazivam 'haiku pjesništvom', ako pod haiku smatramo j a p a n s k u k r a t k u p j e s m u konstruiranu prema specifičnim pravilima (broj slogova 5 + 7 + 5 = 17 u tri stiha, te određenim sadržajem), kako ih je slagao japanac Matsuo Brasho u 17. stoljeću.
Moje konstrukcije prema tomu kriteriju i pravilima očito to ne mogu biti!
Ako prihvatimo činjenicu da je nešto proizvedeno u Hrvatskoj, što je doduše inicirano japanskim modelom, ali po sličnim pravilima, ne bi li bilo ispravnije taj proizvod ne nazvati japanskom značajkom?
Pada mi na pamet naziv koji bi mogao zadovoljiti, a označavao bi i karakteristiku svoje konstrukcije, na pr.: H(rvatsk)a- K(ratk)a - P(jesmic)a... (akronim HaKaPa) koja bi imala vlastita pravila konstrukcije, na pr.
- Slobodni broj slogova,
- Slobodno rimovanje,
- Slobodni sadržaj,
- Broj stihova /redova/ 2 do 4 optimalno 3.
Ističem da ne želim postojećem kaiku svtaralaštvo i onima koji ga uspješno ostvaruju, nametati drugačje mišljenje, a još manje preobraženje, to više što mislim da bi se prihvaćanjem iznesene i d e j e i nazivom takovoga mo d e l a "Hrvatska Kratka Pjesmica -- HaKaPa", samo obogatilo, proširenjem, hrvatsko poetsko svtaralaštvo, samo obogatilo, proširenjem, hrvatsko poetsko stvaralaštvo, - a 'hakapu' bismo smatrali kao 'evoluiranu praunuku časne japanske prabake' na obostrano zadovoljstvo i p o n o s...
Zato, prema iznijetom sam dao nekim mojim poetskim konstrukcijama n a z i v HaKaPa.
Domoljubac
| lipanj, 2011 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | |||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
