Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

ponedjeljak, 31.12.2018.

Stjegoslovlje

Narodi konfederacije Wichita – 'oči rakuna'

Konfederacija naroda južne prerije koja se naziva Wichita sastoji se od četiri naroda koji govore cadoan jezik, a to su Kichai, Tawakoni, Waco i Yscani (Wichita). Naziv dolazi od riječi cadoan jezika 'Wia-chitch' što u prijevodu označava 'veliku sjenicu', odnosno sjenicu pokrivenu travom i kožama.

Takve sjenice (kolibe) gradili su ovi narodi, pa su u preriji izgledale kao veliki stogovi sijena. Wichite su sebe nazivali 'Kitikiti'sh' (oči rakuna) jer su se muškarci tetovirali oko očiju poput rakuna.

Tawakoni svoje ime dovode u svezu s mjestom gdje su nekada živjeli na rijeci Arkansas, a to je 'to-wo-coca-roo' što bi u prijevodu s cadoan jezika označavalo 'riječni zavoj među crvenim stijenama'.

Kichai pak sebe jednostavno nazivaju 'k'itash' što bi u prijevodu bilo 'naše ime'. Waco pak su po dolasku u Texsas iz pradomovine Kansasa bili u stalnim neprijateljstvom s Mexicanosima (plemenima iz današnjeg Meksika) koje su oni (Waco) nazivali Wehico, a ovi (Mexicanosi) njih Huaco.

Zastava ove konfederacije naroda je kraljevsko plave boje u čijem je središtu zajednički okrugli plemenski pečat gdje na plavoj kružnici zlatnim slovima piše u gornjem dijelu SEAL OF THE, a u donjem dijelu WICHITA AND AFFILIATED TRIBES.

U bijeloj ispuni nalazi se sjenica izrađena od trave na čijem ulazi gori vatra. Oko sjenice su raspoređene četverokrake zvijezde žute boje ukupno njih sedam, a ispod je lula mira s četiri pera koja simboliziraju četiri naroda konfederacije.

U gornjem dijelu zastave iznad pečata piše bijelim slovima WICHITA, desno WACO, ispod TAWAKONI,pa ispod TRIBE i lijevo KEECHI.

nedjelja, 30.12.2018.

Stjegoslovlje

Narod Kaw (Kansa) – 'oni koji žive uz obalu'

Narod Kaw veže se uz rijeku Kansas, a današnja američka savezna država Kanzas po tom narodu dobila je i naziv, a glavni grad te države Topeka također je naziv dobio po riječi iz siouan jezika (dijalekt degiha) kojim govori narod Kansa (Kaw).

Dakle, riječ 'too-pe-kuh' u prijevodu bi trebalo značiti 'mjesto gdje raste dobar krumpir', a riječ 'kaaw' neki je oblik riječi 'kaa-n'ze'. Sve bi se to trebalo svoditi na riječ 'ak'a-zhi' koja označava 'južni vjetar' jer okolni narodi Kanse nazivaju 'Ak'a-n'zhi-n'gha' što označava 'narod južnog vjetra'.

Kanse sebe nazivaju 'Hutanga' (oni koji žive uz rub obale), a zastava Kansa je bijele boje u čijem je središtu veliki okrugli plemenski pečat. Pečatom dominiraju dva ratnika Kanse na konjima u karakterističnom krajobrazu Velike ravnice (prerije).

Jedan od ratnika (grboslovno desno) u ruci drži ratno koplje, a drugi (grboslovno lijevo) i diže ruke u znak molitve prema Velikom Duhu. U gornjem dijelu crnim slovima piše SOVEREIGN NATION OF THE KAW, a u donjem KANZA.

subota, 29.12.2018.

Stjegoslovlje

Narodi Otoe-Missouri – 'pijavice s ušća'

Nekada su (negdje do 16. stoljeća) ova dva naroda činila jedan od naroda Winnebago koji je živio u području Velikih jezera i nazivao se Chiwere. Kasnije pod pritiskom ratobornih Sac i Fox naroda oni su razdvojeni na dva plemena istoga naroda – Watote (Otoe) i Niutachi (Wimihsoorita - Missouri).

Dakle, Watote što bi u prijevodu značilo 'pijavice' živjeli su uz obale današnje rijeke Missouri, a Niutachi (NOO-TAH-CHI) u prijevodu bi trebalo označavati 'one kod usta', a to bi zapravo trebalo biti ušće Missourija u Mississippi.

No, manje pleme Niutachi, svi okolni susjedi , pa i sami bratski Watote (Otoe), nazivali su ih Wimihsoorita što bi u prijevodu bilo 'oni koji imaju drvene kanue' (izdubljena debla), a onda su došli bijeli doseljenici (ekspedicija Lewisa i Clarka) i opet, ne mogavši zapamtiti izvornu riječ 'Wimihsoorita' po svom to pleme nazvali Missouria.

Danas ta dva bratska plemena jednog naroda žive u američkoj saveznoj državi Oklahoma. Zastava Oto-Missouria bijele je boje u čijem središtu je okrugli plemenski pečat. Vanjska kružnica je crne boje, a unutarnja je stilizirana od izmjeničnog niza crvenih i žutih trokuta. Između te dvije kružnice piše SEAL OF THE OTOE MISSOURIA TRIBE.

Ispuna kružnice su životinje koje simboliziraju klanove plemena (medvjed, puran, sova, jelen, bizon, dabar, orao u smjeru kazaljke sata, a u središtu je obredno (molitveno) perje.

petak, 28.12.2018.

Stjegoslovlje

Narod Winnebago – pleme Iowa

Pleme Iowa govori siouan jezikom i sami sebe nazivaju 'Baxoje' (Pahoje) što u prijevodu znači 'sivi snijeg'. Međutim, nepobrojano puta, pa tako i ovdje, dolazi do krivih prijevoda i interpretacija riječi koje su nastala miješanjem raznih jezika prerije.

Prvo su francuski traperi krivo preveli riječ 'baxoje', pa su ih nazivali 'prašnjavi nosovi'. Siouxi su ih iz nekog samo njima znanog razloga (govorili su istim jezikom i morali su razumjeti riječ 'baxoje') ipak nazivali 'ayuhwa' (pospani). Engleski doseljenici tu pak su riječ od Siouxa jednostavno čuli kako je njima odgovaralo – 'ajova' (Iowa).

No, dobro, bilo kako da bilo današnja američka savezna država Iowa, u kojoj su nekada živjeli Baxoje po njima nosi ime. Oni danas više ne žive u Iowa već u američkoj saveznoj državi Oklahoma.

Zastava Iowa je crvene boje u čijem je središtu okrugli plemenski pečat s bijelom ispunom na kojoj se nalazi perjanica s crno-bijelo-žuto-crvenom trakom (simbol četiri ljudskih rasa). Ispod je lula mira ispod koje se opet nalazi stari plug za obradu zemlje.

Ispod pečata pričvršćena su četiri crno-bijela pera, a iza je obredno koplje koje je sa svake strane ukrašeno kožnim resama (štranclima po Athumanunhu). Četiri pera simboliziraju četiri strane svijeta, četiri godišnja doba i četiri ljudska doba. Iznad pečata crnim slovima piše IOWAS OF OKLAHOMA.


'Crni vojnici' plavog konjaništva 'koje nosi žutu boju' u zasjedi Apača

četvrtak, 27.12.2018.

Stjegoslovlje

Narod Winnebago – 'narod mutne vode'

Narod Winnebago nekada je živio na području današnje američke savezne države Wisconsin. Ime Winnebago dobili su od algonkin naroda Sac 'winipyagohag' ili od naroda Chippewa 'winipig' (mutna sluzava smrdljiva voda). Sami sebe nazivaju 'Hocangara' što bi u prijevodu sa siouan jezika značilo 'govor Velikog Duha'.

Poradi intenzivnog bavljenja ribolovom i njegovim prednjačenjem ispred lova te neugodnog mirisa ribe koja se suši na zraku, okolna plemena pogrdno ih nazivaju umjesto 'Hocangara' nadimkom 'Horoge' (žderači ribe), a još gore pak su im nadjenuli nadimak francuski i engleski doseljenici (Puant i Stinkards) obije riječi označavaju ih kao 'smrdljivce'.

Pod pritiscima ratobornih Sac i Fox naroda narod Winnebago je razdvojen i najveća skupina koja je krenula na zapad u preriju je narod Chiwere koje se sastojalo od tri plemena: Iowa (Pahoja), Otoe (Watota) i Missouri (Niutachi).

Zastava naroda Winnebago (Hocangara) bijele je boje obrubljena zelenom crtom. Zastava je podijeljena na tri vodoravna polja gdje su gornje i donje polje bijele boje bez ispune, a središnje polje okićeno je ukrasnim motivima te je u gornjem dijelu odvojeno crnom, a u donjem dijelu zelenom bojom.

U središtu zastave je okrugli plemenski pečat koji je okružen plavom bojom (kružnicom). Druga kružnica je stilizirana izmjeničnim trokutima i trokutićima crne boje, a između plave i kružnice trokuta piše: THE GREAT SEAL OF THE HO – CHUNK NATION.

Unutar pečata je stilizirana granica američke savezne države Wisconsin iscrtana u donjem dijelu zelenom, a u gornjem dijelu plavom bojom. U gornjem je dijelu orao koji u kandžama nosi lulu mira koja ima crvenu ispunu za duhan i ukrašena je perjem. Ispod je medvjed koji je od orla odvojen drvenom ratnom sjekiricom.

srijeda, 26.12.2018.

Stjegoslovlje

Narod Pawnee – 'uvijek odani SAD-u'

Narod Pawnee (Poni) govore cadoan jezikom i živjeli su uz rijeke Loup (ickari) i Platte (kíckatuus) u današnjim američkim saveznim državama Nebraski i Kansas odakle su ih potisnuli brojčano nadmoćniji Siouxi. Danas Pawnee žive u američkoj saveznoj državi Oklahoma.

Iako rijeka Loup danas nosi francuski naziv za vuka ona jeza Pawnee narod, točnije za njihovo pleme Skidi (vučji poni) još i danas 'Ickari' što je cadoan naziv za vuka. Isto tako i rijeka Platte od francuskog plate – ravna, Pawnee je nazivaju isto kao i narodi Otoe i Omahe – ' Nee Brasge' (ravna voda), a francuski traperi opet su to usvojili po svom i zvali je iskrivljeno 'Nebraskier'.

Pawnee sami sebe nazivaju 'Chatiks si chatiks' što bi u prijevodu značilo 'muškarac od muškarca', pa bi se moglo prevesti kao 'od ljudi čovjek'. Pawnee su od samog početka nastanka SAD-a bili na strani Amerikanaca te su rado stupali u službu Američke vojske kao izviđači i tragači.

Tako zastava Pawnee ako se pročita zorno kazuje: 'U miru i ratu uvijek hrabri i odani Americi'. Zastava Pawnee je plave (kraljevske) boje koja u gornjem i donjem obrubu ima plavu i crvenu crtu koje su odvojene nešto tanjom bijelom crtom.

U središtu zastave je crvena glava vuka ispod kojeg su ukršteni tomahawk (ratna sjekira) i lula mira, također u crvenoj boji s bijelim obrubom. U gornjem grboslovno desnom dijelu zastave stilizirana je mala zastavica SAD-a koja ima sedam naizmjeničnih crveno-bijelih pruga, a na plavom polju je u krugu raspoređeno trinaest bijelih zvjezdica sa šest kraka.

Ispod ukrštene ratne sjekire i lule mira šest je bijelih vrhova strijela što simbolizira šest ratova u kojima su se Pawnee borili na strani SAD-a: Indijski ratovi, Španjolsko-američki rat, svjetski ratovi, Korejski rat i Vijetnamski rat. Postoji i novija inačica sa osam bijelih strelica (ratova).

utorak, 25.12.2018.

Stjegoslovlje

Narod Arikara – 'rogati narod'

S narodom Arikara prelazim na polu-sjedilačke (ratarske) narode američke Velike ravnice (prerije). Tako je privi u mojoj seriji narod Arikara. Ime dolazi od riječi cadoan jezika kojim govore Arikara i označava rogove 'ariki' (rog) plus sufiks 'ra' što onda daje množinu (rogovi – arikira).

Naime, kada polaze u lov ili bitku, lovci-ratnici Arikara svoje frizure češljaju tako da imaju tri kreste na glavi, na dvije bočne pričvršćuju rogove. Ovaj narod često u literaturi nazivaju i Crni Pawnee jer su u rodbinskim vezama s narodom Pawnee koje Arikari nazivaju 'pariki' (rogati).

Arikara sami sebe nazivaju 'Shanish' (osobe), a susjedni Hidatse pak ih nazivaju 'Ada-ka'da-ho'. Arikara zimi lovi bizone i jelene, a dolaskom proljeća napuštaju lov i bave se uzgojem kukuruza i drugih žitarica.

U 'znakovnom jeziku' narod Arikara označava se tako da se obije ruke podignu na oba strana lica i glavom se par puta okrene lijevo i desno što predstavlja 'zobanje' klipa kukuruza.

Zbog stalnog neprijateljstva sa Siouxima, Arikara ratnici rado se prijavljuju kao izviđači u Američku vojsku i tako se osvećuju Siouxima za stalna potiskivanja s bogatih lovnih područja prerije.

Zastava naroda Arikara je zajednička zastava rezervata Fort Berthold u Sjevernoj Dakoti gdje žive zajedno s narodom Mandan i Hidatsa. Zastava je bijele boje i u sredini je okrugli plemenski pečat koji je stiliziran ratnički štit. U crveno ispunjenom krugu piše crnim slovima koja su obrubljena bijelom bojom MANDAN HIDATSA & ARIKARA. (Zastava MHA tri naroda, danas tri opisa tih naroda)

U središtu kruga dominira krajobraz prerije sa zelenom planinom s koje se diže bijeli dim (dimni signali), a u dnu kruga (štita) četiri su klipa kukuruza (žuti, bijeli, crni i crveni koji simboliziraju četiri svete boje diljem američkog kontinenta). Ispod kukuruza tri su pera koja simboliziraju tri naroda (Mandan, Hidatsa i Arikara.


CSAC (konfederativno) sivo konjaništvo 'koje nosi žutu boju' u srazu s Apačima

Narod Hidatsa – 'narod vrbe'

Narod Hidatsa govori jezikom siouan i sebe naziva 'Nuxbaaga' što znači 'izvorni ljudi', a 'hira aca' (mira haci) kako ih nazivaju okolni susjedi i što bi u prijevodu trebalo značiti 'ljudi vrbe'.

Naziv Hidatsa (hi-dat-sah) dolazi od naziva njihovog najvećeg naselja. Danas narod Hidatsa živi u američkoj saveznoj državi Sjeverna Dakota zajedno s narodima Mandan i Arikara.


mjesto nekadašnjeg naselja Hidatsa (Hi-dat-sha) uz rijeku Knife River

Narod Mandan – 'ljudi fazani'

Narod Mandan sebe naziva 'Numangkake' (Numankiki), a to ime dolazi iz riječi njihovog siouan jezika 'See-poosh-kah-nu-mah-kah-kee'. Dakle, 'See-poosh-kah' (prerijski pijetao – fazan) i 'nu-mah-kah-kee' (Numangkake – ljudi, narod) te bi u prijevodu to bilo 'ljudi fazanskog naroda' (ljudi koji u preriji žive s fazanima).

Ima ovog naroda 'Mandan' iskrivili su francuski i engleski traperi lovci na krznaše tako da su na sebi prihvatljiv način usvojili riječ kojom su ovaj narod nazivali susjedi – 'Mayadana'. U siouan jeziku ta je riječ označavala nekoga tko je živio uz obale rijeke.

Narod Mandana sastojao se od nekoliko plemena: Nuptadi, Nuitadi, Awigaxa, Istopa (ovi posljednji po tijelima su nosili tetovaže), a danas svi zajedno žive u konfederaciji s narodima Hidatsa i Arikara u američkoj saveznoj državi Sjeverna Dakota.

ponedjeljak, 24.12.2018.

Stjegoslovlje

Narod Tonkawa – 'oni koji žive zajedno'

Narod Tonkawa je nekada živio na području današnje američke savezne države Texas, ali danas ih tamo više nema i žive na području američke savezne države Oklahoma.

Ime Tonkawa dolazi iz njihovog tonkawa jezika koji je danas izumrli jezik, a nekada je bio izolirani jezik s kojim se ne mogu povezati niti jedan od jezika kojim se govori u preriji.

Dakle, riječ 'tickanwa' (Titska Waticsh) u prijevodu označava 'stvarne ljude', a riječ 'tonkaweya' pak označava 'ljude koji žive zajedno'. Pleme Huaco, koje je dio naroda Tonkawa, živjelo je na području današnjeg grada Waco, a upravo tako – Waco izgovara se Huaco.

Na ovom krajnjem jugu američke Velike ravnice (prerije) polako se miješaju starosjedilačke kulture prerije i američkog jugozapada, a kako su ovdje bijeli doseljenici Španjolci tako imamo i nove zbunjujuće riječi koje su nastale kod susreta dviju civilizacija.

Tako se jedno od plemena Tonkawa naroda naziva Yojuan, a vrlo teško ga je povezati s nekim od plemena iz te skupine naroda, pa je najvjerojatnije tu moralo doći do neke 'španjolske pogreške' pa bi to moglo biti 'Yo Juan' … No, dobro.

Zastava Tonkawa je plave (kraljevske) boje s okruglim plemenskim pečatom u sredini. Pečat je kružnog oblika što kao i kod svih plemenskih pečata američkih starosjedilaca simbolizira krug života. U središtu pečata je stilizirana ptica okomito podijeljena napola. Grboslovno desno ružičasta i grboslovno lijevo plava boja.

Iza repa ptice vidi se lula mira smeđe boje s crnim punilom za duhan, a iza glave ptice vidi se žuto sunce s deset zraka te crveni polumjesec iznad sunca. Ispuna pečata je podijeljena na bijelu (gornji dio) i crvenu boju (donji dio).

U gornjem dijelu pečata kružno je ispisano SEAL OF TONKAWA TRIBE, te je s jedne i druge strane kruga s po šest crnih zvjezdica pet kraka odvojen nadnevak koji je ispisan u donjem dijelu APRIL 21, 1938.

U gornjem pojasu zastava bijelim slovima piše TONKAWA TRIBE, a u donjem OKLAHOMA. Tako je američka savezna država Oklahoma ('okla' crvena i 'homa' zemlja) nova domovina još jednog starosjedilačkog naroda koji je prije živio u današnjem Texasu.



zastave starosjedilačkih naroda Amerike (neke sam već opisao, a neke ću opisati u slijedećim serijama)

nedjelja, 23.12.2018.

Stjegoslovlje

Nakota narodi – 'oni na kraju sela'

Treća zajednica Sioux naroda naziva se Nakota i odmah moram upozoriti da se vrlo lako pomiješaju s Nakoda narodima (Assiniboine – 'kameni Siouxi) što nikako nije isto.

Dakle, Yankton Siouxi svoje ime najvjerojatnije povezuju s dvije riječi siouan jezika, a to su 'ihanke' (kraj, na kraju nečega) i 'tonwan' (selo). Tijekom okupljanja na plesu Sunca pleme Yankton svoje teppee (šatore) podizalo je na kraju ostalih plemena, pa bi to (njihovo ime) moglo s tim i biti povezano.

Ovim kratkim opisom Yankton Siouxa završava 'mini serija' opisa Sioux naroda, odnosno 'Vijeća (Koncila) Sedam Vatri'. Kratko opetovanje: Lakote kao Teton Sioux (sjeverni Lakote: Hunkpapa i Sihasapa, središnji Lakote: Mnikhowozu, Itazipcho i Oohenunpa i južni Lakote: Oglala i Sichangu).

Dakote kao Santee Sioux (Isanyathi, Wahpekhute, Bdewakthathunwan, Sisithunwan i Wahpethunwan) i Nakote kao Yankton Sioux (Ihankthunwan i Ihankthunwanna).

Zastava Nakota jedna je od jedinstvenih. Crvene je boje podijeljena na dva dijela. U grboslovno desnom dijelu žutim trakama ispisano je slovo Y (Yankton) i grboslovno lijevo žutim umecima na crvenom polju ispisano je S (Sioux).

Slova Y i S spojena su crvenom valovitom crtom koja simbolizira molitvu prijateljstva, a na crvenom S u gornjem dijelom crnim slovima piše YANKTON SIOUX TRIBE u sredini piše Land of the Friendly People of the Seven Council Fires i u donjem dijelu piše 1858.



Ludi Konj odbija napad na selo američkog konjaništva pod zapovijedanjem brigadira Marcusa Albert Renoa

subota, 22.12.2018.

Stjegoslovlje

Dakota narodi – 'prijatelji'

Istočno od Lakota Siouxa živjeli su Dakota Siouxi, a kao predstavnike tog naroda ja ću opisati Santee pleme. Dakle, ime im najvjerojatnije dolazi od riječi 'isanathi' što bi značilo dvije riječi siouan jezika 'isan' (kremeni nož) i 'athi' (utočište), no, prijevod bi zapravo trebao glasiti 'oni koji žive tamo gdje su kremeni noževi'.

Iako su prije Dakote živjele u današnjoj američkoj saveznoj državi Minesota, danas žive u američkoj saveznoj državi Nebraska.

Zastava Dakota, odnosno Santee, je tamno-plave boje s okruglim plemenskim pečatom u sredini. U središtu pečata je orao vrlo sličan američkom državnom orlu, samo što ovaj ima malo savijena krila i u kandžama drži ratno koplje ispod kojeg je lula mira.

Glava orla okrenuta je grboslovno desno, a na njegovim prsima je žuti štit u obliku vrška strijele na kojem je stiliziran poglavica. U gornjem dijelu crnim slovima piše SANTEE SIOUX TRIBE, a u donjem dijelu piše OF NEBERASKA.



Poglavica Lakota Mahpiya Lutha (Crveni Oblak) i ratni vođa Tha-shunke Witko (Ludi Konj) uvukli su u zasjedu 18. pješačku satniju i 2. eskadron C američkog plavog konjaništva (koje nosi žutu boju) pod zapovjedništvom satnika William J. Fetterman i James Powell te svih 81 vojnika i dva civila pobili

petak, 21.12.2018.

Stjegoslovlje

Lakota narodi – 'saveznici'

S narodom Lakota započet ću jednu mini seriju od par kratkih opisa prerijskih starosjedilačkih naroda koji govore siouan jezik. Zapravo, pokušat ću malo pobliže objasniti Veliku Sioux naciju (konfederaciju) koja se zapravo sastojala od tri naroda (Lakota, Nakota i Dakota) koji su opet u svojim sastavima imali više plemena.

Dakle, riječ 'sioux' zapravo je pogrdna riječ kojim su Ojibwe nazivale ova plemena. U siouan jeziku ta riječ ni ne postoji, ali postoji u algonkin jeziku Ojibwa i označuje 'zmiju' (ne kao životinju nego kao neprijatelja).

Lakota narodi poznati su i kao Teton što i odgovara njihovom nazivu kojim sami sebe označavaju, a dolazi od siouan riječi 'tetowa' što pak u prijevodu znači 'stanovnici prerije'.

Danas je na redu pleme Oglala iz sastava Lakota naroda koji žive u američkoj saveznoj državi Južna Dakota (dobila ime po trećoj velikoj skupini 'Sioux' naroda). Samo ime najvjerojatnije dolazi od riječi 'oglalee' što u siouan jeziku znači 'raspršeni' (tako posloženi da nisu svi na jednom mjestu – po Athumanunhu).

Zastava Oglala je crvene boje koja simbolizira prolivenu krv za obranu svojih zemalja i ljudi i samu 'ideju crvenih ljudi'. U središtu zastave je osam bijelih šatora (tepee, wigwam) koji su poredani u krug s vrhovima okrenutima prema van.

Bijeli šatori simboliziraju osam područja (rezervat) na kojima danas žive Lakote (među njima i Oglale), a to su: Porcupine, Wakpammi, Medicine Root, Pass Creek, Eagle Nest, White Clay, LaCreek i Wounded Knee.

četvrtak, 20.12.2018.

Stjegoslovlje

Narod Kiowa – 'glavni narod'

Narod Kiowa sebe naziva Kaigwu ili Gaigwu što u prijevodu s njihovog tanoan (dijalekt Pueblo) jezične skupine atabaskan znači 'glavni ljudi'. Kiowa su živjeli u kanjonu rijeke Colorado, a danas žive na području američke savezne države Oklahoma.

Kiowa su bili najopasnije i najratobornije pleme starosjedilačkih naroda s područja prerije. Nikada se iz bitke nisu vračali ako nisu pobijedili, poraženi bi zauvijek lutali u bandama kroz preriju odvojeni od matičnog plemena.

Najopasnije skupine (deset ratnika) nazvane 'Kaitsenko' ustrojavali su najhrabriji ratnici, a druga skupina po opasnosti bili su skupina nazvana 'Tai-pekos' (najhrabriji od hrabrih).



Zastava Kiowa je svijetlo-plava u čijem središtu se nalazi logotip Kiowa ratnika na konju pasmine 'Appaloosa' koje su najvjerojatnije Kiowe dobili od Absaroka koji su ih opet dobili od španjolskih konkvistadora.

Logotip Kiowa ratnika okružen je s deset pera koja predstavljaju 'deset najhrabrijih' 'Kaitsenko' ratnika. U dnu pera nalazi se krug podijeljen (grboslovno desno) zelenom bojom i (grboslovno lijevo) žutom bojom, a u središtu je crna stilizirana glava 'bijelog bizona'. U gornjem dijelu piše KIOWA TRIBE, a u donjem dijelu OF OKLAHOMA.



Kiowe spašavaju Comanche iz zasjede 'plavog konjaništva koje nosi žutu boju'

srijeda, 19.12.2018.

Stjegoslovlje

Narod Absaroke (Vrane) – 'ptičji narod'

Narod Absaroka ogranak je naroda Hidatsa koji su nekada živjeli uz obale rijeke Yellowstone i govore siouan jezikom. Danas potomci Vrana – ptičjeg naroda žive u američkoj saveznoj državi Montana.

Matični narod Hidatse Vrane je nazvao ' Par-is-ca-oh-pan-ga', a u pravilu to su 'oni koji su odbili ples', mi bi to danas nazvali separatisti. Vrane su prvi od prerijskih starosjedilačkih naroda prihvatili konje koji su pobjegli konkvistadorima (1670.).

Siouxi su ih u više navrata pokušali uništiti i iskorijeniti, ali Vrane su se uvijek oduprli i sačuvali svoju slobodu.

Zastava naroda Absaroka (Vrana) svijetloplave boje s okruglim žutim plemenskim pečatom u čijem dnu piše CROW TRIBE. Između tog natpisa je lula mira iznad koje je paket s duhanom i obrednim relikvijama.

U samom središtu je obredni 'šator za znojenje' (pročiščavanje duha i tijela parom koja isparava kada se polijeva vodom užareno kamenje) nešto slično saunama. S njegove lijeve i desne strane su dvije perjanice (očeva i majčina strana).

U pozadini obrednog šatora tri su planinska vrha zelene boje (Wolf, Big Horn i Pryor), a iza njih je sunce s dvanaest naizmjeničnih crveno-žutih zraka koje simboliziraju dvanaest klanova naroda dok je trinaesti klan, vladajući klan 'Gavrana' simboliziran kao samo sunce.

Ostali klanovi Absaroka (Vrana) su: 'A-che-pa-be-cha' (prerijski pas), 'E-sach-ka-buk' (loše nogavice), 'Ho-ka-rut-cha' (tvor), 'Ash bot-chee ah' (kolibe varalica), 'Ah-shin-na-dg-ah' (izgubljene kolibe), 'Ese kep-ka-buk' (loše počasti), 'Oo-sa-bot-see' (mesari), 'Ah-ha-chick' (pokretne kolibe), 'Ship-tet-za' (planina medvjeđe šape), 'Ash-kane-na' (kolibe crnih stopala), 'Boo-a da sha' (ribolovci), 'O-hot-du-sha' (antilope) i 'Pet chale ruh- pa-ka' (gavran).

utorak, 18.12.2018.

Stjegoslovlje

Narod Comanche – 'vladari južne prerije'

Narod Comanche živio je u južnim prerijama na području današnje američke savezne države Texas i govori uto-aztečkim jezikom. Sami sebe Comanche nazivaju 'Nemene' (Numunu) što bi u prijevodu značilo 'ljudi'. Ime Comanche nadjenuli su im pueblo starosjedilački narodi Hopi.

Dakle, riječ 'kopa' što na uto-aztečkom znači tjeme i 'manche' što znači uvojak (pletenica), pa bi u direktnom prijevodu to bilo kao 'skalp uvojaka'.Narod Comanche najvjerojatnije ima neke poveznice s narodom Shoshone jer pripadaju istoj jezičnoj skupini.

Naime, algonkin riječ 'Shishinowutz-hitaneo' označava 'ljude zmije', a riječ Navaho naroda 'Naa-tanee' koji govore athapaskan jezikom označava 'zmiju', ali i 'neprijatelja'. Poznato je da američki starosjedioci neprijatelje zapravo nazivaju 'zmijama'.

Zastava naroda Comanche sastoji se od dvije boje, grboslovno desno plave i grboslovno lijevo crvene. U sredini je okrugli pečat plemena žute boje na kojem u gornjem dijelu piše: COMANCHE NATION, a u donjem nešto manjim slovima LORDS OF THE SOUTHERN PLAINS.

Pečat je podijeljen valovitom žutom crtom koja simbolizira zmiju, a na grboslovno lijevom crvenom dijelu je ratnik Comanche na konju koji drži koplje na kojem su četiri pera koja simboliziraju 'svetu četvoricu'.

ponedjeljak, 17.12.2018.

Stjegoslovlje

Narod Crna Stopala (Crne Noge) – 'krvavi odrpanci crnih mokasina'

Narod Crnih Stopala (Blackfoot) živio je u konfederaciji triju plemena (Kainah, Piegan i Siksika) koji govore algonkin jezikom i živjeli su na područjima Saskatchewana u Kanadi i Montane u SAD-u.

Ime ovog naroda potječe opet od lošeg prijevoda, ali ovdje za to nisu krivi bijeli doseljenici već susjedni starosjedilački narodi Velike ravnice (prerije). Dakle, Siouxi nisu razumjeli algonkin riječ 'siksika' koja je značila 'crna mokasina', odnosno 'sihasapha' kako su sebe nazivali ovi ljudi.

Nadalje, pleme Piegan svakodnevno su nosili loše odjevne predmete, a svečano se odijevali samo za vrijeme obrednih svečanosti, pa su ih susjedi nazivali 'pikuni' što je značilo 'odrpanci, ljudi koji se loše odijevaju', a to pak su opet krivo shvatili bijeli doseljenici.

Treće pleme iz ove konfederacije nazivalo se Kainah jer su bojali lice oko ustiju od uha do uha crvenom bojom. Kako su trgovali s Englezima iz tvrtke Hudson's Bay ovi su ih nadimkom nazivali 'krvavi'. Dakle, 'krvavi odrpanci crnih mokasina' trebalo bi označavati konfederaciju Sihasapha.

Zastava Sihasapha (Crnih Mokasina) plave je boje na kojoj je na grboslovno desnoj strani zastave obredno koplje s 28 crno bijelih orlovih pera, a na grboslovno lijevoj strani zastave nalazi se 38 crno bijelih orlovih pera poredanih u krug oko iscrtanih granica rezervata gdje danas žive.

Unutar granica rezervata nalazi se ratna perjanica i crnim slovima piše: THE BLACKFEET NATION PIKUNI.

nedjelja, 16.12.2018.

Stjegoslovlje

Narod Cheyenne – 'oni koji govore drugačije'

Narod Cheyenne ime je dobio od naroda Siouxa. Dakle, Cheyenne govore algonkin jezikom koji je nerazumljiv Siouxima koji pak govore siuan jezikom. Tako su Siouxi jednostavno Cheyenne nazvali 'Sha-hi'yena' (oni koji govore drugačije).

Cheyenne pak sebe nazivaju 'tse-tse-hestah-ese' (oni koji su iste vrste) na svom algonkin dijalektu. Arapaho ih nazivaju 'Hitas-ina' (narod ožiljaka), dok ih zakleti neprijatelji Vrane, Šošoni, Komanči, Hidatse, Kichae i Wichite nazivaju 'I-sonsh-pu-she' što znači 'šarene strijele' (pernati zaperci strijela koji su bojani u pruge).

Narod Cheyenne 1830. podijeljen je na Sjeverne i Južne Cheyenne. Pradomovina Cheyenne bila je današnja američka savezna država Minesota iz koje su ih oko 1700. protjerali Ojibwe.

Danas Sjeverni Cheyenne žive u američkoj saveznoj državi Montani, a Južni Cheyenne u američkoj saveznoj državi Oklahomi.

Zastava Sjevernih Cheyenna plave je boje u čijem središtu je bijeli glif 'jutarnje zvijezde' (zvijezde zornjače) koja je narod Cheyenna dovela natrag doma. Zastava Južnih Cheyenna također je plave boje na kojoj je bijelom bojom iscrtan zemljovid Oklahome u kojem je osam bijelih zvjezdica s pet krakova koje označavaju zajedničke članove plemenskog vijeća s Arapaho plemenom.

U sredini je zajednički plemenski pečat oba plemena koji ima četrnaest crnih zvjezdica i tri bijela križa koji su zapravo u grboslovlju sjeverno-američkih plemena zvijezde s četiri kraka. Iza pečata je koplje koje nosi četrnaest orlovih pera što simbolizira staro plemensko vijeće od četrnaest članova.

Ukrštena strijela i obredna lula mira simboliziraju rat i mir, a kako je strijela i lula okrenuta prema dolje to je znak da je izabran trajni mir. U gornjem dijelu zastave piše crnim slovima CHEYENNE AND ARAPAHO TRIBE, a u donjem dijelu OF OKLAHOMA.

subota, 15.12.2018.

Stjegoslovlje

Narod Assiniboine – 'kameni Sioux'

Narod Assiniboine pripada skupini starosjedilačkih naroda Amerike koji govore algonkin jezikom, ali im nije stran ni siouan jezik s kojim su se sporazumijevali s ostalim narodima Velike ravnice (prerije).

Njihovo ime Assiniboine nadjenuli su im zapravo Ojibwa (Chippewa) koji su vidjeli da oni u vodu stavljaju vruće kamenje i tako kuhaju meso bizona. Dakle, ' asinii-bwaan' u direktnom prijevodu algonkin bilo bi zapravo 'kamen koji vri (ključa)'.

No, postoje i druga imena ovog naroda kojima su ih nazivali njihovi susjedi. Tako ih 'kanadski narodi' zovu Hohe, a 'američki narodi' Nakota. Često se pojavljuje naziv Hohe Nakota, ponekad Nagoda, Lakota, ali i Dakota. Sve zavisi kojim dijalektom govori pleme.

Svi nazivi pak su zajednički i označavaju nekoga tko je 'prijatelj i saveznik', a Siouxi ih pak jednostavno nazivaju 'braćom' odnosno 'kameni Siouxi' jer Assiniboine doista i jesu jedan od ogranaka Siouxa.

Danas Assiniboine živi u američkoj saveznoj državi Montana u dva rezervata i jedini imaju dvije priznate zastave. Tako Assiniboine iz rezervata Fort Peck razvijaju plavu zastavu na kojoj su stilizirani likovi dvaju poglavica koji razvijaju krzno bizona (prerijskog bivola) na kojem piše: FORT PECK TRIBES. U njihovim perjanicama piše (grboslovno desno) ASSINIBOINE, a grboslovno lijevo SIOUX.



Krzno bizona simbolizira čvrstu i trajnu vezo ova dva naroda, njihovo prijateljstvo, savezništvo i međusobno razumijevanje. Drugi rezervat u kojem žive Assiniboine naziva se Fort Belknap u kojem oni razvijaju zastavu zelene boje što je vrlo neobično među starosjedilačkim plemenima.

Dakle, u središtu zastave je veliki plemenski okrugli pečat Assiniboine. Pečat je u obliku štita podijeljen na dva dijela što simbolizira dva naroda Assiniboine i Gros Ventre koji žive u Montani u istom rezervatu. U gornjem dijelu štita prikazano je žuto nebo (boja jeseni) s crvenim (boja ljeta) stiliziranim suncem koje izlazi iza zelene (boja proljeća) planine Snake Butte koja izvire iz pijeska Montane.

Na žutom polju piše: SEAL OF THE FORT BELKNAP RESERVATION. U donjem dijelu koji je narančaste boje piše: GROS VENTRE / ASSINIBOINE / FOUNDED 1889. U središtu štita nalazi se smeđe-bijela stilizirana lubanja bizona s crno-bijelim rogovima. S lijeve i desne strane lubanje nalaze se dva vrška strijele okrenuti jedan prema drugom.

Ispod štita nalazi se sedam crveno-bijelo-crnih obrednih pera koja predstavljaju članove vijeća (njih šest) i sedmo za predsjedavatelja plemenskog vijeća.

petak, 14.12.2018.

Stjegoslovlje

Narod Arapaho – 'prerijski trgovci'

Iako Arapaho pripadaju skupini starosjedilačkog naroda Sjeverno-američkog kontinenta koji govore algonkin jezikom njihovo ime zapravo potječe iz cadoan jezika kojim govore njihovi susjedi Pawnee, a to je 'larapiho' što u prijevodu znači – trgovac.

Dakle, opet teško razumljiva riječ za bijele doseljenike koju oni usvajaju kao – 'arapaho'. Arapaho narod sebe na algonkin jeziku naziva 'Inuna-ina', a u prijevodu to bi bilo 'naš narod'. Arapaho narod čine slijedeća plemena: Nakasinena (narod kadulje) koje je živjelo na područjima današnjih američkih saveznih država Wyominga i Colorada.

Pleme Nawathinehena (narod divlje šljive) živjeli su uz obale rijeke Arkansas u Coloradu, a danas žive u američkoj saveznoj državi Oklahoma. Pleme Aaninena ili Hitunena (narod velikih trbuha), mnogi ih još i danas brkaju s plemenom Hidatsa (Minnetaree) 'oni koji su prešli rijeku' jer su i jedni i drugi živjeli uz rijeku Missouri na suprotnim obalama.

Pleme Besawunena (narod drvenih kuća) i pleme Hanahawunena (narod stijena).

Zastava Arapaha sastoji se od sedam pruga koje predstavljaju sedam ceremonijalnih i svetih obreda. Na grboslovno desnoj strani nalazi se bijeli trokut u čijem središtu je crveno-bijelo-crni krug. Prva i posljednja (gornja i donja) pruga su crvene boje koje govore da su Arapaho narod ljudi koji žele dug i miran život što simboliziraju bijele pruge.

Dvije crne pruge (nalaze se u samom središtu zastave) odijeljene bijelom prugom simboliziraju sreću za Arapaho narod. Ova zastava usvojena je 1956.



Beeteenoo' tece'ii, hopeo'uu tei'toobet, ceenisih'it tei'yooneh'ii, beeteet tei'yooneh neneenitii, beeteet tei'yooneh noo'ii, beeteet noo'useetei'ii … (Arapaho algonkin)

utorak, 11.12.2018.

Stjegoslovlje

Sjeverno-američka plemena američke Velike ravnice

Starosjedilački narodi američke Velike ravnice arhetip su za umjetnost, književnost i filmsku industriju koji su svojom povijesnom nomadskom kulturom i razvojem konjičke kulture žestoko i hrabro pružali otpor asimilaciji vlasti i vojnih snaga Sjedinjenih Američkih Država.

Ovi narodi podijeljeni su u dvije velike skupine. Prva skupina je nomadska konjanička, a u nju pripadaju: Blackfoot, Arapaho, Assiniboine, Cheyenne, Comanche, Crow, Gros Ventre, Kiowa, Lakota, Lipan, Sarsi, Nakota i Tonkawa..

Druga skupina je polu-sjedilačka ratarska, a u nju pripadaju: Arikara, Hidatsa, Iowa, Kaw, Kitsai, Mandan, Missouria, Omaha, Osage, Otoe, Pawnee, Ponca, Quapaw, Wichita i Dakota.

Nigdje na američkom kontinentu, kao ovdje u velikim ravnicama (preriji), nisu se toliko ispremiješali jezici starosjedilaca. Tako se na ovim prostranstvima govori algonkin, siuan, atabaskan, cadoan i uto-aztečki.

Algonkin jezikom govore Blackfoot, Arapaho, Atsina, Cree, Saulteaux (Ojibwa ) i Cheyenne. Siuan jezikom pak govore Mandan, Hidatsa, Crow, Assiniboin, Omaha, Ponca, Osage, Kansa, Iowa, Oto, Missouri, Dakota, Lakota, Nakota, Santee, Teton i Sioux.

Cadoan jezikom govore Pawnee, Arikara i Wichita, a uto-aztečkim Shoshone i Comanche. Atabaskan (Nadan) jezikom služili su se Sarcee i Kiowa. Međutim, svi oni jako dobro se služe znakovnim jezikom kojeg svi razumiju.

Dakle, ovim uvodom prelazim na novu seriju u kojoj ću uz neke karakteristične činjenice pokušati objasniti stjegoslovlje (zastave) starosjedilaca američke Velike ravnice (prerije).



Skenandoa (Shenandoha) je poglavica Oneida koji je tijekom Američkog rata za oslobođenje nahranio vojsku generala Washingtona i tako ih tijekom zime spasio od katastrofe gladi koja im je prijetila. Na algonkin jeziku to je naziv za jednu vrstu bora.

Iako je nastala mnogo istočnije, ova pjesma najbolje oslikava sraz najboljih lakih konjanika prerije i moćnog plavog konjaništva 'koje nosi žutu boju'.

nedjelja, 09.12.2018.

Stjegoslovlje

Narod Seminole – 'narod jezera trave'

Iako su postali 'sinovi Evergladesa', kojeg oni izvorno na svom muskogean jeziku nazivaju 'Pahokee' ('travnata voda'), njihova pradomovina je Apalačko gorje (Apalachian). Seminole su zatekle na tom području starosjedioce iz plemena Calusa ('slatkovodni ljudi') i plemena Tequesta koje je obitavalo uz obale i na nizu malih otočića nazvanih Keys ('narod dobre slane zemlje').

Dakle Seminole su zapravo asimilirali sva usputna i floridska starosjedilačka plemena (Hitchiti, Okmulgee, Oconee, Sawokli, Tamathli, Mikasuki, Chiaha, Calusa i Tequesta), a oni su im i nadjenuli ime – 'Seh-minn-ole' (muskogean – divlji i slobodni), dok sami Seminole sebe nazivaju – Ikaniuksalgi ('ljudi poluotoka').



Seminole su jedno od 'pet civiliziranih' plemena i jedino pleme na tlu današnjih SAD koje nikada nije izgubilo rat i nikada nije potpisalo mir s bijelim doseljenicima. Kroz tri rata koja su vodili bitke su gubili, ali rat su na kraju zapravo izgubili Amerikanci.

Iako su Amerikanci postepeno uspjeli raseliti veliku većinu naroda Seminola, Seminole i danas žive u močvarama Evergladesa, ili kako oni nazivaju te močvare 'Pa-hai-okee' ('travnata voda'), te imaju svoju zastavu i priznati su kao federalno pleme SAD-a.

Zastava Seminola je bijelo-crno-crveno-žuta s velikim okruglim pečatom Seminola u sredini. Oko pečata piše: u gornjem dijelu SEMINOLA TRIBE OF FLORIDA i u donjem dijelu IN GOD WE TRUST.

U središtu pečata je tradicionalna nastamba Seminola 'chickee', koliba izdignuta iznad tla, bez zidova, samo s krovom od guste trstike, ispod koje gori vatra (ognjište).

subota, 08.12.2018.

Stjegoslovlje

Narod Houma – 'crveni rakovi'

Houma (izvorno muskogean jezikom 'Shaktci Homme') u prijevodu bi značilo 'crveni', odnosno 'crveni ljuskavci (rakovi)'. Povijesno su živjeli i još uvijek žive u američkoj saveznoj državi Lujzijani (Louisiani).

Iako su Houme priznati kao narod od države Louisiane, još uvijek nisu postali federalno pleme. Država Louisiana priznala ih je kao narod 1972., ali ih je savezna vlada odbila 2014.

Međutim, Houme ne odustaju i zanovili su zahtjev za federalno priznanje i na vrlo su dobrom putu za skorim priznanjem. Zastava Houma je crvene boje sa žutim obrubom u čijem središtu je veliki plemenski pečat.

Pečat je okruglog oblika crnog obruba na kojem piše: UNITED HOUMA NATION, a u žutom unutarnjem krugu je crveni rak simbol Houma.

nedjelja, 02.12.2018.

Stjegoslovlje

Zastava naroda Chickasaw – 'Spartanci Mississippija'

Chickasaw pleme jedno je od 'pet civiliziranih plemena' (Chickasaw, Cherokee, Creek, Choctaw i Seminole) kako su ih nazivali bijeli doseljenici jer su rado prihvaćali jezik, tehnologiju, kulturu i vjeru tih doseljenika za razliku od ostalih starosjedilačkih plemena.

Samo ime plemena na muskogean jeziku trebalo bi označavati 'rijeku bez izvora', pa bi se tako trebalo raditi o rijeci Mississippi čije su obale pradomovina Chickasaw naroda.

Zbog 'spartanskog' odgoja dječaka u najranijoj dobi ratnici Chickasaw slovili su za najbolje ratnike, a oni su to i dokazali te se borili protiv svih susjednih plemena, ali i bijelih doseljenika. Protjerali su Španjolce, više puta poražavali Francuze i Engleze, a sukobili su se i s Amerikancima.

Iako su Chickasaw danas raseljeni i žive u saveznoj državi Oklahoma, oni su priznato federalno pleme i imaju svoju zastavu. Zastava Chickasaw plave (indigo) je boje u čijem je središtu okrugli pečat plemena. Okrugli pečat obrubljen je žutim užetom što simbolizira čistoću i čast Chickasaw naroda.

Kružno u pečatu na ljubičastoj (kraljevsko-purpurnoj) boji crnim velikim slovima piše: THE GREAT SEAL OF THE CHICKASAW NATION. U krugu dominira ratnik Chickasaw (najvjerojatnije legendarni poglavica Tishomingo) koji u desnoj ruci drži dvije strijele, a u lijevoj štit od jelenske kože i luk, preko ramena prebačen mu je tobolac pun strijela što simbolizira ratnu vještinu i zaštitu za pleme.

Na glavi poglavice (ratnika) nalaze se četiri labudova pera koja simboliziraju četiri strane svijeta i otvorenost Chickasaw prema svima, a krajobraz u pozadini s velikom rijekom podsjeća na pradomovinu Chickasaw koju nikada nisu zaboravili.

subota, 01.12.2018.

Stjegoslovlje

Pleme Catawba – 'ljudi rijeke'

U 17. stoljeću Catawbe su dominantan starosjedilački narod današnje američke savezne države Južna Karolina (South Carolina) i živjeli su uz obale današnje rijeke Catawba u Sjevernoj Karolini koja u Južnoj Karolini mijenja naziv u Wateree (naziv po plemenu Wateree).

Dakle, oba ova plemena, Catawba i Wateree, uz plemena Congaree, Santee i Sissipahaw žive uz obale rijeke Catawba (Wateree) u Sjevernoj i Južnoj Karolini i postepeno se stapaju u jedno pleme (narod) Catawba.

Jezik kojim govore ovi ljudi pripada jezičnoj skupini Siouan, pa bi izvorno ime ovog naroda trebalo biti 'Iswa' (siouan – 'is WAH h'reh'), no, njihovi zakleti neprijatelji (Cherokee) nazivali su ih Anitagua, ili (Irokezi) Cuttawa, da bi na kraju Francuzi i Englezi sve to ispremiješali (npr. Cutta i Agua) iskrivljeno je možda izašlo Catawba.

Bilo kako da bilo, ratnici ovog naroda zapamćeni su u povijesti ratova kao vrlo hrabri i uporni, pa tako u Američkom građanskom ratu na strani Konfederacije Juga bore se 'Catawba rendžeri' pod plavom zastavom na kojoj je u dva svitka pisalo (gornji) OUR BATTLE CRY i (donji) LIBERTY OR DEATH.

U središtu zastave bila je zvijezda s pet krakova s čoje grboslovno desne strane piše veliko tiskano slovo S, a s grboslovno lijeve C. Zvijezda simbolizira domovinu Catawba i naravno South Carolina. Ispod je ruka koja pokazuje zvijezdu, a iznad su dva ukrštena mača između kojih je stari model samokresa (model flinstone karakterističan za 17. stoljeće).

Današnja zastava Catawba naroda je crvene boje u čijem je središtu okrugli pečat koji je nazubljen žutim trokutima i kružnim natpisom na kojim piše. GREAT SEAL OF THE CATAWBA INDIAN NATION. Ispuna je zelena prošarana plavom rijekom u čijem je središtu naranđasta keramička posuda (karakteristična za Catawba narod) na kojoj je stilski prikaz Catawba ratnika.

<	prosinac, 2018					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!