Narod Arikara – 'rogati narod'
S narodom Arikara prelazim na polu-sjedilačke (ratarske) narode američke Velike ravnice (prerije). Tako je privi u mojoj seriji narod Arikara. Ime dolazi od riječi cadoan jezika kojim govore Arikara i označava rogove 'ariki' (rog) plus sufiks 'ra' što onda daje množinu (rogovi – arikira).
Naime, kada polaze u lov ili bitku, lovci-ratnici Arikara svoje frizure češljaju tako da imaju tri kreste na glavi, na dvije bočne pričvršćuju rogove. Ovaj narod često u literaturi nazivaju i Crni Pawnee jer su u rodbinskim vezama s narodom Pawnee koje Arikari nazivaju 'pariki' (rogati).
Arikara sami sebe nazivaju 'Shanish' (osobe), a susjedni Hidatse pak ih nazivaju 'Ada-ka'da-ho'. Arikara zimi lovi bizone i jelene, a dolaskom proljeća napuštaju lov i bave se uzgojem kukuruza i drugih žitarica.
U 'znakovnom jeziku' narod Arikara označava se tako da se obije ruke podignu na oba strana lica i glavom se par puta okrene lijevo i desno što predstavlja 'zobanje' klipa kukuruza.
Zbog stalnog neprijateljstva sa Siouxima, Arikara ratnici rado se prijavljuju kao izviđači u Američku vojsku i tako se osvećuju Siouxima za stalna potiskivanja s bogatih lovnih područja prerije.
Zastava naroda Arikara je zajednička zastava rezervata Fort Berthold u Sjevernoj Dakoti gdje žive zajedno s narodom Mandan i Hidatsa. Zastava je bijele boje i u sredini je okrugli plemenski pečat koji je stiliziran ratnički štit. U crveno ispunjenom krugu piše crnim slovima koja su obrubljena bijelom bojom MANDAN HIDATSA & ARIKARA. (Zastava MHA tri naroda, danas tri opisa tih naroda)
U središtu kruga dominira krajobraz prerije sa zelenom planinom s koje se diže bijeli dim (dimni signali), a u dnu kruga (štita) četiri su klipa kukuruza (žuti, bijeli, crni i crveni koji simboliziraju četiri svete boje diljem američkog kontinenta). Ispod kukuruza tri su pera koja simboliziraju tri naroda (Mandan, Hidatsa i Arikara.
CSAC (konfederativno) sivo konjaništvo 'koje nosi žutu boju' u srazu s Apačima
Narod Hidatsa – 'narod vrbe'
Narod Hidatsa govori jezikom siouan i sebe naziva 'Nuxbaaga' što znači 'izvorni ljudi', a 'hira aca' (mira haci) kako ih nazivaju okolni susjedi i što bi u prijevodu trebalo značiti 'ljudi vrbe'.
Naziv Hidatsa (hi-dat-sah) dolazi od naziva njihovog najvećeg naselja. Danas narod Hidatsa živi u američkoj saveznoj državi Sjeverna Dakota zajedno s narodima Mandan i Arikara.
mjesto nekadašnjeg naselja Hidatsa (Hi-dat-sha) uz rijeku Knife River
Narod Mandan – 'ljudi fazani'
Narod Mandan sebe naziva 'Numangkake' (Numankiki), a to ime dolazi iz riječi njihovog siouan jezika 'See-poosh-kah-nu-mah-kah-kee'. Dakle, 'See-poosh-kah' (prerijski pijetao – fazan) i 'nu-mah-kah-kee' (Numangkake – ljudi, narod) te bi u prijevodu to bilo 'ljudi fazanskog naroda' (ljudi koji u preriji žive s fazanima).
Ima ovog naroda 'Mandan' iskrivili su francuski i engleski traperi lovci na krznaše tako da su na sebi prihvatljiv način usvojili riječ kojom su ovaj narod nazivali susjedi – 'Mayadana'. U siouan jeziku ta je riječ označavala nekoga tko je živio uz obale rijeke.
Narod Mandana sastojao se od nekoliko plemena: Nuptadi, Nuitadi, Awigaxa, Istopa (ovi posljednji po tijelima su nosili tetovaže), a danas svi zajedno žive u konfederaciji s narodima Hidatsa i Arikara u američkoj saveznoj državi Sjeverna Dakota.
Post je objavljen 25.12.2018. u 09:33 sati.