Narod Pawnee – 'uvijek odani SAD-u'
Narod Pawnee (Poni) govore cadoan jezikom i živjeli su uz rijeke Loup (ickari) i Platte (kíckatuus) u današnjim američkim saveznim državama Nebraski i Kansas odakle su ih potisnuli brojčano nadmoćniji Siouxi. Danas Pawnee žive u američkoj saveznoj državi Oklahoma.
Iako rijeka Loup danas nosi francuski naziv za vuka ona jeza Pawnee narod, točnije za njihovo pleme Skidi (vučji poni) još i danas 'Ickari' što je cadoan naziv za vuka. Isto tako i rijeka Platte od francuskog plate – ravna, Pawnee je nazivaju isto kao i narodi Otoe i Omahe – ' Nee Brasge' (ravna voda), a francuski traperi opet su to usvojili po svom i zvali je iskrivljeno 'Nebraskier'.
Pawnee sami sebe nazivaju 'Chatiks si chatiks' što bi u prijevodu značilo 'muškarac od muškarca', pa bi se moglo prevesti kao 'od ljudi čovjek'. Pawnee su od samog početka nastanka SAD-a bili na strani Amerikanaca te su rado stupali u službu Američke vojske kao izviđači i tragači.
Tako zastava Pawnee ako se pročita zorno kazuje: 'U miru i ratu uvijek hrabri i odani Americi'. Zastava Pawnee je plave (kraljevske) boje koja u gornjem i donjem obrubu ima plavu i crvenu crtu koje su odvojene nešto tanjom bijelom crtom.
U središtu zastave je crvena glava vuka ispod kojeg su ukršteni tomahawk (ratna sjekira) i lula mira, također u crvenoj boji s bijelim obrubom. U gornjem grboslovno desnom dijelu zastave stilizirana je mala zastavica SAD-a koja ima sedam naizmjeničnih crveno-bijelih pruga, a na plavom polju je u krugu raspoređeno trinaest bijelih zvjezdica sa šest kraka.
Ispod ukrštene ratne sjekire i lule mira šest je bijelih vrhova strijela što simbolizira šest ratova u kojima su se Pawnee borili na strani SAD-a: Indijski ratovi, Španjolsko-američki rat, svjetski ratovi, Korejski rat i Vijetnamski rat. Postoji i novija inačica sa osam bijelih strelica (ratova).
Post je objavljen 26.12.2018. u 08:08 sati.