Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu
nedjelja, 25.11.2018.
Stjegoslovlje
Starosjedilački narodi jugoistočne obale SAD – narod Apalachee
Starosjedilački narodi jugoistočne obale SAD do sjeveroistočne granice današnjeg Meksika, baš kao i narodi Velikih jezera ili narodi sjeveroistočne obale SAD, dijelili su zajedničke kulturne značajke.
Točnu granicu (crtu) prema narodima Velike prerije i Srednjo-atlantske obale gotovo je nemoguće povući, ali mogu se odrediti nekakva granična plemena poput Shawnee, Powhatan, Waco, Tawakoni, Tonkawa, Karankawa, Quapaw i Mosopelea.
No, predmet mojeg pisanja zapravo bit će plemena koja govore Caddan i Muskogee jezik, a to su slijedeća plemena: Cherokee, Seminole, Apalachee, Catawba, Chickasaw, Choctaw, Coushatta, Creek, Houma, Lumbee, Miccosukee i Timucua.
Dakako, o nekima sam već prije nešto napisao, pa se neću opetovati, a za danas i početak ove nove serije odabrao sam narod Apalachee. Dakle, narod Apalachee, točnije narod Apalachicola (Pallachacola) živjeli su duž obala rijeke Apalachicola u današnjoj američkoj saveznoj državi Floridi.
Njihovo ime vjerojatno potječe od muskogean riječi 'Apalachicoli' što označava 'ljude s druge strane (obale)' i najvjerojatnije se misli na današnju rijeku Apalachicola. Naime, druga rijeka koja je i pritoka rijeci Apalachicola, rijeka Chattahoochee složenica je muskogen jezika i to riječi 'chatta' (stijena) i 'hoochee' (označena, obojana) – 'rijeka koju boje stijene' ipak ne odgovara drugoj obali.
Druga pritoka rijeke Apalachicola je rijeka Thronateeska (Thlonotiaske, Hlonotiskahachi), to je današnja rijeka Flint, a kako muskogean riječ 'ronoto' označava kremen, to sigurno nije ni ta rijeka.
Današnji grad Tallahassee je muskogean riječ koja se prevodi kao 'stara polja' ili 'stari grad', a kako je tu bio i grad naroda Apalachee, onda to mora biti to. No, dobro, otišao sam možda preširoko u promišljanjima i ostaje mi samo još opisati zastavu naroda Apalachee.
Zastava je bijele boje na kojoj se nalazi veliki smeđi trokut koji podsjeća na keramičke motive pronađene na temeljima stare katoličke Misije San Luis u Tallahasseeu. Trokut se sastoji od četiri manja trokuta. Središnji trokut dizajniran je sa šest dijagonalnih pruga, a ostala tri vanjska imaju spiralni dizajn.
Na vrhu trokuta velikim tiskanim slovima (svijetloplava boja, boja 'Gospina plašta') ispisano je APALACHEE NATION. Plava boja slova simbolizira plavo nebo koje nas sve natkriva.
subota, 24.11.2018.
Stjegoslovlje
Narodi rijeke Androscoggin – 'rijeke koju skrivaju stijene'
Za kraj iz serije o narodima sjeveroistočne obale SAD ostala su još dva naroda iz konfederacije Wabanaki čije su sudbine toliko povezane i ispremiješane da ih je gotovo nemoguće razdvojiti, ali pokušat ću.
Dakle, kao i do sada, Androscoggin ime je anglikanizirano i to najvjerojatnije od strane 'samodopadljivog' guvernera Nove Engleske Edmunda Androsa jer upravo 'Andros' je dodano na 'coggin' što je opet iskrivljeno algonkin 'cook'.
Ime naroda na izvornom algonkin jeziku glasilo bi 'Arossagunticook', međutim moglo bi i glasiti 'Asschincantecook'. No, dobro, Arossagunticook i susjedno mu pleme, drugo iz ove moje današnje serije, pleme Pigwacket, točnije Pequawket, jer algonkin riječ 'apikwahki' označuje nekoga tko živi blizu špilja (pećina).
Bilo kako da bilo to su dva najjužnija plemena Wabenaki konfederacije s prostora Akadije, a do 18. Stoljeća oni su asimilirali još nekoliko manjih plemena poput plemena Rockamecook (Narrahamegock – 'oni koji žive uzvodno') i Wawenock (Walinakiak – oni koji žive u zaljevima rijeke).
Međutim, ponekad se ovo pleme naziva i 'Wowinakiak', a to bi odgovaralo algonkin riječi 'okrugli otok' (riječni sprud), no, bilo kako da bilo, ta južna plemena Akadije iz sastava konfederacije Wabanaki pretrpjela su strašne gubitke u populaciji i svedena su na zanemariv broj.
Danas njihovi potomci žive U Kanadi, ali i u američkim saveznim državama Maine i New Hampshire, ali svoja ljudska prava ostvaruju u sastavima drugih plemenskih vijeća saveznih plemena SAD te nemaju vlastitu zastavu nego koriste zastavu zajedničku za Abenaki narod. To bi bilo to i ostaje mi samo najaviti slijedeću seriju zapisa o starosjedilačkim narodima američke jugoistočne obale.
nedjelja, 18.11.2018.
Stjegoslovlje
Narod Norridgewock (Kennebec) – 'ljudi mirne vode između brzica'
Narod Norridgewock koji je ulazio u sastav Wabanaki konfederacije živio je uz obale današnje rijeke Kennebec u četiri velika naselja: Sagadahoc (područje današnjeg zaljeva Merrymeeting), Cussenock (današnji grad Augusta u američkoj saveznoj državi Maine), Tacconet (današnje ušće rijeke Sebasticook u rijeku Kennebec) i najveće naselje Norridgewock (današnji istoimeni grad u američkoj saveznoj državi Maine).
Ime plemena je izvorno 'Nanrantouak' (algonkin riječ Na'n-ra'n-tswak) što u prijevodu znači 'ljudi mirne vode između brzica', dok je današnji naziv 'Norridgewock' anglikanizirana riječ. Isto tako i sam naziv rijeke Kennebec je anglikanizirana i dolazi od algonkin riječi 'kinipekw' što bi u prijevodu značilo – zaljev.
Pleme Norridgewock bilo je od samog početka dolaska bijelih kolonizatora naklonjeno Francuzima te ga je 1724. Engleska kolonijalna vojska uništila. Rijetki preživjeli (njih oko 150) sklonili su se u Kanadu, a još manji broj njih stopio se s bratskim plemenima Penobscot i Passamaquoddy.
Iako danas manji dio potomaka plemena Norridgewock živi u američkoj saveznoj državi Maine oni nisu priznati kao savezno pleme već svoje pravo na postojanje ostvaruju u vijećima plemena Penobscot i Passamaquoddy. Svoju vlastitu zastavu nemaju.
subota, 17.11.2018.
Stjegoslovlje
Narod Passamaquoddy – 'mjesto gdje su bakalari obilni'
Slijedeći narod konfederacije Wabanaki, a koji je živio i živi na prostoru današnje američke savezne države Maine, je narod Passamaquoddy. Međutim, prvi bijeli doseljenici (kolonizatori) frankofonizirali i anglikanizirali su o algonkin riječ koja je ime naroda.
Tako danas ime Passamaquoddy zapravo potječe od algonkin riječi 'Peskotomuhkati' što u prijevodu označava 'obilje ribe bakalara'. Naime, ribolovci naroda Passamaquoddy bakalar su lovili nazubljenim kopljima, a ne mrežom ili vršama.
Zastava naroda Passamaquoddy je bijele boje obrubljena žutim pravokutnikom (obrubom) u čijem središtu je okrugli plemenski pečat crvene boje (ispune).U središtu je svitak (pargament) koji simbolizira priznanje vlade SAD Passamaquoddy kao federalnu jedinicu.
Na svitku je prikazan zaljev (karakterističan za obale Mainea) i sunce koje zalazi te baca svoj odraz u more. Oko svitka su četiri cvijeta tikve (bundeva) koja je bila jedan od važnijih izvora hrane pored graha i kukuruza (tri sestre).
U gornjem dijelu crvene ispune piše velikim crnim tiskanim slovima: PASSAMQUODDY TRIBE, a u donjem dijelu: PEOPLE OF THE DAWN. Izvan ove crvene ispune nalaze se slova strana svijeta (N – North, S – South i W – West), a umjesto E – East nalazi se zvijezda s pet krakova koja zapravo i simbolizira narod Passamaquoddy koji za sebe smatra da je dio velike zajednice 'ljudi istoka – ljudi zore – Abanaki'.
Između slova i zvijezde stilizirano je prikazano po pet ljudi u četiri skupine što simbolizira dvadeset vijećnika naroda Passamaquoddy, ali i povezanost sa svim ostalim narodima Amerike.
petak, 16.11.2018.
Stjegoslovlje
Narod Maliseet (Wolastoqiyik) – 'narod lijepe rijeke'
Narod Maliseet (Wolastoqiyik) još je jedan iz Wabanaki konfederacije koji je živio i njegov dio još uvijek živi na području današnje savezne države Maine. Uz današnje obale (s jedne i druge strane) rijeke St. John (danas je ova rijeka djelomično granica SAD i Kanade) nekada, ali još i danas (pleme Houlton naroda Maliset), žive potomci naroda Maliset (Wolastoqiyik).
Samo ime dolazi od algonkin složene riječi 'woli-niwesqit' što u prijevodu znači 'dobri duh', ali vjerojatnije je ime naroda povezano s rijekom algonkin složenom riječi 'Wola-stoqiyik', što bi trebalo označavati 'lijepu rijeku'.
Naime, algonkin jezik gotovo je nemoguće čak i pokušati svesti na samo jedan zajednički nazivnik jer plemenski algonkin jezici su vrlo slični, s nekim manjim razlikama u riječima, njihovom izgovoru i samom naglasku.
Zastava Maliseet naroda je svjetlo-plave boje s okruglim plemenskim pečatom koji je podijeljen na četiri jednaka dijela. U prvom, grboslovno desnom polju (gornji dio) nalaze se mladi izdanci paprati kakvi se pojavljuju u proljeće te oni simboliziraju hranu u proljeće, odnosno prvo povrće koje se može skupiti nakon duge zime.
Drugi dio (grboslovno lijevo u gornjem dijelu) prikazan je tradicionalni šator (wigwam) postavljen uz obalu jezera ispod svete Wabanaki planine Mt. Katahdan. U grboslovno desnom donjem dijelu (trećem polju) prikazano je jezero na kojem je kanu s jednim veslom.
U četvrtom polju grboslovno lijevo dolje prikazane su dvije tradicionalne košare naroda Maliseet koje su im služile za skupljanje hrane (voće, povrće i ostali šumski samonikli plodovi). Iznad pečata u gornjem dijelu polukružno je ispisano velikim tiskanim slovima plave boje: HOULTON BAND OF MALISEET INDIANS.
nedjelja, 11.11.2018.
Stjegoslovlje
Starosjedilački narodi Akadije – Wabanaki i Akadijanci
Današnja američka savezna država Maine tijekom 17. stoljeća bila je pradomovina starosjedilačkih naroda koji su ulazili u već prije narečenu konfederaciju Wabanaki s narodom Abenaki.
Dakle, to je područje koje se nekad nazivalo Akadija i dio je nekadašnje kolonije Nove Francuske (Louisiana, Quebec (Canada) i Acadia), a na tom području nalaze se slijedeća plemena Wabanaki konfederacije: Penobscot (Panawahpskek), Maliseet (Wolastoqiyik), Passamaquoddy (Peskotomuhkati), Kennebec (Norridgewock), Arosaguntacook i Pigwacket (Pequawket).
Ovdje trebam pripomenuti da se teritorijalno područje Akadije proteže i izvan današnjih granica SAD, na područje današnje Kanade, gdje žive starosjedilački narodi Micmac (Mi'kmaq), ali oni sada trenutno nisu predmet pisanja.
Tako je prvo 'akadijsko' pleme u mom nizu pleme Penobscot (Panawahpskek) koje je danas federalno pleme u SAD-u i sastavni dio savezne države Maine. Ime plemena nastalo je od pogrešno izgovarane (anglikanizirane) algonkin riječi 'Panawahpskek' što znači 'stjenoviti dio'.
Ovo pleme stalo je odmah, na početku Američkog rata za oslobođenje od Britanske krune, na stranu Amerikanaca (Patriota) i cijelog rata čuvalo leđa Amerikancima od upada Britanskih vojnika iz Kanade. Naravno, za to je platilo visoku cijenu u gubitku populacije.
Zastava Penobscot plemena je bijela s crvenim obrubom te velikim plemenskim pečatom u sredini. Plemenski pečat vrlo je neobičan, što se tiče izgleda, ali nije iznenađujuće. Naime, pripadnici plemena Penobscot vrlo rano su prihvatili kršćanstvo kao svoju religiju i stupali u mješovite brakove s bijelim doseljenicima.
Dakle, pečat je okrugli s trokutastim zupcima što simbolizira sunce gdje unutar prstena piše PENOBSCOT NATION u gornjem dijelu, a u donjem dijelu PANAWAHPSKEK. U slijedećem prstenu, u gornjem dijelu, ispisana je godina 1669. kada je počeo rat s Irokezima, a u donjem dijelu je godina 1749. kada je završen Treći francusko-indijanski rat (ili Rat kralja Georgea).
Lijevo i desno oznake su za dvanaest (po šest sa svake strane) plemenskih vijećnika. U samoj ispuni pečata je poprsje poglavice Sockalexisa iza kojeg je jezero i borova šuma, a u podnožju piše BUR NUR WURB SKEK (MI SMO NAROD ZORE). Oko kružnog pečata tri su stepenaste piramide koje završavaju križem.
U grboslovno desnom dijelu je natpis PURITY iznad kojeg je cvijet tratinčice koja je simbol čistoće naroda. Ispod natpisa je godina 1605. kada su prvih pet pripadnika plemena naučila govoriti Engleski. U grboslovno desnom križu je natpis VALOR iznad kojeg je strelica što označava hrabrost i oružje kojim je pleme branilo svoju slobodu. Ispod natpisa je godina 1612. početak ratnih nedaća.
U gornjem križu je natpis FAITH iznad kojeg je grboslovni kalvarijski križ i godina 1687. što označava pojavu prve katoličke misije na području plemena. U sve tri piramide smješteno je 'drvo obilja' koje simbolizira širenje plemena na sve tri strane.
subota, 10.11.2018.
Stjegoslovlje
Zastava naroda Pennacook – 'oni koji žive u podnožju brda' (2)
Nadalje, u konfederaciju naroda Pennacook (Pawtucket ili Merrimack) ulazilo je još jedno pleme koje je živjelo na području današnje američke savezne države Massachusetts, a to je pleme Nashaway (Nashua ili Weshacum ).
Ovo pleme vrlo često se zna greškom zamijeniti s plemenom Nipmuc (Nipmug ili Nipnet) o kojima sam već prije pisao. Dakle, pleme Nashaway živjelo je uz obale rijeka koje su se slijevale s planina Wachusett.
Samo ime plemena dolazi od algonkin riječi Nashawaya što je u prijevodu 'rijeka sa šljunčanim dnom' i dio je naroda (konfederacije) Pennacook.
Slijedeće pleme u nizu plemena iz naroda (konfederacije) Pennacook je pleme Souhegan koje je živjelo uz obale današnje rijeke istog naziva u američkoj saveznoj državi New Hampshire.
Pleme Amoskeag dobilo je ime po riječi algonkin 'Namoskeag' koje u prijevodu znači 'dobro mjesto za ribolov'. To mjesto i danas postoji, a to su zapravo 15 metarski vodopadi rijeke Merrimack naziva Amoskeag Falls u današnjem okrugu Hillsboro u američkoj saveznoj državi New Hampshire.
To mjesto još je i danas bogato ribama losos, riječna haringa alosa i jesetra. Slijedeće pleme u nizu plemena iz naroda (konfederacije) Pennacook je pleme Winnipesaukee. Ime plemena složenica je algonkin riječi Winnipesaukee koja se može prevesti kao 'osmijeh Velikog Duha', ali i algonkin riječ Winnipiseogee kao 'voda koja pada s visoka (neba)'.
Posljednje u nizu plemena iz naroda (konfederacije) Pennacook je pleme Accominta. Ime plemena dolazi od algonkin riječi 'a'ku'kumiga'k' što bi u prijevodu značilo 'obala' odnosno doslovno 'mjesto gdje se zemlja i voda dodiruju'. Na tom mjestu danas je grad York u saveznoj američkoj državi Maine.
Zastava konfederacije (naroda) Pennacook bijele je boje u čijem središtu je okrugli pečat podijeljen na dva dijela crnom crtom. U gornjem dijelu je žuto sunce koje tek izlazi (polovica sunca) ispred kojeg je 'drvo obilja' stari hrast čije korjenje seže u donji dio u kojem je izvor života (pitka voda).
petak, 09.11.2018.
Stjegoslovlje
Zastava naroda Pennacook – 'oni koji žive u podnožju brda'
Narod Pennacook, poznati i pod imenima Pawtucket ili Merrimack, ulazili su u konfederaciju Wabaneki, ali i sami konfederativno uređeni od manjih plemena Agawam, Wamesit i Nashua iz današnje američke savezne države Massachusetts, zatim Souhegan, Amoskeag i Winnipesaukee iz današnje američke savezne države New Hampshire, te pleme Accominta iz današnje američke savezne države Maine.
Pleme Agawam prvo je pleme koje se potpuno 'stopilo' s bijelim doseljenicima 1675. I nikada nisu ratovali protiv bijelih kolonista. Englezi su ih čak i otvoreno pozivali na večere tijekom blagdana, te u svakom trenutku bili rješeni zaštititi ih i vojno od ostalih plemena.
Čak je i sam naziv 'anglikaniziran', jer pravi naziv plemena bio je na algonkin jeziku Wonnesquamsauke što pak je zapravo složenica algonkin jezika: 'wonne' (ugodno, gostoljubivo), 'asquam' (voda) i 'auke' (mjesto). Algonkin riječ 'squam' označavala je močvarnu vodu, a 'asquam' riječnu (pitku) vodu. Englezi su to jednostavno čuli kao 'Agawam'.
Pleme Wamesit naroda Pennacook svoje ime dobilo je po riječi algonkin jezika koje označava 'rog (stablo) obilja', a to sveto stablo (hrast) ispod kojeg je izvirala pitka voda našlo je svoje mjesto na prvoj zastavi Nove Engleske.
Pored tog stabla tijekom Američkog rata za nezavisnost krenuli su u rat za oslobođenje satnici Deacon Thomas Clark i John Trull, te general Joseph Varnum, ali i mnogi drugi 'Sinovi slobode' koji su krenuli braniti od Engleske vojske gradove Lexington i Concord 19. travnja 1775. To pak je zapravo pravi početak američke revolucije u kasnijoj saveznoj državi Massachusetts …
Mnogi pripadnici plemena Agawam i Wamesit, borili su se na strani 'Sinova slobode', a u filmu Walta Disneya to zajedništvo oko 'drva izobilja za sve' gdje se i rodio nikad odsanjan američki san o slobodi iznjedrilo je i poznatu pjesmu 'Sinova slobode'.
nedjelja, 04.11.2018.
Stjegoslovlje
Zastava plemena Cowasuck – 'narod bijelih borova'
Cowasuck je ime podskupine plemena Abenaki iz konfederacije Wabanaki čiji potomci danas žive na područjima američkih saveznih država Vermont, New Hampshire i Massachusetts. Životni prostor ovog plemena bio je oko ušća rijeka Upper i Lower Ammonoosuc sa Connecticutom.
Naziv za algonkin riječ 'Cowasuck' varijacija je abenaki riječi 'Goasek' (hrvatskim prijevodom, odnosno našim izričajem to bi bilo – Koasek), a označava mjesto gdje rastu bijeli borovi. Dakle, složenica riječi 'goash' i 'ak' – 'goashak' što bi doslovno označavalo mjesto bijelih borova.
Zastava Koasek (Cowasuck) plemena, iz Wabanaki konfederacije, zelene je boje u čijem je središtu okrugli žuti pečat plemena. U gornjem dijelu prikazana su tri stabla bijelog bora i smeđe planine u čijem podnožju je zelena trava. Prema planinama leti bijela čaplja.
Nadalje, u drugom redu je prikazana bijela riba jesetra prekrižena vesla i stabljika kukuruza, a ispod je veliki smeđi kanu. U gornjem dijelu unutar pečata piše KOASEK, a u donjem dijelu ABENAKI NATION.
subota, 03.11.2018.
Stjegoslovlje
Missisquoi i Sokoki – 'gromade kremena i slobodnjaci'
Missisquoi je ime podskupine plemena Abenaki iz konfederacije Wabanaki čiji potomci danas žive u saveznoj državi Vermont (uz obale jezera Champlain, njih oko 1000) i manji dio (oko 400 pripadnika) na području Kanade u provinciji Quebec.
Ime Missisquoi najvjerojatnije je varijacija riječi algonkin jezika 'Mazipskwik' koja označuje kremen, odnosno gromadu kremena. Tako bi zapravo Missisquoi označavalo 'ljude koji žive na mjestu kremena'.
Drugo pleme iz ove iste podskupine je Sokoki čiji potomci većinom danas žive u američkoj saveznoj državi Vermont, a manji dio u saveznoj državi Massachusetts. Životno područje bilo im je uz obale rijeke Connecticut.
Ime plemena Sokoki najvjerojatnije je izvedenica ili varijacija algonkin riječi Ozogwakiak koja u doslovnom prijevodu označava ljude koji vole slobodu – slobodnjake. Sjedište zajedničkog vijeća (sabora) ovih plemena je u gradu Swantonu u Vermontu.
Zastava oba plemena je zastava Abanaki, a vijeće ima svoju zastavu tamno-plave boje u čijem središtu je crveni prsten u koji je opet upisan zeleni romb kojeg ispunjuje žuti krug.
petak, 02.11.2018.
Stjegoslovlje
Zastava naroda Wobanakiak (Abenaki) – 'narod zemlje zore'
Sjeveroistočna obala Američkog kontinenta, područje današnje savezne države Maine, New Hampshire i Vermont, pradomovina su starosjedilačkog naroda Abenaki. Abenaki su tu svoju domovinu nazivali 'Wabanahkik' što bi u prijevodu s algonkin jezika označavalo 'zemlju jutarnjeg svijetla – zemlju zore'.
Ponekad, što je pogrešno, Abenakijima se nazivaju sva plemena koja žive na tom području Sjeveroistočne atlantske obale današnjih SAD i Kanade. Naime, radi se o konfederaciji plemena koja se nazivaju Wabanaki.
Konfederacija Wabanaki obuhvaćala je slijedeća plemena: Abanaki, Androscoggin, Missiquoi (Sokoki), Cowasuck, Pennacook, Penobscot (Panawahpskek), Norridgewock (Kennebec), Pequawket (Pigwacket), Nashaway (Nashua ili Weshacum), Passamaquoddy (Peskotomuhkati) i Wolastoqiyik (Maliseet).
Napominjem da su ovdje pobrojana samo plemena koja žive na području današnjih SAD (New England), ili djelomično SAD i Kanada, a plemena koja žive na području današnje Kanade (Quebec, New Brunswick i New Scotia) nisu pobrojana jer ne uklapaju se u ovu moju seriju, makar kao plemena Mikmaq čine dio plemena Wabanaki konfederacije.
Dakle, algonkin riječ 'wa-pan' (čita se kao 'woban') naziv je za zoru (jutarnje svijetlo), a algonkin riječ 'axkyi' (čita se kao 'aki') naziv je za zemlju - područja današnje Američke sjeveroistočne atlantske obale (New England, New Scotia, New Brunswick).
Zastava Abenaki je tamno zelene boje koja simbolizira zelene planine Vermonta (sjetite se zastave Green Mountain Boysa milicije koja se bori za nezavisnost Vermonta). Plemenski pečat smeđe boje je u sredini. Smeđi 'štit' pečata predstavlja kožu jelena ili dabra.
U gornjem dijelu je simbol s crvenim suncem koje simbolizira jutarnje svijetlo - zoru. Ispod nje par plavih valova označava rijeke i jezero Champlain. Zelena travnata livada nosi dva listopadna i tri zimzelena stabla koja simboliziraju bujne šume zapadnog Vermonta. Kožni štit je obrubljen bijelom bojom.
četvrtak, 01.11.2018.
Stjegoslovlje
Zastava Wampanoag plemena – 'ljudi zore – istočnjaci'
Narod Wampanoag organiziran je u konfederaciju više plemena koja su živjela na području današnje savezne države Massachusetts, točnije, u njezinim jugoistočnim dijelovima bliže obalama Atlantskog oceana.
Konfederaciju Wampanoag čine slijedeća plemena: Aquinnah, Assonet, Chappaquiddick, Nantucket, Nauset, Mashpee, Patuxet, Pokanoket i Pocasset. Za one koje možda žele nešto naučiti i znati više 'plemeniti divljak' Tashtego iz novele Moby Dick, harpuner iz Stubbovog čamca, pripadnik je naroda Wampanoag iz plemena Aquinnah.
Dakle, na algonkin jeziku naziv Wampanoag može se prevesti kao 'ljudi zore' ili možda 'oni koji žive na istoku – istočnjaci'. Povijest naroda Wampanoag gotovo je identična ostalim starosjedilačkim narodima američke istočne obale, a danas narod Wampanoag kao priznato federalno pleme (konfederacija Wampanoag) broji oko 2400 pripadnika.
Zastava konfederacije Wampanoag (svako pleme ima svoju zastavu, a zastava konfederacije bit će opisana) je bijele boje u čijem središtu je veliki okrugli konfederativni pečat. Oko pečata dva su prstena zlatne (žute) boje. Veći prsten koji se nadovezuje na žute, je purpurne (ili kraljevsko plave) boje u kojem su ispisana plemena konfederacije zlatnim slovima.
U središtu pečata je velika kornjača (Djed Kornjača) zelenog oklopa i smeđeg tijela koja pliva u moru koje je prikazano valovitim crtama. Grboslovno lijevo od kornjače izlazi iz mora zlatno sunce s devet krakova koji simboliziraju plemena Wampanoag konfederacije.
Na oklopu kornjače stoji vuk smeđe boje, a također iz oklopa raste vodeno bilje. Grboslovno lijevo (od sunca) simbol je jelenskih rogova smeđe boje. Ispod kornjače u grboslovno lijevom kutu je obredno pero, a desno je stabljika kukuruza koja simbolizira 'tri sestre' (tikvu, grah i kukuruz).
| < | studeni, 2018 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | ||
Opis bloga
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
O vojnicima, dočasnicima i časnicima
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
O ratovima
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Athumanunhova promišljanja
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!