Narod Cheyenne – 'oni koji govore drugačije'
Narod Cheyenne ime je dobio od naroda Siouxa. Dakle, Cheyenne govore algonkin jezikom koji je nerazumljiv Siouxima koji pak govore siuan jezikom. Tako su Siouxi jednostavno Cheyenne nazvali 'Sha-hi'yena' (oni koji govore drugačije).
Cheyenne pak sebe nazivaju 'tse-tse-hestah-ese' (oni koji su iste vrste) na svom algonkin dijalektu. Arapaho ih nazivaju 'Hitas-ina' (narod ožiljaka), dok ih zakleti neprijatelji Vrane, Šošoni, Komanči, Hidatse, Kichae i Wichite nazivaju 'I-sonsh-pu-she' što znači 'šarene strijele' (pernati zaperci strijela koji su bojani u pruge).
Narod Cheyenne 1830. podijeljen je na Sjeverne i Južne Cheyenne. Pradomovina Cheyenne bila je današnja američka savezna država Minesota iz koje su ih oko 1700. protjerali Ojibwe.
Danas Sjeverni Cheyenne žive u američkoj saveznoj državi Montani, a Južni Cheyenne u američkoj saveznoj državi Oklahomi.
Zastava Sjevernih Cheyenna plave je boje u čijem središtu je bijeli glif 'jutarnje zvijezde' (zvijezde zornjače) koja je narod Cheyenna dovela natrag doma. Zastava Južnih Cheyenna također je plave boje na kojoj je bijelom bojom iscrtan zemljovid Oklahome u kojem je osam bijelih zvjezdica s pet krakova koje označavaju zajedničke članove plemenskog vijeća s Arapaho plemenom.
U sredini je zajednički plemenski pečat oba plemena koji ima četrnaest crnih zvjezdica i tri bijela križa koji su zapravo u grboslovlju sjeverno-američkih plemena zvijezde s četiri kraka. Iza pečata je koplje koje nosi četrnaest orlovih pera što simbolizira staro plemensko vijeće od četrnaest članova.
Ukrštena strijela i obredna lula mira simboliziraju rat i mir, a kako je strijela i lula okrenuta prema dolje to je znak da je izabran trajni mir. U gornjem dijelu zastave piše crnim slovima CHEYENNE AND ARAPAHO TRIBE, a u donjem dijelu OF OKLAHOMA.
Post je objavljen 16.12.2018. u 08:01 sati.