ponedjeljak, 11.03.2019.

Meandri

Dok sjaj zore zahvata plafon moje sobe, misli vrtlože konveksnim i konkavnim stranama vijuga, po inerciji. I moji putevi su krivudavi u živopisnim pejzažima uzavrele mašte, a moja ušća estuarijalna, pomiješanog ukusa, slano slatkog, ponekad gorkog.
Sve ja to varim.
Nekako.



Ti si izuzetak, tvoj meandar je ukliješten; od nekada razvijenog toka na znatno višem nivou, ti si migrirao sa pojačanim strminama erozije, ne imavši vremena ispraviti korito. Ti si meandar sa karakterom kanjona. Ja sam klisura.

Istražiti svijest o tebi, taj raznovrsni splet mašte i nezadrživog podsticaja u meandrima jedne kompleksne prirode odnosa, predstavlja fraktalnu čaroliju osobnog razvoja, energetski crtež tokova misli.
23:23 | Komentari (14) | Print | ^ |

<< Arhiva >>