petak, 27.03.2020.

Gradovi i mjesta: Otok Krk: Grad Krk i šest općina


Otok Krk je podijeljen između sedam jedinica lokalne samouprave i uprave. To su Grad Krk i općine: Omišalj, Malinska - Dubašnica, Dobrinj , Vrbnik, Punat i Baška.

Grad Krk
Stoljećima a tako i danas Grad Krk je otočno administrativno, političko, gospodarsko i vjersko središte. Već od srednjega vijeka nalaze se u Krku tragovi ugostiteljstva, a prvi gosti bili su Česi. Od tada do danas Krk je s nizom novih hotela i autokampova postao vrlo jako turističko središte poznato i u širim europskim razmjerima. Krčka katedrala i Frankopanski kaštel najpoznatiji su motivi grada.



Krk se proširio izvan očuvanih i izuzetnih gradskih zidina. Većina hotela i privatnog smještaja, apartmana, soba i kuća za odmor nalazi se u obiteljskim kućama u novim dijelovima grada izvan starogradske jezgre.
Uređena kupališta, šljunčane, stjenovite i betonirane plaže kao i dijelom pjeskovito dno te more izuzetne čistoće privlače mnoge kupače. Grad Krk ima čak 6 plavih zastava što je priznanje za čistoću mora, te prateću sanitarnu, ugostiteljsku i sportsku ponudu na plažama.
Grad Krk nudi bogatu gastronomsku ponudu u mnogobrojnim ugostiteljskim objektima. Nudi mnogobrojna kulturna zbivanja kao i izlete bilo brodovima ili autobusima.
Područje grada može se podijeliti na dvije cjeline: Grad Krk sa okolnim naseljima i
Šotovento
Šotovento ( ispod vjetra, zavjetrina) je područje ispod ne velikih vrhova koji ipak stvaraju zaštitu od bure. Tu se nalaze Glavotok i trajektno pristanište Valbiska sa okolnim selima.

Galavotok



Valbiska


Grad Krk

Omišalj


Omišalj je jedino naselje koje se vidi sa svih strana ako se gleda iz Riječkog zaljeva. Ono je na visini od 85 metara iznad mora na sjeverozapadnoj strani otoka Krka. Zavojite kamene uličice stare gradske jezgre i zbijene kuće čuvaju u sebi dragocjenu kulturnu i povijesnu baštinu. Stari običaj, proslava Velike Gospe „Stomorina“ sačuvan je i održava se samo u Omišlju. Stomorina popraćena je plesom mladića i djevojaka koji na gradskom trgu podižu " bandiru “ na vrhu koje se nalazi kruna.
Blagdan se od davnine slavio tako što su mladići i djevojke noć prije blagdana ukrašavali Placu (trg). Na konopce koji su bili razvučeni na četiri strane vezali su svilene marame i voće toga kraja. U sjecištu konopaca na sredini gradskog trga vezali su bandiru, odnosno stijeg ukrašen svilenim trakama i maramama.Na vrhu bandire bili su drveni šiljci koje su se nekad ukrašavali jabukama i narančama.
Prema narodnoj predaji ta instalacija predstavlja Majku Božju (bandira) i anđele (marame) koji je uzdižu i prate na nebo.


Općini Omišalj pripadaju Njivice poznato turističko mjesto.


Omišalj i Njivice

Dobrinj
Dobrinj se nalazi na brežuljku visokom oko 200 metara sa pogledom na kopno i uvalu Soline u koju su se smjestila manja turistička mjesta.

Čižići



Meline: Plaža sa ljekovitim blatom



Soline



Klimno



Šilo


koji kao i šplja Biserujka pripadaju Općini Dobrinj. Dobrinj je jedan od srednjovjekovnih kaštela koji je u prošlosti bio središte glagoljaštva i pismenosti što svjedoče mnogi dokumenti i glagoljaški natpisi. Mjesto je poznato i po živopisnoj narodnoj nošnji, folklornim manifestacijama, školi sopela ( krčki puhački instrument ) te tradicionalnoj domaćoj kuhinji. U ovom otočnom središtu ističu se autohtone kamene kuće i uske kamene ulice koje odišu prošlim vremenima.

Dobrinj

Vrbnik
Vrbnik se poput drugih starih kaštela na otoku smjestio visoko na gotovo 50 metarskoj hridi koja uranja u more. Pretpostavlja se da je jedno od najstarijih mjesta na otoku.


Zbog svoje bogate povijesti nazivaju ga kolijevkom povijesti i kolijevkom pismenosti u Hrvata.U Vrbniku također se mogu vidjeti uske uličice pa ne čudi da se najuža ulica na svijetu nalazi upravo ovdje. Najpoznatiji proizvod Vrbničkog polja


i Vrbnika je poznato zlatnožuto vino Žlahtina.


Vrbniče nad morem

Baška
Baška je turističko mjesto poznato po svojim plažama od kojih je " Vela plaža " najveća i najljepša. Dugačka je 1800 metara i okružena ugostiteljskim objektima.
Baška je poznata u povijesti i u književnosti po glasovitoj Bašćanskoj ploči.




Zanimljivi su još stara jezgra mjesta, ostaci rimskog naselja te sakralni spomenici kulture, Zavičajni muzej, akvarij i ...
U obližnjem Jurandvoru je crkva svete Lucije u kojoj je pronađena Bašćanska ploča.


Baška

Punat
Punat je jedno od mlađih krčkih naselja a smješten je na istočnoj obali puntarske drage. Navodno su prema različitim zapisima stanovnike na području Punta naselili upravo knezovi Krčki kako bi zaštitili prilaz mostu (navodno je bio na uskom ulazu, kanalu Buka u Puntarsku dragu) i Puntarskoj dragi. Od 1921. do 1943. godine Punat se je zvao Aleksandrovo u čast kralja Aleksandra. Odluku o imenu donijeli su mještani odnosno puntarski težaci koji su bili oduševljeni Aleksandrovom agrarnom reformom koja je išla njima u prilog.
U sredini Puntarske drage smjestio se otočić Košljun koji administrativno pripada Grada Krka iako je od Punta udaljen samo nekoliko stotina metara. Razlog tome je povijesni. Košljun je faktički ne naseljen otok. Na njemu je franjevački samostan u kojem živi nekoliko svećenika franjevca.




U dnu puntarske drage nalazi se plaža malog turističkog sela Kornić. Plaža sadrži ronilački centar, wakeboard ski, lift i odbojku na pijesku. Uz plažu je i crkvica sv, Dunata iz 12.st.


Punat poznat je po nautičkoj marini Punat (prva u Hrvatskoj) koja je temeljena na bogatoj brodograditeljskoj tradiciji. Tu je 1906. godine osnovano austro - hrvatsko parobrodarsko društvo. Prvi parobrod Frankopan održavao je brodsku liniju Punta sa kopnom.


Punat je bogat gradskim plažama ali isto tako i netaknutim predivnim prirodnim ljepotama u njegovoj okolici.


Manji otok Plavnik koji je dijelom puntarski a djelom krčki ima veliku važnost u ishrani zaštićenih bjeloglavih supova koji zbog blizine Cresa često lete i na Plavnik. Može ih se vidjeti jedino ako se ide brodom.
Stara Baška
Stara Baška je selo dugačko dva kilometra na južnom dijelu otoka Krka. Cijelom njegovom dužinom protežu se plaže i plažice od onih pješčanih, kamenitih pa do onih sa stijenama. Za razliku od većine ostalih starih primorskih naselja koje karakteriziraju zbijene kuće s uskim vijugavim uličicama u Staro Baški kuće su znatno udaljene jedna od druge što je uvjetovano terenom na kojem se selo smjestilo. Radi se o strmim padinama na kojima je mogućnost gradnje sužena na uski prostor uz obalu i to samo na određenim lokalitetima tog pojasa.



Punat

Malinska - Dubašnica


Malinska se smjestila uz sjeverozapadnu obalu otoka Krka u prostranom zaljevu. Cijeli taj kraj zove se Dubašnica. Ime potječe od duba (hrasta) jer su na tom području bile a i danas postoje šume hrasta, pašnjaka i rijetkih oranica. Nekada središte kraja Dubašnice bilo je naselje Bogovići koje se danas stopilo sa naseljem Malinska u jedinstvenu cjelinu. Danas središte Dubašnice je Malinska. Gledajući povijesno to je jedini kraj na otoku koji nije imao naseobine niti kaštela. Tek u 15. st. na poticaj krčkih knezova počinje naseljavanje toga kraja. Novodošli stanovnici malo po malo su dijelove šuma pretvarali u oranice.
Naziv Malinska potječe iz 15. st. kada je u njoj izgrađen malin (mlin) po kojem je dobila ime. Mlin je bio u sredini današnjeg djela Malinske naziva Jaz. Ovdje i danas teče slatka voda a mogu se vidjeti i tragovi mlina.


Na toj lokaciji još i danas postoje tri prve kuće izgrađene u Malinskoj otprilike prije 500 godina ! yes Između tih kuća tekao je potok u more a na potoku bio je sagrađen mlin.
Malinska je imala i mlin vjetrenjaču na mjestu gdje se danas nalazi hotel Malin koji je po malinu (mlinu) dobio ime.
Malinska je nekada bila glavna otočna luka za izvoz drva. Bila je poznata i kao dobro sidrište gdje su se skrivali brodovi za vrijeme jačih vjetrova, naročito juga. Dolaskom parobroda, Malinska od luke za izvoz drva, postaje omiljena turistička destinacija bečke i mađarske aristokracije koja je dolazila u lov na šljuke i drugu pernatu divljač. Od tada se Malinska polako razvija a broj stanovnika povećava. Zbog svoje blage klime postaje klimatsko lječilište a danas je poznato turističko ljetovalište.
Na području Dubašnice u Portu smjestio se srednjovjekovni samostan franjevca


u kojem se uz crkvu sv. Marije Magdalene nalazi muzejska zbirka s knjižnicom, etnografska zbirka s autentičnim tošom za prešanje maslina i glagoljski lapidarij. U blizini Malinske na lokalitetu Cickino nalazi se arheološko nalazište u kojem je pronađen ranokršćanski crkveni kompleks.
Župna crkva sv. Apolinara u Bogovićima sagrađena je u 19. stoljeću na mjestu na kojem se nekada nalazila kapelica.
Dan općine i blagdan Sv. Apolinara zaštitnika župe i mjesta slavi se 20. srpnja. Zadnji petak i subotu u srpnju svake se godine održavaju tradicionalne " Malinskarske noći "

U kraju Fumak po šljunkovitoj stazi označenoj s numeriranim kamenjem križnoga puta može se popeti na manje brdo na kojem se nalazi spomenički križ. Sa brda pruža se predivan pogled na zaljev Čavlena, otok Cres i veći dio Riječkog zaljeva.


Iako je čitav kraj tradicionalno bio poljoprivredni danas je glavna gospodarska grana turizam. Osim nekoliko hotela velik je broj privatnih smještajnih jedinica. Upravo je u Malinskoj i obližnjim naseljima izgrađeno najviše apartmana od svih turističkih središta na otoku Krku. Zbog toga se često Malinska ističe kao primjer pretjerane izgradnje apartmanskih kuća.
Simpatičan podatak vezan za Malinsku su patke. Budući da u Malinskoj postoji slatkovodna voda seljaci su hranili domaće patke koje su ulazile na " kupanje " u more. Dokaz tome je jedna stara slika iz 1931. godine.


Domaće patke mogle su se vidjeti sve do unazad par godina kako plivaju lučicom između barki i brodova. Danas su domaće patke zamijenile divlje patke. Idilično je kada u kasno proljeće lučicom krstari patka sa svojim pačićima.
Plaže Malinske su mnogobrojne i uređene, a protežu se od rta Ćuf koji dijeli Malinski dio od Njivica, pa sve do rta Pelova iza Porta. Meni je najdraža stjenovita Plaža " Rajska " koja je gotovo netaknute prirode i sa puno hlada.
Volim Malinsku i volim boraviti u njoj, naročito pred i iza turističke sezone kada nema gužve
Malinska
Najdraži trenuci boravka su mi kada u tišini i bez misli sjedim uz more i gledam meni tako dragi Riječki zaljev. Pogled mi šeta od Vantačića i Porata na susjedni Cres i Beli, pa preko plavog mora na Učku i mjesta Opatijske rivijere, Rijeke, gorskih masiva u daljini i ponovno na sjeverozapadni dio otoka i područja Malinske.
Riječki zaljev
Riječki zaljev
Malinska i more
- 22:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.