srijeda, 18.03.2020.

Gradovi i mjesta: Otok Krk

Otok Krk


Često smo odlazili na otok Krk, naročito ljeti. Odlazilo se brodom ili motornim barkama a kasnije trajektima. Prva trajektna linija bila je Crikvenica - Šilo a kasnije uvedena je još i Črišnjevo - Voz. Sjećam se strpljivih čekanja u koloni za trajekt na Črišnjevu. Moje zadnje trajektno putovanje na toj liniji bilo je 30. travnja 1977. godine. Sjećam se datuma jer sam tog dana predala ključe od kuće u Kostreni koju smo prodali. Nakon predaje ključeva otišla sam u Malinsku. Uživala sam u toj kratkoj vožnji kao nikada, kao da sam znala kako je to moja posljednja vožnja trajektom na otok Krk. Linija se ubrzo ugasila izgradnjom Krčkog mosta. Nakon par godina, ubrzo nakon izgradnje i otvorenja mosta (1980.), odlučili smo posjetiti otok i tada smo se prvi puta vozili preko mosta. Sva sreća što nisam ja vozila jer sam tako mogla uživati u ljepoti što su pružali Riječki zaljev, otočić Sv,Marko, prolaz koji vodi u Vinodolski kanal i nekadašnja trajektna pristaništa Črišnjevo i Voz.
Nakon dvije godine odlučili smo se za izgradnju " ljetne rezidencije" coolhrvatska u Malinskoj. Od tada svake godine tu ljetujemo. To mi je omogućilo da sam mogla često ići u " istraživanje " otoka. Uvijek, kao i danas divim se njegovim ljepotama i volim sve ono što taj otok pruža.

Riječki zaljev


Često spominjem Riječki zaljev i to sa razlogom. Za mene je taj zaljev jedinstven i posebno lijep. Radi se o najsjevernijem djelu Kvarnera smještenom između zapadne obale otoka Krka, Istarskog poluotoka i sjevernog kopnenog dijela Hrvatskog primorja. To je zaljev kojega u obliku potkove okružuju brda i planinski masiv. Na njegovim obalama može se vidjeti grad Rijeka, a podno Učke gradovi i mjesta: Volosko, Opatija, Ičići, Ika, Lovran, Medveja i Mošćenička draga. Na kontra strani zaljeva smjestili su se Kostrena, manji Bakarski zaljev sa povijesnim gradom Bakrom, zatim Kraljevica i na otoku Krku Omišalj sa istoimenim manjim zaljevom.

Otočić Sv. Marko


Črišnjevo

Voz


Otok Krk smješten je u središtu Kvarnerskog zaljeva. Osim otoka Krka postoji više manjih otoka i otočića (Plavnik, Prvić, Sv.Marko, Galun, Školj, Zečevo, Košljun, Mali Plavnik i Kormati) tako da se u stvari radi o arhipelagu pod nazivom krčko otočje. Mediteranska klima, povoljan geografski položaj te raznolikost prirodnih i kulturnih ljepota odredili su mu još u antici naziv " zlatni otok ". Kulturološko nasljeđe priskrbilo mu je naziv " kolijevka hrvatske kulture ". Kako je gotovo cijeli (osim južnog djela) pokriven bujnom makijom i šumom, dobio je i ime
" zeleni otok ". Otok Krk posjeduje oko 1400 biljnih vrsta što je gotovo polovica ukupne flore Hrevatske, odnosno više nego što posjeduje veći i poznatiji otok Velika Britanija. Među biljem ima dosta ljekovitoga ali i endema.

Barbašova lazarkinja (endem)


Ljeti, kada se stupi na otočno tlo osjeti se aromatični miris smilja. Rekonstrukcijom ceste intenzitet mirisa je oslabio ali još uvijek je prisutan.


Fauna ovog otoka vrlo je zanimljiva. Ornitološki rezervat koji obuhvaća otok Prvić i sjeveroistočni strmi dio obale otoka Krka najsjevernije je stanište zaštićenih bjeloglavih supova. Oni se mogu vidjeti i na liticama Plavnika okrenutim prema Cresu.


Osim njih, na Krku obitavaju suri orlovi, orlovi zmijari i još mnoge zanimljive vrste ptica, te 30 autohtonih vrsta vodozemaca i gmazova, što Krk čini jedinstvenim otokom u čitavom Mediteranu.
Otok Krk zbog svoje osobnosti bio je naseljen još u pretpovijesti. Tu su obitavala i ilirska plemena. Njih su pokorili Rimljani. Iako na granici između Zapadnog i Istočnog Rimskog carstva otok Krk je bio pod Bizantskom upravom. Kršćanstvo je na otok došlo vrlo rano što svjedoče ostatci katedrale iz 5. st. u gradu Krku i starorimski natpisi.
Krajem 6. i početkom 7. st. na otok dolaze hrvatska plemena koja su bliža ilirskim plemenima nego Rimljanima. Tijekom stoljeća življenja na otoku, Hrvati prihvaćaju kršćanstvo i glagoljicu kao svoje pismo. Tako s Krka potječu najstariji i najznačajniji glagoljski spomenici:

Bašćanska ploća



Krčki natpis



U 11. st. otok Krk zauzimaju Mlečani. Kratkotrajno je pod vlašću Hrvatske države i hrvatskih kraljeva od kojih za otok od osobite važnosti je Dmitar Zvonimir sa darovnicom pisanoj na kamenoj ploči: Bašćanska ploča. Nakon smrti Zvonimira otok dolazi opet pod vlast Mlečana koja je trajala do polovice 14. st. Mlečani su otok dali u zakup Dujmu, rodonačelniku Krčkih knezova, poslije prozvanih Frankapani. Titula kneza postala je nasljednom kao i uprava otokom a u prvoj polovici 15. st. dolaze i u vlasništvo otoka. Dinastija krčkih knezova obilježila je 350 godina krčke povijesti donoseći novo (sjaj, gotičku umjetnost, ekonomsku snagu, neovisnost) i čuvajući staro (tradiciju, običaje, jezik) u pisanim dokumentima: Vrbnički statut i Vinodolski zakonik. Nakon smrti zadnjeg krčkog kneza otok Krk dolazi na kratko pod suverenitet ugarsko - hrvatskih kraljeva, pa opet upravu Mlečana i na kraju i u vlasništvo nakon smrti zadnjeg krčkog kneza. Kasnije, otok Krk bio je i pod upravom Francuza, Austrougarske monarhije i prošao kroz tri ratna razdoblja. Sva ta previranja obilježila su otok.
Dolaskom Hrvata na otok dolazi starohrvatski tj. staročakavski jezik. Hrvati su osnovali četiri kaštela: Omišalj, Dobrinj, Vrbnik i Bašku. U svakom od tih kaštela i pripadajućim selima govorio se poseban oblik staročakavskog. Ti oblici iako kroz stoljeća bitno izmjenjeni postoje i danas. Tako se u Omišlju i Vrbniku govori „čekavicom“ karakterističnom po upitno-odnosnoj zamjenici „če“, u Dobrinju „čokavicom“, upitno-odnosna zamjenica „čo“, a u Baški „cakavicom“, „ca“.
Na otoku djeluju folklorne skupine koje su usmjerene na očuvanje tradicionalnih narodnih nošnji, sviranju tradicionalnog instrumenta sopila (sopela) te tradicionalnog pjevanja (čak. kanat). Postoji tradicijsko svakogodišnje okupljanje pod nazivom Festival krčkog folklora i Smotra sopaca otoka Krka. Prikazuje se svake godine u drugoj općini i Gradu Krku. Tako svake sedme godine Festival posjeti opet istu lokaciju.


Bodulska fešta

Meni je zanimljiv podatak na koji sam naišla kako poznata božična pjesma Va se vrima godišća upravo je sa otoka Krka.
Tradicijski način života otočana vezan je uz more (ribarstvo, pomorstvo i brodogradnju), poljoprivredu i stočarstvo posebice ovčarstvo. Sve se to uz ostale djelatnosti novijega datuma (turizam i naftna industrija) zadržalo na otoku do danas. Život otoka Krka u povijesti i danas može se pratiti kroz simboliku broja sedam. U sedmom su stoljeću Hrvati naselili otok, sedmi po redu knez Frankopan bio je posljednji krčki knez, otok se sedam puta uspješno obranio od gusara. Danas je sedam administrativnih jedinica: grad Krk te općine Omišalj, Malinska, Punat, Baška, Vrbnik i Dobrinj. Sedam je varijanata čakavskoga narječja hrvatskoga jezika i sedam je načina običaja: plesova i narodnih nošnji.
Gastronomija otoka također je vezana uz tradiciju i način života. Sjećam se pršuta i zlatnog ovčjeg sira koji su nekada bili bagatela za razliku od danas. Osim već spomenutog sira i pršuta treba spomenuti šurlice (ručno rađena šuplja tjestenina), fritaju sa šparugama, motar i presnac (slatki kolač sa ovčjim mladim sirom) ili presnec ili presnoc. Naziv ovisi o teritorijalnom djelu otoka. Treba spomenuti vrbničku žlahtinu kvalitetno suho bijelo vino koje se proizvodi od autohtone sorte, žlahtina bijela.
Ova sorta je specifična po tome što uspijeva jedino u krčkom vinogorju, odnosno Vrbničkom polju. Tu je i pjenušac zvan Valomet koji se hladi i dozrijeva u metalnim košarama u mraku na dubini mora od 32 metra.


Vrbnička žlahtina
Otok Krk
- 22:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.