SRETAN VAM DAN ZAGREBAČKIH MAŽORETKINJA



SRETAN VAM DAN ZAGREBAČKIH MAŽORETKINJA, 8.12.

Zašto je upravo 8.12. naš dan, pročitajte u rubrici Fun facts!






Zbog odluke Kriznog stožera Republike Hrvatske Zagrebačke mažoretkinje su prisiljene prekinuti treninge na tri tjedna. No, kako nakon toga kreću praznici prekid će za većinu grupa zapravo biti pet tjedna.

1A sastavi
će imati treninge (jednom tjedno po 2 sata)

Seniorski 2.
Seniorski 2. sastav će imati trening u utorak 22.12. u Palmotićevoj 30 od 20:00 do 22:00 sata

Seniorski 1B
Seniorski 1B sastav će imati trening u srijedu 23.12. u Hercegovačkoj 111 od 20:00 do 22:00 sata

Svi ostali sastavi
J1B, J2, J3, D1 i D2 će prve treninge nakon lockdowna imati u subotu 16.1.


Video-treninzi (šaljemo na wapp)
- utorkom u 15:00 ćemo slati plesne video-treninge
- petkom u 15:00 ćemo slati video-treninge tehniciranja sa štapom

Molimo Vas da vježbate isto kod kuće.


Članairine za prosinac
U prosincu ćemo sve članarine smanjiti za 50,00 kn. To znači
- ako ste uplatili godišnju članarinu možemo Vam vratiti 50,00 kn (pošaljite nam zahtjev na mail) ili tih 50,00 kn možete iskoristiti za iduće članarine ili neke druge aktivnosti Zagrebačkih mažoretkinja u budućnosti (Ljetni kamp, koncerti, uniforme, Prvi i Viši korak, odlasci navijača na natjecanja...)

- ako uplaćujete mjesečnu članarinu preko interneta umanjite iznos za prosinac za 50,00 kn tj. uplatite za
# S1B 40,00 kn
# S2 45,00 kn
# J1B 40,00 kn
# J2 45,00 kn
# J3 49,00 kn
# D1 45,00 kn
# D2 49,00 kn

Ovo se ne odnosi na S1A i J1A koji će imati treninge i dalje


Odluka Kriznog stožera je i ovaj puta krajnje nelogična. Iako je još prije 8 dana bilo dozvoljeno okupljenje preko 10.000 osoba na mimohodu u Vukovaru (kao što su se dozvolila i okupljanja na predizbornim skupovima, Sinjskoj alci, procesijama...), iako se ne provode dostatne mjere u školama ili pak ne prebacuje nastava na online, iako je na Crni petak u shoping centrima bio mrtvi kaos od gužvetina, treniranje je neprihvatljivo?!?!

I sama odluka je i ovaj puta kontradiktorna, pa se tako zabranjuju treninzi i probe, ali se dozvoljavaju okupljanja do 25 ljudi (npr. političara). Mogli smo tumačiti odluku i kao okupljanje 25 osoba i nastaviti treninge, no, kao i uvijek, Zagrebačke mažoretkinje su legalisti i neće ići protiv intencije mjera, koliko god se sa njima ne slažu.

Još je neprihvatljivije da je Stožer odluku donio samo 33 sata prije provedbe (manje od dan i pola) , i u tako ekstremno kratko vrijeme nam je izokrenuo život još jednom naglavačke. Što, pobogu, radi stožer, da nije mjere mogao najaviti 7 dana prije da se pripremimo i provedemo ih smirenije i logičnije. Donošenje mjera navrat-nanos i potom čekanje na objavu je krajnje neprimjreno i radi više štete nego sam Covid-19.


Preživjet ćemo i ovo. Sve će, konačno, biti gotovo u ožujku! Još samo malo. IZDRŽITE!!!!





Zbog odluke Kriznog stožera svi nastupi su otkazani do 21.12.





URED KUHA RUČAK SVAKI UTORAK
Tijekom prvog lockdowna u travnju ured je imao skraćeno radno vrijeme i tada smo uveli praksu da svaki djelatnik ureda (pa i Šef) "prvi radni dan tjedna", u utorak kuha za sve u uredu. Ti ručkovi su postali prava kulinarska remek djela, pa smo praksu nastavili i nakon lockdowna, te nako godišnjih odmora, sve do danas, a nastavit ćemo je i dalje.

Iskreno svi se veselimo tim utorcima i zajedničkim ručkovima pri kraju radnog dana.















ZAŠTO JE 8.12. DAN ZAGREBAČKIH MAŽORETKINJA

Zagrebačke mažoretkinje su sa radom krenule u rujnu 1993. sa par djevojaka koje su plesale u Mađarcu. Prve audicije smo imali od 6. do 11.10. u Zagrebu, Velikoj Gorici, Sesvetama i Zaprešiću.

A prvi nastup je bio 8.12.1993. na Zagrebfestu u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. I upravo zato taj datum slavimo kao Dan Zagrebačkih mažoretkinja. Još noć prije 7. na 8.12, te 8.12. do pred sam nastup smo nas desetak našivavali ukrase na uniforme (epolete, razvodničke i predvodniče činove, improvizirane širite i gajtane), grbove na rukave i kape, gumbe i ostale detalje. Bili smo prava mala manufaktura. No, 8.12. smo „zabljesnuli“ u punom sjaju.





PRVA FORMACIJA

Prvih 17 mažoretkinja po rejtingu su 1. formacija, a među njima su i predvodnice i razvodnice
* mažoretkinja 1. formacije (njih 11)
** razvodnica (njih 4)
*** zamjenica predvodnice (1)
**** prva predvodnica (1)

1. formacija su kvalitativno najbolje mažoretkinje i one plešu na svim nastupima, turnejama i natjecanjima. Tak ako je neka od mažoretkinja 1. formacija spriječena (bolest, škola, posao isl.) onda ju mijenja 1. zamjena ili neka druga mažoretkinja po daljem rejtingu 2. formacije.

Uz 1. formaciju S1A ima i 2. formaciju (sve ostale mažoretkinja) koje također imaju svoj rejting od 18 do 35. Prvih 32 mažoretkinje imaju zadužene i uniforme.





POVIJEST ZAGREBA

VI. st Arheološki nalazi prvih građevina na području Zagreba
1094. Ugarski kralj Ladislav osnova zagrebačku biskupiju
1242. Kralj Bela IV. Zlatnom bulom proglašava Zagreb slobodnim kraljevskim gradom
1355. Prva ljekarnica u Zagrebu
1557. Zagreb se prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske
1669. Kralj Leopold I. utemeljuje Zagrebačko sveučilište
1748. Prva kavana u Zagrebu
1797. Prvo kazalište u Zagrebu
1827. Prvi zagrebački hotel Jägerhorn
1834. Prvo kazalište u Zagrebu
1850. Zagreb objedinjuje sve djelove u jedan grad
1857. Prvi popis stanovništva (16.657 stanovnika)
1863. Uvedene plinske svjetiljke
1864. Prvi cestovni i željeznički most (Podsused)
1876. Otvoreno groblje Mirogoj
1877. Prva električna rasvjeta
1880. Katastrofalan potres
1881. Prvi telefonski poziv u Zagrebu
1895. Otvara se sadašnja zgrada HNK
1901. Prvi automobil na gradskim ulicama
1909. Održana prva velesajam - Graski zbor
1910. Prvi eletrični tramvaj
1925. Osnovan ZOO
1926. Prva radiopostaja u ovom dijelu Europe
1956. Velesajam seli preko Save
1964. Najteža poplava u Zagrebu
1973. Otvorena KD V.Lisinskog
1979. Tramvaj prešao preko Savez
1987. Univerzijada
1990. 35. Eurovizija u Zagrebu
1991. Zagreb postaje glavni grad neovisne Hrvatske
1995. Otvorena nova zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice
2007. Otvoren Domovinski most
2009. Otvorena Arena Zagreb
2014. Otvorena nova zgrada Muzičke akademije
2017. Otvorena nova zračna luka
2020. U Zagrebu razoran potres usred pandemije Covida-19






GRKOKATOLIČKA KONKATEDRALA
Konkatedrala Sv. Ćirila i Metoda u istoimenoj ulici Gornjeg Grada, drugostolna je crkva Križevačke biskupije i crkva grkokatoličke župe Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Projektirao ju je Hermann Bolle.

Grkokatolička crkva i sjemenište na Gornjem gradu se nalazi od 1681. Sadašnja crkva je izgrađena 1886. na mjestu nekadašnje crkve Sv.Vasilija. Crkva ima velik broj umjetnina i tri zvona, od kojih je najteže 782 kg.

Križevačka eparhija (biskupija) ima sjedište u Križevcima, no konkatedralu i sjemenište u Zagrebu. Eparhija ima jurisdikciju nad 3 vikarijata i župama u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji. U liturgiji se rabi bizantinski istočni obred, tj. mise se služe na crkvenoslavenskom jeziku, ali ova crkva priznaje subordinaciju Sv.Oca Pape. Vjernici su Hrvati, Ukrajinci i Rusini. Križevački vladika (biskup) je od 17.10.2020. mons. Milan Stipić. Biskupija spada pod jurisdikciju Zagrebačke nadbiskupije. U Zagrebu postoje dvije župa, ova na Gornjem Gradu i druga u Gajnicama.






ZA NA PUT
bagaža = prtljaga, ološ
kofer, kufer = kovčeg
ruksak = ranac, telećak
neseser = kovčežić za šminku ili nakit
manircig = pribor za manikuru
muf – krzneni grijač za ruke
škrlak = šešir za izvan kuće (put, posao, grad), a purgeri su imali nekoliko škrlaka, onaj najbolji i najskuplji za mise, svadbe, putovanja, onaj srednji za posao i odlazak u grad, te onaj najstariji za u trgovinu ili kvart, za dvorište je bio kačket





DUGE
Duge su bile švercane karte koje su preprodavači redovno prodavali ispred kina, koncertnih dvorana i sportskih dvorana, tj. na svim predstavama za koje se tražila „karta više“. Prodavanje duga je bio ozbiljan business u sivoj zoni. Naime, preprodavači su imali dogovor sa šalterskim prodavačima koji su im ostavljali predviđeni broj karata sa strane, te im ih ustupali uz određenu financijsku naknadu. Preprodavači bi tada te karte prodavali netom prije događaja uz bitno višu cijenu. Što su imali manje karata to je cijena bila viša, a one posljednje su dostizale astronomske cijene. Kako se tu radilo o nezakonitom i nemoralnom djelovanju, preprodavači su više pazili na policiju, inspekcije i rukovodstvo institucije (kina, koncertne dvorane, sportskog objekta), nego na prodavače. Radi toga su bili poluprimjetni (stapali su se u masi) uvijek kod ulaza, polutihim glasom su vikali „duge, duge“ ili „ajmo karte“, tako da bi ih čulo samo u krugu par metara. No, svi smo znali kako ih naći.

Preprodavači duga su imali i svoj kodeks. Prvo mjesto za preprodaju si morao zaslužiti ili kupiti od bivšeg preprodavača. Ako je novi preprodavač došao na nečiji teren dobio bi ozbiljnih batina ili čak završio u bolnici. Drugo, preprodavači duga su imali zlatno pravilo: „ne prodaj duge po redovnoj cijeni, ili ispod nje makar su ti sve ostale neprodane“. To se nije radilo ni 15 minuta nakon početka predstave jer da su to radili svi bi čekali zadnji čas da uštede novac. Treće pravilo je bilo zaštita kupaca, tj. sami preprodavači duga su pazili da se ne pojave falsificirane duge, jer bi tada cijeli business pao pod rizik. Stoga su oni sami anulirali one koji bi pokušali preprodavati falsifikate.

Preprodavači duga su bili prilično bezobrazni, drski i nekulturni, poglavito ako ste imali nekih zahtjeva ili pokušali skinuti cijenu. No, to je i razumno jer su morali odavati dojam opasnih igrača, što česti i jesu bili. Preprodavači duga na najisplativijim lokacijama (Dinamo, Dom sportova, najbolja kina) su bili i organizirani kao kriminalistička skupina, sa hijerarhijom, vezama u institucijama i policiji, zaštitom iznutra i izvana, te infrastrukturom i logistikom. Te organizacije su na platnom spisku imale relevantne ljude Zagreba.

Preprodavači duga su nestali sa internetskom prodajom karata, bar u onom klasičnom smislu, iako i danas, bez obzira na sve limite prodaja, registracije kupaca i kompjuterski nadzor karata, još uvijek postoje preprodavači, no oni su danas IT stručnjaci i prodaju vrše preko interneta bitno sofisticiranije.





INA DELAT RALLY

div>div>



















I klopica nakon nastupa
(objavljeno: utorak, 08.12.2020. u 10:23) komentiraj (2)

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.