NEMA TRENINGA



Nema treninga ovaj tjedan radi praznika. Sa treninzima ponovo krećemo od ponedjeljaka 27.2.






Kreće prodaja karate za našu veliku MAŽORET BAJKU. Nakon stanke od 3 godine radi Covida-19 ponovo krećemo sa mažoret bajkom, ovaj puta

MAŽORETKINJE U ZEMLJI BAJKI

19.3.2023. U STUDENTSKOM CENTRU U 19:00 SATI

Imat ćemo puno kostima, profesionalnu produkciju, svjetla, razglas, scenu, inspicijenta... Nastupa če svi sastavi!

Cijena ulaznice je 10 EUR i ulaznice se mogu kupiti od ove subote do 11.3. na svim treninzima ili u uredu (radnim danom od 9:00 do 16:30 sati).

za povećanje pritisnite na plakat







- nedjelja 26.2. u 13:00, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o Šef

- nedjelja 5.3. u 15:30, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Osijek), o/o Šef





ŠEF NAM BIO U BEOGRADU

Šef nam je u utorak i srijedu bio u Beogradu gdje je dogovarao Europsko prvenstvo mažoretkinja, te imao sastanke sa Air Serbiom i Aerodromom Beograd.





KOLIKO IMAMO ZASTAVA

U skladištu imamo skoro sve zastave svijeta:
- 842 zastave
- 194 države, teritorija ili ovisnih autonomija od njih 206 (čak i minijaturnih poput Isle of Man)
- većina zastava je 1x2, no imamo i nekoliko zastava 1,5x3, te 20-tak stolnih zastavica (15x30 cm), te nekih zastavica drugačijih dimenzija
- imamo i nešto zastava gradova, organizacija, instutucija, čak i poduzeća
- 50 metalnih i 20 drvenih kopalja sa tuljcima za držanje
- stative za zastave na koje stane 25 kopalja
- dva jarbola za dizanje zastava, veći visok 6 metara, i manji visok 3 metra






INCIJACIJA
Inicijacija je procedura kojom se na propisan ceremonijalni način proglašava nove razvodnice i predvodnice Zagrebačkih mažoretkinja. Svrha inicijacije nije samo tradicija Zagrebačkih mažoretkinja, nego i učvršćivanje zajedništva tima.

Inicijacija se priprema nekoliko tjedana prije, dogovorom oko datuma sa Gradskom skupštinom gdje se ista održava. Potom se pribavlja sva logistika, prepravlja se sinopsis za inicijaciju, obavi se razgovor sa upravom Gradske skupštine, obavijeste se mediji, i obavi se proba sa predvodnicama u uredu. U Skupštinu dolazimo nekoliko sati ranije kako bi mogli sve pripremit.


CAFNŠRAJT
Inicijacija počinje Cafnšrajtom, starom zagrebačkom tradicijom kojom su svi vojnici hodali gradom sa bakljama kako bi obilježili postavljanje novog zapovjednika zagrebačkog garnizona. Zagrebačke mažoretkinje obnovile su Cafnšrajt kod proglašenja svojih predvodnica i razvodnica

- Prvo sve mažoretkinje pale baklje na baklju prve predvodnice
- Na čelu kolone su ključevi grada Zagreba, koje čuvaju Zagrebačke mažoretkinje, iza njih zastave Zagreba, a potom baklje
- Cafnšrajt prolazi centrom grada
- Pred Skupštinom grada se uvijek skupi mnogo roditelja, bivših i sadašnjih mažoretkinja
- Potom mažoretkinje pale svijeće na svojim bakljama koje gase
- Nakon procedure prisegne se na zagrebačku zastavu sve mažoretkinje sjedaju na svoje unaprijed predviđene pozicije
- Potom se gase svijetla, prostorija ostaje osvijetljena samo svijećama svih mažoretkinje, zatraži se od publike da napuste prostoriju, te se zaključavaju vrata

Ostatak inicijacije je tajan i znaju ga samo i isključivo mažoretkinje Seniorskog 1A sastava.

Poseban dio inicijacije je u drugoj prostoriji Gradske skupštine gdje se održava inicijacija za 1. predvodnicu, no tu inicijaciju ne znaju čak ni ostale mažoretkinje S1A nego samo 1. predvodnice. U svakom slučaju ta inicijacija je toliko emotivna da je Viki tijekom inicijacije hiperventilirala, a nakon nje rekla: "Mogu samo reći wooow. Bez riječi sam. Ovo je stvarno veliko". A kada ju je prošla Dotoreja Kukolja rekla je: "Sada tek shvaćam koliko je sve to veliko i kakvu sam funkciju preuzela".

Nakon predvodničke inicijacije sam kraj inicijacije je otvoren za publiku, a na kojem bivše predvodnica polaže ruku na rame nove predvodnice, a ova obznanjuje da ona preuzima tim

Na kraju nova predvodnica sprema ključeve grada

Potom svi čestitaju i salutiraju predvodnici


CEH
Na kraju inicijacije je "plaćanje ceha", što je stari zagrebački običaj u kome novopostavljene predvodnice i razvodnice mora počastiti sve kolegice i okupljene. Ceh se obavlja u izložbenoj dvorani Gradske skupštine i zapravo je jedan ukusan domjenak na kojem ima i domaćih kolača, torti, razne klope i cuge.


PREDOVDNIČKI PRSTEN
Dio inicijacije je i predvodnički prsten kojeg predvodnica dobiva u trajno vlasništvo. Prsten je od bijelog zlata, sa 4 safira, radi ga ručno i po mjeri poznata zagrebačka draguljarnica "Dijamant", a predvodnica će ga do kraja života nositi na svim događajima Zagrebačkih mažoretkinja na kojima prisustvuje.





EVANGELISTIČKA CRKVA U ZAGREBU

- Evangelička crkvena općina povijesno okuplja vjernike Augsburške i Helvetske vjeroispovijesti koji žive na području grada Zagreba

- neogodička crkva sagrađena je 1884. prema projeku Hermana Bollea.

- tri zvona (vjera, nada, ljubav)

- orgulje iz 1884. jedan od posljednih opusa znemenitog zagrebačkog graditelja orgulja Michaela Heferera

- U Zagrebu je Evangelistički teološki fakultet "Matija Vlačić Ilirik"







TUTAČ

Tutač = auto
Zic = sjedalo na biciklu ili u automobilu
Ligezic = sjedalo u automobilu koje se može spuštati u ležeći položaj
Zicni se = sjedni (čak i na stolicu)
Šajba = staklo na automobilu
Šoferšajba = vjetrobransko staklo
Kuplung = kvačilo
Brenza = kočnica
Bunker = prtljažnik
Hauba = poklopac motora
Žmigavac = pokazivač pravca
Far = svjetlo
Maglenke = svjetla za maglu
Celer = pokazivač brzine ili obrtaja
Kuglager = kuglični ležaj
Tank štela = benzinska postaja

„Pukla ti je šoferšajba“ = razbilo ti se vjetrobransko staklo
„Kad stisneš brenzu moraš stisnut i kuplung“ = kada pritisneš kočnicu moraš pritisnuti i kvačilo
„Metni to v bunker“ = Stavi to u prtljažnik
„Daj zdigni haubu“ = Podigni poklopac motora
„Gori ti žmigavac“ = upaljen ti je pokazivač pravca





IDEMO NA MORE

Nije prije bilo ko danas, kad se na godišnji ide 7 ili 14 dana. Prije smo išli na more sa starcima mjesec dana, pa još i sa bakom i djedom mjesec dana, pa smo na moru (obično u kamp-kućici) bili bar dva mjeseca. Tamo smo upoznali ekipu vršnjaka koja je isto bila dva mjeseca na moru i zapravo smo imali jedan drugi život 1/6 godine izvan Zagreba.

Kad se kampica (kamp-kućica) selila na more pripreme su bile nekoliko dana da se opere i uredi, da se slože sve stvari (a preselilo se pola kuće), te da se sve pripremi. Stari bi stavio one dugačke retrovizore, spojio kućicu na auto i onda brzinom puža 6-7 sati do mora. Tamo se jedan dan sve pripremalo (tenda, namještaj, frižider, ljetna kuhinjica, televizor…), pa ste zapravo nakon svih tih višednevnih priprema bili mrtvi ko konji, i odmarali se od priprema bar 2-3 dana.

Još prije toga na mora se išlo sa fićekom koji je bio pretrpan. Svaki centimetar auta imao je stvari za more, a na krovu je bilo mali milijun stvari pa je fićo narastao još bar metar.

Za zimske praznike, ali i dio ljeta smo obično odlazili kod baka i djedova ili prabaka i pradjedova na selo ili u njihove kuće u gradu. I uživali punim plućima.

Za prvi maj išlo se na 3-4 dana negdje bliže na mali odmor (u krugu 100 km), a za Dan Republike se obavezno imalo dvodnevno kolinje.





SA TEAM BUILDINGA U IVANCU -

fotke: Suzana Proroković i drugi
(objavljeno: srijeda, 22.02.2023. u 23:43) komentiraj (0)

VELIKA MAŽORET BAJKA 19.3.



Kreće prodaja karate za našu veliku MAŽORET BAJKU. Nakon stanke od 3 godine radi Covida-19 ponovo krećemo sa mažoret bajkom, ovaj puta

MAŽORETKINJE U ZEMLJI BAJKI

19.3.2023. U STUDENTSKOM CENTRU U 19:00 SATI

Imat ćemo puno kostima, profesionalnu produkciju, svjetla, razglas, scenu, inspicijenta... Nastupa če svi sastavi!

Cijena ulaznice je 10 EUR i ulaznice se mogu kupiti od ove subote do 11.3. na svim treninzima ili u uredu (radnim danom od 9:00 do 16:30 sati).

za povećanje pritisnite na plakat






Krenuli smo sa sezonom, tj. svi trenizi su krenuli po rasporedu iz prvog polugodišta:
- S1A: ponedjeljak 1. gimanzija i srijeda OŠ I.Filipović od 19:30 do 22:30
- S2 (bivši S1B): utorak 1. gimnazija, četvrtak Palmotićeva 30 od 20:00 do 22:00 sata
- J1A: subota 1. gimnazija od 9:00-12:00
- J2 (biši J1B): subota Hercegovačka 111 od 10:30-13:00
- J3: subota Hercegovačka 111 od 9:00-11:00
- D1: subota Palmotićeva 30 od 9:00-10:30
- D2: subota Palmotićeva 30 od 10:45-12:15
- Veteranke: utorkom Palmotićeva 30 od 20:00-22:00
- Drum line ponedjeljkom 1. gimnazija od 20:30-22:00






- subota 18.2. u 18:15 službeni ulaz KC V.Lisinski (Lisinski pod maskama), o/o Šef

- nedjelja 26.2. u ????, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o Šef
* nastup S1A i Drum linea





KARNEVALI NA TRENINZIMA

S1A je imao karneval na treningu. Pobijedila je grupa od Tinane, a najbilje maske je imala razvodnička grupa Fulir. Pojeli smo sve krafne i ludo se zabavili.

Tijekom tjedna pa do subote karnevale će na svojim treninzima imati sve grupe.





KOLIKO GODINA IMA S1A

Seniorski 1A sastava ima u prosjeku 18,1 godinu.






ZDENKA

Zdenka Mikelj je doaen hrvatske šminke. Uz vlastiti kozmetički salon, nema toga što nije šminkala Zdenka. Brojne televizijske emisije, izbori za missice, filmovi, revije, najviši političari (čak i jedan premijer), showovi, najveći pjevači i pjevačice… Malo je velikih faca koje nije šminkala Zdenka, poput Cezaria Evora, Jelenu Rozgu, Jelanu Radan, Meritas, Mladena Gavrana, Žaka Houdeka… I zato smo više nego ponosni što šminka i nas.

Većina bi rekla kako je to jednostavno. Uzmeš šminku i navali. No, istina je upravo suprotna.

Odabir šminke
Šminka za natjecanja je potpuno drugačija od šminkanja za scenu, televiziju ili film, a sve to nema sličnosti sa šminkom za izlaze ili svakodnevnom šminkom. Za nas Zdenka upotrebljava profesionalnu šminku „Temptu“, zato što su lagane, naprave debeli sloj i postojana je cijeli dan (što je jako bitno pošto se djevojke šminkaju više sati prije samog natjecanja), čak je i vodootporna.

Priprema šminke
Nekoliko tjedana prije prvenstva Zdenka u svom salonu skupi dio stručnog stožera (trenere, predvodnice i stručni stožer) te prikaže svoje ideje tako što u beskraj šminka prema svojim zamislima, a mi uspoređujemo i odaberemo. Nakon što odaberemo konkretan prijedlog šminke ista se modificira sukladno zahtjevima trenera (neki dodaci nisu praktični, neke stvari nisu izvedive, ne pašu karakteru koreografije…).

Šminka Zagrebačkih mažoretkinja je isključivo u plavim nijansama, a mora biti postojana. Šminka ne smije biti prejaka, ali se mora vidjeti, tj. suci moraju vidjeti šminku. Šminka ne smije odvlačiti pozornost od djevojaka, jer ipak koncentracija sudaca mora biti na njihov ples i tehniciranje, a ne na šminku. Na prvenstvu su dva različita modela šminkanja, jedan za defile, drugi za koreografiju, pri čemu je svaki potpuno različit (da djevojke izgledaju drugačije), no obije moraju imati poveznice, kako u boji, tako u elementima šminkanja. Ako je prvenstvo na otvorenom, vrlo se mnogo pažnje posveti poziciji šljokica i kamenčića kako curama ne bi smetali prilikom pogleda prema suncu, tj. da se ne bi desilo špigliranje. Ako je prvenstvo u dvorani onda je posao bitno lakši i moguća je veća kreativnost, jer se svjetlo reflektora lakše kompenzira i kontrolira, pa si Zdenka može dozvoliti više svjetlucavih detalja. Sve je to bitno kod odluke kako će šminka izgledati.

Naravno, šminka i frizura moraju biti kompatibilne pa tu u definiranju šminke utječe i naša službena frizerka Valentina Behin. Kad se šminka definira napravi se plan šminkanja i Zdenka nabavi svu šminku i alate, a toga na prvenstvu ima kao u omanjem beauty salonu. U posljednje vrijeme mnogo se koriste razno-razne šljokice i kamenje koje se posebno biraju u dogovoru prije prvenstva, a na kožu se lijepe posebnim kazališnim ljepilima koja ne štete koži.


Šminkanje na natjecanju
Šminkanje za prvenstvo započinje nakon doručka u prostoriji koju uvijek pripremimo za Zdenku i Behin, a u kojoj se napravi pravi salon za uljepšavanje. Prvo se stavlja podloga, pa se na nju gradi šminka. Od kada Zdenka koristi zračni kist isti joj je bitno ubrzao posao, jer sada puder nanese za samo 5 minuta, što je prije, sa spužvicama i kistovima, trajalo bitno duže. Cure pomažu Zdenki jer same nanesu maskaru, a Zdenka to samo popravi. Zdenka uvijek jako naglašava trepavice. Još više se naglašavaju usne, ali ne ružem, nego drugim tehnikama, kako bi se još više istakao osmjeh koji je vrlo važan na natjecanju. Obzirom da se sve pripremi prije, a sve djevojke se šminkaju po istom obrascu kako bi što više sličile jedna drugoj i time se još više naglasila jedinstvenost formacije, za našminkati 17 mažoretkinja Zdenki treba 4 do 5 sati. Zdenke u načelu šminka samo seniorke, no pomogne u šminkanju juniorki i kadetkinja koje se ipak daleko slabije šminkaju, što znači da na samom prvenstvu šminka nekih 8-10 sati.

Prije samog izlaza na natjecanju Zdenka u načelu nema previše posla, jer je šminka, kao što smo već spomenuli, postojana, pa se eventualno naprave manje korekcije, te se popravi ruž. Za popravke netom prije izlaska pomaže joj rezervna mažoretkinje, poglavito što Zdenka nema pristup do same B zone.


Kada nas još Zdenka šminka
Osim natjecanja Zdenka nas šminka i za najvažnije televizijske ili filmske nastupe, kao i u slučaju nekih važnijih snimanja poput reklama, dokumentaraca… Uz to Zdenka sređuje probleme sa tenom naših cura koje kod nje odlaze na tretmane. Zdenka nam održava i seminare o šminkanju gdje uči mažoretkinje 1A sastava kako da se našminkaju za svakodnevne nastupe.





PARKIRALIŠTA I GARAŽE

preko 11.000 parkirališta u javnim garažama (od čega 2849 od Zagrebparkinga)
- 30 velikih garaža (od toga 9 od Zagreb parkinga)
- velike javne garaže ima Zagrebparking, shoping centri, veliki hoteli, business centri, a postoje i privatne javne garaže

37.226 parkirališnih mjesta
- 8.415 u 1. zoni
- 19.143 u 2. zoni
- 5.942 u 3. zoni
- 3.726 u 4. zoni
- ukupno je grad podijeljen u IV zone parkiranja

Najveće garaže:
1. Avenue Mall (1000 mjesta)
2. City Plazza (726)
3. Rebro (664)
3. Importane Centar (500)
5. Galleria Business Centar (500)





BANSKI DVORI

Banski dvori su povijesna zgrada na zapadnoj strani Markovog trga. Zgrada je bila dom hrvatskih banova od 1809. do 1918. Danas su sjedište Vlade Republike Hrvatske.

Kompleks se sastoji od dvije zgrade koje su povezane i tvore jedan blok zgrada okružen sa trgom i tri ulice Gornjeg grada. U zgradama postoje dva dvorišta. Zgrade su napravljene u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća.

Zgrade su napravljene na mjestu kuće bana Petra Zrinskog koja je zaplijenjena nakon urote Zrinski-Frankopana 1671. Netom prije stvaranja Banskih dvora ovdje je bila reprezentativna palača Ivana Kulmera koju je nakon velikog požara počeo graditi 1801. i nedovršenu je prodao 1808. Zemaljskoj vladi. Vlada tada dovršava palaču za najviše sudove i stolovanje Hrvatskog bana. 1837. kupljena je i kuća obitelji Rauch koja je postala sjeverni kompleks Banskih dvora. U Banskim dvorima umro je i ban Jelačić. 1850. iz ove zgrade uvedena je telegrafska žica kojom je Zagreb povezan sa Bečom.

Nakon raspada Austro-Ugarske u Banskim dvorima je stolovala Vlada Države SHS. Od 1929. ovdje je stolovao ban i administracija Savske banovine, a od 1939. i vlada Banovine Hrvatske. Za vrijeme NDH ovdje je bio ured Ante Pavelića i sjedište ustaške vlade. Od 1945. u zgradi je bilo sjedište Izvršne vlasti i predsjedništva SR Hrvatske. Od 1990. Banski dvori su bili sjedište predsjednika i Vlade RH. 7.10.1991. Banske dvore je raketirala JNA kako bi ubila predsjednika Tuđmana, Stjepana Mesića i Antu Markovića. Slučajnošću svi su preživjeli a zgrada je znatno oštećena. Nakon toga predsjednik seli u Predsjedničke dvore na Pantovčaku, a u Banskim dvorima ostaje sjedište Vlade.






PREVOZNA SREDSTVA

Cuk = vlak
Cukmašina = lokomotiva
Bus = autobus
Tram, trem = tramvaj
Eroplan, ajroplan = avion, zrakoplov
Helić = helikopter
Tutač = automobil
Bajs, biciklin, bic = bicikl
Bajk = motor
Đir = krug, vožnja motorom, biciklom ili autom
Peljati, pelati = voziti
Šofer = vozač
Bajker = motociklist
Štreka = pruga
Mašinovođa = strojovođa (vozač vlaka)
Rinzol, renzol = rub trotoara
Kartodrapec = kondukter

„Cuk ti bu pobegel“ = Pobjeći će ti vlak
„Buš me otpelal“ = Hočeš li me odvesti





PER-NEPAR
Bile su to te odvratne godine, početak do sredina osamdesetih prošlog stoljeća. Tito je umro, nedostajalo je deviza za uvoz, nedostajalo je svega. Čekalo se u redovima za prašak i kavu, nije bilo čokolade, uložaka i povremeno niza osnovnih namirnica. Oni koji su imali para odlazili su u inozemstvo (Trst, Graz) i od tamo donosili blagodati kapitalizma. Kilogram kave vrijedio je zlata. Kad se kava skuhala na zoc se dodala još žličica i malo cikorije pa se „reciklirala“. Umjesto čokolade jeli smo šećerne ploče.

Redukcije struje su bile svakodnevne. Struje nismo imali po 6 sati dnevno. Jedan dan od 6 do 12, drugi od 12 do 18, treći od 18 do 24 i četvrti od 24 do 6 ujutro. Najgore je bilo kada nismo imali struje od 18 od 24. Bez televizora, svjetla, učilo se uz petrolejke i svijeće. Bili smo sretni ko mala djeca kada bi padala kiša jer je to značilo da će biti struje.

I na kraju smo imali par-nepar. Utorkom nisu smjeli voziti automobili sa parnim registracijama, a četvrtkom oni sa neparnim. I ako vas je policija zaustavila dok vozite a niste smjeli dobili ste opake kazne i prilično Vas je mrcvarila. Kasnije su par-nepar zamijenili bonovi, sa kojima ste mogli kupiti 40 litara benzina mjesečno, pa su ljudi dovijali na razne načine, švercali, kupovali bengu na crnom tržištu, kupovali bonove.





SA UTAKMICE DINAMO-ŠIBENIK -

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
























SA BOŽIĆNOG KONCERTA U KLINČA SELIMA
(objavljeno: petak, 17.02.2023. u 16:30) komentiraj (0)

DANAS SMO NA SPROVODU ĆIRI BLAŽEVIĆU



24 mažoretkinje i 2 člana uprave danas su na sprovodu Miroslavu Ćiri Blaževiću, treneru svih trenera. Ćiro je prošle srijede umro u 88 godini života.

Naše mažoretkinje će držati sve ordene, nagrade i pokale Ćire Blaževića uz njegov odar, a potom će ispred ljesa predvoditi povorku sa tim ordenjem.







Krenuli smo sa sezonom, tj. svi trenizi su krenuli po rasporedu iz prvog polugodišta:
- S1A: ponedjeljak 1. gimanzija i srijeda OŠ I.Filipović od 19:30 do 22:30
- S2 (bivši S1B): utorak 1. gimnazija, četvrtak Palmotićeva 30 od 20:00 do 22:00 sata
- J1A: subota 1. gimnazija od 9:00-12:00
- J2 (biši J1B): subota Hercegovačka 111 od 10:30-13:00
- J3: subota Hercegovačka 111 od 9:00-11:00
- D1: subota Palmotićeva 30 od 9:00-10:30
- D2: subota Palmotićeva 30 od 10:45-12:15
- Veteranke: utorkom Palmotićeva 30 od 20:00-22:00
- Drum line ponedjeljkom 1. gimnazija od 20:30-22:00






- srijeda 15.2. u 11:00 uprava Groblja Mirogoj (sprovod Ćiri Blaževiću), o/o Šef

- subota 18.2. u 18:15 službeni ulaz KC V.Lisinski (Lisinski pod maskama), o/o Šef

- nedjelja 26.2. u ????, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o Šef
* nastup S1A i Drum linea





IZAŠLE VISIBABE I JAGLACI

U dvorištu ureda su izašle visibabe i jaglaci. To je uvijek siguran znak da nam dolazi proljeće. Preslatko!!!! I konačno.






LJETNI KAMP

Ljetne kampove radimo svake godine:
- do sada smo imali 8 ljetnih kampova (prvi 2014.)
- prije smo odlazili u Crivenicu, no zadnji 6 godina smo u Posedarju
- 352 mažoretkinja je do sada bilo u Ljetnom kampu

Svake godine u ljetnom kampu potrošimo 314 kg hrane:
- 70 kg mesa
- 35 kg priloga
- 30 kg kruha
- 20 kg salate
- 15 kg deserta
- 15 kg voća
- 10 kg kompota
- 14 kg mussla i žitarica
- 100 bureka
- 60 pizza
- 60 jogurta
- 1 kg kave
- 50 litara različitih pića
- 350 listova papira
- 1200 novčanica "mažoret kuna"
- sa sobom donesemo oko 30 kubičinih metara opreme






GODIŠNJE NAGRADE

Nagrade dodjeljuje komisija od 3 osobe u kojoj su trenerica, Šef i još jedna osoba. Ova komisija iznese svoje prijedlog, prodiskutira o njima, te donese zajedničku odluku.
11. Nagradu dobivaju sve mažoretkinje koje su imale prosječnu ocjenu klasifikacije od 5,0

10. Godišnja nagrada za najveće napredovanje
- dodjeljuje se mažoretkinji koja je najviše napredovala u posljednjih godinu dana
* nagrada: plaketa

9. Godišnja nagrada za najbolje tehniciranje sa štapom
- dodjeljuje se mažoretkinji koja je imala najmanje dodatnih treninga tehniciranja sa štapom, te koja je na nastupima i treninzima pokazala najkvalitetnije tehniciranje
* nagrada: plaketa i mažoret-štap

8. Godišnja nagrada za najprofesionalniji stav na nastupu
- dodjeljuje se mažoretkinji koja je na nastupima pokazala maksimalni profesionalizam, te na plesnim nastupima ima neverbalnu komunikaciju sa publikom, vrhunski smješak i položaj tijela plesačice
* nagrada: plaketa

7. Godišnja nagrada za najviše nastupa
- dodjeljuje se mažoretkinje koje je imala najviše nastupa u prošloj godini
* nagrada: plaketa

6. Godišnja nagrada za najboljeg trenera
- dodjeljuje se najboljem treneru Zagrebačkih mažoretkinja
* nagrada: plaketa

5. Godišnja nagrada za najboljeg povjerenika
- dodjeljuje se povjereniku sa najboljim rezultatima u radu.

4. Medalja Zagrebačkih mažoretkinja
- dodjeljuje se mažoretkinji prilikom odlaska iz Seniorskog 1A ili iznimno nekoj drugoj osobi koja je zadužila Zagrebačke mažoretkinje
* nagrada: medalja sa grbom Zagrebačkih mažoretkinja

3. "Zlatni štap" za 5 godina u 1. formaciji Seniorskog 1A ili 10 godina sveukupno u Seniorskom 1A
- dodjeljuje se mažoretkinji koja je 5 godina plesačica 1. formacije S1A ili je ukupno 10 godina u S1A
* nagrada: štap sa 24 karatnim zlatom

2. Nagrada za najmarljiviju mažoretkinju godine
- dodjeljuje se mažoretkinji koja se najviše žrtvovala za tim, odradila velik broj nastupa, uvijek bila na dispoziciji timu, koja nije izostajala sa treninga i pokazala izuzetnu marljivost na treninzima, te koja je na nastupima i drugim aktivnostima Zagrebačkih mažoretkinja pokazala veliku požrtvovnost i marljivost
* umjetnička slika sa motivom Zagreba jednog od poznatih likovnih umjetnika uz plaketu

1. Red zahvalnosti
- dodjeljuje se osobama koje su posebno zadužile Zagrebačke mažoretkinje u prethodnoj godini
* plaketa sa medaljom Zagrebačkih mažoretkinja
Red zahvalnosti godišnje dobije 2 do 4 osobe (o istome odlučuje uprava), a neke od najznačajnijih osoba grada Zagreba i Hrvatske su do sada dobile Red Zahvalnosti. Nekoliko osoba iz inozemstva je dobilo Red zahvalnosti.





BICIKLI U ZAGREBU

U Zagrebu bicikli imaju:
• 471 km biciklističkih staza od čega 284 u prometnoj mreži i 187 km rekreativnih
• 209 parkirališta za bicikl
• 1407 stalaka i 2794 parkirališna mjesta za bicikle





MEŠTROVIĆEV PAVILJON
Meštrovićev paviljon je višekratno mijenjao svoje nazive i funkciju. Izgrađen je 1938. kao Dom likovnih umjetnosti kralja Petra I i trebao je biti umjetnička galerija. Meštrovićev paviljon se naziva zato što ga je projektirao poznati hrvatski kipar Ivan Meštrović.

Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske bio je pretvoren u džamiju, a taj naziv (kao i trg na kojem se nalazi) je među purgerima nosio i cijelo vrijeme tijekom komunizma iako je bio iz vremena NDH, te ga pravi zagrepčanci koriste i danas. 1947. su srušena tri minareta (visoka 45 metara) koji su sagrađeni za džamiju, ali je ostavljen zdenac pred glavnim ulazom. Paviljon je tada postao Muzej revolucije. Nakon Domovinskog rata zgradi je vraćena osnovna funkcija te se zove Dom hrvatskih likovnih umjetnika.

U Domu se održavaju različite izložbe i koncerti. Paviljon je rekonstruiran 2001. godine, a park gradskog trga 2019.







IZLASCI VAN

Izlasci van = provod
Birc, bircuz = kafić
Birtija = krčma, kavana niske kvalitete u kojoj se okupljaju lokalni pijanci
Birtijetina = ekstremno loša i sumnjiva kavana
Pajzl = jednostavno uređen restoran sa odličnim i jeftinim gablecima
Restač = restoran
Diskač = disko klub, noćni klub
Cukerpeker = slastičar
Cukerpekeraj = slastičarnica
Komendija = komedija
Špica = prostor između Cvjetnog trga (Preradovićeve), Bogovićeve i početka Gajeva, u kojem bitno biti viđen u subotu ujutro
Fajrunt, fajront, šlus = kraj
Cuga = piće
Cugati = piti
Nacugati se, naroljati se, oblokati se = opiti se, napiti se
Klopati, hasati = jesti
Žderanje, žderačina, prežderati se = prejadati se
Slatkač = sladoled


"Nađemo se v bircu" = Hoćemo li se naći u kafiću
"Idemo na kavu" = Hoćemo li na piće (u Zagrebu čak i kad se ne planira piti kave svejedno se "ide na kavu")
"Koja je to rupa ta birtijetina" = Ta krčma je vrlo loš objekt
"Idemo na klopu u restač" = Idemo na obrok u restoran
„Ajmo ekipa, fajront. Šlus!“ = Hajmo momci, kraj! Zatvaramo!
"Cugali smo celu noć, kaj sam se naroljal" = Pili smo cijelu noć i jako sam se napio
"Nažderal sam se ko svinja" = Prejeo sam se





FIĆEK I STOJADIN

Glavni auto sedamdesetih i osamdesetih je bio fićek, ili Zastava 750, minijaturni autić (dug tek 2945 cm i širok 1320 cm) u koji se nekim čudom nastiskalo 5 osoba, i gomila prtljage, što u prednji minijaturni prtljažnik jer je motor bio iza (maksimalno jedan kofer), što na krovni nosač kojeg si svi fićeki pod obavezno imali. Znači fićo je imao tek 30 cm više i bio je uži za 30 cm od današnjeg Smarta. Iskreno danas mi nije jasno kako smo se uspijevali toliko nagurati u taj mali automobilčić, pa sa njim do mora, Trsta, Makedonija, čak i do Njemačke… Motor je bio istinski slab tek 765 kubika i 21,5 konjskih snaga, te je auto mogao potegnuti maksimalno 100 km/h. Kasnije se razvio i jači motor od 30 konjskih snaga koji je mogao potegnuti i 120 km/h. Fićo je imao i svoju kombi varijantu Zastava 850.

No, baje su vozile Stojadina ili Zastavu 101. Stojadin, stojkan ili šajkača bio je već ono ozbiljan auto sa troja ili češće petorim vratima. Auto je imao 3762 cm dužine i 1590 cm širine, 1100 kubika i 55 konjskih snaga. Tu se već moglo putovati na ozbiljnije razdaljine. Imao je stojadin i vrlo simpatične inačice, primjerice jedan model se zvao SNO što je značilo sedišta na obaranje (ili lige-zicevi). Zadnji model prije raspada Jugoslavije zvao se GT (grand turist), a bolja varijanta je bila GTL (grand turist lux) koja je imala čudo luksuzne opreme: desni retrovizor, maglenke i grijač zadnjeg stakla. Klima, električni podizaći stakala, ABS i slično bili su totalna napoznanica u stojadinu. Kasnije se razvio model sa 1300 kubika i 70 konja, te stojadin sa ravnim prtljažnikom (4 vrata) koji se zvao Zastava 128.

1978. se razvio i manji model Yugo 45 (dug 3485 cm). Yugo je bio vrlo popularan i imale su ga razne firme i privatnici. Motor od 45 konja kasnije se povećao na 55 konja. Ovaj manji autić je mogao bez brige ponijeti 5 osoba sa prtljagom što u malom prtljažniku, što na nosaču na krovu. Yugo se izvozio i u SAD, gdje je bio predmet sprdnje.

U to vrijeme kod nas su se još masovno vozili Zastava Florida, Golf, Wartburg, Zaporožec, Folcika (Volkswagen buba), Renault 4 kasnije i 5, Renault 18, NSU Prinz (ljes na kotačima), Hiljadutristač (Fiat 1300), Moskvič, Lada, Škoda, Polski Fiat 125, Peglica (Fiat 126), Minimoris, Fiat Ritmo, Žaba (Citroen DS) Citroen Spaček i kasnije Dijana, Citroen BX, rjeđe Java, Passat, Dacia 1300, Polonez i Volga.





SA PROSLAVE TITULE EUROPSKIH PRVAKINJA -

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
(objavljeno: srijeda, 15.02.2023. u 03:30) komentiraj (0)

BRAIN STORMING HMS-a



Upravni odbor HMS-a ima Brean storming u Ivancu ovog vikenda, od petka 10. do nedjelje 12.2. Brean storming je godišnje okupljanje Upravnog odbora na kome se definiraju ciljevi saveza, te postave smjernice daljeg rada za iduću godinu. Naš Šef sudjeluje u radu na Brain stormingu kao predsjednik HMS-a.






Krenuli smo sa sezonom, tj. svi trenizi su krenuli po rasporedu iz prvog polugodišta:
- S1A: ponedjeljak 1. gimanzija i srijeda OŠ I.Filipović od 19:30 do 22:30
- S2 (bivši S1B): utorak 1. gimnazija, četvrtak Palmotićeva 30 od 20:00 do 22:00 sata
- J1A: subota 1. gimnazija od 9:00-12:00
- J2 (biši J1B): subota Hercegovačka 111 od 10:30-13:00
- J3: subota Hercegovačka 111 od 9:00-11:00
- D1: subota Palmotićeva 30 od 9:00-10:30
- D2: subota Palmotićeva 30 od 10:45-12:15
- Veteranke: utorkom Palmotićeva 30 od 20:00-22:00
- Drum line ponedjeljkom 1. gimnazija od 20:30-22:00






- petak 10.2. u 15:00, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o Šef

- srijeda 15.2. u 11:00 uprava Groblja Mirogoj (sprovod Ćiri Blaževiću), o/o Šef

- nedjelja 26.2. u ????, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o Šef
* nastup S1A i Drum linea





UZETI SVI BUBNJEVI

Kako nam se broj ljudi u drum lineu povećao na 25, morali smo iz dugoročnog skladišta uzeti i prastare bubnjeve koje nismo koristili već 4-5 godina, a kako bi članovi imali na čemu vježbati. Ovo znači da sada koristimao 100%, odnosno sve bubnjeve.





KOLIKO HUMANITARNIH NASTUPA SMO ODRADILI

Od prosinca 1993. do danas. odradili smo 345 humanitarnih nastupa. Naš prvi humanitarni nastup bio je podjela poklona djeci palih hrvatskih vojnika na Božićnom sajmu Zagrebačkog velesajma, 22.12.1993.






NAŠE UNIFORME

Uniforme Zagrebačkih mažoretkinja mijenjale su se više puta u 28 godina tima


1993-1994
Dizajn i izrada su bili "home made", tj. doslovce su mažoretkinje i roditelji šivali uniforme na zajedničkim "radnim akcijama". Kombinacija je bila tamno-plavo / svijetlo plavo / žuta, još nije bilo razlike između predvodnice i ostatka formacije. Cizme su crne samo zato sto nismo imali novaca pa su djevojke nosile svoje vlastite čizme od velura koje su tada bile jako moderne i svaka djevojka ih je imala.
>

1994-1995
Uniforme su dobile akselbendere (ukrasne gajtane), predvodnica je imala obrnutu kombinaciju boja, a oznake činova vidjele su se na suknji i rukavima (broj linija), te na reverima (broj pletova). Štapovi su i dalje bili drveni i to u žuto / tamno-plavoj kombinaciji, no dobil su žute trakice po štapu, te su trakice visjele pokraj kugli, te su time opisivale kruznicu. Tada su se samo radile osmica i kuhanje pa te trakice koje su visjele nisu smetale pri tehniciranju.


1995-1999
Potpuni redizajn uniforme su doživjele 1995. godine kada je Turistička zajednica grada Zagreba (TZGZ) tražila da, zbog popularnosti tima, dobijemo prepoznatljive uniforme. TZGZ je sama isfinancirala unifome, a angžirala je i profesionalnu dizajnericu. Uniforme su bile rađene od vrhunskog materijala, kombinacija je bila kao i današnja (tamno-plavo / svijetlo plavo / bijele), pletovi su bili profesionalno napravljeni (habsburški plet, a koji imamo i danas), na ramenima smo imali admiralske epolete, čizme su bila sa uniforme bana Jalačića i nisu imale pete, a kapa je bila čako (popularni "lonci"). Razlika u činovima se i dalje razlikovala prema broju traka na suknjama (ne i na rukavima).


1999-2004
Još jedna korjenita promjena desila se pred Europsko 1999. Pred nekoliko dizajnerica stavio se zadatak: boje se moraju zadržati, brend mora ostati prepoznatljiv, a uniforma se mora osuvremeniti i poženstveniti. Na natjecaju je pobjedila Matea Novosel iz Samobora, naša bivša dugogodišnja mažoretkinja, koja je diplomirala dizajn na visokoj talijanskoj školi za dizajn. Interesantno je da je Matea pobjedila najpoznatije hrvatske dizajnerice koje su se javile na natječaj. Oznake činova bila su vidljive samo na rukavu (broj pletova), čizme su dobile 6 cm pete, a kape su dobile metalne znakove. Izgubljeni su svi ukrasi koji su smetali tehniciranju (epolete, čako kapa, reveri, reljefni pletovi...), uniforma je poženstvenjena (linije figure, strukirani sako, diskretan otvor dekoltea, dizajnerska rješenja, visoke čizme, kapa, kosa pod kapom...), boje su bile vidno izraženije, a izrada uniforme bila je kvalitetnija (hidrofobnost, kvalitetniji materijali).


2004-2011
Nova uniforma djelomično je poženstvenila postojeću (linije figure, oblik kragne i dekoltea posebno na ljetnim uniformama), izgubila je oznake činova na reverima i dobila zvjezdice na kragni, no prvi puta smo izradili ljetne (kratki rukav, bitno tanji materijal od samo 210 gr) i zimske uniforme (320 gr. materijal, pelerina, hlače i marama). Samim time i rok trajanja uniforme se produljio sa 5 na 8 godina.


2011-danas
Za Europsko prvenstvo 2011. Matea Novosel je dobila zadatak da još jednom redizajnira uniforme, ali da iste ostanu prepoznatljive. Boja je bitno potamljena čime se dobilo na elegantnosti, te suknjom koja postaje tamnoplava umjesto svjetloplave. No zato se stavljaju svjetloplavi detalji oko struka koji istiću struk, večim brojem paspula, razdiobom ramena u dvije boje i atraktivnijim izgledom kragne. Predvodnica više nema obrnute boje uniforme, što je prvenstveno napravljeno radi protokola gdje je inverzna boja previše odstupala, no razlikuje se po svjetloplavoj suknji i inverznom rasporedu boja na kapi.


juniorske uniforme 1996-1999
koje su kasnije bila kadetske uniforme 1999-2004
Uniformice su bile vrlo jednostavne, ali i funkcionalne, na nogama su imale tenisice, a na glavama beretke. Kasnije uniforme juniorki i kadetkinja pratile su linije seniorskih uniformi






ZRAČNA LUKA ZAGREB

MZL Zagreb je u 2020. imala:
• 924.823 putnika i to radi Covida-19 (2019. MZL Zagreb je imala 3,4, a 2022. 3,1 milijun putnika)
• od toga 171.654 domaćih putnika
• 21.510 otpremljenih zrakoplova
• 9.848 tona carga





I. (NAJSTARIJA) GIMNAZIJA U ZAGREBU
Najstarija gimnazija u Zagrebu je iz 1607. godine, a organizirali su je Isusovci. No, najstarija zagrebačka javna gimnazija je I. gimnazija, koja je radom započela 20. runa 1854. godine, tada pod nazivom "Realna gimnazija".

Prva lokacija škole bila je Vrazovo šetalište. Dvije godine kasnije gimnazija se seli na Strossmayerovo šetalište, da bi 1895. godine preselila na Rooseveltov trg, zgradu dizajniranu za gimnaziju. Iz te zgrade seli se 1986. godine zbog zbirke Ante Topić Mimare, da bi na koncu svoju zgradu dobila 1992. u Novom Zagrebu.

Danas škola ima 50 profesora i preko 600 učenika.

Najpoznatiji učenici I. gimnazije:
- August Cesarec, književnik
- Dobroslav Cesarić, akademik i pjesnik
- Vladimir Devidé, akademik, istaknuti matematičar i japanolog
- Villim Feller, istaknuti matematičar i sveučilišni profesor u Kielu, Stockholmu, Kopenhagenu, Lundu, Princetonu i Providenceu.
- Oton Gliha, akademski slikar
- Dragutin Gorjanović-Kramberger, paleontolog, arheolog i geolog, otkrivač krapinskog pračovjeka
- Ivo Josipović, skladatelj, sveučilišni profesor i bivši predsjednik Republike Hrvatske
- Boris Magaš, akademik i arhitekt, projektirao Poljudski stadion u Splitu
- Vatroslav Mimica, filmski redatelj, scenarist i producent
- Vladimir Prelog, znanstvenik i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju
- Vjekoslav Šutej, dirigent

I. gimnaziju je završio i naš Šef (još na Rooseveltovom trgu)

Zgrada I. gimnazije na Rooseveltovom trgu (danas Muzej Mimara)






DUGE

duge = karte kupljene na crno
tapkaroš = preprodavač karata
na crnjaka = kupiti nešto nelegalno

„A kupil sam duhan od kumice na crnjaka“ = kupio sam duhan nelegalno na tržnici
„Tapkaroš mi je prodal duge“ = preprodvač karata mi je prodao karte na crno





AUTOMATIK

A onda smo malo odrasli, ušli u 16. godinu i tata nas je razveselil mopedom. Ja sam osobno imao automatika, kao i velika većina. Automatik je bio Tomosov motor koji je imao dvije automatske brzine, mogao voziti do 50 km/h, iza ste mogli vozit još jednu osobu, ali najviše do pola sata onda se pregrijao cilindar pa ste morali stati na 15 minuta da se ohladi. Ja sam na svog automatika stavio dva ogledala, mrežicu na prednje svjetlo i dodatne držače za noge za suputnika. Facaaaa!
Oni koji su imali više love kupovali su APN-ca. APN-ac je bio malo veći Tomosov motor od Automatika, i imao je manualni mjenjač od pet brzina, pa je i postizao nešto veće brzine (70 km/h). Ipak na desetak Automatika desio se jedan APN-ac.
E a oni koji su bili superbaje su imali češku Yawu (130 km/h) ili MG. No, to su već bile ozbiljne face.





SA NASTUPA ZA AUTO HRVATSKU -



























SA UTAKMICE LIGE PRVAKA: DINAMO-SALZBURG








SA UTAKMICE LIGE PRVAKA: DINAMO-MILAN




SA ŠEFOVOG ROĐENDANA














SA PROMOCIJE MERCEDESA NA DINAMU










SA PLAVO-BIJELOG TRENINGA
(objavljeno: petak, 10.02.2023. u 10:20) komentiraj (0)

UMRO ĆIRO BLAŽEVIĆ



Danas je umro Miroslav Ćiro Blažević (u 88. godini života) legendarni trener i izbornik hrvatske nogometne reprezentacije sa kojom je osvojio 3. mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu.

Ćiro je vrlo često bio sa Zagrebačkim mažoretkinjama i ostat će kod nas zapamčen kao vrlo topla osoba koja je prema curama uvijek imala dobru riječ i smješak.

Uz Ćiru nas veže i jedna simpatična priča. Naime, kako je naš Šef bio pljunuti Robert Prosinečki, legendarni igrač reprezentacije, jednom je Ćiro prolazio pokraj tunela, pogledao Šefa i rekao "Sine, što radiš ovdje, bježi u garderobu isti čas". :-)







Krenuli smo sa sezonom, tj. svi trenizi su krenuli po rasporedu iz prvog polugodišta:
- S1A: ponedjeljak 1. gimanzija i srijeda OŠ I.Filipović od 19:30 do 22:30
- S2 (bivši S1B): utorak 1. gimnazija, četvrtak Palmotićeva 30 od 20:00 do 22:00 sata
- J1A: subota 1. gimnazija od 9:00-12:00
- J2 (biši J1B): subota Hercegovačka 111 od 10:30-13:00
- J3: subota Hercegovačka 111 od 9:00-11:00
- D1: subota Palmotićeva 30 od 9:00-10:30
- D2: subota Palmotićeva 30 od 10:45-12:15
- Veteranke: utorkom Palmotićeva 30 od 20:00-22:00
- Drum line ponedjeljkom 1. gimnazija od 20:30-22:00






- petak 10.2. u ????, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o Šef

- nedjelja 26.2. u ????, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o Šef
* nastup S1A i Drum linea





FULIR KRENULA NA VOZAČKI

Naša razvodnica Veronika Fulir** je krenula na vozački ispit. Ajmooooo malička....





KOLIKO IMAMO BANERA I PANOA

- 1 veliki samostojeći pano 3x4 metra
- 3 samostojeća "pingvina" 1x2 metra
- 4 banera koji pokazuju dvije turneje u Kini, te Tajvanu i Martiniku
- 15 različitih navijačih banera i transparenata
- 20 zastava Zagreba i Zagrebačkih mažoretkinja 1x2
- 1 zastava Zagreba 1,5x3
- 2 ploće za autobus
- 4 magnetna natpisa za vozila
- 10 različitih ploća za najave tima na raznim jezicima
- natpise na cassa bubnjevima






SAVJET

Savjet Zagrebačkih mažoretkinja je tijelo koje savjetuje upravu i trenere oko bitnih odluka Seniorskog 1A. Članovi savjeta su predvodnice, razvodnice i nekoliko djevojaka 1. formacije S1A, trenerice S1A i Šef.

Savjet raspravlja o
- Izboru razvodnica
- Mažoretkinjama koje ulaze u 1. formaciju S1A
- Prvim zamjenama i djevojkama koje ulaze u S1A
- Novim članovima Savjeta
- Kome se daju uniforme
- Pohvalama u timu
- Kaznama za prekršitelje pravila tima
- Strategiji tima
- Dodatnim treninzima, turnejama, team buildinzima i drugim aktivnostima tima
- Raspravlja o predvodnicama tima, te daje mišljenje o budućim predvodnicama
- Ostalim bitnim pitanjima koja utječu na budućnost tima

Savjet o većini svojih odluka glasa, no koji puta se traži i konsenzus Savjeta. Nemalo puta se desilo da Savjet donese potpuno suprotnu odluku stavu Uprave i da Uprava prihvati odluku Savjeta. Gotovo nikada se ne desi da Uprava ne prihvati odluku Savjeta (ukupno u 24-godišnjoj povijesti Savjeta to se desilo tek 3 puta).

Savjet se sastaje po potrebi, a sjednice Savjeta znaju trajati i po nekoliko sati, čak i više dana ako se ne uspije donijeti odluka na jednoj sjednici.





USPINJAČA

Otvorena: 8.10.1890 (tada je bila parna, danas električna)
Duljina: 60 metara
Trajanje vožnje: 64 sekunde
Broj mjesta: 56 u obje kabine od čega 32 sjedeća mjesta
Sati rada: 528
Prevezeno putnika 2019: 391.000

Osim uspinjače Zagreb još ima:
- još jednu uspinjaču na Medveščaku
- žičaru na Sljeme (uskoro bi trebala početi raditi)
- dvije turističke autobusne linije ZET-a, te dvije privatne turističke autobusne linije
- dva vlakića koji voze turiste u centru grada i na Jarunu
- električna golf-vozila za turiste
- oltimere za turiste
- tri konjske zaprege za turiste
- gradske bicikle za iznajmljivanje
- segwaye


Zagreb ima još jednu uspinjaču, onu na Ksaveru (povezuje Zvijezdu i Cmrok), a ima četiri stanice.




ZAGREBAČKE KULE

Grad je imao 13 kula, no danas su sačuvane samo 3.

Najveća sačuvana gradska kula Lotrščak je na južnoj strani i nazvana je tako jer je uz nju bilo zvono koje se oglašavalo ljeti u 22, a zimi u 21 sat kako bi građani ušli u grad prije zatvaranja svih gradskih vrata. Zvono se zvalo Campana Latronculorum ili zvono pljačkaša, što su purgeri iskrvili u "lotrijaš" i jasno da je kula onda dobila i tako iskrivljeno ime. Kula je sa krovištem i kupolom visoka 30 metara. Kula je dovršena 1266. godine. Debljina zidova kule je 195 cm.



Na kuli Lotrščak od 1.1.1877. top svaki dan označava podne. Grički top je pucao u podne zato da građani koji su radili na poljima u ravnici južno od Gradeca krenu prema Gradu na ručak, koji je za građanstvo bio u 13 sati. Pravi zagrepčanci po pucnju uvijek pogledaju na sat, da vide jel im sat "dobro ide". Grički top nije pucao tijekom i još 10 godina nakon Prvog svjetskog rata, kraće vrijeme tijekom Domovinskog rata, te od 28.3. do 11.5.2020. radi posljedica potresa. Tijekom Domovinskog rata kad bi top puknuo mi studenti koji smo jurili na Gornji grad na predavanja uvijek bi umirali od smijeha jer bi par ljudi bilo na podu pokrivenih ruku preko glave, što su uvijek bili stranci (NATO, novinari, diplomati) koji su mislili da se grad bombardira. Današnji topnik je Alem Tutundžić koji je funkciju preuzeo 2008. godine od legendarnog topnika Stjepana Možare koji je otišao u mirovinu. Topnik nosi tradicionalnu svijetloplavu uniformu.

Popov toranj se nalazi na sjevernoj strani Gradeca. Toranj je nastao sredinom 13. stoljeća. Ime je dobio jer je bio vlasništvo zagrebačkih biskupa, a ne Gradeca. Naime, Kaptol nije imao pravo na zidine, pa su svećenici kod navala neprijatelja tamo selili vrijednost i blago Kaptola, te se u kuli skrivali. Kula je tek od 16. stoljeća dio gradskih zidina. U Popovom tornju se nalazi Zagrebačka zvjezdarnica od 5.12.1903. godine.

Kamenita vrata su kula i jedina očuvana gradska vrata. Sagrađena su u 13. stoljeću, a današnji oblik su dobila 1760. godine. Iznad vrata nalazi se predivna dvorana Družbe Braće Hrvatskog Zmaja, unutar prolaza nalazi se tipični srenjevjekovni dućan "Pod boltom", a uz sama vrata je i omanja kula koja je bila dio obrambenog objekta. Unutar Kamenitih vrata nalazi se oltar na kojem je slika Majke Božje od Kamenitih vrata koje je čudom preživjela veliki požar 30.5.1731. godine. Ova slika je simbol Zagreba, po njoj je Zagreb dobio zaštitnicu u Majci Božjoj, a Dan grada se slavi upravo na dan kada je slika pronađena nakon požara. Na Kamenitim vratima purgeri pale svijeće kada im se otvarila neka velika želja, te se time zahvaljuju Bogu i Majci Božjoj (npr. prošli ste težak ispit, preživjeli tešku bolest, ostvarila se željena ljubav...).



Na sjevernoj strani Kamenitih vrata nalazi se kip Dore Krupićeve koji je napravio Ivo Kerdić, a na južnoj strani spomenik Sv.Jurja koji su napravili austrijski kipari Winder i Kompatscher. Odmah do Kamenitih vrata nalazi se druga najstarija ljekarnica na prostoru Hrvatske (neprekidno radi od 1355.). Nasuprot ljekarnice nalaze se lanci sa HMS "Victorye" Nelsonova broda iz znamenite bitke kod Trafalgara. I oprez, na Kamenitim vratima postoje po dva željezna stupa koji vrata dijele na tri dijela. Legenda kaže da se ne smije prolaziti kroz srednji prolaz (između dva stupa) jer isto znači nesreću.

Kaptol je kasnije dobio zidine i kule, a sačuvano je samo 6 kula oko Katedrale.





PRDONJA

prdonja = čangrizavi starac (stari prdonja)
poluprdonja = osoba koja je pred starost i postaje čangrizac
rista = stari prijatelj
stara = otac, dobar prijatelj
stara = majka

„Je lik je fakat poluprdonja“ = Čovjek postaje čangrizavi starček
„Bok rista, kak si“ = Zdravo stari prijatelju, kako si
„Stari, nemoj me tlačit“ = tata nemoj me mrcvariti





PONI I SPECKA
Imali smo mi raznih vrsta bicikala i ženski, i muški sa prečkom, i oni ni vrit ni mimo (nedefinirani), pa čak i bicikl koji je ispred imao prtljažni prostor a koji je imao tri kotača i zapravo smo ga zvali tricikl. No, dva su bicikla bila ono baš naša, specifična.

Prvi je poni. Čudo od bicikla, svi smo ga imali tamo negdje do četvrtog razreda, a cure i nakon toga. Poni je bio sklopiv bicikl, koji se mogao na sredini odšerafiti, prepoloviti i tako jednostavno spremiti u auto. Ali to nitko nije radio. Poni je bio superpraktičan jer je bio jednostavan, relativno brz, imao je zadnju kočnicu koju ste aktivirali tako da ste pedale stisnuli prema nazad, dinamo da vam može raditi svjetlo, iza sica malu posudicu za alat (i onaj ključ sa svim nastavcima), te nosač za prtljagu iznad zadnjeg branika. Svi smo ih obožavali i na ponijima smo prošli tisuće kilometara. A bili su i nepoderivi, trajni, poni je trajao preko 30 godina. Većina ponija je bila crvena, iako je bilo i drugih boja. Face su na poni stavljali retrovizore, a cure trakice na ručke.

Ako ste bili muško i krenuli ste u peti razred starci su vas počastili sa „speckom“, točnije specijalkom. E to je bio bicikl. Zavinuti upravljač zbog čega ste vozili skroz nagnuti naprijed sa vrlo malo otpora zraka. Pet ili deset brzina (većina je imala 10, oni sa 5 bili su „siromaki“) i jurnjava pet buta brža nego sa ponijem. Kad ste dobili specku bili ste istinski faca, baja, svi su vam zavidjeli. Sa speckom se već išlo na puno duže relacije nego sa ponijem, doslovce smo odlazili do Čateža ili Velike Gorice. Neki su sa speckom otišli i do mora. Specka je bila bicikl koji ste vozili do 30 godine, kad ste postajali ozbiljniji i kupovali muške, ozbiljne bicikle.

Krajem osamdesetih su došli BMX-i, robusni brdski bicikli sa debelim gumama. 99,9% ekipe BMX nije vozio po planinama za što je bio namjenjen, nego su se šminkali po gradu. A dobar dio raje je na BNX-ima izvodio vratolomije, okretao se, skakao, vrtio, stajao na sicu… Bila su čak i natjecanja u vratolomijama sa BNX-ovima, a kasnije su napravljeni čak i parkovi sa rampama za vratolomije.





SA UTAKMICE DINAMO-VARAŽDIN -

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
































SA FESTIVALA JEDNAKIH MOGUĆNOSTI










SA UTAKMICE DINAMO-LUDOGOREC








SA UTAKMICE DINAMO-HAJDUK
(objavljeno: utorak, 07.02.2023. u 16:40) komentiraj (0)

SVAKODNEVNI NASTUPI



Usred smo svakodnevnih nastupa na Međunarodnom turniru u hrvanju. Nevjerojatna organizacija i nivo natjecanja. Među najboljim natjecanjima u povijesti Zagreba.






Krenuli smo sa sezonom, tj. svi trenizi su krenuli po rasporedu iz prvog polugodišta:
- S1A: ponedjeljak 1. gimanzija i srijeda OŠ I.Filipović od 19:30 do 22:30
- S2 (bivši S1B): utorak 1. gimnazija, četvrtak Palmotićeva 30 od 20:00 do 22:00 sata
- J1A: subota 1. gimnazija od 9:00-12:00
- J2 (biši J1B): subota Hercegovačka 111 od 10:30-13:00
- J3: subota Hercegovačka 111 od 9:00-11:00
- D1: subota Palmotićeva 30 od 9:00-10:30
- D2: subota Palmotićeva 30 od 10:45-12:15
- Veteranke: utorkom Palmotićeva 30 od 20:00-22:00
- Drum line ponedjeljkom 1. gimnazija od 20:30-22:00

Obzirom na prealazak na EUR, cijene članarina su:
- S1A: do XII. mjeseca 8,50 EUR, od I. mjeseca 15,00 EUR
- S2 (bivši S1B): do XII. mjeseca 12,00 EUR, od I. mjeseca 19,00 EUR
- J1A: do XII. mjeseca 11,50 EUR, od I. mjeseca 17,00 EUR
- J2 (bivši J1B): do XII. mjeseca 12,00 EUR, od I. mjeseca 19,00 EUR
- J3: do XII. mjeseca 13,50 EUR, od I. mjeseca 20,00 EUR
- D1: do XII. mjeseca 13,00 EUR, od I. mjeseca 19,00 EUR
- D2: do XII. mjeseca 13,50 EUR, od I. mjeseca 20,00 EUR
- Veteranke: od I. mjeseca 19,00 EUR
- Drum line nema članarina






- subota 4.2. u 17:00 h, službeni ulaz Doma sportova (Zagreb open Grand Prix, mađunarodni turnir u hrvanju), o/o Šef

- nedjelja 5.2. u 17:00, službeni ulaz Doma sportova (Zagreb open Grand Prix, mađunarodni turnir u hrvanju), o/o Šef

- petak 10.2. u ????, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o Šef

- nedjelja 26.2. u ????, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o Šef
* nastup S1A i Drum linea





SPRIJATELJILI SE SA IRANSKOM DELEGACIJOM

Tijekom Međunarodnog turnira u hrvanju, sprijateljili smo se sa Iranskom delegacijom. Tamo je to nacionalni sport i njihovi glavni hrvaći imaju po 3 milijuna pratitelja na instagramu. Iranci su pristupili nama na jednoj kavi i baš smo se ozbiljno sprijeteljili. Čak je naš Šef jednu borbu na njihov poziv promatrao sa trenerske stolice Irana uz samo borilište. Nevjerojatan doživljaj. U nedjelju sa Irancima pijemo kavu prije turnira.






NAŠA KAMPERSKA OPREMA

Opremu za van koristi navijačko pleme na natjecanjima, ali nam koristi i za roštiljade, team buildinge i druge aktivnosti na otvorenom. U opremi su:

- tri šatora koji zajedno imaju 27 m2
- dva stola sa četiri klupe za 20 osoba
- još jedan manji stol za 6 osoba
- 3 aluminijska mobilna stola
- ukupno 10 stolica
- mobilni razglas
- agregat za struju
- ledomat
- dva mobilna frižidera i jedan manji fiksni frižider
- mobilne trake za odvajanje zona
- stativi za zastave
- veliki roštilj na plin na kojem se odjednom može pripremiti 4 kg mesa
- veliki roštilj na ugljen na kojem se odjednom može pripremiti 5 kg mesa
- manji roštilj na ugljen na kojem se odjednom može pripremiti 3 kg mesa
- veliki kotao za kotlovinu na kojem se odjednom može pripremiti 10 kg mesa
- kotao za čobanac
- veliku banju za podgrijavanje hrane za 20 kg mesa
- niz velikih plastičnih i drvenih posuda i košara za hranu
- velik broj mobilnih panoa za uređenje

Uz to od poslovnih partnera (vatrogasci, vojska, policija) koji puta posuđujemo:
- velike šatore od više desetaka kvadrata
- stolove, klupe i stolice
- opremu za kuhanje hrane






KAKO SE PROIZVODE ŠTAPOVI

Zagrebačke mažoretkinje nikada nisu uvozile štapove. Uvijek smo ih proizvodili sami, a nakon 28 godine proizveli smo preko 110.000 štapova.

DRVENI ŠTAPOVI
Prve štapove proizveli smo prije više od 28 godine, davne 1993. godine. Bio je to doslovce štap iz kućne radinosti. Imao je plavu palicu i žutu nepravilnu kuglu, te žute resice iz kugle. Nikako nam nije bilo jasno zašto „trokira“ prilikom vrtnje, t.j. nepravilno se okreće. Morate znati da u to vrijeme nije bilo interneta, a da je u Hrvatskoj bilo tek tri mažoret tima, koji ili nisu imali štapove ili su imali štap sa jednom kuglom. Dok nam jedan tata, profesor fizike, nije rekao da je to zato što je kugla teža na jednoj strani. Stoga smo pokušali sa dvije kugle i ostali totalno pozitivno šokirani. Plavo-žuti štapovi su kasnije promijenjene u plave štapove sa bijelim kuglama, koji su krajem devedesetih godina postali bijeli štapovi sa plavim kuglama. No, kako su plave kugle ostavljale tragove po zidu, a bijele su i bolje opisivale kružnicu što daje bolji efekt kod bacanja i rotacija, nekoliko godina kasnije ponovno smo se vratili na plave palice i bijele kugle, što imamo i do danas.


Prvi seriju manufakturnih štapova napravili smo 1994, njih stotinjak. Štapove smo radili tako da smo kupovali dva metara dugačke palice koje smo rezali na 60 cm, dok smo kugle dali tokariti. Sami smo lakirali štapove i spajali ih. I danas slično proizvodimo drvene štapove. Kugle i dalje dajemo tokariti našem stalnom proizvođaču, samo što palice dajemo strojno rezati i baždariti. Potom se kugle i palica lakiraju prvo temeljnim lakom, a potom sa dvije boje koje zahtjeva naručilac. Ovo lakiranje se obavlja u posebno izrađenom gnijezdu za lakiranje, te se suše na visokim temperaturama na posebnim kalupima. Nakon toga se štap spaja posebnim ljepilom. Godišnje proizvedemo oko 300 drvenih štapova za nekoliko mažoret-timova.

1995. godine naša nova trenerica Virginie Cathelain iz Francuske je sa sobom donijela metalne štapove iz SAD-a. Ovi štapovi su nas očarali, a sa njima smo mogli daleko više. Stoga smo krenuli sa intenzivnim istraživanjem kako materijala, tako i zakonitosti štapa. Za tu svrhu angažirali smo niz vrhunskih stručnjaka koji su ustanovili kakav omjer težine same palice i utega treba biti, kakav treba biti oblik utega, koje materijale trebamo napraviti, te na koji način spajati komponente. U tu svrhu je izrađen i elaborat. Nakon toga smo izradili nekoliko protutipa i dali ih mažoretkinjama na testiranje. Temeljem tih proučavanja i testiranja smo se odlučili za slijedeće:

1. Štapovi će imati zvjezdaste stožaste nastavke (okrugli se kod pada otkotrljaju nekoliko metara, a zvjezdasti se zaustave već nakon pola metra)
2. Štapovi će imati stožaste nastavka različitih veličina (manju i veću)
3. Pod manjim stošcem će biti teži i duži uteg, pod većim lakši i kraći. Težina većeg stošca + manjeg utaga = težini manjeg stošca + većeg utega
4. Definirali smo težine utega i stožaca radi centripetalne sile
5. Definirali smo težinu i debljinu palica
6. Definirali smo materijale i debljinu stjenki palice
7. Definirali smo da štap mora biti balansiran na +/- 1 mm

Potom smo u svibnju 1997. napravili gnijezda za vulkanizaciju gumenih stožaca i prvu seriju metalnih štapova, te jedini imali metalne štapove na prvom državnom prvenstvu mažoretkinja RH. Istime smo štapove počeli prodavati i drugim timovima u Hrvatskoj. Nažalost trebalo nam je dvije godine i stotine reklamiranih štapova da proizvedemo dovoljno dobar proizvod. Glavni problemi su bili savijanje palice nakon malog broja padova na pod, pucanje gume stošca, brzo mijenjanje bolje gume iz bijele u smeđu, posebno na suncu, odvajanje glave stošca od tijela, pretvrda guma stošca, pucanje prokroma na palici zbog čega se od istog moglo porezati, ispadanje utega iz tijela palice. Nekoliko puta smo mijenjali načine učvršćivanja utega, ako i oblike istih. U prvoj godini 80% štapova je reklamirano, a potom su po cijele serije bile vraćene. Za reklamiranje štapova (mi smo preuzimali sve troškove poštarine i reklamacija) smo potrošili ogroman iznos novaca, nekoliko tisuća EUR. No, na kraju smo dobili odličan i konkurentan proizvod, tako da smo u prošloj godini imali tak jedan jedini reklamirani štap. Konkurentnost se očituje i u tome da je naš štap za 5% jeftiniji od najjeftinijeg mađarskog, te oko 30% od najjeftinijeg američkog štapa.


KAKO DANAS PROIZVODIMO ŠTAPOVE
Štapovi se danas proizvode manufakturno. Iz Italije uvozimo tijelo štapa i to u serijama od po 5 kilometara. Tijelo se reže na potrebne dimenzije od 45, 50, 55, 60, 65, 70 i 75 cm, a moguće su i dimenzije po narudžbi. Sve ostalo proizvodi se u Hrvatskoj. Utezi se strojno tokare na propisane dužine i dimenzije te se posebnim hladnim, pa potom vrućim postupkom ubacuju u tijelo štapa i tamo lijepi. Gumi se dodaju svi aditivi po posebnoj tajnoj recepturi koja je produkt naših istraživanja, a potom se isti vulkaniziraju u posebnim gnijezdima koje smo sami proizveli i nekoliko puta usavršavali. Ovako vulkanizirana guma se termički obrađuje. Zadnja faza izrade štapa je poliranje palice i spajanje stožaca i palice, te kontrola finalnog proizvoda. Štap je originalan hrvatski proizvod i kao takav ima oznaku „EU“.

KOJE ŠTAPOVE PROIZVODIMO
Danas proizvodimo nekoliko različitih štapova:
- Beginner (drveni) za početnike
- Economic (prokrom) - on je 90% naše proizvodnje
- Adriatic (mesing) – za Pakoštane no i još neke timove
- Gold (zlatni), sa certifikatom zlata (suvenir)
- Toy (igračku od 30 cm bez utega koja je samo suvenir)
- Par kugli koji se mogu posebno naručiti

Do danas smo proizveli preko 110.000 štapova. Štapove prodajemo u 132 tima iz Velike Britanije, Francuske, Češke, Slovačke, Bugarske, Slovenije, Rumunjske, BiH, Crne Gore, Srbije, Poljske, Mađarske, Austrije, Italije, a pregovaramo oko prodaje u Mađarskoj, Rusiji, Ukrajini, Makedoniji, Irskoj, Njemačkoj i Martiniku. U Francuskoj, Rumunjskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori imamo prodajnog zastupnika. Najviše štapova prodaje se u posljednjem kvartalu godine (zbog audicija i novoupisanih članova).

NOVI ŠTAP „PROFESSIONAL“
Već šest godine testiramo daleko kompliciraniji i kvalitetniji štap „Professional“ koji će biti daleko otporniji na padove, nešto lakši, imat će utore na trećinama palice i aktivnu jezgru za ublažavanje udarca kod hvatanja, te kvalitetniju gumu stožaca. Obzirom na istraživanja, ulaganja i testiranja tog štapa biti će to superiorni proizvod i kruna naše proizvodnje.






AUTOBUSNI KOLODVOR

468.490 prodanih karata
94.390 autobusa u odlasku
44 perona

Autobusni kolodvor ima poštu, 8 bankomata, 8 trgovina i trafika, 2 kockarnice, niz ugostiteljskih objekata, ured Turističke zajednice Zagreba, parkiralište za automobile i za autobuse, taxi stajalište, garderobu, prodaju karata, te terminal Pleso prijevoza za liniju prema Zračnoj luci Zagreb.





JARUN

Najveća zagrebačko jezero Jarun se spominje još prije 800 godina. Oko njega su živjeli kaptolski kmetovi koji su ga zvali „Jaruga“ (rupa puna vode) od čega je i dobio ime. On je ostatak savskog toka koji je promijenio smjer pa je ostalo jezero.

Jarun je uređen 1987. godine za Univerzijadu. Ukupna površina centra je 235 ha. Od 1988. Jarun je kupalište sa 5 plaža od koje je jedna i nudistička, te jedna prilagođena za invalide i osobe sa posebnim potrebama. Godišnje oko 170.000 kupaća pliva na Jarunu. Za njihovu sigurnost brine se ekipa spasioca po čitavom parku koji godišnje imaju preko 300 intervencija. Mulj otklanja poseban stroj koji stalno usisava jezero. Krug oko jezera dug je 6,5 km, a jezero ima 6 otoka, od kojih je 4 povezano mostovima.

Na Jarunu živi 29 vrsta riba i 130 vrsta ptica. Labudovi na Jarunu ostaju cijelu godinu. Postoji legenda o somu Juri koji navodno ima preko 3 metra. Kod Divljeg otoka ostavaljeno je prirodno okružje gdje je zabranjena gradnja i razvijaju se autohtone biljne vrste i gnjezde ptice, posebno patke, kormorani i čaplje.

Jarun ima regatnu stazu, veliko jezero služi za treninge jedriličara, ima konjički klub sa hipodromom i jahanjem za djecu, dva terena odbojke na pjesku, jedan rukometa na pjesku, polivalentno igralište, softbol teren, bočalište, veliki park za ekstremne sporove (skate park), terene za mini golf, stolni tenis, na jezeru treniraju koturaljkaši, biciklisti, trkači, plivači, ronioci, sportski i rekreativni ribolovci, ukupno na jezeru ima 26 sportskih klubova. Po regatnoj stazi je izgrađena i staza za Olimpijske igre 2004. u Ateni. Jarun ima i Aleju velikana hrvatskih sportova sa 140 memorabilnih ploća.

Jarun godišnje posjeti preko 800.000 posjetitelja. Prostor ima velik broj parkirališnih površina, uređenih mjesta za roštiljadu, dječje parkove, trim staze, noćnih klubova, 4 restorana, velik broj barova, a navečer je mjesto izlaska. 2/3 vozila dolazi noću radi provoda.

Osim Jaruna Zagreb ima još jezera: Bundek, 5 jezera u Maksimirskom parku, te Rakitje.









ŽICANJE
Žicat = molit uslugu, novac ili robu (posebno sendviče, cugu, kaugume isl.)
Bezec = zatražiti griz sendviča, pizze ili nekog drugog brzog jela ili pića
Bogec = siromah
Bokci = siromasi
Bogečija = sirotinja
Bogec bistički = veliki siromah
Prositi = moliti
Vrnul, vrnut = vratio, vratiti

"Sorry, kaj te žicam, ali fakat mi treba lova" = oprosti što te molim posudbu, ali stvarno mi treba novac
"Stari daj bezec" = prijatelju pokloni mi griz sendviča
„Bemti on je fakat bogec bistrički“ = Bože moj, on je stvarno velika sirotinja
„Prosim te daj mi posudi lovu, bum ti vrnul za keden“ = molim te daj mi posudi novac, vratit ću ti za tjedan dana





WALKMAN

Walkman je bio minijaturni kazić na baterije koji je bio tek nešto veći od kazete, mjera 12x8x3 cm. Walkmen je imao slušalice, iako su se kasnije mogli kupiti i minijaturni zvučnici na koje su i drugi slušali glazbu. Walkmen je bio teška plastičnjača i služio je da možemo slušati kazete dok smo u busu, na putu, u školi, na trčanju… Svi smo imali walkmene i to je bio jako važan dio naše kulture i osobnosti.

Walkmen je bio revolucija. Kad su se pojavili doslovce su u godinu dana poharali Zagreb. Svaka mlada osoba morala je imati walkmen, on se dobivao za rođendane i kad ste ga dobili bili ste ono faca. Kako su bili od najjeftinije plastike bili su vrlo nekvalitetni pa su se kvarili. Nosili ste ga svugdje i svaki dan, na kiši, snjegu, hladnoći, suncu, pa im je rok trajanja bio 2-3 godine. Kasnije su pojeftinili pa smo si ih mogli kupiti od malo uštede na džeparcu, tako da smo svi imali 3-4 walkmena, novi (za van i u školu), stari (za po doma) i bar 2-3 neispravna. Bilo ih je brendiranih (Sony, Panasonic, JVC, Sanio, Philips…), a bilo je i onih noname koji su bili teško smeće. Kako je tko imao love tako je kupovao ove bolje ili noname.

Vrlo brzo po dolasku CD-ova (rane 1990-te) pojavili su se i CD-walk, to je imao tu i tamo netko, ali isti nisu saživjeli.





SA HANĆEKOVIĆEVOG MEMORIALA - 2. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
3. dan


































































...kraj!
(objavljeno: subota, 04.02.2023. u 21:05) komentiraj (0)

VELIK BROJ NASTUPA OVAJ TJEDAN



Ovaj tjedan imamo istinski ogroman broj nastupa. U ponedjeljak smo odradili dodjele medalja za parasportaša godine u West Inu, nakon toga imamo 5 nastupa za Međunarodni turanir u hrvanju (koji radimo već godinama). Dakle, ukupno 6 nastupa u 7 dana.






Krenuli smo sa sezonom, tj. svi trenizi su krenuli po rasporedu iz prvog polugodišta:
- S1A: ponedjeljak 1. gimanzija i srijeda OŠ I.Filipović od 19:30 do 22:30
- S2 (bivši S1B): utorak 1. gimnazija, četvrtak Palmotićeva 30 od 20:00 do 22:00 sata
- J1A: subota 1. gimnazija od 9:00-12:00
- J2 (biši J1B): subota Hercegovačka 111 od 10:30-13:00
- J3: subota Hercegovačka 111 od 9:00-11:00
- D1: subota Palmotićeva 30 od 9:00-10:30
- D2: subota Palmotićeva 30 od 10:45-12:15
- Veteranke: utorkom Palmotićeva 30 od 20:00-22:00
- Drum line ponedjeljkom 1. gimnazija od 20:30-22:00

Obzirom na prealazak na EUR, cijene članarina su:
- S1A: do XII. mjeseca 8,50 EUR, od I. mjeseca 15,00 EUR
- S2 (bivši S1B): do XII. mjeseca 12,00 EUR, od I. mjeseca 19,00 EUR
- J1A: do XII. mjeseca 11,50 EUR, od I. mjeseca 17,00 EUR
- J2 (bivši J1B): do XII. mjeseca 12,00 EUR, od I. mjeseca 19,00 EUR
- J3: do XII. mjeseca 13,50 EUR, od I. mjeseca 20,00 EUR
- D1: do XII. mjeseca 13,00 EUR, od I. mjeseca 19,00 EUR
- D2: do XII. mjeseca 13,50 EUR, od I. mjeseca 20,00 EUR
- Veteranke: od I. mjeseca 19,00 EUR
- Drum line nema članarina






- srijeda 1.2. u 17:00 h, službeni ulaz Doma sportova (Zagreb open Grand Prix, mađunarodni turnir u hrvanju), o/o Šef

- četvrtak 2.2. u 17:00 h, službeni ulaz Doma sportova (Zagreb open Grand Prix, mađunarodni turnir u hrvanju), o/o Šef

- petak 3.2. u 17:00 h, službeni ulaz Doma sportova (Zagreb open Grand Prix, mađunarodni turnir u hrvanju), o/o Šef

- subota 4.2. u 17:00 h, službeni ulaz Doma sportova (Zagreb open Grand Prix, mađunarodni turnir u hrvanju), o/o Šef

- nedjelja 5.2. u 17:00, službeni ulaz Doma sportova (Zagreb open Grand Prix, mađunarodni turnir u hrvanju), o/o Šef

- petak 10.2. u ????, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o Šef

- nedjelja 26.2. u ????, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o Šef
* nastup S1A i Drum linea





ŠEF NAM IDE NA KONFERENCIJU U LJUBLJANU

Šef nam ide na veliku zrakoplovnu konferenciju u Ljubljanu 2. i 3.2. gdje će moderirati dva panela sa velikim facama zrakoplovstva Europe i svijeta. Oba panela će biti na engleskom jeziku.






KOLIKO BUBNJEVA IMA DRUM LINE

6 tenora (od čega 1 Yamaha i 1 Stagg)
4 snara (od čega 1 Stagg)
6 cassa (od čega 1 Stagg)
5 tomova (4 quatro i 1 trio)
1 činele
1 bubanj za probe
= 23 bubnja i činela

Uz to imamo desetke palica i batova, te velik broj rezervnih opni za bubnjeve, te jedan stalak za snar






VOZNI PARK

Zagrebačke mažoretkinje imaju vozni park od dva vozila (po jedan BMW X3 i Citroen C4). Prije smo imali Suzuki Grand Vitaru, Citroen C4 i Toyotu Yaris. Automobilima idemo na nastupe, turneje, natjecanja, prevoze mažoretkinje iz škole na treninge, a doslovce služe i kao kamioni za prijevoz robe na nastupe i druge događaje.

Za automobile se brine dostavljač, koji prati njihovu ispravnost, servise, registraciju, doljeva ulje, vodu i ostale potrepštine, vodi evidenciju i to svaki tjedan... O tehničkoj ispravnosti vozila brigu brine mehaničar sa kojim imamo ugovornu obvezu i koji popravlja sve automobile.

Svaki automobil ima mjesečni putni radni list u koji se bilježe sve vožnje i detalji (ovo je naša zakonska obveza), te kontrolni karton na kojem su svi detalji o ispravnosti i stanju vozila, obavljenim servisima i registracijama.

Svi automobili su kasko osigurani upravo zato što ih vozi veliki broju ljudi. Za sva osiguranja vozila, kao i ostala osiguranja brine se Lucija Milas, naša bivša mažoretkinja S1A, koja ima svoje poduzeće za osiguranje.

Uz urede imamo garažu u kojoj su smještena sva vozila, te gume, ulja, antifriz i ostale tekućine, rezervni dijelovi i sva ostala oprema vozila. Svako vozilo ima aparat za gašenje požara u prtljažniku. Uz to u opremu vozila spadaju i dva mobilna razglasa za automobile, krovni nosači, te četiri žuta rotacijska svjetla.

Sva vozila su obojana u brendirane tamnoplave boje (brendiranje svakog košta 10.000 kn), a automobili imaju velike oznake "ZAGREBAČKE MAŽORETKINJE" na sve četiri strane.





ŽELJEZNICA U ZAGREBU

93.440 vlakova godišnje (prosječno 256 dnevno)
6,3 milijuna putnika godišnje
58 km željezničkih pruga u Zagrebu
4 dionice pruga (prema Zaprešiću, Dugom Selu, Karlovcu i Sisku) + spojnice prema istoku i zapadu sa Ranžirnog kolodvora
9 međunarodnih linija, od čega 3 Eurocity/Euronight, 2 Intercity i 4 brzih

Kolodvori i stanice sa najviše putnika godišnje:
7.086.002 Glavni kolodvor
1.045.056 Sesvete
782.202 Zapadni kolodvor
678.888 Vrapče
577.340 Gajnice
548.650 Maksimir
402.386 Kustošija
387.534 Podsused
361.352 Čulinec
352.526 Trnava





MIMARA

Muzej Ante i Wiltrude Topić Mimare otvoren je 1987. i od tada je glavni zagrebački muzej

- 3.750 vrhunskih umjetnina
- izvanredne umjetnine Raffaella, Velasqueza, Rubensa, Rembrandta, Goye, Delacorix...
- muzej je prvo planiran na Jezuitskom trgu, ali se Mimara sa time nije složio


O zgradi
Muzej je u zgradi "donjograske gimnazije", otvorene 1895. godine.
- njemački arhitekti A. Ludwiga i L. Th. Hülssnera, specijaliziranih za projektiranje školskih zgrada
- u sjevernoj zgradi je V. gimnazija, u južnoj osnovna škola Izidora Kršnjavog (zaslužan za izgradnju zgrade), dok je u središnjoj zgradi do 1987. bila I. i IV. gimnazija, a danas je tamo muzej Mimara







LEKTRIKA

Lektrika = elektrika
Šteker = utičnica
Štek-doza = kutija sa više utičnica
T-štek = T-utičnica koja se gurne u utičnicu da bi se u nju mogla utaknuti dva potrošača
Uštekati = priključiti potrošač
Šalter = prekidač
Zavužgiti = upaliti
Ziherung = strujni osigurač
Probirštift = ispitivač napona
Izolirband = izolir-traka
Drot = žica
Cvikcange = klješta za žicu

"Metni probirštift u šteker" = Stavi ispitivač napona u utičnicu
"Zavužgi svetlo na šalter" = Upali svjetlo prekidačem
"Zgorel je ziherung" = Pregorio je osigurač





PLOČE I KAZIĆ

U sedamdesetima smo svi imali gramofonske ploče. One su se resproducirale na gramofonu, koji je imao ručku sa iglom, a koja je išla po samim pločama. Na svakoj strani longplayke je bilo po 6 stvari. Pod kraj su gramofoni imali mehanizam kojim je automatski nakon što je završila ploča maknuo iglu pa je na disk pala slijedeća ploča, da bi se igla automatski vratila na nju. Time ste satima mogli slušati ploče jer je tako stalo desetak ploča (cca 2 sata svirke). Postojale su i singlice, manje ploče koje su imale samo jedan muzički broj sa svake strane. Longplayke su svirale na 33 obrtaja, a singlice na 45.

Krajem sedamdestih su došli kazetofoni ili kako smo ih zvali „kaziči“. Bila je to čista revolucija jer smo mogli presnimavati stvari. Same kazete su bile dužine 45, 60, 90 ili čak 120 minuta. Tko je imao više love kupovao je crom-dioxid kvalitetnije kazete, a najbolje su bile metalke, al za njih je fakat trebalo imat love. Pa smo svi imali brdo običnih jeftinih kazeta, pokoju crom-dioxid za važnije muzičke brojeve i tek 1-2 metalke za najbitnije stari. Najpoznatije kompanije za proizvodnju kazeta bile su TDK, BASF i Mexell. Diskografske kuće su izdavale kazete pojedinih pjevača i kompilacije, a bilo je takvih kazeta za kupiti na crnjaka na placu.

Posebno smo kemijali radi presnimavanja sa kazete na kazetu, što se radilo uz pomoć peteropolnog DIN-a koji ste morali naručiti u Muzičkoj omladini. Ali kad ste to imali, bili ste pravi baja jer ste mogli spojiti dva kazića i presnimavati si kazete, te ih slagati za tulume. Nemalo puta smo čekali top-listu na RVG-u (Radio Velika Gorica), pa snimali cijelu emisiju, a onda presnimavali na drugi kazić samo brojeve bez DJ-a.

Tulumi su bili nemogući bez gramofona i kazića. Krajem osamdesetih su došle linije, koje su u sebi imale po dva kazića (za presnimavanje), gramofon i radio, te dva zvučnika (stereo), a tko je to imao bio je pravi baja, pošto su linije bile prilična investicija.

Kad su došli CD-ovi, ploče i kazići su vrlo brzo izumrijeli.





SA HANĆEKOVIĆEVOG MEMORIALA - 1. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja

1. dan - skok u dalj i vis












































2. dan - kugla


































...nastavak u idućem postu...
(objavljeno: srijeda, 01.02.2023. u 12:14) komentiraj (0)

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.