Kaptolske zidine nisu bili ni izblizu moćne i fascinantne kao one na Gradecu. Biskup Osvald Thuz je, nakon pada Bosne od strane Turaka, izradio jarke i zidine oko Katedrale i svog sjedišta, koji se nisu sačuvali. Od 1476. do 1478. kanonici su podigli utvrdu oko kaptolskog brežuljka. No kako utvrda nije bila dovoljno sigurna, kanonici su sagradili zidine od 1512. do 1521. godine. Opasnost od Turaka je jenjavala po velikoj pobjedi kod Siska 1593, iako se vojska pod Zagrebom okupljala za rat s Turcima još do 1639. U današnje vrijeme najbolje očuvani dio kaptolskih zidina je iz nadpiskupskog parka Ribnjak, ali postoje i ostaci zidina diljem Kaptola. Velik dio je vidljiv na Opatovini gdje je i Prišlinova kula (fortifikacijski objekt). Zidine sa kulama su očuvane i oko Katedrale, iako je dio zidina pretvoren u Nadbiskupsku palaču. Taj dio je i jedan od najbolje očuvanih renesansnih obrambenih zidina u Europi. Kaptol je bio i vlasnik Popovog tornja, jedne od kula koje su branile Gradec (sjeverna kula) gdje je Kaptol u opasnostima skrivao svoje blago i stanovnike. GRDO grdo = ružno fuj-tajfl = jako ružno, odvratno fujtač = nešto što nije lijepo ili dobro „To je fest grdo“ = to je jako ružno „Ma daj, fuj-tajfl“ = Ajme, to je odvratno K CARU AUSTRIJSKOMU U 19. stoljeću jedno od prvih svratišta bilo je u Ilici 4, gdje je Teodor Demetar 1837. izgradio jednokatnicu i uredio svratište "K caru austrijanskomu". 1867. izgrađen je i drugi kat pa je svratište uređeno u reprezentativni "Hotel k caru austrijanskomu" u kojem su odsjedali visoki dostojanstvenici i najvažniji gosti grada. Upravo zato je hotel među prvima u Zagrebu, 1881, dobio telefon, a 1887. i električnu rasvjetu. U hotelu je otvorena i prva zagrebačka putnička agencija, 1.4.1840, a ispred nje je svaki dan vozila kočija do Varaždina i Beča. Odmah do "Hotela k caru austrijanskomu" bilo na na Ilici 6, svratište "K ugarskoj kruni" čija je glavna atrakcija bila biljar i najbolji gulaš u gradu. I tamo je od 1844. bila putnička agencija, a kočija je išla do Karlovca. 1868. srušeno je svratište i napravljen "Hotel k kruni Ugarskoj" (1894. preimenovan u "Hotel Grand"). Veliki bečki trgovci Kastner i Öhler su 1911. pretvrili oba hotela u popularnu robnu kuću, a 1929. su preuredili pročelje i time napravili jedan od najvećih kulturocida i sramota grada Zagreba. Nakon 2. svjetskog rata u tom prostoru je bila NAMA. SA ADVENTA U ZADRU - 1. dio fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja ...nastavak u idućem postu! |
|
Umjetnički paviljon je otvoren 1898. godine. Spomenik je 1. kategorije. Autori konačnog izgleda paviljona su zagrebačke ikone Fedrinand Fellner i Hermann Helmer (autori HNK), iako je arhitektonsku konstrukciju napravio mađarski dvojac Korb i Giergl. Umjetnički paviljon je jedan od prvih montažnih objekata u Europi. Naime, paviljon je napravljen kao montažni (željezna konstrukcija) za Milenijsku izložbu u Budimpešti 1896, nakon koje je rastavljen i prenesen u Zagreb. Umjetnički paviljon je bio prvi izložbeni prostor Zagreba, a u svojoj dugoj povijesti organizirao je vrhunske izložbe i događaje. COFLEK coflek = kuglica od vune, dlake, tkanine i drugih materijala najčešće na kapi gurtna = od špage pletene trake piš me vrit kravata = lepti-mašna hozintregeri = elastične naramenice ciferšlus, cif = patent (na hlačama, jakni) feš = lijep, ukusan modni detalj „Si oblekel piš me vrit kravatu“ = jesi li odjenuo leptir mašnu „Navleči si hozintregere“ = stavi si naramenice „To je baš feš“ = to je baš ukusno FILOZOF NA CVJETNOM Na Cvjetnom trgu se sredinom osamdesetih muvao vrlo neugledan lik, puno pretio, neokupan, zarastao, u ofucanoj trenirci. Ponašao se vrlo vulgarno, priprosto i bez imalo manira (pljuvao po podu, vrijeđao prolaznike, puno psovao…). Iskreno, čovjek bi mu dobacivao par dinara jer je izgledao kao prosjak i lutalica. No, pričalo se da je bio sveučilišni profesor filozofije koji je „prošvicao“, a svima nam je to bio dokaz da je mala granica između genijalnosti i ludila. U svakom slučaju čim bi ga obični prolaznici potakli na raspravu o nekoj temi iz društvenih znanosti, ne bi stao izbacivati podatke i filozofske teze. Mogao je satima pričati. U svakom slučaju mi bi nakon škole, kad su nam dali zadaću iz filozofije, marksizma ili sociologije dolazili na Cvjetni i nabacili bi mu temu iz zadaće, a lik bi u beskraj mljeo o tome. Mi bi lovili njegove misli i tako bez puno muke napisali zadaću. I pritom nije htio za „uslugu“ primiti nikakve nadoknade, niti cugu, niti lovu. SA LJETNOG KAMPA - 7. dio fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja ...nastavak u idućem postu... |
Tajnica našeg ureda je prva suradnica naše predstojnica (v. prošli post) i ima zadatke: - javljanje na telefone, pružanje osnovnih informacija - ugošćavanje poslovnih partnera koji dođu u ured - distribucija pošte i drugih materijala - koordiniranje i nadzor dostavljača - izvršna produkcija svih projekata (dakle provodi ono što odluči prodvodnica) - osnovni administrativni poslovi Sadašnja tajnica Zagrebačkih mažoretkinja je Suzana Proroković Proračun Zagreba 3.085 zaposlenih u Gradskoj upravi 12,1 milijardi kuna - proračun grada Od čega: 3,1 milijardi gradski ured za obrazovanje 2,1 milijardi gradski ured za zdravstvo 1,4 milijarde gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo i komunalne poslove 1,2 milijarde gradski ured za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša 0,7 milijardi gradski ured za mjesnu samoupravu 0,6 milijardi gradski ured za kulturu 0,5 milijardi gradski ured za upravljanje imovinom grada 0,5 milijardi gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe sa invaliditetom 0,5 milijardi ured za demografiju 0,5 milijardi gradski ured za sport i mlade 0,4 milijardi za gradski ured za financije 0,2 milijarde ured za upravljanje hitnim situacijama 0,1 milijardi ured gradonačelnika 0,1 milijardi gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada 0,1 milijardi gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo 0,1 milijardi stručna služba gradonačelnika OPATOVINA Opatovina je stara zagrebačka ulica koja se proteže paralelno sa Tkalčićevom ulicom. Na početku Opatovine je tržnica sa cvijećem, koja se popodne pretvara u terase kafića. Potom su na Opatovini mali štandovi sa garderobom i suvenirima, kafići, restorani i antikvarijati. U Opatovini je poznati restoran Lanterna i jedna od najboljih pivnica Veliki Tolk u kojoj ćete popiti brojne vrste piva. Na kraju ulice sa desne strane je Franjevački samostan (u kome je pisac ovih redova provodio dane i dane radivši u Pokretu mladih katolika), pučka samostanska kuhinja i crkva Sv.Franje (gdje se oženio i pisac ovih redova). Na kraju ulice, iza željeznih vrata je park. Park je danas javan iako je do 2. svjetskog rata pripadao kuriji na Kaptolu 15 i nije bio za građanstvo. U njemu je danas dječje igralište, manja šetnica, te prostor na kojem ljeti Histrioni igraju svoje legendarne predstave. U tom prostoru su i ostaci kaptolskih zidina i stara kuća Prišlinova kula koja je Histrionima sastavni dio scenografije, a koja je bila dio fortifikacijskog objekta Kaptola, nešto između kuće, kule, oružarnice i puškarnice. Sa jedne strane Prišlinova kula izgleda kao omanja palaća (prema Opatovini), a sa strane prema Tkalčić izgleda kao obrambena kula. Kula je sagrađena u 16. stoljeću, u 18. stoljeću je pregrađena i preuređena. 1720. je postala gospodarstveni objekt kurije na Kaptolu 15. Iz Opatovine kroz vrata u zidinama prema Tkalči vode Stube biskupa Duha, koje su ime dobile po prvom zagrebačkom biskupu. Na Opatovini je i najčudniji kućni broj 49ľ koji je vlasnik dao svojoj kući iako je pravi kućni broj zapravo Kaptol 10. RING ring = prsten ringišpil = vrtuljak cinkuš = zvonce „Buš rundu na ringišpilu“ = hošeć li krug na vrtuljku POD VUROM Omiljeno mjesto sastanaka zagrepčana je "pod vurom", tj. pod satom na Trgu bana Jelačića. Odlično mjesto za dogovore parova, frendova koji idu van, ali i poznanika, turista i njihovih domaćina... Dok nije bilo mobitela (pa se nismo mogli zivkati ako kasnimo ili gdje da se nađemo) daleko više se ekipe skupljalo pod vurom, no i danas tamo bude ljudi koji nekoga čekaju. Pod vurom je najviše ljudi na pune sate, nešto manje na polovice, a u ostalo vrijeme bitno manje ljudi. Par minuta nakon punog sata uvijek možete vidjeti nekoliko mladića i djevojaka koji razočarano gledaju na sat jer su "izvizili" tj. nesuđeni partner nije došao na dogovoreni sastanak. Osim "pod vurom" zagrepčani se još nalaze i "pod repom" (kod spomenika Banu Jelačiću na njegovo trgu), "kod Manduševca", "kod knjižare" (knjižara ispod nebodera na Trgu bana Jelačića), na "pimpek placu" (kod spomenika na uglu Maksimirske i Svetica, a sa one koji idu na stadion, Maksimirski park ili ZOO), "kod tunela" (za one koji idu na Sljeme). Za sve ove lokacije ne treba posebnih objašnjenja, svaki zagrepčanec zna gdje je to. Nažalost sve je manje takvih dogovora, prvo zato što ima sve manje socijalnog kontakta, drugo zbog mobitela (pa se dogovara u hodu), treće jer se puno brže živi (pa se nalazi direktno na lokaciji, a ne na zbornom mjestu), te četvrto zbog bitno većeg broja automobila i korištenja Ubera zbog čega se ekipu "skuplja doma" umjesto da se nalaze na zbornom mjestu. SA LJETNOG KAMPA - 6. dio fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja ...nastavak u idućem postu... |
Predstojnica ureda je najvažnija funkcija u timu nakon Šefa. Ona doslovce drži tri kuta ureda Zadaci predstojnice ureda su: - organizacija - provedba projekata - produkcija, poglavito na izvršnom nivou - preuzimanje dijela obveza od Šefa - koordinacija i kontrola svih službi i djelatnika u uredu, te trenera - vođenje ureda i svih zaposlenika - komunikacija sa poslovnim partnerima - vođenje strateških projekata poput subvencija, natjecanja, koncerata, turneja.. - sa Šefom odlazi na sve sastanke sa poslovnim partnerima, naručiocima, gradskim i državnim tijelima, te brain stormning nakon tih sastanaka, te provedba zaključaka - analiza svih situacija i mežebitnih rješenja istih sa Šefom - sekundarna kontrola i prijedlozi na sve dopise i projekte koji odlaze iz ureda, neovisno o tome tko ih je napisao - vođenje brige i odluke oko nabavki potrošnog materijala, logistike, radova na infrastrutkturi idr. Asistentica prestojnice ureda je tajnica ureda, te dostavljač. Do sada su predstojnice ureda bile: - Maja Ćaćić (danas Rohlik) - Ivana Bulka (Vrviščar) - Helena Benković (Šoštarić) - Maja Žigman - i sada je Viktorija Čeh Na ovoj funkciji najduže je bila Maja Žigman, čak 11 godina. ZAGREBAČKI HOLDING Zagrebačka javna poduzeća: - 13 javnih poduzeća - u 6 Zagreb ima 100% udjela - u 2 ima većinski udio - u 5 ima manjinski udio Među javnim poduzećima najveći je Zagrebački holding (100% udjela) koji ima: - 7.500 zaposlenika - 14 podružnica, kao i udjele u 9 poduzeća (bivša javna poduzeća) - Zagrebački holding ima 4 milijarde kuna prihoda i 72,5 milijuna kuna profita ZAGREBAČKA KAZALIŠTA Zagreb ima 27 kazališta: - Hrvatsko narodno kazalište (opera, balet i drama) - Gradsko dramsko kazalište Gavella - Gradsko kazalište Komedija - Histrionski dom - Satiričko kazalište Kerempuh - Scena Vidra - Gradsko kazalište Trešnja - Gradsko kazalište Žar ptica - Teatar &TD - Teatar Exit - ZKM Zagrebačko kazalište mladih - Aplauz teatar - Divan teatar - Kazalište Ivan Goran Kovačić - Kazalište Merlin - Kazalište Smješko - KNAP - Luda Kuća - Off theatar Bagatella - Scena Ribnjak - Teatar Rugatino - TNT Teatar na Trešnjevci - Zagrebački plesni centar - Zagrebačko kazalište lutaka - Kazalište Mala scena - Dječja scena Ribica - Dječje kazalište Dubrava Gavella: FARBA farba = boja pofarbal = obojao črleno = crveno črno = crno pink = rozo modro = plavo „Si to sfarbal“ = jesi li to obojao „Naj projti na črleno“ = nemoj proći kroz crveno PIZZARIA ANTONIJO, PURGER, DVOJKA… Zagreb je prije imao legendarne pizzarije. U njih smo išli vrlo rijetko, jednom, dva, najviše tri puta godišnje i odlazak u pizzerije je bio istinski doživljaj, zbog kojeg se nije spavalo noć prije od uzbuđenja. Pizzerija je bilo malo, ne kao danas nekoliko u svakom kvartu. Purger na Trešnjevci u Ozaljskoj ulici bila je prva pizzeria, legandarno mjesto gdje smo gubili pizza-nevinost. Odličan ambijent. Purger i danas radi no osim identičnog ambijenta nema veze sa onom pizzom iz osamdesetih. Blijeda je to slika, ma ni to Antonio je bio vrhunska pizzeria u Ilici. Kultno mjesto bila je Dvojka na početku Nove Vesi na kućnom broju 2 u podrumu. Tu nikada nije bilo mjesta, a na stepenicama se čekao slobodan stol, red se znao protegnuti sve do Kaptola. Početkom devedesetih legendarne pizzerije su bile Diogeneš (na Dolcu) i Kamenita Vrata (prvi ulaz do Kamenitih vrata). Jedna bolja od drugih. Nema toga danas... sad se naručuju kvartovske pizze koje se najčešće jedu doma. Šteta. SA LJETNOG KAMPA - 5. dio fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja ...nastavak u idućem postu... |
|
Palača Magdelenić-Drašković-Jelačić u Demetrovoj 7-9 na Gornjem Gradu, izgrađena je 1754. za Baltazara Madalenića. U to vrijeme kuća je bila naslonjena na gradski bedem i povezanih sa gradskom kulom, zbog čega je Madalenić plaćao jedan zlatnik odštete. Iz istog razloga kuću nije smio ustupiti nikome tko nije bio po volji gradskom „fisku“. Dograđena je 1830. za grofa Ivana Draškovića. Kada dobiva šest jonskih stupova i portal od dorskih stupova. Unutar zgrade je i gradska kula koja je jedina sačuvana kula grada. Za razliku od ostalih gornjegradskih palača ova ima veliko dvorište i park-šumu. Palača objedinjuje nekoliko epoha i više arhitektonskih i urbanističkih cjelina. Do 2005. u palači dječji vrtić, što je bio istinski nonsens, a danas pripada Muzeju grada Zagreba. FAKAT fakat = stvarno, baš da olfa = da baš kužiš, žišku = razumiješ spika = govor, rekao „Je baš fakat“ = da, ono stvarno „Olfa ti je to rekel“ = da baš ti je to rekao „Žišku spiku“ = razumiješ što ti je rekao TULUMI DOMA Tulumi doma bili su najbitnija institucija generacije novog vala. Tulum je značio puno cuge, tu i tamo nešto klope, i puno... no dobro oni stariji znaju čega. Svaki tulum je završavao višesatnim pjevanjem jer je uvijek netko u ekipi svirao gitaru. Svatko od nas je morao napraviti po jedan tulum godišnje, tako da smo zapravo imali svaki tjedan tulum. Petkom se išlo u diskače, subotom na tulume ili tulumiške. Na tulumima je uvijek napravila neka glupost, ali to bi se uvijek ispravilo. I nikad nije bilo nešto strašno, opasno ili tako da bi morala intervenirati murja. OK, radi buke da, redovno, ali radi sitnih nepodopština nikad. Nisu te gluposti bile nikad tako nešto. Ako je tulum organizirala ženska ekipa onda je isti bio mirniji, ukusniji, više klope, a ako je tulum napravila muška ekipa onda je bio divljiji, sa bitno više cuge. U svakom slučaju na tulumima su uvijek bile cure i dečki, ako su jedni nedostajali takav tulum je dobivao negativnu ocjenu i tamo se više nije išlo. Tulum se spremao cijeli dan, pomogli su frendovi, a to je značilo da se iz najveće sobe (dnevnog boravka) iseljava višak namještaja, ostavljaju se samo solice i fotelje, te se postavlja jak kazić ili gramofon za opakim zvučnicima. U kuhinji se jelo, a spavaća soba je uvijek bila puna onih koji su se "odmarali". Tulum bi trajao do ranih jutarnjih sati, do zore, a onda bi svi odspavali na podovima par sati, pa bi cijelu nedjelju pospremali, čistili i popravljali štetu (nevjerojatno kako se nedjeljom kada nisu radili dućani uspjelo nabaviti razbijene čaše, ogledala, prozorska stakla...). SA LJETNOG KAMPA - 3. dio fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja ...nastavak u idućem postu... |
|
< | ožujak, 2022 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 |