S1A JE U BELOJ CRKVI



S1A je u Beloj Crkvi. Tim je krenuo danas u 9:00 ujutro i došli su u Belu Crkvu u 18:00 sati.






Tim je još uvijek u Ljetnom kampu i vraća se sutra.






- petak 28.6. u ???? Maksimirski stadion (odlazak na turneju Bela Crkva), o/o Šef






NEMA POSTOVA DO 3.9.

Iza kulisa se neće objavljivati dok su praznici, a do 3.9.

I postovi će tijekom praznika biti bitno rijeđi, tj. izlazit će samo petkom.






KOLIKO HUMANITARNIH NASTUPA SMO ODRADILI

Od prosinca 1993. do danas. odradili smo 365 humanitarnih nastupa. Naš prvi humanitarni nastup bio je podjela poklona djeci palih hrvatskih vojnika na Božićnom sajmu Zagrebačkog velesajma, 22.12.1993.






SAVJET

Savjet Zagrebačkih mažoretkinja je tijelo koje savjetuje upravu i trenere oko bitnih odluka Seniorskog 1A. Članovi savjeta su predvodnice, razvodnice i nekoliko djevojaka 1. formacije S1A, trenerice S1A i Šef.

Savjet raspravlja o
- Izboru razvodnica
- Mažoretkinjama koje ulaze u 1. formaciju S1A
- Prvim zamjenama i djevojkama koje ulaze u S1A
- Novim članovima Savjeta
- Kome se daju uniforme
- Pohvalama u timu
- Kaznama za prekršitelje pravila tima
- Strategiji tima
- Dodatnim treninzima, turnejama, team buildinzima i drugim aktivnostima tima
- Raspravlja o predvodnicama tima, te daje mišljenje o budućim predvodnicama
- Ostalim bitnim pitanjima koja utječu na budućnost tima

Savjet o većini svojih odluka glasa, no koji puta se traži i konsenzus Savjeta. Nemalo puta se desilo da Savjet donese potpuno suprotnu odluku stavu Uprave i da Uprava prihvati odluku Savjeta. Gotovo nikada se ne desi da Uprava ne prihvati odluku Savjeta (ukupno u 24-godišnjoj povijesti Savjeta to se desilo tek 3 puta).

Savjet se sastaje po potrebi, a sjednice Savjeta znaju trajati i po nekoliko sati, čak i više dana ako se ne uspije donijeti odluka na jednoj sjednici.







MIMARA

Muzej Ante i Wiltrude Topić Mimare otvoren je 1987. i od tada je glavni zagrebački muzej

- 3.750 vrhunskih umjetnina
- izvanredne umjetnine Raffaella, Velasqueza, Rubensa, Rembrandta, Goye, Delacorix...
- muzej je prvo planiran na Jezuitskom trgu, ali se Mimara sa time nije složio


O zgradi
Muzej je u zgradi "donjograske gimnazije", otvorene 1895. godine.
- njemački arhitekti A. Ludwiga i L. Th. Hülssnera, specijaliziranih za projektiranje školskih zgrada
- u sjevernoj zgradi je V. gimnazija, u južnoj osnovna škola Izidora Kršnjavog (zaslužan za izgradnju zgrade), dok je u središnjoj zgradi do 1987. bila I. i IV. gimnazija, a danas je tamo muzej Mimara







FRIZERAJ

Frizeraj = frizerski salon
Brico = brijač
Zurka, čupa = frizura
Zblajhati, blajhanje = obojati kosu u plavo
Nafrkati = naviti kosu
Naviklati = namotati, staviti viklere
Trajna = dugoročna valovita frizura pod utjecajem kemikalija
Hauba = električno sušilo za kosu u koji se stavlja cijela glava
Kefa = četka (kefa za kosu)
Česalj = češalj
Fen =sušilo za kosu
Bren škare, figaro = naprava za izradu kovrđa i lokni
Vikleri = metalni ili plastični uvijači za kosu, valjkasti predmeti dužine 5-7 cm, koji su se zagrijavali do vrlo visoke temperature (u kipućoj vodi), a potom se na njih uvijala kosa da bi postala valovita. Ovaj postupak žene su radile jednom tjedno, a pošto su vikleri morali duže stajati na kosi, sa njima na glavi su kuhale, radile kućanske poslove, no dobar dio njih i odlazio u kvartovsku trgovinu (obično sa maramom preko viklera). Žene koje su htjela višemjesečnu valovitu kosu, odlazili su na višesatne kemijske tretmene u frizerski salon poznate pod imenom "trajna", gdje je sastavni dio tretmana bio sjedenje sa "haubom" na glavi (električni grijač kosa sa svih stana). Danas se vileri više ne koriste jer je brže i praktičnije koristiti "figaro" (za ravnu kosu je "pegla").

"Buš me došla naviklat?" = Hoćeš li mi pomoći staviti viklere na kosu?
„Daj se zblajhaj“ = Obojaj si kosu u plavo
„Daj projdi si z kefom po glavi“ = počešljaj se
"Su vikleri dost vruči?" = Jesu li se vikleri dovoljno ugrijali?







DUGE
Duge su bile švercane karte koje su preprodavači redovno prodavali ispred kina, koncertnih dvorana i sportskih objekata, tj. na svim predstavama za koje se tražila „karta više“. Prodavanje duga je bio ozbiljan business u sivoj zoni. Naime, preprodavači su imali dogovor sa šalterskim prodavačima koji su im ostavljali predviđeni broj karata sa strane, te im ih ustupali uz određenu financijsku naknadu. Preprodavači bi tada te karte prodavali netom prije događaja uz bitno višu cijenu. Što su imali manje karata to je cijena bila viša, a one posljednje su dostizale astronomske cijene. Kako se tu radilo o nezakonitom i nemoralnom djelovanju, preprodavači su više pazili na policiju, inspekcije i rukovodstvo institucije (kina, koncertne dvorane, sportskog objekta), nego na kupce. Radi toga su bili poluprimjetni (stapali su se u masi) uvijek kod ulaza, polutihim glasom su vikali „duge, duge“ ili „ajmo karte“, tako da bi ih čulo samo u krugu par metara. No, svi smo znali kako ih naći.

Preprodavači duga su imali i svoj kodeks. Prvo mjesto za preprodaju si morao zaslužiti ili kupiti od bivšeg preprodavača. Ako je novi preprodavač došao na nečiji teren dobio bi ozbiljnih batina ili čak završio u bolnici. Drugo, preprodavači duga su imali zlatno pravilo: „ne prodaj duge po redovnoj cijeni, ili ispod nje makar su ti sve ostale neprodane“. To se nije radilo ni 15 minuta nakon početka predstave jer da su to radili svi bi čekali zadnji čas da uštede novac. Treće pravilo je bilo zaštita kupaca, tj. sami preprodavači duga su pazili da se ne pojave falsificirane duge, jer bi tada cijeli business pao pod rizik. Stoga su oni sami anulirali one koji bi pokušali preprodavati falsifikate.

Preprodavači duga su bili prilično bezobrazni, drski i nekulturni, poglavito ako ste imali nekih zahtjeva ili pokušali skinuti cijenu. No, to je i razumno jer su morali odavati dojam opasnih igrača, što česti i jesu bili. Preprodavači duga na najisplativijim lokacijama (Dinamo, Dom sportova, najbolja kina) su bili i organizirani kao kriminalistička skupina, sa hijerarhijom, vezama u institucijama i policiji, zaštitom iznutra i izvana, te infrastrukturom i logistikom. Te organizacije su na platnom spisku imale relevantne ljude Zagreba.

Preprodavači duga su nestali sa internetskom prodajom karata, bar u onom klasičnom smislu, iako i danas, bez obzira na sve limite prodaja, registracije kupaca i kompjuterski nadzor karata, još uvijek postoje preprodavači, no oni su danas IT stručnjaci i prodaju vrše preko interneta bitno sofisticiranije.




SA UTAKMICE DINAMO-RIJEKA -

foto: Željko Bakšaj Žac (službeni fotograf), Suzana Proroković i Alen Šćuric

dinri93712415
facebook photos upload


dinri93712419

dinri93712422

dinri93712431
image host site


dinri93712435

dinri93712440
upload photo album


dinri93712441

dinri93712444

dinri93712445

dinri93712455

dinri93712457
upload pic


dinri93712458

dinri93712467

dinri93712481

dinri93712490

dinri93712492

(objavljeno: petak, 28.06.2024. u 20:37) komentiraj (0)

KREĆU PRAZNICI



Od danas kreću praznici i timovi više nemaju treninga, osim Seniorskog 1A koji ima treninge do 5.7.

Treninzi ponovo kreću nakon početka školske godine






Sutra krećemo na Ljetni kamp idućih 7 dana. U Ljetnom kampu imamo 45 polaznika i trenera.






- subota 22.6. u 8:00 Zapadni ulaz Zagrebačkog velesajma (odlazak u Ljetni kamp), o/o Šef

- petak 28.6. u ???? Maksimirski stadion (odlazak na turneju Bela Crkva), o/o Šef






NEMA POSTOVA DO 3.9.

Iza kulisa se neće objavljivati dok su praznici, a do 3.9.

I postovi će tijekom praznika biti bitno rijeđi, tj. izlazit će samo petkom.






KOLIKO IMAMO BANERA I PANOA

- 1 veliki samostojeći pano 3x4 metra
- 3 samostojeća "pingvina" 1x2 metra
- 6 banera koji pokazuju dvije turneje u Kini, te Tajvanu i tri na Martiniku
- 15 različitih navijačih banera i transparenata
- 20 zastava Zagreba i Zagrebačkih mažoretkinja 1x2
- 1 zastava Zagreba 1,5x3
- 2 ploće za autobus
- 4 magnetna natpisa za vozila
- 10 različitih ploća za najave tima na raznim jezicima
- natpise na cassa bubnjevima






KAKO SE PROIZVODE ŠTAPOVI

Zagrebačke mažoretkinje nikada nisu uvozile štapove. Uvijek smo ih proizvodili sami, a nakon 30 godine proizveli smo preko 110.000 štapova.

DRVENI ŠTAPOVI
Prve štapove proizveli smo prije više od 28 godine, davne 1993. godine. Bio je to doslovce štap iz kućne radinosti. Imao je plavu palicu i žutu nepravilnu kuglu, te žute resice iz kugle. Nikako nam nije bilo jasno zašto „trokira“ prilikom vrtnje, t.j. nepravilno se okreće. Morate znati da u to vrijeme nije bilo interneta, a da je u Hrvatskoj bilo tek tri mažoret tima, koji ili nisu imali štapove ili su imali štap sa jednom kuglom. Dok nam jedan tata, profesor fizike, nije rekao da je to zato što je kugla teža na jednoj strani. Stoga smo pokušali sa dvije kugle i ostali totalno pozitivno šokirani. Plavo-žuti štapovi su kasnije promijenjene u plave štapove sa bijelim kuglama, koji su krajem devedesetih godina postali bijeli štapovi sa plavim kuglama. No, kako su plave kugle ostavljale tragove po zidu, a bijele su i bolje opisivale kružnicu što daje bolji efekt kod bacanja i rotacija, nekoliko godina kasnije ponovno smo se vratili na plave palice i bijele kugle, što imamo i do danas.


Prvi seriju manufakturnih štapova napravili smo 1994, njih stotinjak. Štapove smo radili tako da smo kupovali dva metara dugačke palice koje smo rezali na 60 cm, dok smo kugle dali tokariti. Sami smo lakirali štapove i spajali ih. I danas slično proizvodimo drvene štapove. Kugle i dalje dajemo tokariti našem stalnom proizvođaču, samo što palice dajemo strojno rezati i baždariti. Potom se kugle i palica lakiraju prvo temeljnim lakom, a potom sa dvije boje koje zahtjeva naručilac. Ovo lakiranje se obavlja u posebno izrađenom gnijezdu za lakiranje, te se suše na visokim temperaturama na posebnim kalupima. Nakon toga se štap spaja posebnim ljepilom. Godišnje proizvedemo oko 300 drvenih štapova za nekoliko mažoret-timova.

1995. godine naša nova trenerica Virginie Cathelain iz Francuske je sa sobom donijela metalne štapove iz SAD-a. Ovi štapovi su nas očarali, a sa njima smo mogli daleko više. Stoga smo krenuli sa intenzivnim istraživanjem kako materijala, tako i zakonitosti štapa. Za tu svrhu angažirali smo niz vrhunskih stručnjaka koji su ustanovili kakav omjer težine same palice i utega treba biti, kakav treba biti oblik utega, koje materijale trebamo napraviti, te na koji način spajati komponente. U tu svrhu je izrađen i elaborat. Nakon toga smo izradili nekoliko protutipa i dali ih mažoretkinjama na testiranje. Temeljem tih proučavanja i testiranja smo se odlučili za slijedeće:

1. Štapovi će imati zvjezdaste stožaste nastavke (okrugli se kod pada otkotrljaju nekoliko metara, a zvjezdasti se zaustave već nakon pola metra)
2. Štapovi će imati stožaste nastavka različitih veličina (manju i veću)
3. Pod manjim stošcem će biti teži i duži uteg, pod većim lakši i kraći. Težina većeg stošca + manjeg utaga = težini manjeg stošca + većeg utega
4. Definirali smo težine utega i stožaca radi centripetalne sile
5. Definirali smo težinu i debljinu palica
6. Definirali smo materijale i debljinu stjenki palice
7. Definirali smo da štap mora biti balansiran na +/- 1 mm

Potom smo u svibnju 1997. napravili gnijezda za vulkanizaciju gumenih stožaca i prvu seriju metalnih štapova, te jedini imali metalne štapove na prvom državnom prvenstvu mažoretkinja RH. Istime smo štapove počeli prodavati i drugim timovima u Hrvatskoj. Nažalost trebalo nam je dvije godine i stotine reklamiranih štapova da proizvedemo dovoljno dobar proizvod. Glavni problemi su bili savijanje palice nakon malog broja padova na pod, pucanje gume stošca, brzo mijenjanje bolje gume iz bijele u smeđu, posebno na suncu, odvajanje glave stošca od tijela, pretvrda guma stošca, pucanje prokroma na palici zbog čega se od istog moglo porezati, ispadanje utega iz tijela palice. Nekoliko puta smo mijenjali načine učvršćivanja utega, ako i oblike istih. U prvoj godini 80% štapova je reklamirano, a potom su po cijele serije bile vraćene. Za reklamiranje štapova (mi smo preuzimali sve troškove poštarine i reklamacija) smo potrošili ogroman iznos novaca, nekoliko tisuća EUR. No, na kraju smo dobili odličan i konkurentan proizvod, tako da smo u prošloj godini imali tak jedan jedini reklamirani štap. Konkurentnost se očituje i u tome da je naš štap za 5% jeftiniji od najjeftinijeg mađarskog, te oko 30% od najjeftinijeg američkog štapa.


KAKO DANAS PROIZVODIMO ŠTAPOVE
Štapovi se danas proizvode manufakturno. Iz Italije uvozimo tijelo štapa i to u serijama od po 5 kilometara. Tijelo se reže na potrebne dimenzije od 45, 50, 55, 60, 65, 70 i 75 cm, a moguće su i dimenzije po narudžbi. Sve ostalo proizvodi se u Hrvatskoj. Utezi se strojno tokare na propisane dužine i dimenzije te se posebnim hladnim, pa potom vrućim postupkom ubacuju u tijelo štapa i tamo lijepi. Gumi se dodaju svi aditivi po posebnoj tajnoj recepturi koja je produkt naših istraživanja, a potom se isti vulkaniziraju u posebnim gnijezdima koje smo sami proizveli i nekoliko puta usavršavali. Ovako vulkanizirana guma se termički obrađuje. Zadnja faza izrade štapa je poliranje palice i spajanje stožaca i palice, te kontrola finalnog proizvoda. Štap je originalan hrvatski proizvod i kao takav ima oznaku „EU“.

KOJE ŠTAPOVE PROIZVODIMO
Danas proizvodimo nekoliko različitih štapova:
- Beginner (drveni) za početnike
- Economic (prokrom) - on je 90% naše proizvodnje
- Adriatic (mesing) – za Pakoštane no i još neke timove
- Gold (zlatni), sa certifikatom zlata (suvenir)
- Toy (igračku od 30 cm bez utega koja je samo suvenir)
- Par kugli koji se mogu posebno naručiti

Do danas smo proizveli preko 110.000 štapova. Štapove prodajemo u 132 tima iz Velike Britanije, Francuske, Češke, Slovačke, Bugarske, Slovenije, Rumunjske, BiH, Crne Gore, Srbije, Poljske, Mađarske, Austrije, Italije, a pregovaramo oko prodaje u Mađarskoj, Rusiji, Ukrajini, Makedoniji, Irskoj, Njemačkoj i Martiniku. U Francuskoj, Rumunjskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori imamo prodajnog zastupnika. Najviše štapova prodaje se u posljednjem kvartalu godine (zbog audicija i novoupisanih članova).

NOVI ŠTAP „PROFESSIONAL“
Već šest godine testiramo daleko kompliciraniji i kvalitetniji štap „Professional“ koji će biti daleko otporniji na padove, nešto lakši, imat će utore na trećinama palice i aktivnu jezgru za ublažavanje udarca kod hvatanja, te kvalitetniju gumu stožaca. Obzirom na istraživanja, ulaganja i testiranja tog štapa biti će to superiorni proizvod i kruna naše proizvodnje.






ZAGREBAČKE ZIDINE I VRATA

Dok je ugarski kralj Bela IV bježao pred Tatarima kratkotrajni spas je pronašao i u Zagrebu (Gradecu). Stoga je kao zahvalnost gradu 1242. dodijelio "Zlatnu bulu", status slobodnog kraljevskog grada koji je bio pod osobnom zaštitom kralja, nije ga smio napasti ni jedan vlastelin ili plemenitaš, a grad je smio organizirati sajmove i obrtnike, imao je slobodnu trgovinu, svog suca i direktno je potpadao pod kralja. No, grad je imao obvezu da se opaše zidinama, kulama i drugim fortifikacijskim objektima. Ipak prvi gradski zidovi datiraju još iz 7. stoljeća, a ostaci se nalaze ispod Muzeja grada Zagreba gdje se mogu i razgledati.

Gradec se za ono vrijeme utvrdio vrlo brzo, za samo 15 godina. Gradski bedemi su bili debeli 2 metra i visoki 5 do 6 metara. Grad je imao 13 kula, no o njima u idućem nastavku ovog serijala.

Kroz gradske zidine se moglo ući na petora velika vrata i jedna mala vrata (Mesnička vrata, Gradec, Nova vrata Frauentor, Surovo dverce, Kamenita vrata i Poljska vratašca ili Dverce). Frauentor ili "ženska vrata" tako su se zvala jer je uz njih bio samostan Klarisa. Vrata su čuvali čuvari koje je na godinu dana odabirala gradska četvrt. Sva vrata i sam grad za vrijeme opsade su branili gradski stražari na čijem je čelu bio kapetan.

Kod Dverci ili Poljskih vratašca bilo je zvonce koje je pozivalo građanstvo da se vrati sa polja u grad jer se vrata zatvaraju. Vrata su se ljeti zatvarala u 22 sata, a zimi u 21 sat. To zvonce zvalo se Campana Latronculorum ili zvono pljačkaša, iskrivljeno zagrebački "lotrijaša", a po njemu je i kula Lotrščak dobila ime.

Nakon što su se zatvorila gradska vrata, a do jutra, kroz grad je hodao noćobdija, gradski redarstvenik koji je pazio da na ulicama nema lopova i pljačkaša dok građani spavaju, te da nečija vatra u peći ili svijeća nije izazvala požar dok spava. Noćobdija je u 22 sata vikao ulicama "Deset je sati, pošteni ljudi ideju spati, a ne cesti ostaju samo tati (lopovi)".

Tijekom kuge u Zagrebu otvorena su bila samo Kamenita vrata jer se tamo jedino moglo kontrolirati ulazak u grad i spriječiti ulazak onima koji su imali simptome. Kamenita vrata su i najšira gradska vrata.

Kaptol je imao bitno slabije zidine, a jedino su oko Katedrale bile ozbiljne zidine i kule koji je dio sačuvan i danas. Dio zidina oko Gradeca također je sačuvan, no veći dio je pretvoren u gradske palače nakon što je minula opasnost od Turaka.








POSEL
Posel = posao
Šofer = vozač
Šloser = bravar
Šuster, šušter = obučar, cipelar
Šnajder = krajač
Švaser = zavarivač
Švasati = zavarivati
Cimerman = tesar
Vasermajstor = vodoinstelater
Vaserlajtung = vodovod
Drajer = tokar
Vurmaher = urar
Cukerpeker = slastičar
Ober, kelner = konobar
Pilko = grobar
Oberpilko = nadgrobar, voditelj pogrebne svečanosti (onaj koji nosi križ)
Briftreger = poštar
Kartodrapec = kondukter
Murjak, drot, pajkan, pandur = policajac
Fiškal, advokat = odvjetnik
Sekretarica = tajnica
Cimerfrajla = sobarica
Bedinerica = kućna pomoćnica

„Šofer nas je pelal kak stekli“ = vozač nas je vozio kao lud
„Si zdelal taj šloseraj“ = jesi li napravio bravariju
„Si to zašvasal“ = jesi li to zavario
„Drot me zbajukaril“ = policajac me zatvorio u zatvor
„Nek ide vrit i taj fiškal“ = neka taj odvjetnik ide do vraga
„Ta sekretarica ti je fejst zus“ = tajnica ti je jako simpatična







ZAGREBAČKI VELESAJAM
Zagrebački velesajam je bio prije nešto drugo nego ovo danas. On je bio istinska veličina, ovo danas je tek ostatak ostataka, blijeda slika. I dok su nekad najveće velesajamske priredbe okupirale sve paviljone, čak štoviše, izlagači su se „tukli“ za atraktivniji prostor ili bili na listi čekanja jer su bili manje važni i za njih nije bilo mjesta, danas je većina paviljona iznajmljena komercijalnim projektima (tenis, karting, zabavne igre, dječji centri…).

Najveća godišnja priredba je bila Jesenski Velesajam na kome su se okupili izlagači sa kapitalističkog zapada i komunističkog istoka, pa je to bilo jedna od rijetkih destinacija gdje su mogli doći bez problema i razgovarati, te ugovarati poslove. Stoga je na Jesenskom Velesajmu bilo nekoliko tisuća izlagača i stotine tisuća posjetitelja (samo Jesenski Velesajam je imao više posjetitelja nego danas svi sajmovi zajedno). Dva tjedna oko Jesenskog Velesajma u Zagrebu i okolici nije bilo hotelske sobe, taxija, karte za vlak, autobus ili avion, mjesta u restoranu, ni jedan prevoditelj ili vodič nije bio slobodan, a tisuće ljudi su honorarno radili za izlagače ili Velesajam.

Ostale velike priredbe su bile Proljetni sajam i novogodišnji sajam koji je bio niz štandova, sadržaja, igraonica, pozornica, lunaparkova i zabave u novogodišnjem duhu. Svi zagrepčani su bili svake godine na novogodišnjem sajmu.




SA TURNEJE NA MARTINIKU - 12. dio

foto: Željko Bakšaj Žac (službeni fotograf), Suzana Proroković i Alen Šćuric

Put kući - Gaudeloupe
karibi12239750
image hosting site


karibi12239754

karibi12239769

IMG-20240217-175956

IMG-20240217-180242

Paris Orly
karibi12239780

karibi12239788
photo hosting


karibi12239790

Paris CDG
karibi12239814

karibi12239824

karibi12239825

IMG-20240204-072056

IMG-20240204-072056

IMG-20240204-075047
photo hosting


20240215-142339

...KRAJ!

(objavljeno: petak, 21.06.2024. u 15:16) komentiraj (0)

NA ZAGREBA MAŽORET FESTU BILO 20 GRUPA



Na Zagreb mažoret festu je bilo 30 grupa iz cijele Hrvatske, do Dalmacije do Slavonije, kao i iz inozemstva. Kolona se protezala skroz od Trkalčićeve do Zrinjevca. Timove su pratili Drum line Zagrebačkih mažoretkinja i Puhaći orkestar Pačetanci.

Na Trgu bana Jelačića je bilo istinski puno gledatelja od prve do zadnje minute. Iskreno velik događaj povodom 30. godišnjice Zagrebačkih mažoretkinja. Pojeli smo 105 kg hrane, popili 210 litara sokova, imali pozornicu od 500 kvadrata...

Ovime je završila proslava 30. godišnjice Zagrebačkih mažoretkinja, a koju smo imali u pet različitih događaja

1. Veliki prijem sa projekcijom fotografija kroz 30 godina tima i dodjelu povelja za 30 godina u VIP loži Maksimir Dinamovog stadiona.

2. Izložba povodom 30 godina tima u Klovičevim dvorima u Zagrebu

3. Mažoret-bajka povodom 30. rođendana

4. 30. godina na Maksimirskom stadionu gdje smo dobili Dinamov dres "ZG mažoretkinje 30".

5. I konačno Zagreb mažoret fest.






Ljetni kamp je savršen i zato ga klinceze tolko obožavaju, te zato svake godine imamo preko 60 polaznika Ljetnog kampa.

Sedam dana vrhunske zabave, igara, kupanja, treninga, plesanja, zumbe, druženja, savršene klope, smjeha. Cure u ljetnom kampu zaborave na mobitele.

Cijena je 390 EUR, a možete platiti u tri rate na treninzima ili u uredu, Trebež 25, radnim danom od 8:30 do 16:30 sati.

Još uvijek se možete prijaviti, no ako to sada učinite sav iznos novaca morate uplatiti u jednoj, a ne više u tri rate!

pritisnite na letak da ga povećate:

Ljetni-Kamp24poziv2





- subota 22.6. u 8:00 Zapadni ulaz Zagrebačkog velesajma (odlazak u Ljetni kamp), o/o Šef

- petak 28.6. u ???? Maksimirski stadion (odlazak na turneju Bela Crkva), o/o Šef






KOTLOVINA KOD ČORLUKA

U kafiću Obelix u Sesvetama, kojeg drže dragi prijatelji tima Čorluke, naš Šef radi kotolovinu za utakmicu Hrvatska-Albanija. Napravit će se kotlovina od 6 kg vratine.






NAŠA KAMPERSKA OPREMA

Opremu za van koristi navijačko pleme na natjecanjima, ali nam koristi i za roštiljade, team buildinge i druge aktivnosti na otvorenom. U opremi su:

- tri šatora koji zajedno imaju 27 m2
- dva stola sa četiri klupe za 20 osoba
- još jedan manji stol za 6 osoba
- 3 aluminijska mobilna stola
- ukupno 10 stolica
- mobilni razglas
- agregat za struju
- ledomat
- dva mobilna frižidera i jedan manji fiksni frižider
- mobilne trake za odvajanje zona
- stativi za zastave
- veliki roštilj na plin na kojem se odjednom može pripremiti 4 kg mesa
- veliki roštilj na ugljen na kojem se odjednom može pripremiti 5 kg mesa
- manji roštilj na ugljen na kojem se odjednom može pripremiti 3 kg mesa
- veliki kotao za kotlovinu na kojem se odjednom može pripremiti 10 kg mesa
- kotao za čobanac
- veliku banju za podgrijavanje hrane za 20 kg mesa
- niz velikih plastičnih i drvenih posuda i košara za hranu
- velik broj mobilnih panoa za uređenje

Uz to od poslovnih partnera (vatrogasci, vojska, policija) koji puta posuđujemo:
- velike šatore od više desetaka kvadrata
- stolove, klupe i stolice
- opremu za kuhanje hrane






VOZNI PARK

Zagrebačke mažoretkinje imaju vozni park od dva vozila (po jedan BMW X5 i Citroen C4). Automobilima idemo na nastupe, turneje, natjecanja, prevoze mažoretkinje iz škole na treninge, a doslovce služe i kao kamioni za prijevoz robe na nastupe i druge događaje.

Za automobile se brine dostavljač, koji prati njihovu ispravnost, servise, registraciju, doljeva ulje, vodu i ostale potrepštine, vodi evidenciju i to svaki tjedan... O tehničkoj ispravnosti vozila brigu brine mehaničar sa kojim imamo ugovornu obvezu i koji popravlja sve automobile.

Svaki automobil ima mjesečni putni radni list u koji se bilježe sve vožnje i detalji (ovo je naša zakonska obveza), te kontrolni karton na kojem su svi detalji o ispravnosti i stanju vozila, obavljenim servisima i registracijama.

Svi automobili su kasko osigurani upravo zato što ih vozi veliki broju ljudi. Za sva osiguranja vozila, kao i ostala osiguranja brine se Lucija Milas, naša bivša mažoretkinja S1A i mama naše sadašnje juniorke, koja ima svoje poduzeće za osiguranje.

Uz urede imamo garažu u kojoj su smještena sva vozila, te gume, ulja, antifriz i ostale tekućine, rezervni dijelovi i sva ostala oprema vozila. Svako vozilo ima aparat za gašenje požara u prtljažniku. Uz to u opremu vozila spadaju i dva mobilna razglasa za automobile, krovni nosači, te četiri žuta rotacijska svjetla.

Sva vozila su obojana u brendirana (brendiranje svakog košta 1100-1800 EUR), a automobili imaju velike oznake "ZAGREBAČKE MAŽORETKINJE" na sve četiri strane.






MEDVEDGRAD

Mevedgrad (Arx Ursina) je utvrda i stari grad na Medvednici (brdo Mali Plazur) koji je sagrađen 1254. godine nakon provale Tatara (1242.), a utemeljio ga je zagrebački biskup Filip kako bi branio Kaptol i biskupske posjede. Kako je utvrda sagrađena na kraljevoj zemlji Bela IV ju je prisvojio nakon smrti Filipa. Utvrda je stoga bila predmet sukoba između svjetovne i crkvene vlasti. 1436. vlasnici Medvedgrada su postali Grofovi Celjski. Krajem sedamdesetih Medvedgrad je restauriran.

Medvedgrad je vremenom postao sinonim za zlo, te su se oko njega predale mnoge priče i legende, od kojih je najpoznatija ona o Crnoj kraljici (Barbara Celjska, žena hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog), koja je prodala dušu vragu. Tvrdi se da je njeno blago još danas zakopano negdje u unutrašnjosti medvedgradskih zidina. Stoga je u tajnim kaptolskim zapisima Medvedgrad prozvan Maledictum Castrum Medved (Prokleti grad).

Grad ima kapelu i Oltar domovine (spomenik žrtvama Domovinskog rata). Danas je Medvedgrad izletište sa najljepšim pogledom na grad, te nacionalnim restoranom u podrumu stambene zgrade.

Zagrebačke mažoretkinje su imale nekoliko nastupa na Medvedgradu, a najupečatljiviji je bio postavljanje ogromne zastave koju je predsjednik Tuđman postavio na Kninsku tvrđavu prilikom oslobađanja Knina.








ŠLJAKA
Šljaka = posao, rad
Šljaker = radnik
Zelembač, fazan = novi i neiskusni radnik
Šlamperaj = loše odrađen posao
Šihta = smjena
Pedala = otkaz
Apcigati = odbijati, sustezati od plaće, nadnice isl.
Diša = direktor
Štrajbtiš = pisaći stol
Fabrika = tvornica


„Kaj sam se našljakal“ = baš sam se naradio
„Delal sam u noćnoj šihti“ = radio sam u noćnoj smjeni
„Dal sam bedinerici pedalu“ = dao sam otkaz kućnoj pomoćnici
„Zasral sam pa mi je apsigal od plaće“ = uprskao sam, pa mi je odbio od plaće






KVISKOTEKA
TV Zagreb (danas Hrvatska televizija) je imala niz kvizova, no ipak još danas legendarna je Kviskoteka koja se emitirala 15 godina. Kviza je uređivao Lazo Goluža, a voditelji su bili Ivan Hetrih (4 godine) i Oliver Mlakar (11 godina) a imao je popularne rubrike: ABCD pitalice, Bliski susreti (spajanje pojmova), asocijacije (koje smo svi igrali i u školi), detekcija (tri zanimljive ali nepoznate osobe A, B, C i sve tri kažu „ja se zovem Iva Jerković“, a natjecatelji kroz pitanja pokušaju otkriti tko je zapravo ta osoba), i finalna igra pitanja i odgovora sa 24 pitanja općeg znanja. Maskota Kviskoteke bio je Kvisko kojeg je dobivao pobjednik. Ovo je bio prvi show-kviz u povijesti domaće televizije.

Brojke i slova bio je još jedan kviz Laze Goluže u kojem su natjecatelji u igri „brojke“ matematičkim operacijama pokušali doći do tog broja ili što bliže njemu, a u igri „slova“ su od nasumično odabranih samoglasnika i suglasnika igrači pokušavaju složiti najdužu riječ koju je provjeravao prof. Klaić.

Lazo Goluža je, nažalost, 2020. preminuo u 85. godini života.




SA TURNEJE NA MARTINIKU - 11. dio

foto: Željko Bakšaj Žac (službeni fotograf), Suzana Proroković i Alen Šćuric

Good Bye Party u Le Morne Vertu
karibi12239471

karibi12239482

karibi12239505

karibi12239513

karibi12239524

karibi12239528

karibi12239531
image ru


karibi12239540

karibi12239544

karibi12239550

karibi12239554

karibi12239558

karibi12239560

karibi12239567

karibi12239570
anonymous pictures website


karibi12239576

20240216-211600

karibi12239578

karibi12239599

karibi12239603

20240216-212612

karibi12239623

I zadnji dan na Martiniku
karibi12239706
image hosting services


karibi12239707

karibi12239708

karibi12239723

karibi12239725
photo upload


20240217-111337
karibi12239740

karibi12239742

karibi12239746

...nastavak u idućem postu...

(objavljeno: srijeda, 19.06.2024. u 09:54) komentiraj (0)

VELIKI FESTIVAL POVODOM 30. ROĐENDANA ZAGREBAČKIH MAŽORETKINJA



U nedjelju 16.6. će na Trgu bana Jelačića biti veliki Zagreb mažoret fest. Sudjelovat će velik broj timova iz Hrvatske i inozemstva. Više o festivalu u petak.

Raspored 16.6:
12:00 slikanje na Maksimirskom stadionu
12:30 defile po glavnoj aleji Maksimira
16:15 defile Zrinjevac-Praška-Tkalčićeva
17:00 Trg bana Jelačića Zagreb mažoret fest






Ljetni kamp je savršen i zato ga klinceze tolko obožavaju, te zato svake godine imamo preko 60 polaznika Ljetnog kampa.

Sedam dana vrhunske zabave, igara, kupanja, treninga, plesanja, zumbe, druženja, savršene klope, smjeha. Cure u ljetnom kampu zaborave na mobitele.

Cijena je 390 EUR, a možete platiti u tri rate na treninzima ili u uredu, Trebež 25, radnim danom od 8:30 do 16:30 sati.

Još uvijek se možete prijaviti, no ako to sada učinite sav iznos novaca morate uplatiti u jednoj, a ne više u tri rate!

pritisnite na letak da ga povećate:

Ljetni-Kamp24poziv2






- subota 15.6. u 9:00 Trg dr.Franje Tuđmana (Večernjakova biciklijada), o/o Šef

- nedjelja 16.6. u 12:30 defile park Maksimir od glavnog ulaza do vidikovca (Zagreb mažoret fest), o/o Šef
* dolazak S1A u 10:00 sati
* plesni nastup S1A, te gosti

- nedjelja 16.6. u 16:15 defile Zrinjevac-Praška-Tkalčićeva-Trg bana Jelačića (Zagreb mažoret fest), o/o Šef
* plesni nastup S1A i J1A, te gosti

- nedjelja 16.6. u 17:00 Trg bana Jelačića (Zagreb mažoret fest), o/o Šef
* plesni nastup svih sastava Zagrebačkih mažoretkinja i gosti

- subota 22.6. u 8:00 Zapadni ulaz Zagrebačkog velesajma (odlazak u Ljetni kamp), o/o Šef

- petak 28.6. u ???? Maksimirski stadion (odlazak na turneju Bela Crkva), o/o Šef






SREDILI SMO TERASU

Sredili smo Termalnu rivijeru našeg ureda, tj. terasu sa ležaljkama, bazenom, stolom i suncobranom. Na terasi ćemo provoditi ugodne trenutke idućih tri mjeseca.






KOLIKO BUBNJEVA IMA DRUM LINE

6 tenora (od čega 1 Yamaha i 1 Stagg)
4 snara (od čega 1 Stagg)
6 cassa (od čega 1 Stagg)
5 tomova (4 quatro i 1 trio)
1 činele
1 bubanj za probe
= 23 bubnja i činela

Uz to imamo desetke palica i batova, te velik broj rezervnih opni za bubnjeve, te jedan stalak za snar






MANUALI(podsjetnici)

Zagrebačke mažoretkinje nisu tipična hrvatska institucija obzirom da nam nije osnovni princip improvizacija, za koju su Hrvati doktori znanosti. Naravno da i mi moramo često kada improvizirati, najčešće ne svojom krivicom. Ali 90% naših obveza pokriveno je manualima. Manuali su dokumenti koji definiraju sve obveze tijekom nekog projekta i odgovaraju na pitanje:
- kada
- što
- tko i s kim
- kako

Naši manuali su vrlo precizni i ne ostavljaju prostor improvizaciji. Naravno, za svaki projekt koji se ponavlja manuali se moraju updatati tj. prilagoditi novim okolnostima i konkretnom projektu u realnom vremenu.

Manuali se rade za pojedine službe na prvenstvu, koncertu, turnejama, ali i kao podsjetnici za opremu koju se treba uzeti na putovanje, za pakiranje, za letove avionom, za audicije, za bolove u koljenu, za gripu, za nogometne utakmice... Rade se i manuali za neke specifične aktivnosti pa tako postoji manual za mažoretkinje koje individualno putuju avionom (što i kako da naprave na aerodromu).

Iskreno smatram manuale najvećom vrijednosti Zagrebačkih mažoretkinja na koje smo potrošili sate rada, ali sada nam štede užasno mnogo vremena, povećavaju profesionalizam i bitno smanjuju broj pogrešaka.







OKTOGON
Oktogon je prolaz nekadašnje Prve hrvatske štedionice koji povezuje Cvjetni trg i Ilicu. Projekt zgrade i oktogona je napravio Josip pl. Vancaša. Oktogon je bio prvi zagrebački natkriveni pješački prolaz.

Sa obije strane prolaza nalaze se trgovine, među kojima i trgovina Croata kravata, koja promiće hrvatsku povijest kravata (Hrvati su izmislili kravatu). U središnjem dijelu oktogona gdje prolaz svija za 90 stupnjeva. nalazi se mali osmerokutni trgić sa staklenom kupolom i vitrajima. Iz tog trgića je ulaz u banku. Podovi pasaža pokriveni su kvadratni pločicama u dvije boje.

Oktogon ima ploću i spomenik psu Plutu koji je dolutao na gradilište, gdje su ga radnici udomili i hranili. Pluto je nastradao pred sam kraj izgradnje, prema legendi u sukobu sa razbojnicima. Radnicima i arhitektu to je teško palo, pa su mu podigli spomenik.







COPRNICA
coprnica = vještica
coprnjak = vještac, mag
coprarija = magija
zacorpati = začarati, baciti vradžbinu

„To je prokleta coprnica koja me zacoprala“ = Ona je prokleta vještica koja me začarala






MIRIS BAKINE KUHINJE

E da, toga više nema. A današnji klinci ne mogu pojmiti što je značio „miris bakine kuhinje“. Bake i dede su se dizali oko 5 ili 6, mi klinci oko 10 ili kasnije. Iskradeš se iz ogromne blazine (populuna), nabrzaka obaviš WC i higijenu u prehladnoj kupaonici, a onda u topličku kuhinju.

A tamo, miriše vatra u šparhetu (štednjaku) na drva, čaj od šipka ili kamilice koji je skuhan još ujutro i čeka na rubu šparheta na toplom, na stolu krpom je pokriven doručak. A kad makneš krpu ispod je domaći putar u žutoj posudi od masivnog stakla (taman se ugrijao da nije tvrd iz frižidera), domaći pekmez od šljiva (šipka ili neki drugih), narezani sir i neka podriguša (parizer ili ako imaš sreće tirolska, a kad imaš baš jako sreće onda čajna ili čak zimska). Ako je bilo suhog mesa od kolinja onda je umjesto industrijske salame bila domaća premasna kobasica, šunkica ili lopatica, domaća sušena rebrica i špek. Neke dane si dobio domaće žgance sa mlijekom (alternativa: mast sa čvarcima, ili kiselo mlijeko), gris na mlijeku (posut sa kraš-expressom), domaći sir sa vrhnjem, kruh sa šećerom ili kruh sa masti (i malo crvene paprike). Miris je upotpunjavala i friško mljevena kava, te ručak koji se već počeo spremati.

Mmmmm… ma nema tih novaca! Nemate klinci pojma što propuštate.




SA TURNEJE NA MARTINIKU - 10. dio

foto: Željko Bakšaj Žac (službeni fotograf), Suzana Proroković i Alen Šćuric

Kupanje na La Carbeu
karibi12239011
where can i download free images


karibi12239028
where can i find images for my website


karibi12239033

karibi12239039

karibi12239045

karibi12239068

karibi12239082

karibi12239085

karibi12239108

karibi12239111
small pics


karibi12239129

karibi12239150

karibi12239228

karibi12239242

karibi12239260
tumblr gif women


karibi12239269

karibi12239272

karibi12239293

karibi12239313

karibi12239314

20240216-154225
pic comment app


karibi12239346
unbenannt editor download


karibi12239396

karibi12239420

20240216-154247

Good Bye Party u Le Morne Vertu
karibi12239442

karibi12239466

karibi12239467

karibi12239468

...nastavak u idućem postu...

(objavljeno: utorak, 11.06.2024. u 20:20) komentiraj (0)

PUNO NASTUPA OVAJ TJEDAN



Lipanj. Uvijek je cirkus u lipnju. Pa ne čudi da smo prošli tjedan imali 10 nastupa, a ovaj 5 nastupa, što će reči u dva tjedan čak 15 nastupa.






Ljetni kamp je savršen i zato ga klinceze tolko obožavaju, te zato svake godine imamo preko 60 polaznika Ljetnog kampa.

Sedam dana vrhunske zabave, igara, kupanja, treninga, plesanja, zumbe, druženja, savršene klope, smjeha. Cure u ljetnom kampu zaborave na mobitele.

Cijena je 390 EUR, a možete platiti u tri rate na treninzima ili u uredu, Trebež 25, radnim danom od 8:30 do 16:30 sati.

Još uvijek se možete prijaviti, no ako to sada učinite sav iznos novaca morate uplatiti u jednoj, a ne više u tri rate!

pritisnite na letak da ga povećate:

Ljetni-Kamp24poziv2





- petak 7.6. u 12:30 Kurelčeva (INA Delta Rally), o/o Šef

- subota 8.6. u 16:00 crkva Sv.Vida, Petruševec 56e (svadba Čurković), o/o Mirna

- nedjelja 9.6. u 8:00 Pivnica Medvedgrad, Tkaličeva (Maraton Medvedgrad), o/o Šef

- nedjelja 9.6. u 15:00 Kurelčeva (INA Delta Rally), o/o Šef

- subota 15.6. u 9:00 Trg dr.Franje Tuđmana (Večernjakova biciklijada), o/o Šef

- subota 22.6. u ???? Zapadni ulaz Zagrebačkog velesajma (odlazak u Ljetni kamp), o/o Šef

- petak 28.6. u ???? Maksimirski stadion (odlazak na turneju Bela Crkva), o/o Kekelj





ČURKO SE UDALA

Naša bivša mažoretkinja Anamarija Čuković se udala ovu subotu, i sad se preziva Kralj. Čestitamo!






Blog je osnovala naša predvodnica Doroteja Kukolja 27.7.2007.

Do sada je imao:
- 7.269.124 posjetitelja (prosječno 427.595 godišnje ili 1171 posjet dnevno)
- 2093 postova (u prošloj godini 101 post)
- 173.279 riječi u postovima (prosječno po postu 92,6)






ZAŠTO CURE DOLAZE SAT VREMENA PRIJE NASTUPA

Na nastupe se dolazi sat vremena prije nastupa. 30 minuta nam služi radi "rezerve" i pripreme jer:
- neke cure zakasne (ne baš često, ali se ipak desi, a to je dovoljno da možemo organizirati zamjenu ili prijevoz na nastupa poput taxija...)
- moramo se raspitati gdje je garderoba za preskidanje (čak i kada imamo svoje garderobe poput one na Dinamu, koji puta se desi da je ne možemo koristiti ili tamo ima nekih problema npr. nema struje, prljava je, prosuta je vode, nema ključa…)
- treba definirati osnovne želje naručioca koje nismo uspjeli definirati tijekom ugovaranja nastupa (npr. je li nastup vani ili unutra da znamo curama reči koje uniforme odjenuti)
- dajemo curama osnovne naputke kako se našminkati i odjenuti
- eventualno isprobamo ceremonijal, protokol ili postavimo formacije nastupa u konkretna prostor (posebno ako se radi o speficičnom ili premalenom prostoru)

Ostalih 30 minuta je za odjevanje i šminkanje:
- cure se odjevaju i šminkanju oko 20 minuta (uniforme, čizme, frizure pod kapu, sređivanje frizura da kosa ne strši na sve strane, lakiranje, šminkanje...)
- 10 minute prije izlaska iz garderobe pregledavamo svaku curu i ako nešto nije u redu vračamo je da popravi nedostatak (pregledava se urednost uniforme, svi dijelovi uniforme, šminka, kosa, te usta da mažoretkinje nemaju kaugume)
- u slučaju visokih temperatura ili dužih ceremonijala tražimo od svake cure da popije dovoljnu količinu vode i isotonika

Ukoliko se nešto izjalovi pa nam treba više od 30 minuta "rezerve" cure se uspiju odjenuti i našminkati u 15 minuta, a bilo je slučajeva da su to napravile i u 10 minuta.

Kada se radi o vrlo zahtjevnim koreografijama, nastupima ili prostorima (npr. Lisinski) nalazimo se dva sata prije nastupa kako bi imali sat vremena samo za formacijsku probu ili probu ceremonijala/protokola.






CRKVA SV.KATARINE

Crkva svete Katarine Aleksandrijske je barokna crkva na Gornjem Gradu. Crkva je bila dio Isusovačkog samostana.

Na mjestu današnje crkve bila je mala dominikanska crkva iz 14. stoljeća koja se tijekom turskih provala koristila kao vojno spremište. Po dolasku isusovaca crkvica im je data na uporabu, a kako je bila premala, između 1620. i 1632. su sagradili potpuno novu crkvu, te uz nju podigli samostan (danas Galerija Klovićevi dvori). U požaru 1674. crkva je potpuno izgorjela, pa su obnovu pomogli hrvatski velikaši, zbog čega su im postavljeni grbovi u crkvi, a dobili su i pravo da u njoj budu sahranjeni. 1874. crkva postaje sveučilišna crkva. Nakon stradanja u velikom potresu 1880. crkva je obnovljena prema projektu Hermanna Bollea.

Crkva ima pet drvenih i jedan mramorni oltar (iz 1729.). Svodovi i zidovi su ukrašeni raskošnim baroknim štuko dekoracijama iz 1732. godine. Crkva ima i baroknu propovjedaonicu iz 1690. Crkva ima raskošne orgulje. Zbog posebnog ambijenta u njoj se organiziraju koncerti ozbiljne glazbe.







FAMILIJA

Familija, femili = obitelj
Starci = roditelji
Stari, rista, japa = tata
Stara = mama
Štifmama = mačeha
Štifpapa = očuh
Buraz = brat
Sister = sestra
Deda, dida, opapa = djed
Omama, omica = baka
Šogi = šogor, brat od supružnika
Šogica = šogorica, sestra od supružnica
Vujča = ujak
Vujnica = ujna
Teči = tetak
Striko = stric
Starina = starac
Sinek = sinko

"Ma starci me tlače" = Roditelji me gnjave
„Rista mi je nekaj nabrijan“ = Tata mi je ljut
„Buraz, nemoj me klat“ = Brate, nemoj me gnjavit
„Sinak bum ti nekaj rekel“ = Sinko, nešto ću ti reči







CICI-MICI NA ŠIBICI
Cici-mici na šibici je bio desert koji su klinci kupovali na sajmovima, ispred kina, utakmica, koncerata… Radi se o karameliziranom voću ili orasima nabodenim na štapiću. Prodavaći su istinski smiješno zvučali kad su urlali „Ajmo cici-mici-na-šiiiiibiciiii“.

Na istim štanovima je bilo i medenjaka (kolač od tijesta sa medom), šećerne vate (pufnata poslastica na štapiću od obojanog šećera), raznih lizalica, te raznih sjemenki (koštice od bundeve, bademi, lešnjaci…) koji su se reklamirali kao „sport za zube“.




SA TURNEJE NA MARTINIKU - 10. dio

foto: Željko Bakšaj Žac (službeni fotograf), Suzana Proroković i Alen Šćuric

Plaža Sv. Anne
20240215-111503

karibi12238629

karibi12238634

karibi12238636

karibi12238637

karibi12238639

karibi12238676

karibi12238678

20240215-124640

20240215-124653

20240215-124705

20240215-174006

20240215-174015

karibi12238683

karibi12238698

karibi12238700

20240215-153123

karibi12238647

karibi12238648

karibi12238650

karibi12238651

karibi12238663
image upload


karibi12238692

...nastavak u idućem postu...

(objavljeno: nedjelja, 09.06.2024. u 00:00) komentiraj (0)

MATURANTICE IMAJU MJESEC DANA SLOBODNO



Maturantice nam imaju mjesec dana slobodno da se mogu spremati za maturu i upis na fakultet. Tako radimo svake godine. Curke dršte se i držimo vam fige.






Ljetni kamp je savršen i zato ga klinceze tolko obožavaju, te zato svake godine imamo preko 60 polaznika Ljetnog kampa.

Sedam dana vrhunske zabave, igara, kupanja, treninga, plesanja, zumbe, druženja, savršene klope, smjeha. Cure u ljetnom kampu zaborave na mobitele.

Cijena je 390 EUR, a možete platiti u tri rate na treninzima ili u uredu, Trebež 25, radnim danom od 8:30 do 16:30 sati.

Još uvijek se možete prijaviti, no ako to sada učinite sav iznos novaca morate uplatiti u jednoj, a ne više u tri rate!

pritisnite na letak da ga povećate:

Ljetni-Kamp24poziv2





- srijeda 5.6. u 16:00 Muze suvremene umjetnosti (proslava Crocotex), o/o Šef

- petak 7.6. u 12:30 Kurelčeva (INA Delta Rally), o/o Šef

- subota 8.6. u 16:00 crkva Sv.Vida, Petruševec 56e (svadba Čurković), o/o Mirna

- nedjelja 9.6. u 15:00 Kurelčeva (INA Delta Rally), o/o Šef

- subota 15.6. u 9:00 Trg dr.Franje Tuđmana (Večernjakova biciklijada), o/o Šef

- subota 22.6. u ???? Zapadni ulaz Zagrebačkog velesajma (odlazak u Ljetni kamp), o/o Šef

- petak 28.6. u ???? Maksimirski stadion (odlazak na turneju Bela Crkva), o/o Kekelj





LEA KOLJAJA** POLOŽILA VOZAČKI

Bravo mala! Neka je sa srećom. Ne samo to, nego nam Lea na treninge dolazi autom, a mama je privezana za suvozačko mjesto.






KOJE SMO SVE SUVERNIRE DOBILI OD NOGOMETA

Od Hrvatskog nogometnog saveza smo dobili:
- originalni dres sa potisima igrača koji je uokviren
- rukavice Dražena Ladića sa kojima je branio na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1998. kada smo bili 3.
- originalnu nogometnu loptu sa Europskog prenestva u Austriji i Švicarskoj sa potpisima svih igrača
- originalnu nogometnu loptu sa odlučujuće kvalifikacijske utakmice za odlazak na Svjetsko nogometno prvenstvo 1998. kada smo bili 3.
- suvenire sa kandidature u Cardiffu
- službenu zastavicu UEFA-e sa UEFA kongresa
- nekoliko medalja sa KUP-a i DP u nogometu
- monografiju povodom 100. godina HNS-a

Od GNK Dinamo smo dobili:
- originalni dres sa brojem 30 povodom 30. godina od prvog nastupa na Maksimiru
- plaketu i dres povodom 30. godina Zagrebačkih mažoretkinja
- originalni dres sa brojem 500 povodom 500. nastupa na Maksimiru koji smo uokvirili
- povelju povodom 100. nastupa na Maksimiru
- niz majci, publikacija, kuglica za bor...






SUBVENCIJE

Da bi se ostvarila subvencija potrebno je jako puno posla, papirologije i živaca.

1. Pračenje natječaja
- mora se konstantno pratiti natječaje na svim nivoima, jer nakon što se objave postoji rok koji je obično kratak
- potom se treba natječaj dobro proučiti, sa svim detaljima, jer se obično u njima skriva niz začkoljica, problema, detalja, a samo jedna greška i odbacit će molbu kao nepotpunu ili nepravilnu

2. Prijava projekta
- potom se rasprave svi potencijalni projekti i odaberu se oni na koje ćemo se javiti
- nakon toga je prikupljanja enormnog broja papirologije koja se traži (izvodi iz registra, ugovori sa bankama, potvrda o ovlaštenoj osobi za zastupanje, potvrda o nekažnjavanju, potvrda o plačenim svim porezima i prirezima, izvod o statusu udruge, i još tona papirologije)
- onda se sve to ovjeri kod javnog bilježnika
- potom slijedi pisanje natječaja, što je ogroman posao, a materijali prelaze i preko 500 stranica
- nakon toga se ispunjava vrlo kompliciran obrazac sa milijardu pitanja i podobrazaca, linkova i priloga

3. Slanje prijave
- kada to sve obavimo šalje se elektronički obrazac i neki osnovni elektronički dokumenti
- uz to cjelokupan projekt sa svim prilozima i prikupljenim dokumentima šalje se preporučeno sa povratnicom
- promašite li rok samo sa 2 minute (do 23:59 navedenog datuma), odbacit će vam projket bez obzira je li razlog kašnjenja opravdan, te koliko vam je projekt važan i kvalitetan
- pogriješite li i jedan zarez odbacit će vam prijevu bez mogućnosti ispravke

4. Potpisivanje ugovora
- ako smo prošli na natječaju, odlazimo u Ured na potpisivanje ugovora.
- ugovor se pročita, potpiše se i ovjeri 5-6 primjeraka ugovora
- potom ugovor zavedete u svoje poslovne knjige

6. Izvješča
- da bi se sredstva ostvarila potrebno je predavati kvartalna, polugodišnja i završna izvješča koja su vrlo detaljna i ekstremno jako se kontroliraju
- osnovni dokument za izvješča je obrazac koji treba vrlo pažljivo i detaljno ispuniti, a sukladno natječaju i projektu
- za to je potrebno i opet stotine stranica papira, dokaza, svaki, ali baš svaki račun, izvod, platna lista, nalog...
- i usprkos toga redovno traže nadopune, objašnjenja, dodatne dokaze (npr. nije dovoljan samo račun za hotel na Europskom prvenstu, nego i posebna ovjerena lista učesnika)
- ukoliko nešto sa izvješčem ne valja, morate novac vratiti

7. Kontrola
- u sve to vrijeme provedbu projekta kontrolira resorni ured, ured za kontrolu grada, razne nadzori...
- u svakom momentu mogu tražiti objašnjenja, dokumente, papire, usporebe, uvid, prisustvovati nastupu ili drugom događaju...
- uz to postoji još i kontrola državnih inspekcija, financijske policije, porezne inspekcije, inspekcije za udruge...

Tona papira, dokumenata, brdo vremena. Jedna osoba mora se baviti samo time cijele godine.

I još uz to od uspješnost prolaska na natječajima je oko 5%, što znači da prijavljujete brdo toga, nalazite tonu papira i trošite gomilu vremena nizašta.






MAKSIMIRSKI PARK

Park Maksimir je spomenik parkovne arhitekture i zaštićeno kulturno dobro. Prostire se na 316 hektara površine.

Park je podignut 1794. krčenjem autohtone šume hrasta lužnjaka i graba. Prvi je javni park u jugoistočnoj Europi i jedna od prvih u svijetu. Osnivač parka je zagrebački biskup Maksimilijan pl. Vrhovec de Ehrenberg i Rakitovec po koje je park i dobio ime. Biskup Vrhovec je biskupsku šumu poklonio građanima Zagreba za odmor i relaksaciju. U to vrijeme park je bio jedan od najljepših austrougarskih javnih parkova, obzirom da su ostali parkovi u prvom redu bili privatnog karaktera, uz dvorce i palače. I nakon biskupa Vrhovca biskupi nastavljaju uređenje parka, a na kraju ga je majstorski dovršio i oblikovao nadbiskup Juraj Haulik de Varallya 1839. u engleskom stilu. Za tu svrhu angažirao je niz austrijskih umjetnika koji su oblikovali carske perivoje u Schönbrunnu, Hatzendrofu i Laxenburug, a koje je predvodio arhitekt carskih vrtova Michael Sebastian Reidl.

Park ima:
- 3.160.000 m2 površine
- 5 jezera
- Zoološki vrt sa 2.255 životinja
- livade, potoke, mostove...
- Švicarska kuća (1842.)
- Vidikovac (1843.)
- Paviljon Jeka (1840.)
- Kapela sv. Jurja (1880.)
- Ljetnikovac biskupa Haulika (1855.)
- Vrtlareva kuća (1847.)
- spomenik Mogila (1925.) i Obelisk (1843.)
- restoran Ježeva kućica
- restoran Kod morskog lava (unutar ZOO)
- Ribičko drušvo “Bukovac-Maksimir” (lovi na 5. jezeru)
- Konjički klub Hiperion (organizira jahanje i ponije za djecu)
- niz drugih objekata (kafiće, nadzornička postaja, dvije pozornice, parkove za djecu...)








KUŠNUTI
Kizdihant, kizdihand, m'ruke = vrlo kulturan ili intimni pozdrav, „ljubim ruke“
Kušlec, kušenec = poljubac
Kušnuti = poljubiti
Žvaliti = ljubiti u usta
Šmajhlanje = maženje
Prišmajhlavanje = umiljavanje
Šlatanje = pipanje
Špreha = razgovor
Zašprehati = nagovoriti
Hofirati = udvarati se

„Kizdihant milostiva“ = Ljubim ruke gospođo
„Daj se malo pošmajhlaj s menom“ = Dođi se malo pomaziti samnom
„Ništ mi se nemoj prišmajhlavati“ = Da mi se nisi umiljavao
„Znaš kak me je zašlatal“ = Baš me je prepipao
„Full me zašprehal“ = Nagovorio me je







POSREDNIK
Posrednik je bio specifična trgovina, rudiment socrealizma. U posredniku se prodavala roba iz inozemstva koju su donosili diplomati, naši gasterbajteri i šverceri, pa je Posrednik zapravo bio legalna švercerska trgovina. U načelu u Posredniku je roba bila originalno zapakirana i nije bila korištenja (rabljena). Tamo ste mogli kupiti ono što u normalnim dućanima niste mogli, poznate svjetske brendove, Coca-colu u limenkama, najsuvremeniju tehniku (tamo su se kupovali prvi video-rekorderi)… No, često kada ste u posredniku kupili lažnu robu, a dešavalo se da se kupi i neispravan proizvod.

Otvaranjem brendiranih trgovina i shoping centara nestankom komunizma, nestalo je i Posrednika.




SA TURNEJE NA MARTINIKU - 9. dio

foto: Željko Bakšaj Žac (službeni fotograf), Suzana Proroković i Alen Šćuric

6. nastup u Bellefontaine
20240214-193128
get post image


20240214-193134

karibi12238175

karibi12238279

karibi12238311

20240214-193252

20240214-193355
co pic


20240214-195333

karibi12238113

karibi12238115

karibi12238116

karibi12238121

karibi12238123

karibi12238128

karibi12238141
arachnid emoticons


karibi12238352

Plažu Sv.Anna - jedna od najljepših plaža na svijetu
karibi12238357
symbol emojis


20240215-094903

20240215-111248

20240215-111451
can t open images


20240215-111503

karibi12238420

karibi12238436

karibi12238443

karibi12238454

karibi12238471

karibi12238472
cat eyes


karibi12238493

karibi12238498
race


karibi12238513

karibi12238528

karibi12238531

karibi12238559

karibi12238617

karibi12238625

...nastavak u idućem postu...

(objavljeno: utorak, 04.06.2024. u 14:01) komentiraj (0)

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.