VRATILI SMO SE NA DINAMO



Radimo tri utakmice na Dinamu!

Vratili smo se na stadio. Prva utakmicu smo već odradili, a radit ćemo i sve buduće utakmice. Mažoretkinje se svaki ptua moraju testirati prije utakmice. Za sada radimo samo VIP ložu, ali uskoro ćemo i na teren. HNS je već izdao pozitivno mišljenje za naš povratak na teren, kako od strane glavnog lječnika, tako i direktora 1. Hrvatske nogometne lige.






Prvi treninzi po sastavima su na Maksimirskom stadionu:

S1A 23.8. u 19:30
S1B 7.9. u 20:00
J1A 23.8. u 17:00
J1B11.9. u 11:00
J2 11.9. u 10:15
J3 11.9. u 9:00
D1 11.9 u 12:00
D2 11.9. u 13:15






- nedjelja 1.8. službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Rijaka), o/o Jerko

- srijeda 4.8. službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Legija, 3. kolo pretkvalifikacija za Ligu Prvaka), o/o Jerko

- nedjelja 8.8. službeni ulaz Maksimirskog stadiona (turnir Mladen Ramljak), o/o Šef




TINANA NA VOZAČKOM ISPITU

Martina Šćuric** Tinana je krenula na vozački ispit. Još malo pa ćemo imati još jednu vozačicu u timu.





Zbog godišnjih odmora danas i idući petak neće biti Fun Factsa





Zbog godišnjih odmora danas i idući petak neće biti rubrike Kako rade Zagrebačke mažoretkinje




Zbog godišnjih odmora danas i idući petak neće biti rubrike O Zagrebu





Zbog godišnjih odmora danas i idući petak neće biti rubrike Lepi ti je Zagreb grad





Zbog godišnjih odmora danas i idući petak neće biti rubrike Purgerska špreha




Zbog godišnjih odmora danas i idući petak neće biti rubrike Vratimo duh Zagreba





Zbog godišnjih odmora danas i idući petak neće biti fotografija
(objavljeno: subota, 31.07.2021. u 02:31) komentiraj (0)

URED NA GODIŠNJEM ODMORU



Ured nam je na kolektivnom godišnjem odmoru do 15.8.

Za sve hitne upite zovite na mobitele ili ostavite poruku u uredu jel će dežurni djelatnici biti u uredu svaki dan.






Prvi treninzi po sastavima su na Maksimirskom stadionu:

S1A 23.8. u 19:30
S1B 7.9. u 20:00
J1A 23.8. u 17:00
J1B11.9. u 11:00
J2 11.9. u 10:15
J3 11.9. u 9:00
D1 11.9 u 12:00
D2 11.9. u 13:15






- subota 31.7. službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Rijaka), o/o Šef





ŠEF MALJAO

Šef je prvi puta u životu maljao. Da vidi kako je to. 32 sata posla, umro je doslovce. I nikad više!!!! Idući puta to će raditi profesionalci. Ali da je sada super pomaljano, to je!!!!





KOJE SMO SVE SUVERNIRE DOBILI OD NOGOMETA

Od Hrvatskog nogometnog saveza smo dobili:
- originalni dres sa potisima igrača koji je uokviren
- rukavice Dražena Ladića sa kojima je branio na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1998. kada smo bili 3.
- originalnu nogometnu loptu sa Europskog prenestva u Austriji i Švicarskoj sa potpisima svih igrača
- originalnu nogometnu loptu sa odlučujuće kvalifikacijske utakmice za odlazak na Svjetsko nogometno prvenstvo 1998. kada smo bili 3.
- suvenire sa kandidature u Cardiffu
- službenu zastavicu UEFA-e sa UEFA kongresa
- nekoliko medalja sa KUP-a i DP u nogometu
- monografiju povodom 100. godina HNS-a

Od GNK Dinamo smo dobili:
- originalni dres sa brojem 500 povodom 500. nastupa na Maksimiru koji smo uokvirili
- povelju povodom 100. nastupa na Maksimiru
- niz majci, publikacija, kuglica za bor...





SUBVENCIJE

Da bi se ostvarila subvencija potrebno je jako puno posla, papirologije i živaca.

1. Pračenje natječaja
- mora se konstantno pratiti natječaje na svim nivoima, jer nakon što se objave postoji rok koji je obično kratak
- potom se treba natječaj dobro proučiti, sa svim detaljima, jer se obično u njima skriva niz začkoljica, problema, detalja, a samo jedna greška i odbacit će molbu kao nepotpunu ili nepravilnu

2. Prijava projekta
- potom se rasprave svi potencijalni projekti i odaberu se oni na koje ćemo se javiti
- nakon toga je prikupljanja enormnog broja papirologije koja se traži (izvodi iz registra, ugovori sa bankama, potvrda o ovlaštenoj osobi za zastupanje, potvrda o nekažnjavanju, potvrda o plačenim svim porezima i prirezima, izvod o statusu udruge, i još tona papirologije)
- onda se sve to ovjeri kod javnog bilježnika
- potom slijedi pisanje natječaja, što je ogroman posao, a materijali prelaze i preko 500 stranica
- nakon toga se ispunjava vrlo kompliciran obrazac sa milijardu pitanja i podobrazaca, linkova i priloga

3. Slanje prijave
- kada to sve obavimo šalje se elektronički obrazac i neki osnovni elektronički dokumenti
- uz to cjelokupan projekt sa svim prilozima i prikupljenim dokumentima šalje se preporučeno sa povratnicom
- promašite li rok samo sa 2 minute (do 23:59 navedenog datuma), odbacit će vam projket bez obzira je li razlog kašnjenja opravdan, te koliko vam je projekt važan i kvalitetan
- pogriješite li i jedan zarez odbacit će vam prijevu bez mogućnosti ispravke

4. Potpisivanje ugovora
- ako smo prošli na natječaju, odlazimo u Ured na potpisivanje ugovora.
- ugovor se pročita, potpiše se i ovjeri 5-6 primjeraka ugovora
- potom ugovor zavedete u svoje poslovne knjige

6. Izvješča
- da bi se sredstva ostvarila potrebno je predavati kvartalna, polugodišnja i završna izvješča koja su vrlo detaljna i ekstremno jako se kontroliraju
- osnovni dokument za izvješča je obrazac koji treba vrlo pažljivo i detaljno ispuniti, a sukladno natječaju i projektu
- za to je potrebno i opet stotine stranica papira, dokaza, svaki, ali baš svaki račun, izvod, platna lista, nalog...
- i usprkos toga redovno traže nadopune, objašnjenja, dodatne dokaze (npr. nije dovoljan samo račun za hotel na Europskom prvenstu, nego i posebna ovjerena lista učesnika)
- ukoliko nešto sa izvješčem ne valja, morate novac vratiti

7. Kontrola
- u sve to vrijeme provedbu projekta kontrolira resorni ured, ured za kontrolu grada, razne nadzori...
- u svakom momentu mogu tražiti objašnjenja, dokumente, papire, usporebe, uvid, prisustvovati nastupu ili drugom događaju...
- uz to postoji još i kontrola državnih inspekcija, financijske policije, porezne inspekcije, inspekcije za udruge...

Tona papira, dokumenata, brdo vremena. Jedna osoba mora se baviti samo time cijele godine.

I još uz to od uspješnost prolaska na natječajima je oko 5%, što znači da prijavljujete brdo toga, nalazite tonu papira i trošite gomilu vremena nizašta.





IZVOZ

35,2 milijarde kn = 31,2% izvoza Hrvatske

Najviše se izvozi iz Zagreba (u milijardama kn)
12,0 prerađivačka industrija
11,2 trgovina
7,5 rudarstvo i vađenje
1,5 opskrba električnom energijom, plinom idr.
0,8 stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Zemlje gdje se najviše izvodi iz Zagreba
6,0 BiH
4,1 Slovenija
3,7 Italija
3,7 Njemačka
1,8 Mađarska
1,7 SAD
1,7 Srbija
1,2 Austrija






ZRINJEVAC

Zrinjevac, odnosno Trg Nikole Šubića Zrinskog, dio je tzv. Zelene ili Lenucijeve potkove, koju čine sedam zagrebačkih donjogradskih trgova.

- napravljen 1872. (do tada je tamo bio stočni sajam)
- površina 12.540 m2
- na parku ima 220 platana i tri fontane
- na sjevernom dijelu stoji meteorološki stup postavljen 1884. godine.
- na južnom dijelu poprsja: Julija Klovića, Andrije Medulića, Krste Frankopana, Nikole Jurišića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Ivana Mažuranića.
- u sredini parka, nalazi se glazbeni paviljon, postavljen 1891. godine (projektant Hermann Bolle).

- Zrinjevac je obrubljen zgradama Vrhovnog suda Hrvatske (sjever), Županijskog suda (istok), Arheološkog muzeja (zapad), Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (jug), Ministarstva vanjskih poslova (jugoistok)
- ime dobio na spomen na 300. godišnjicu bitke N.Š. Zrinjskog kod Sigeta







PLAC

Plac = tržnica, trg
Kumica = prodavačica na placu
Šdand = pult, stol na tržnici
Zvagati = izmjeriti težinu
Šknicl = platnena vrećica za povrće ili voće bez ručki
Mjerica = plastična posuda u kojoj se prodaje voće (obično jagode) ili gljive i teži 250 ili 500 grama
Grincajg = mrkva, celer, peršin
Pušlec = buketić

„Imam svoju kumicu na placu“ – imam svoju prodavačicu na tržnici





LESI
Zvali smo ih Lesi iako su oni zapravo Škotski ovčari. Ovaj istinski prekrasan pas duge smeđe dlake u nekoliko tonova, umiljat, druželjubiv i vrlo inteligentan je bio ekstremno popularan radi filma „Lesi se vraća kući“ koji smo svi gledali.
Svaka druga kuća je imala lesija, bilo ih je više nego njemačkih ovčara, tada druge najpopularnije pasmine. I onda su odjednom lesiji nestali, nitko ih više nije nabavljao, a neki drugi psi su postali ljubimci.





sa VEČERNJAKOVE BICIKLIJADE - 2. dio
fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja i Viki

















...kraj!
(objavljeno: subota, 24.07.2021. u 02:11) komentiraj (0)

UPLAĆENI SU SVI HONORARI



Jučer su uplaćeni svi honorari, stipendije i studentski servisi, pa Vam je novac već danas na računima.

Uživajte u godišnjem!!!






Prvi treninzi po sastavima su na Maksimirskom stadionu:

S1A 23.8. u 19:30
S1B 7.9. u 20:00
J1A 23.8. u 17:00
J1B11.9. u 11:00
J2 11.9. u 10:15
J3 11.9. u 9:00
D1 11.9 u 12:00
D2 11.9. u 13:15






- utorak 20.7. službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Omonia), o/o Šef

- subota 31.7. službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Rijaka), o/o Šef





UPLATILI SMO PREKO 50.000 KN

Jučer smo poplaćali plaću, honorare, stipendije, telefon i druge račune te smo platili čak 51.243 kune. Uffff, jedva mi je prst stisnuo enter!





NAVIJAČKE MAJICE

Zagrebačke mažoretkinje u svom skladištu imaju 212 navijačkih majica. Trenutno u skladištu imamo dvije generacije navijačkih majci, ove najnovije od prije 2 godine, i one rađene na Dinamovim polo majicama od prije 5 godina.

Uz to imamo i tri kompleta navijačkih majici koje su se radile za posebne prilike, npr. „Zagreb za Široki“ (kada smo išli navijati za Široki na Državno prvenstvo).





KOJE KONTROLE IMAMO

Zagrebačke mažoretkinje u svom radu imaju ogroman broj kontrola raznih tijela, i to doslovce konstantno, svaki dan:
- kontrole polugodišnjih i godišnjih izvještaja, te trajne kontrole obavljanja projekata od strane gradskih ureda i Turističke zajednice Zagreba
- gradski kontrolni ured (konstantna kontrola svih financija, te izvještaja, ali doslovce svakog računa)
- državna revizija (kvartalni, polugodišnji i godišnji izvještaji)
- financijska policija (koja je već bila u uredima)
- porezna uprava (nekoliko puta smo imali kontrole porezne uprave)
- interna kontrola u 3 nivoa
- kontrola honorara, stipendija i studentskih servisa
- kontrola nadzorno-stegovnih odbora i strukovnih tijela Hrvatskog mažoret saveza i Europske mažoret asocijacije

Uz stotine kontrola do sada ni jedno od gore navedenih tijela u 30 godina rada nije pronašlo ni jedan jedini propust. Čak nam je i financijska policija dala dokument kojim se dokazuje da 100% ispravno radimo i pritom su nam rekli da spadamo u tek 10% institucija kojima nisu pronašli ni jedan propust.





ZAGREBAČKI VELESAJAM

Zagrebački zbor je osnovan 1909. godine. 1956. preseljen na sadašnji prostor.

Godišnje:
275.000 posjetitelja
18 sajmova
39.200 m2 korišteno izložbenog prostora
2351 izlagača (od čega 864 inozemnih)
132.000 m2 ukupnog zatvorenog i 6000 m2 otvorenog prostora





CRKVA SV.MARKA

- jedna od najstarijih zagrebačkih građevina
- župa osnovana 1261. temeljem Zlatne bule Bele IV (1242.)
- sama crkva napravljena sredinom 13. stoljeća (prvi dokument 1256.)
- vjerojatno je i prije na tom prostoru postojala crkva jer su arheolozi otkrili groblje iz 11. stoljeća
- poznata po šarenom krovu kojeg su dizajnirali Macetti i Machiedo, a na kojem su stari grbovi Zagreba (crveni) i Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
- ispred same crkve bio je stup srama, gdje su vezali ljude i izvršavali kazne po nalogu gradskog suda
- i Matija Ambroz Gubec je okrunjen užarenom krunom kod stupa srama
- na trgu ispred crkve stoljećima je bio sajam
- crkva je obnavljana 1876-1882. (bečki restaurator gotičkih crkava arhitekt Friedrich von Schmidt u suradnji sa Hermannom Bolleom), a kada je napravljen i znameniti krov, nakon čega je ponovno obnovljena 1923-24. i 1984-2009
- unutar crkve su poznate skulpture Ivana Meštrovića „Razapeti Krist“ i „Madona s Isusom“
- freske u crkvi naslikao je Jozo Kljaković, a ulja na platnu Ljubo Babić
- orgulje datiraju iz 1359. i prve su poznate orgulje na području Zagreba, ali su nekoliko puta mijenjane i obnavljane, a nove orgulje na starom kućištu postavljene su 2011.







DUĆAN

Shoping = veća kupovina
Shoping centar = trgovački centar
Štacun, dućan = trgovina
Djutić = duty free shop
Gertašlin = novčanik
Penezi = novci
Ceker = plastična ili torba od skaja za trgovinu
Frtalj = 1/4
Trifrtalj = 3/4
Badav, zabadav = besplatno

"Dajte mi frtalj beloga" - Molim vas četvrt bijelog kruha
„Kaj vam je to zabadav“ – Jel vam to besplatno





PRVI KOMPOVI
E da, moja generacija nije odrasla uz kompjutere. Dok sam imal 10 godina najbogatiji frendovi su imali one najjednostavnije vide-igrice na kojima smo igrali tenis i slične prejednostavne stvari. Satima.

Onda su, dok sam imal 14, krenuli prvi ZX spectrumi (16 i 32 kilobajta), pa Commodore 64 (64 kilobajta). Na njima su igrice već bile nešto kompliciranije iako još uvijek ultrajednostavne i grafički i kao priča. Nešto kasnije Commodore 64 je dobio i prvu disketu, jer smo do tada igrice imali na audio kazetama.

Nakon toga su došli već nešto kompliciraniji strojevi Atari i Apple IIC sa 128 kilobajta. Moj prvi kompjuter je bio upravo Apple IIC, nabavljen 1989, koji je imao tipkovnicu sa matičnom pločom, čitač disketa 5,25 incha, iglični printer i minijaturni ekran zelene boje (nije bio u punoj boji nego tamnozeleni sa svijetlozelenim slovima). Na tom kompu sam već mogao napraviti i prve seminarske radove na faksu, nije bilo world procesora nego ste morali znati programske naredbe da bi mogli pisati tekst. Uz mogli ste birati između normalnog i velikog fonda (duplo veći), mogli se podebljati tekst, podcrtatai i ukositi (italic), te poravnati desni rub. Nije bilo č, ć, š, ž i đ. I to je bilo to. Komp je imao i niz jednostavnijih igrica, najčešće strategija.

Od 1991. je pokret u kojem sam radio imao IBM-ov komp PC1. To je već bila preteča PC-a koja je imala 4 osnovna prozora (window), word perfect (preteća Worda) sa bitno više opcija obrade teksta i nekoliko osnovnih programa. Na tome su se već dali raditi baneri, prelom novina, igrati tetris… I raubali smo ga 16 sati na dan, svi mi, kako je tko stigao na red.
Moj prvi pravi kompjuter je bio PC 286, kojeg sam kupio od svog profesora sociologije na faksu kao rabljenog 1992. godine. E to je već bio stroj. 486-icu sam kupio 1996, a prvi Pentijum 2000. godine.





sa VEČERNJAKOVE BICIKLIJADE - 1. dio
fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja























iv class="blog-image-gallery">

















...nastvak u idućem postu...
(objavljeno: petak, 16.07.2021. u 11:29) komentiraj (0)

I Seniorski 1A dovršio sezonu



I Seniorski 1A je imao jučer (U četvrtak) zadnji trening. Na zadnjem treningu cure su imale intenzivno bacanje štapa (da ne zahrđaju), otplesale su koreografije i potom je u 21:00 bio "piknik". Cheesecake, sladoled, grickalica, lubenica, cuga, te mjuza i plesanje. Do 22:30 je bilo istinski zabavno.

Sada se svi dobro odmorite (iako sezona i nije baš bila nešto naporna).

Vidimo se ponovo 23.8. sa prvom formacijom i 30.8. sa ostatkom S1A.



NAJMAŽORETKINJA TRAVANJ/SVIBANJ

Martina Šćuric** Tinana
Tinana1
Za drugi najbolji broj nastupa, ali još više za ogroman trud koji pokazuje u timu. Tinana ne trenira samo dvije grupe, ona motivira, pokreće aktivnosti, vodi naš instagram i facebook, a svako toliko ispeče cheesecake, bila je u Ljetnom kampu... Samoinicijativna, marljiva, draga, simpatična... nevjerojatna mažoretkinja!


ODAZIVANJE NA NASTUPE U PROSINCU

1. 4,50 Sara Bogdanić
2. 3,50 Martina Šćuric**
3. 3,50 Tea Horvat
4. 3,25 Ariana Kovačić*
5. 3,25 Lucija Milošak*
6. 2,75 Petra Bulat***
7. 2,75 Nikolina Čuk
8. 2,50 Anamarija Marković
9. 2,50 Andrea Ačkar
10. 2,25 Iva Jerković****

Lista se računa kao zbroj u kojem
1 bod - bila je na nastupu
0,5 bodova - rekla je "da", ali nije bila na nastupu
0,25 boda - rekla je "ako baš moram", ali nije bila na nastupu





Prvi treninzi po sastavima su na Maksimirskom stadionu:

S1A 23.8. u 19:30
S1B 7.9. u 20:00
J1A 23.8. u 17:00
J1B11.9. u 11:00
J2 11.9. u 10:15
J3 11.9. u 9:00
D1 11.9 u 12:00
D2 11.9. u 13:15






- petak 16.7. u 16:45 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Slaven Belupo), o/o Šef





TINANA I PIVAĆ RADILE CHEESECAKE

Tinana i Pivać su u srijedu navečer radile 70 cheesecakea za "piknik" Seniorskog 1A. Kolač su pekle od 23:00 navečer do 3:30 ujutro, te su još idući dan potrošile 2 sata na dovršetak. Bio je istinski za prste polizat!!!





SLIKE ZA NAJMAŽORETKINJU

Zagrebačke mažoretkinje na svom godišnjem koncertu najboljoj mažoretkinji godine daju umjetničku sliku poznatih slikara koja uvijek ima temu Zagreba. Slike su vrlo vrijedne.

Ove slike uvijek nabavljamo u serijama, pa ih u skladištu uvijek imamo 2-4. Koji puta ove slike poklanjamo i prijateljskim timovima kada im idemo u goste.

I ostale mažoretkinje (najbolje tehniciranje, najveće napredovanje, najprofesionalniji stav na nastupu, najmarljivija mažoretkinja, najbolji trener) dobivaju plakete i razne nagrade, najčešće novi mažoret štap. Mažoretkinje koje su 5 godina u 1. formaciji dobivaju pravi zlatni štap, a one koje su 20 godina u timu štap sa Swarovski kristalima.





KOJE TISKANE MATERIJALE DAJEMO

Zagrebačke mažoretkinje više puta godišnje tiskaju flajere koje distribuiraju roditeljima i mažoretkinjama, a na kojima su važne informacije.

No, osim toga tim svake godine distribuira svojim članovima:
- Brošuru o Zagrebačkim mažoretkinjama sa svim informacijama o timu
- Materijale o Ljetnom kampu (letak i naputak)
- Brošuru o kvalitetnoj prehrani
- Brošuru za mažoretkinje S1A (svi podaci o S1A)
- Naputak za održavanje uniforme (kada zaduže uniforme)
- Ugovor
- Flajer o zaraznim bolestima
- Naputak za natjecanja (sa svim obvezama prije i tijekom natjecanja)
- Flajer za turneje (na kojem su apsolutno svi podaci o turneji uključujući i vremenske prognoze, podaci o mobilnim mrežama, lokalnim valutama, zdravstvenim rizicima…)
- Potvrde o članstvu i oslobođenju od tjelesnog odgoja





POŠTA U ZAGREBU

73 poštanska ureda
251 poštanskih šaltera
393 poštanska sandučića
442 poštara
395 poštanskih reona
798.000 paketa
100.103 pisama i drugih pošiljki
4.457 ekspresnih pošiljki





FRANCUSKI PAVILJON

Izložbeni paviljon Republike Francuske izgrađen je 1936/1937. godine na lokaciji u Savskoj cesti 25, u Zagrebu, u sklopu sajamske priredbe Zagrebački zbor, prema projektu francuskih arhitekata Roberta Camelota i Jacquesa & Paula Herbéa te građevinskog inženjera Bernarda Lafaillea, projektanta konstrukcije. Francuski paviljon predstavlja jedinstvenu inženjersku inovaciju na kojoj je prvi puta primijenjena tankostijena vitoperna konstrukcija za nosivu strukturu u visokogradnji pa time govorimo o građevini iznimne kulturnopovijesne i tehničkotehnološke vrijednosti, koja prelazi okvire lokalnog značenja. Francuski paviljon je zaštičeno kulturno dobro. Paviljon je bio u vrlo lošem stanju, no prije tri godine potpuno je obnovljen.







ZA NA PUT
Bagaža = prtljaga, ološ
Kofer = kovčeg
Ruksak, rupsak = ranac
Neseser = mali kofer za šminku ili nakit
Pederuša = torbica oko struka
Pinklec = zamotuljak od platna u kojem se nose stvari i koji se nosi na dugom štapu
Ceker = pletena torba
Floska, ploska = mala plosnata bočica za alkohol koja se nosila u džepu

„Pinklec na rame, flosku vu žep“ = zamotuljak na rame, bućicu u džep
„Daj si spi s floske“ = daj si popi iz plosnate bočice





DIVKA

Majke ti kaj smo mi pili prije od toplih napitaka. Za doručak se pila Divka, topli napitak od cikorije i ječma koji se kuhao sa mlijekom. Ono, neee! Bianka je pak bila napitak od žitarica koji nije sadržavao kavu pa su ga pila i djeca. To je još na nakaj i ličilo.

Dok je bila nestašica kave pila se cikorija. A oni sretnici koji su imali malo kave, reciklirali su je, tj. na socu od prethodne kave dodali bi tek jednu žličicu kave i onda to ponovo skuhali. Ne želite znati kakva je to bila kava. A i kad se kava vratila u dućane bilo je 3-4 vrste, iako su svi više-manje pili Frankovu ciglicu. Ne kao danas kad u trgovinama ima tona brendova iz cijelog svijeta i još posebni dućani sa prženom kavom.

Ni čajeva nije bilo ko danas. Imali smo kamilicu, šipak, mentu, borovnicu, šumsko voće, majčinu dušicu uvin čaj (za zdravlje) i Planinski čaj. The end. Da ne bi jabuku sa cimetom, jagoda sa vanilijom isl. Brus!





SA PIKNIKA S1A
Seniorski 1A je jučer (u četvrtak 8.7.) na svom zadnjem treningu imao "piknik", cheesecake, lubenica, sladoled, grickalice, cuga, mjuza, pjevanje, plesanje...
(objavljeno: petak, 09.07.2021. u 11:43) komentiraj (0)

J1A završio sezonu



Juniorski 1A sastav više nema treninge. Sada, do 8.7. još treninge ima samo S1A.






Treninzi S1A na Maksimirskom stadionu, od 19:30 do 22:30:
ponedjeljak 5.7.
srijeda 7.7.
četvrtak 8.7.






- petak 16.7. u 16:45 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Slaven Belupo), o/o Šef





MATEA PAVIĆ SE SLIKALA UZ AUTO

Naša bivša predvodnica Matea Pavić se slikala uz naš auto u Restoranu Grašo u Zaboku, gdje je naš Šef kartao belu sa vlasnikom restorana i pukovnikom Barićem. Potom se javila Šefu i naletila na prvi kat te smo se, nakon sto godina, izgrlili, izljubili i ispričali.







BIPSEVI

Zagrebačke mažoretkinje u svom skladištu imaju dvije vrste bipseva. Žutih bipseva „press“ imamo 20 komeada, a narančastih „redar“ imamo 15 komada.

Tim još ima i kape „Support“, te akreditacije za tehničke službe tima na natjecanjima.






LJETNA STANKA

Zagrebačke mažoretkinje imaju redovne treninge većinu godine, tj. svo vrijeme osim tijekom praznika i državnih blagdana. 1A sastavi imaju i intenzivne treninge tijekom svih praznika (zimskih, ljetnih i jesenskih).

Stanke u sezoni za 1A timove:
- od Nove Godine do kraja zimskih praznika (obično 14.1.) + 24. i 25.12.
- od Uskrsne subote do Uskrsnog ponedjeljka
- obično od 7.7. do 15.8. za S1A i od 26.6. do 15.8. za J1A, no moguće je da se isto pomakne tjedan ili čak dva ako je prvenstvo ranije ili kasnije

Ove godine, iznimno, S1A ima ljetnu stanku od 9.7. do 22.8, skoro dva mjeseca radi Covida-19 (prvenstvo je kasnije, a nemamo nastupa), što se desilo samo ove i prošle godine (uvijek su praznici oko 5-6 tjedana).





ELEKRTOKOMUNIKACIJA

U Zagrebu u 2019:
287.789 priključaka fiksne mreže
296.797 priključaka širokopojasnog pristupa internetu
37,6% broj priključaka interneta u odnosu na broj stanovnika





TRG BANA JELAČIĆA

Glavni je trg grada Zagreba. Današnje ime nosi od 1848. godine. Zagrepčanci ga skraćeno zovu još i Jelačićev trg, Jelačić plac, Trg ili Trgač ("jel ovaj tramvaj vozi na trg"). Tijekom povijesti zvao se Trg Republike (od 1947. do 1990.) i Harmica, od mađarskog harmincz jer se tu ubirala tridesetina, tj. postojala je mitnica na kojoj se ubirala daća. Po njoj se prolaz na sredini sjevernog dijela Trga odmah iza spomenika bana Jelačića koji vodi prema Dolcu zove se Harmica.

Trg se nije oduvijek nalazio u krugu grada, već je bio prazna poljana ispod zidina Gradeca i Kaptola, na kojoj su obitavali došljaci kojima je pristup gradu bio zabranjen. Širenjem grada na Ilicu i Staru Vlašku i Trg bana Jelačića je postao najužim dijelom grada.

Gradske vlasti su 1641. godine odredile da će se na mjestu Jelačić placa održavati sajmovi, a i danas se na Trgu više puta godišnje održavaju specijalizirani sajmovi (Kupujmo hrvatsko, Dani Zagorja na Trgu, Sajam zimnice, Markov Sajam...).

Današnje zgrade su nastajale od početka 19. stoljeća. Na njihovim fasadama su vidljivi različiti graditeljski stilovi od neostilova 19. stoljeća, bidermajera i secesije do moderne i postmoderne.

Jelačićevim trgom dominira kip bana Josipa Jelačića kipara Dominika Fernkorna, danas okrenut prema jugu. Kada je kip 1866. prvi put postavljen na trg, gledao je prema sjeveru. 1947. godine komunistički režim kip je uklonio, a 1990. kip je ceremonijalno vraćen na trg.

Na istočnoj strani trga nalazi se fontana koja je suvremena verzija Manduševca, iliti Mandušinog zdenca. Prema legendi, Zagreb je dobio ime od lijepe Manduši koja je, ZAGRABila vode iz tog zdenca, napojila vojsku koja je tuda prolazila, te se u nju zaljubio drevni ban koji je tu vojsku vodio i koji se zbog nje ovdje nastanio i ustanovio Zagreb. Danas živi predaja o Manduševcu kao zdencu sreće koji ispunjava želju za novčić.

Osim što se na Trgu bana Josipa Jelačića održavaju središnja društvena događanja, stanovnici se svakodnevno sastaju na za to najpoznatijim mjestima u gradu – “pod vurom” (kod javnog sata na zapadnoj strani Trga) ili “pod repom“ (kod spomenika banu Jalačiću).







ŠKATULJA

Škatulja, škatula = kutija
Kištra = sanduk, drvena kutija
Hamper = kanta
Traktur, tratur = ljevak
Tabletić = vezeni minijaturni stolnjačić koji se stavljao pod budilicu, vazu, kutiju za šibice ali i na televizor, radio kako bi se zaštitile površine stola ili drugih predmeta
Heklati = vesti

„Otpri štakulju i zemi se z nje sve van“ = otvori kutiju i uzmi iz nje sve
„Imam staru kištru na tavanu“ = imam stari sanduk na tavanu





GRAFITI
A je je, i danas klici pišu grafite. Ali najčešće ili „Mamiću lopove“ ili neke umjetničke mazarije. U naše vrijeme grafiti su bili izraz bunta, bili su vrlo duhoviti i inteligentni.

Jedan od glavnih grafita za stare Jugoslavije je bio „Što je više kleveta i laži, Tito nam je miliji i draži“. I da, vlasti to nisu smjele prebrisati jer ispada da „usprkos lažima iz inozemstva mi sve više volimo Tita“, ali zapravo grafit je rekao da nas tjeraj klevetama i lažima da Tita moramo voljeti. Iz tog vremena je i „Druže Tito gdje je moje sa tavana žito“. Bio je i jedan „Poslije Tita dopala nas kit*“

Franji Tuđmanu ekipa je poručila nekoliko stvari grafitima. Prva je „Mijenjaj ime Dejanu, a ne Dinamu“, a drugi „Čak i Pančevo ima gradonačelnika“ (jer je Tuđman stalno spominjao da je Dinamo u Pančevu, a ne u Zagrebu, a 1997. nije htio potvrditi opozicijskog gradonačelnika).

Legendarni grafiti su bili:
• „Đabe si bojal“ na friškoj fazadi,
• „Lucija volim te Ivan“ ispod kojeg je pisalo „Ivane potrošil sam ti Luciju“,
• „Mirta volim te, vrati mi se“, a pokraj „Ništa, Mirta je na godišnjem“
• „Črnomerec“, a ispod „Na kojim si ti drogama, ovo je Trešnjevka“
• „Dlačice kako to stidno zvuči“,
• „Johhny vrati se, Huljić nas je*e“,
• „Svakih pet godina nam odgađaju budućnost za pet godina“,
• „Bolje izdat ploču nego prijatelja“
• „Pendrek lomi kosti, ali srca ne“
• „Ne idu visoke štikle uz najniži nivo inteligencije“
• „Miki Maus je štakor“
• „1+1 je 3 ako ga ne izvadiš na vrijeme“
• „Uvijek me uhvate kad pišem zadnje slov“
• „Jaco, ne bih šaro po zidu, al nemam drugog posla“,
• „Zašto ljudi pišu po zgradama?“

Ipak najpoznatiji zagrebački grafit je „Hendrix“ koji je desetljećima stajao na zagrebačkom željezničkom mostu. Kada se nedavno most obojao, grafit se vratio, ali su ga gradske vlasti ponovo pobojale.





SA UTAKMICE DINAMO-ŠIBENIK - 2. dio
fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja



























Kraj!
(objavljeno: ponedjeljak, 05.07.2021. u 13:09) komentiraj (0)

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.