Bilješka autora
Zagrebački dekameron zbirka je priča od novela lakih koje nepretenciozno troše vrijeme kao hobi jedne duše koja provodi večeri uz poeziju pera od tipki što kotrljaju riječi. Ako ste pismenost svoju uzdizati stali i razumijete se u zadovoljstva razna, podarite si trud i pročitajte ovaj proslov od riječi, ter odlučite vrijedi li vam virit 'Proslov od zrna bibera' kroz ključanicu ili otvorit' škrinjicu u koj' blago se krije.
© Proslov od zrna bibera
© Il Testamento
Postoji li svaka sličnost sa likovima i prilikama raznim u koje vas život dovede te je li ona namjerna ili slučajna, to zaključite sami. Želite li iz bilo kojeg razloga autora pohodit' kliknite na spojku preko koje se sa autorom brzo opći:
mail search:
bocacciozg@yahoo.com
Popevke sem slagal i rožice bral i Zagrebu samo ja mladost sem dal. Samo za purgere i one koji Zagreb u srcu nose i time se fest ponose.
© Zagrebačke priče: Posljednji fijaker
© Zbudimo se purgeri
© Priča iz Saloona
© Duhanski put
© Pimpek plac
© Zrinjevac
© Republika peščenica
© Adventske špelancije
© Zagreb, Amerika u malom
© Zagrebačke sponzoruše
© Mekon
© Something stupid ...
© Đukica
© We will rock you
Tematska svaštara od niske priča, crtica i novela koje meštar Bocaccio ispriča i odasvud ih skupi u kolekciju zbirke kao spomen na ljudski um koj' istovremeno veleban je, al' ponekad i glup jest, a sve to bez pretenzije da konačnu pouku smjerniku on da.
© Ukratko iz Nairobija ...
© Advent u Nairobiju ...
© Prvi mačići se red blogere bacaju ...
© Sve što ste željeli znati o safariju, a niste se usudili pitati ...
© Sva čuda svijeta ...
© Cheri Cheri Lady ...
© Pit i to je Amerika ...
© Chicago - my kind of town ...
© Born to be Wild ...
© From Moscow with love ...
© Space oddity - part 1 ...
© Space oddity - part 2 ...
© Meeting with the Boss ...
© Corridrs of Time (Newgrange)...
© Irske razglednice ...
© Belfast 55 ...
© Čuvar Irske u zimskom razdoblju ...
© Paris latinos ...
© Proud to be Scotch ...
© Legenda o Sretnom Princu na dvoru Kralja Artura ...
© Piratice s Kariba ...
© Stockholmske vertikale i paralele ...
© Galebovi u slici i riječi ...
© Heidelberg - Stars on 45 ...
© Geiles Leben ...
© Domovina u slučajno nabacanim fotografijama ...
© Gastronautika u pregršt fotografija ...
© Gastronat - Stars on 45 ...
© Moja najljepša priča
Copyright © by Bocaccio, Zagreb
Jedna tematska niska priča i crtica ikoje meštar Bocaccio ispriča i odasvud ih skupi u kolekciju zbirke bez pretenzije da nešto posebno pametno on veli, već samo da vas zabavi.
© Vožnja je strast
© Coolest things in the world
© Mercedes-Benz
© Snovi
© Pet razloga zašto se šveđanke ne boje zime ...
© Švedski brendovi u slici i riječi ...
© Ja się boję sama spać
© I mi konja za trku imamo
Copyright © by Bocaccio, Zagreb
Niska od basni raznih koja poduči, zabavi i k tomu jošte na načine razne korisna bude biti može, jer napuni i izdovolji i trbuh i tijelo i um ljudski raznim radnjama zadovolji. I sve to baš onako kako na životinjskoj farmi priliči i na njoj treba biti, a koje se pametan čovjek ponekad razložno valja kloniti.
© Večernja škola
© Dvije i po basne
© Tata ti me voliš
© Božićne priče za velike i male
© Re-Make Re-Model: To Be or Not To Be
© IzPonova
© Ljubitelji životinja u policijskoj stanici 666
© Ljevica i desnica u vrijeme adventa ...
Copyright © by Bocaccio, Zagreb
Balduccijev brevijar
• Sve što ste željeli znati
• Victor i njegova družba
• Majstor Martin i Margarita
• Alexov svijet ljepotica
• Daniel bez Daniele
• Objašnjenja nisu potrebna
• Occupazione: Fotografo
• Svaka slika priča priču
• Vizualnost jedne Marine
• Stav jednog fotografa
• Sveto ime Thomas
• Srebro je zlato
• Let's paint together
• Što reći o legendi?
• Ljepotice Madamme Olge
• Kako to rade drugi
Znate li zašto proroci uvijek umiru mladi? Ein Erinnerung an die Beste der Besten:
• Thomas Karner, ein Fotograf aus Wien
Edited by Bocaccio, Zagreb
utorak, 28.02.2012.
Galebovi u slici i riječi
Oznake: Švedska
četvrtak, 16.02.2012.
Stockholmske vertikale i paralele bez lascivnih fotografija ...
Ništa u životu nije ni crno niti bijelo. Uglavnom je sivo. Ponekad, ako smo sretne ruke zalomi se sivo u bojama. Što to znači? To znači da svaki plus koji negdje zabilježimo ili ga na dar dobijemo, s druge strane sigurno skriva poneki minus. I obrnuto. Primjenimo li to na lokalno bivstvovanje na nordijskim meridijanima i paralelama dolazimo do zanimljivih konstatacija.
Neki dan sam s kolegom na poslu, njemcem, razgovarao o životu nas ex-patriota. Da, tako se to danas veli za nas koji radeći to što radimo, radimo uglavnom u stranim državama i manje više za račun velikih korporacija. Brzo smo se složili. Švedska je, posebice Štokholm, veoma skupa. Dapače, vrlo vrlo skupa. Počevši od najmanjih sitnica pa do krupnih stvarčica. Uglavnom, cijena je to koju pučanstvo plaća da bi financiralo sve blagodati koje čine ono što se naziva welfare state ili u prijevodu: država blagostanja. Pa tako na kraju ispada da bez obzira na visoka primanja prosječni život nije nešto bolji niti pak lošiji doli u državi sa manje socijale jer ... Tamo su cijene niže a ni kupovna moć nije bitno različita.
Uz prethodno još je jedan element koji značajno određuje život svakog šveđanina. Možda pogađate a možda ne. Radi se dugim zimskim noćima i predugim ljetnim danima. Uz škrto i pomalo surovo prirodno okruženje, koje je zbog mnogobrojnih šuma, voda i planina ipak i lijepo i predivno i ugodno, sve je to utjecalo na mentalitet, navike i životni stil prosječnog šveđanina koji je pun nama neobjašnjivih oprečnosti. Na izgled.
Kao prvo, šveđani su vrlo jednostavni i neposredni. Otvoreno vele što misle i za razliku od južnjaka kome krv udari u glavu kad se s njime ne slažeš, šveđanin će ostati flegma, štono bi se reklo cool. Uvažavat’ će tvoje mišljenje ali ... I dalje će raditi po svome jer smatra da je tako i najbolje i najjednostavnije a ne zato, kao negdje drugdje, da bude po njegovom. Radit' će to i zato što tako hoće jer tako je oduvijek navikao i nikad nije imao prilike niti je podnosio stranog gospodara. Činjenica je da su čak i u EU šveđani zadržali svoju posebnost i da zapravo ništa ne žele mijenjati. I zato, da bi ovdje opstali, naprosto se morate uklopiti u njihov način života. I zapamtite, iako se takvima čine, šveđani nisu kozmopoliti. Oni samo jednostavno podnose drugačije svjetonazore i to samo kad moraju. A u Švedskoj to, naravno, ne moraju.
Da, šveđani su jednostavni i tu svoju jednostavnost samo prenose na svijet oko sebe. Svijet u kom žive bez obzira gdje se nalazili. Čine to počevši od životnih navika pa do okruženja i uporabnih stvari koje u životu koriste. Recimo arhitektura i dizajn. Jeste li znali da moderna arhitektura i dizajn 20. stoljeća svoje korijene vuku baš odavde, iz nordijskih zemalja? No ni danas šveđani ne zaostaju, dapače. Koga zanima, na slijedećoj spojci može pogledati jednu predivnu kuću u okolici Štokholma čiji se dizajn danas smatra jednim od vrhunaca svjetske arhitekture. Biste li voljeli živjeti u takvoj kući? Pisac ovih redova vam uz veliki smiješak odgovara jedno veliko: "Da!".
Nadalje, obratite pažnju na slijedeće fotografije. Posebno na fotografiju nebodera blizanaca na Kungsggatan i most kojim poprečna ulica prelazi glavnu arteriju. Te Štokholmske nebodere i arhitektonsko rješenje naći čete u svim boljim svjetskim udžebenicima iz arhiteture. Za vašu informaciju, poprečna ulica je sa glavnom povezana natkrivenim pokrenim stepenicama a čitava je stvar konstruirana 30ih godina prošlog stoljeća. U svakom slučaju to zvuči vrlo vrlo napredno.
Štokholm što zbog svog prirodnog položaja (na vodi) a što radi prelijepih arhitektonskih rješenja nazivaju još i Venecijom sjevera. Na početku posta imate jednu kuću izgrađenu početkom 20og stoljeća u originalnom, venecijanskom, da ne velim renesansno-gotičkom stilu. Iako imam puno fotografija starih zgrada ovdje ću vam pokazati kako moderna švedska arhitektura sa novim materijalima oponaša izbočene i zatvorene balkone starih građevina koji su mješavina renesanse i gotike. Radi se o jednoj u nizu zgrada smještenih na i oko Hamngatan, ulice koja od centralnog Sergels Torga vodi ravno prema Štokholmskoj operi i Nybroviken, zaljevu i promenadi uz obalu mora. Da dobro ste pročitali - more. Ono kroz mnogobrojne kanale oko otoka prdire ovdje 50ak kilometara dubko u kopno a prostire se još i 30ak kilimetara dalje. A ulica koju spominjem inače jedna je od glavnih šoping arterija Štokholma.
Šveđani drže do tradicije i nastoje je implementirati u svaki trenutak sadašnjost. Dio je to njihovog habitusa iz kog su potekli. Dio je to njih samih i toga se ne odriču ma kako bili "moderni" i "napredni" i ma kakva god politička uvjerenja imali i nemali. A uglavnom nemaju nikakva. No za razliku od nekih drugih, oni to čine na način da tradicijom oplemene moderno i da u nj prenesu temeljne životne vrijednosti. One vrijednosti do kojih oni tako drže i kojima se priklanjaju.
Tako dolazite do gotovo zapanjujuće činjenice da bez obzira na vrlo liberalni odgoj, šveđani su vrlo tradicionalni. Drže do porodice, kuće, ognjišta, tradicije. Vidite to u najmanjim sitnicama počevši od tog da subotom, ukoliko imaju jednu bebu, dječja kolica gura otac. Ukoliko se radi o dvoje ili više djece, čine to oboje, ravnopravno i majka i otac. Dojam koji je za nekoliko provedenih vikenda u Štokholmu stekao vaš omiljeni pisac je da ovdje ima puno djece i maldih. Ne znam koliko je on realan ili varljiv ali ostaje utisak da su porodica i djeca svetinja a što se vidi i očituje u odnosu na poslu gdje šefovi, ma kakvi bili uvijek će uvažiti i neće praviti problema oko izostanaka s posla uslijed porodičnih razloga a što baš i nije slučaj u Domovini. Zaposlenici če naravno vrlo dobro paziti da tu naklonost pretjerano ne zlorabe iako su po zakonu vrlo dobro i predobro zaštićeni. Sve u svemu, šveđani su u prosjeku vrlo pošteni i odgovorni. I uz to, vrlo objektivni.
Ipak, Švedska welfare state država i tradicija uz to svoje predivno i relaksirajuće lice ima i neugodno naličje. Ili da se izrazimo, mračnu stranu Mjeseca. Recimo, nigdje nema toliko depresija kao u Švedskoj. Nigdje (osim u skandinavskim zemljema i Rusiji) se u takvim količinama ne konzumira alkohol. I to unatoč činjenici da je on ovdje ekstremno skup. I zamislite, ngdje se zbog tog nitko manje ne uzbuđuje doli ovdje, u Švedskoj. Je li to dio flegma mentaliteta ili je to naprosto samoobrana od dosade jer ... Vjerovali ili ne ali ovdje je život u usporebi s jugom kontinenta zaista vrlo vrlo dosadan. Dapače očajno dosadan i predvidljiv. Je li zato bijeg u alkohol čuvanje vlastitog integriteta i identiteta, neka vrsta obrane? Tradicije da se u dugim, hladnim i mračnim zimskim noćima čovjek najbolje zagrije i zaboravi uz piće? Uglavnom, gledajući prema spolu, vaš bi omiljeni pisac rekao da ovdje u alkoholu, baš kao i u svemu ostalom, prednjače žene, šveđanke.
Naravno da i ovdje ima neuklopivih, otkačenih ali ... Oni su minorna manjina minorne manjine. Većina ih ne ugrožava ali im se ni ne priklanja. Uvažava ih ali i iu potpunosti gnrira. Recimo, prošle subote sam imao priliku vidjeti anti ACTA proteste. Gradom su pod maskama marširali klinci - 15 do 18 godina. Starijih nije bilo. Nitko se na njih nije obazirao tako da je upitno je li ih tko uopće i primijetio? A ni oni nisu baš bili previše bučni i uredno su čekali na crvenom da prijeđu semafor. O da, iznenadili biste se! U Štokholmu na Drotninggatan, glavnoj pješakoj arteriji sve je prepuno prosjaka! Neusporedivo više nego u čitavom Zagrebu. Ima ih i po okolnim ulicama centra grada. A vaš je omiljeni fotograf stidljivo zagledavajući u njihove škrabice primijetio da su one prazne. I primijeto je da se na njih pvdje nitko ne obazire. Je li to dio tradicije i mentaliteta ili je i to dio bešćutnosti o čemu je on tako stidljivo pisao u jednom svom prethodnom putopisu iz Štokholma? I još nešto, ovdje prosjaci kleče. Zanimljivo.
No ipak i unatoč svemu navedenom, usprkos toj svoj skupoći, Štokholm je predivan grad. Ali ovo javljanje neću završiti fotkama o gradu. Umjesto njih darujem vam fotke o njegovoj luci i pogledu sa vožnje brodom koju vam svakako preporučujem kad ovdje navratite bilo turistički bilo poslovno. I da, pogledajte i poslušajte ovaj simpatični spot. Naravno, radi se o švedskim Beatlesima, ABBA. Oni su samo za svog i ne tako dugog postojanja prodali više nosača zvuka nego Beatlesi u čitavoj povijesti do danas. I bili su daleko popularniji nego li svojedobno njihovi slavni britanski prethodnici. Statistike su zanimljivo štivo jer brojke su objektivne i za razliku od sjećanja i emocija koje ponekad varaju govore suhoparnim činjenicama. A šveđani sa brojkama i činjenicama stoje vrlo dobro i uvijek i u svemu racionalno gledaju što one govore odnosno, poručuju.
Oznake: Švedska
petak, 10.02.2012.
Švedski brendovi u slici i riječi
Večernja šetnja od posla do hotela obično je povezana sa kupovinom. Naravno, radi se o piću i zdravoj hrani. Ne nije patka, slijedeća fotka snimljena je u jednom boljem marketu, odjel zdrave i skupe hrane. Ima tamo svega a među svim tim čudima nalazi se čudo neviđeno. Podravkina Vegeta proizvedena u Podravkinoj tvornici Poljskoj koja se nudi švedskim potrošačima. U svakom slučaju, jedan od malobrojnih dokaza da i mi brend za trku imamo.
Bez obzira na nedostatak informacija koliko zapravo šveđanke luduju za vegetom, jedno je sigurno. Šveđanke obožavaju parfeme. U samom centru Štokholma gdje se Drottninggatan ulijeva u Sergels Torg (potonja riječ znači trg) nalazi se ogromna robna kuća u čijem prizemlju je parfumerija veličine pola Jelačić placa. U svakom slučaju, to je mjesto gdje uvijek možete naći šveđanke. Vaš fotoreporter je da bi snimio iole koliko toliko pristojne fotke čekao frtalj sata (15 minuta u prijevodu sa agramerskog) i jedva dočekao trenutk da mu se nametljive šveđanke ne prošetavaju ispred iPhone objektiva. Užitak umjetničke fotografije pokvarile su dvije tipične plavuše koje se ne daju odvojiti od parfema i tko zna još od čega odnosno kojih stvari a što pristojan čovjek obično ne pita.
Nedaleko od robne kuće, u zgradi nasuprot, na četvrtom i petom katu nalazi se marketinški centar najpoznatijeg švedskog kozmetičkog brenda – Oriflame. Njega ovdje, baš kao i posvuda po svijetu možete naći i nabavti isključivo na kućnim prezentacijama. Ipak, veseli udovac takve prezentacije izbjegava jer na njima nema tih sitnih, malih i drgaih zadovoljstva druženja sa zanimljivim osobama. I budite sigurni da je istina, slobodni svjetonazori ponekad baš kao u vicu o Muji i lezbama zbližavaju a ne razdvajaju. A katkad čak znaju zadovoljiti po pitanjima u kojima se prevenstvo i inicijativa obično prepušta šveđankama.
Da ne mislite kako je ovdje sve tako divno slatko i pokvareno, evo par uvjerljivih alternativa. Ukoliko ste za koncert ozbiljne muzike, navratite u Konserthuset (u prijevodu: koncertna kuća). Nju kao spomenik nulte kategorije moderne arhitekture koja je začeta baš ovdje u Švedskoj, bez obzira na strogog Strindberga čuvaju brončane muze što svojim trubama i pjesmom šire zadovoljstva kulturnog uzdizanja i svekolikog napretka ljudskog duha. Šveđani ne bi bili šveđani kad ozbiljnost situacije ne bi začinili skakutanjem ispred iPhona vašeg omiljenog fotografa čemu, možda baš zbog prevelike inteligencije, nije u stanju doskočiti ni zadnja riječ Apple tehnologije pa od tud one mrlje na fotkama koje se na žalost ponekad ne mogu izbjeći. Čak ni kad su u pitanju plavuše što obožavaju gledati švedske filmove u hramu sedme umjetnosti gotovo nasuprot raspjevanih muza.
Ukoliko ste nešto modernijeg svjetonazora, navratite u Stadsteatren kulturhuset na Sergels Torg. Tamo ćete osim zanimljivih šveđanki po kafićima pronaći i poneku interesantnu izložbu, u knjižari ćete možda kupiti rijetku knjigu a ako razumijete švedski pogledat' ćete i neku predstavu. Ovih dana definitivno najveći kazališni hit je Fanny i Alexander koju je u originalu režirao nitko drugi doli Ingmar Bergmann, inače poznatiji po filmskim projektima što dokazuje da i bez obzira na godine postoje različite kategorije švedskih uspješnica.
Negdje sam pročitao da je švedska zemlja sa naljepšim ženama u Europi. Moram priznati da u tome ima dosta istine. Ujutro kad idem na posao susrećem lijepe žene. Susrećem ih na poslu i za vrijeme gableca u restoranu Tvrtke. Viđam ih uveče kad se vraćam u hotel. Viđam ih i susrećem petkom i subotom uveče a subotom i nedjeljom po čitav dan. Naravno, kad i ako zbog štednje na troškovima avionskog prijevoza vikend provodim u Štokholmu. I zato neka mi domaće ljepotice i malobrojne obožavateljice Bocacciovih novela ne zamjere. Čovjek koji ne zna primiti ne može zadovoljstva ni pružiti.
Neki gornje sklonosti ubrajaju u ovisnosti. Znajte da šveđani su im vrlo skloni, naročito šveđanke. Recimo, petkom uveče u marketima gotovo je nemoguće pronaći pivo jer se ono razgrabi dan ranije. Vikend za većinu šveđana počinje kupovinom četvrtkom uveče i traje no nedjelje ujutro kad slijedi liječenje glavobolje uzrokovane alkoholnim i inim zadovoljstvima u koja se svakako ubraja i konzumacija šampanjca. Koliko ovisnost može biti opasna i u kakve sve neugodne situacije ona može dovesti zorno ilustrira slijedeća fotka.
Zadovoljstva modernog šveđanina mogu se podijeliti u nekoliko skupina. Ukoliko ste stranac koji ovdje radi da zaradi za kruh svakdanji, petak uveče vrijeme je za metak. A jedan od načina za metak je i upoznavanje uz druženje u pabu. Tamo možete upoznati svakakav svijet a ako niste zadovoljni izborom ili tražite način kako da ispucate nepotrošenu energiju poslije ponoći i bez metka, vrijeme je za night club gdje je tulumiška do zore. Tad ćete ionako biti preumorni za bilo kakvu daljnju akciju pa ćete slatko prespavati zimski dan i sa prijateljicom od prošle noći možda otkriti ono što ste veče prije toga propustili naći.
Toliko za ovaj put iz Štokholma a sad žurim u obližnji Queens Head, pub sa živom muzikom i mnogobrojnim zadovoljstvima a koji se nalazi u neposrednoj blizini, 200njak metara hotela u samom srcu Štokholma.
Bilježim se sa štovanjem,
meštar Bocaccio
Oznake: Švedska
nedjelja, 29.01.2012.
Piratice s Kariba ove zime ljetuju u Stockholmu
Za razliku od tmurne subote u kojoj je zeko tražio majčicu, štokholmska nedjelja osvanula je sunčana. Baš idelano za još jednu šetnju po predivnom gradu na koji sam do sad ispucao preko 1200 fotki. Sva je sreća da iPhone ima previše memorije a ja entuzijazma za koji su barem djelomično zaslužne i prelijepe šveđanke.
Cilj današnje šetnje uz uobičajeni vikend foto lov i najveća štokholmska atrakcija. Muzej u kom se skriva originalni jedrenjak, admiralski brod tadašnje švedske ratne mornarice, Gustav Vasa. Brod je izgrađen 1628e godine i potonuo je u prvoj vožnji na dno 32 metra dubokog štokholmskog zaljeva. Jadnik od 1210 tona deplasmana, 69 metara duljine, 25 metra visine odnosno 53 zajedno s jabolima. Imao je 64 topa a posluživalo ga je 145 mornara i 300 vojnika. Sve u svemu, kad se brojke sumiraju nije čudo zašto je potonuo. Nije mario za dijetu.
Vađenje broda s dna zaljeva započelo je 1961e i zajedno sa traženjem svih ostataka trajalo je preko 15 godina. Za divno čudo, hladne sjeverne vode uspjele su spasiti i konzervirati preko 95% originalnih dijelova u koje je kasnije posebnim postupcima mjesto vode u drvo ubacivana smola. Uglavnom, brod je 1990e svečano postavljen u za njeg posebno izgrađen muzej u kom se još i danas nalazi a koji svake godine obiđe gotovo 2 miliona posjetitelja. Ulaznica košta 110 švedskih kruna što je oko 94 kune i vjerujte mi na riječ, to nije puno jer ... Brod vas u muzeju zadrži najmanje 2 sata ako ne i više.
Sjećate li se filma Pirati s kariba? Na što vas podsjećaju ove fotografije? Ne nisu to scene iz filma već fotke Gustava Vase koji je u posljednjim nastavku poslužio kao predložak za kreiranje filmskog modela piratskog broda. Ipak, ovo nije film već stvarnost jer sve oko vas je originalmo. Ovo je jedini potpuno sačuvani brod iz 17. stoljeća na kugli Zemaljskoj što svakako govori o njegovoj dragocjenosti.
Što da vam velim? Brodovi su kao i žene. Mame vas svojim čarima i ponekad napuste kada to najmanje očekujete. U svakom slučaju ovaj brodić je definitivno cool i treba biti jako jako fool a da ga se ne obiđe. Zato pođimo redom. Pristupamo mu s kljuna i lagano mazimo njegov lijevi bok.
Brod se kao i žena može dobro procijeniti odozada. Recimo, donosi li pogled u njenje pardon njegove bokove uzbuđenje? U cjelini gro plana ali i u malim detaljima koji upotpunjuju ljepotu.
Da bi je mogli vidjeti morate se popeti čak na šesti kat. I tad do mile volje je možete promatrati i fotografirati sa vrha galerije. Bilo kako bilo, ona za vas sa radošću pozira pokazujući vam svoj gro plan i detalje koji zanimaju vas i vaš (neki to zovu) foto aparat.
Djevojke su djevojke a brod je brod. U svakom slučaju ni djevojke nisu za odbaciti pogotovo ako za vas poziraju sa osmijehom i ne mare za sniježnu zimu.
Ipak, djevojke ćete viđati svakodnevno no brod zasigurno nećete. Zato ćemo se u nastavku prepustiti dojmu koji je ostao zabilježen i ovjekovječen rukom meštra Bocaccia. Tko zna kakve će se iz svega toga izroditi priče? U svakom slučaju slijedi niz fotki u kojima možete uživati. Trenutno smo na njenom desnom boku i uživamo u pogledu na njeno blago.
Jeste li još za dvije usputne fotke? Tek toliko da dojam ostane zabilježen. Priznajem, dojam me drži još i sada i da, uljepšao mi je dan. O da, da ne zaboravim! Baš k’o i u žena, mornar na brodu mora uvijek imati spasonosni izlaz. Recimo čamac za spašavanje da može pobjećí kad veza počne tonuti. Veliki brodovi zato imaju i velike čamce.
Život posade na brodovima onog vremena bio je raznolik. Svatko je obavljao svoju dužnost. Netko u natpalublju a netko u potpalublju. Stari Gustav, baš k’o i najveći jedrenjaci onog doba, imao je četiri potpalublja. U najnižem bile su baćve sa municijom i hranom. Razina iznad bi rezervirana za spavaone mornara i vojnika dok su dvije gornje razine iznad bile radne. Kako za mornare koji su okretali velike koluture tako i za vojnike koji su posluživali topove. Samo su sretnici, da ne velim najbolji imali mogućnost boraviti na palubi. Nesretnici su se pak morali verati uz konope po jarbolima i raspakiravati odnosno pakirati jedra. Živjeli i su boravili na visini i liječili se od morske bolesti povračjući po onima dolje ispod njih.
Vele da je žena je raj za oći, čistilište za novčanik i pakao za dušu. Zato na brodovima onog vremena nije bilo žena a ako se i pokoja našla, ta je ionako svršila u kapetanovoj odnosno admiralovoj kabini. Što je sve tamo radila i kako se provodila nije poznato no čak i danas ponekom kapetanu se zalomi da za vrijeme brodoloma mazi njene prelijepe obline.
U svakom slučaju žene vole topove koji bljuju granate. Detelje o rasprskavanju zvijezdica na nebu univerzuma ionako imate potanko i do u detalje opisane u Bocacciovim novelama. Ovdje ćemo se zato koncentrirati na topove koji su dokaz da moć mora postojati na svim područjima ljudskog djelovanja.
Brodovi onog doba volili su se kititi. I baš kao i žene. I ne samo da su nakit prevozili u kovčezima već su ga volili i nositi. Zato evo par detalja. Tek toliko da ostane ovjekovječeno i da se ne zaboravi.
I prije no što odemo na štokholmsko zimsko sunce bacimo još jedan pogled na maketu i original.
A kad izađemo podno plavog neba na kom sunce već hrli prema zapadu, tamo nas čekaju snijeg i brodovi usidreni u luci i koje je okovalo ledeno more. Sva sreća da je led tanak i da su duše vruće. Možda baš zato treba biti oprezan jer nikad se ne zna kakve opasnosti vrebaju na putu do hotela. Sutra je novi radni dan.
Oznake: Švedska
petak, 13.01.2012.
Pet razloga zašto se šveđanke ne boje zime ...
Post je malo neuobičajen ali nema veze. Ako ne smeta mene ne bi trebalo smetati ni vas. Zašto? Zato što se je meštar Bocaccio do daljnjeg uključio u klub ljubitelja nordijskih disciplina. Sjećam se kako sam svojedobno uživao u Hamburgu. Nakon toga došla je predivna Varšava. Sada je na redu smireni i relaksirani Stockholm. To ne znači da sam se preorjentirao na putopise već da punim akumulatore za nove avanture u Dekameronu.
Za sad samo par brzinskih fotki koje dokazuju da zima u Stockholmu nije baba roga. Dodatno, to mogu biti razlozi zašto glasovati za EU. Ako ništa drugo, razloge razumije muški dio blogosfere.
U svakom slučaju jedna od najvećih atrakcija Stockholma nalazi se u Vassa muzeju. Potpuno očuvani i konzervirani brod iz 17 stoljeća. Danas bi takvo čudo od 69 metara nazvali jathom na kojoj bi neki rado provozali šveđanke a i ostale ...anke.
Za sad toliko jer hrlim u saunu gdje me čeka ... pogodite tko. Pobjednik obično uzima sve.
Oznake: Švedska
U fokusu
Kutak kazala koji informaciju daje što bit' će objavljeno skoro, sve kako pučanstvo ne bi zabludom lutalo jer u mraku se obično ništa pametno ne nađe izuzev, ah tko će ga znati.
Novele iz albuma
O ljubavi sveta, ljubavi putena,
Čista i moja ti mila si jedina,
Kroz život daješ bez da se kaješ
Za grijehe koji iskup svoj traže.
Ruža je cvijeće ljubavne sreće,
Sprijeda i straga je miluju dva vraga,
Životom ona hrabro se kreće
A drekavci oko nje uzalud dreče.
Informacija kao izvor i vještina manipulacija
Predstavu javnosti ona iluzije daje
Za dan dva koliko smeće obično traje
Da bitno je biti i vješto se od sranja kriti.
Niska o vječnoj ljudskoj komediji,
Riječi o ljudskoj vječnoj tragediji,
Što zabilježi Meštar Boccacio
I vama na uvid prizora daje.
@ Bocca di Rossa
@ La Dolcenera
@ La Redenzione
@ La Partita
@ La Manipulazione
@ La Prestazione
@ La Finestra
(kraj)
Niz novela koje spominju čudnovata uprizorenja sa zagrebačkim coprnicama štono dogode se u vremena razna, što onomad, a što sad. Novele te razbibrigu slave, a hrane znatiželju vašu što spomen metne na ljudsku pakost ali i dobrotu koja bliskošću milih duša zrači. Zabilježi, uprizori i podastre meštar Bocaccio Zagrebački.
@ Zvezdišče
@ Coprnica stuba Kapucinskih
@ Vještičje sijelo
@ Čarobni pehar
@ K Crnom Orlu
@ Tajni Grad
@ Okrutne igre
@ Sveti Gral
© Seks i grad
(kraj)
Niska optimističnih novela sa svih strana koje slijevaju na mjesta gdje najljepše je biti. Prozori su to što gledaju i katkad zazvižde melodiju što detalje poji koji ne trebaju zaboravljeni biti. Sve to meštar Bocaccio zabilježi i ukrasi tipkovnicom riječi.
© Satellite of Love
© Izgubljeni u prijevodu
© Kad najljepše je voditi ljubav
© Dražesni poljupci svibanjski
© Soulmates (Do kraja svijeta)
(kraj)
Niska novela koja poduči patera Očenašeka što i kako činiti, te ga uputi u ljudske slabosti, tajne i vline. I jošte ga nauči da one nisu Bogu mrske kako se to ponekad nekima učini, nu naprotiv da drage su, ter svašta dobrog i poučnog svijetu iznjedriti mogu. Re-Make u novom vijeku na veselje i radost, a na spomen Prethodnika Velikog koj' onomad zabilježi priliku poneku koja jošte i danas bridi, ter zabavu, a i poneku pouku daje.
© Novela prva: Soba s pogledom
© Novela druga: Kad se bistre sestre slože i olovo plivat' može
© Novela treća: Svetac
© Novela četvrta: Što jest, jest
© Novela peta: Obiteljski posao
© Novela šesta: Kako Izabela očuva čast a sebi da počast
© Novela sedma: Kato, Kato, moja ljubav, moje zlato
(kraj)
Zagrebački dekameron s ponosom metne ovaj ciklus novela erotskih koj' cilj postati hit ima ljeta gospodnjeg. Lako je to i zabavno ter štivo poućno za sve one kojima pouka il' poduka treba kao i za one koji podučavati svekoliko mogu. Za one koji se snažnima osjećaju da razabru žito od kukolja. Baš k'o što onaj reče, ljubav nikad nije tako dobro prijala kao što prija danas.
© Tramvaj zvan čežnja
© Dugo toplo ljeto
© All That Jazz
© San ljetne noći
© Kako sam postala sponzoruša
(kraj)
Bilješke jedne tipkovnice o ljubavnim i inima zgodama i prigodama sa iskustvima sajber i stvarnog svijeta koji današnjem životu definitivno uzima homo sapiensa, ukoliko ta vrsta još uopće postoji.
© Jeftini ljubavni romani
© Priča o ljubičici i ruži
(kraj)
Osebujne novele iz života vučica koje se u noćima, kad pun mjesec obasja zvjezdano nebo ponad Maksimirska šume, vode čudesnim putevima svega onoga što čini život, a što tipkovnice perom pribilježi Meštar Bocaccio vama na čitanje da dušu odmorili bi.
© Pogled u zjenicu oka
© La Mariposa ala cart
© Kako uhvatiti zlatnu ribicu (Doručak u krevetu)
© Priča o ružnom pačetu (Jedna obična priča)
© Kako prevariti vraga (True love story)
(kraj)
Štikleci novela što na neobičan način premošćuju prostor i poniru čas u vrijeme sadašnje, a čas u vrijeme prošlo, ter ne znaš što zbilja je, a što san je i što donosi novi dan Sve u svemu, ugodna zabava izvučena iz zaborava prašnjave bakine škrinjice. Novele su to za odmor, osmijeh i trunak mašte koju goni želja skrivena u tajni da ugodan trenutak poneki smjerno vam dade.
© Novela o ključiću i bravici
© Zlatokosi konjušar
© Klavirski koncerti Ewe Bonerowsky
© Evanđelje po Zorki
© Novela o Nevici i Franiću
© Kad top prepolovi dan
© Tramwajčica
(kraj)
Spomen što ga Bocaccio zagrebački metne u čast i slavu svog prethodnika fiorentinskog koj' onomad šaljive zgode perom na papir ovjekovječi, a u kojem se nalaze novele razne o šaljivim ljubavnim zgodama novovijekim i posvećenim raznim stvarima svevijekim.
© Gondoli, Gondoli, Gondola
© Važno je zvati se Ernest
© Dobro jutro Margareta
© Do re mi
© Kako pregoriti na poslu bez suvišnih zašto
© Kako konju prebrojati zube
© Čudnovati događaji u samostanu svete Basilisse
(kraj)
Jeste li doživjeli pustolovinu života? Ako jeste, neka vas ova zbirka neobičnih novela izvučenih iz prašnjavog romana podsjeti na nju. Ako pak niste, zavirite u predložak taj da bi složili vlastitu. Ne volite li avanturu nitko vam nije kriv, jer sami jadni ne znate kol'ka uzbuđenja i radosti života gubite obitavajući pod kapom nebeskom.
© Prolog: Tajanstvena karta
© Dolazak: Batangas na kraju svijeta
© Otok: Mindoro Oriental
© Plaža: Rajski vrt tropskih mora
© Plaža: Tamaraw ili povratak iz plave lagune
© Plaža: Hey Sir, do you want to buy a Massage
© Indiana Jones: Ultravox na terasi Vienna caffea
© Indiana Jones: Tajanstveni Mindoro Occidental
© Ermita, Ermita: Metro Manila na dlanu Intramurosa
© Epilog: Snovi jedne stjuardese na letu OU491
(kraj)
U davna vremena neki je pjesnik napisao da su sve velike i prave ljubavi tužne. No moraju li one uistinu takve biti? Saznajte to i provjerite, te prema osobnom raspoloženju odaberite kraj što priči značaj završetka il’ svršetka daje.
Bilježim se sa štovanjem,
Bocaccio.
© Toranjj
© Povratak
© Čokolada
© The Blogger
© Latice padaju
© Svi naši svršetci
(kraj)
O zgodama i nezgodama što započinju i zaršavaju u Zagrebu, a u međuvremenu se odvijaju u metropolama Europe. Uz prelijepa svršavanja koje božji dar putenosti nam pruža, saznajte poneku zanimljivost o gradovima, a koja se obično ne spominje u turističkim vodičima iako bi možda spomenuta trebala biti.
© Katarina sa Gornjeg grada
© Harvest End
© Fantastični snovi Gospodara prstenova
© Do the Strand
© Kod kuće je najljepše
Bonus:
- © Na tem Práhskyem mostě
- © Violinski koncerti u Veronikagaβe 17
- © Syrena Ryneka Warszawszkogiego
(kraj)
O balerini koja je voljela život sa promišljanjima o razlozima zašto je ponekad teško prihvatiti život u dvoje. Tople novele protkane su šalama i nekim veselim zgodama u kojima se svi prepoznajemo uživajući u daru ljubavi.
© Djevojke na fotografijama
© Portret jedne balerine
© Posljednja večera
© Labuđe jezero
© Ljubav na kraju grada
(kraj)
Novele o proljeću jedne tankoćutne vampirice koja je odlučila postati strasna žena vrele krvi u čemu je uspjela, a što zabilježi i ubaci u bilježnicu Furbijevih dogodovština novovijekih neobičnih Meštar Bocaccio zagrebački.
© Legenda o vampirima
© Hitna služba
© Sutra je novi dan
(kraj)
Čitajte pomno novelu ovu
što spjevana jest jedne Ivanjske noći
u ko'j mlađak sklanjajuć' zvijezde sa neba
ljubavi strasnoj uzdigne slavlje.
Pa kad vas na rijeku put smjera nanese,
spomen na ovu tad ćutite priču
o ljubavi koju ljuljuškaju vali,
na splavi, na rijeci, pod mjesecom sjajnim.
© Pastirova priča
© Crime of Passion (Shekespear's dream)
© Tajna receptura ili Kako se radi roquefort
(kraj)
Tri novele o čudnovatim događajima sa plavookim zagrebačkim anđelima koji su podno Sljemena Bogu ispali iz torbe i donjeli veselje u sva četiri godišnja doba, a koje prema diskretnim naputcima planinara pribilježi meštar Bocaccio zagrebački i za vijeke buduće ovjekovječi.
© Cvjetna nedjelja
© Na Sljeme, na Sljeme, na Sljeme
© Na Tri kralja ili Sve je dobro što se dobro svrši
(kraj)
Lepršave novele posvećene ljubavi o zagrepčanki koja živjela je za ljepotu što pruža je umjetnost zbog koje Pariz posta njen drugi dom.
© Ljetna razbibriga - Zagrebački fukodromi
© Prilog vječnom pitanju o tajni ženskih gaćica
© Umjetnički paviljon
(kraj)
Novele posvećene jednom ljetu i trenucima slatkim u kojima spominje se jedna djevojka koja znala je što želi a što je na svoj osebujan način i ostvarila.
© Gdje je najbolje voditi ljubav?
© Poslovni ručak zagrebačkog fakina
© Vesele žene zagrebačke
(kraj)
Storija u niski od pet erotskih novela koje pomno se i poskrivečki čitaju u krevetu pred spavanje. Od ponedjeljka do petka. Ukoliko vam liječnik prepisao je život bez stresa, vi ostavite se čitanja novela ovih poradi posebnog uzbuđenja koja bi mogla naštetiti vašem zdravlju. Ako niste slučaj taj, stupite korakom i ophodite sad novele te.
@ Dvije i po novele
© The Story
© Moja ljubav
© Čista pornografija - Tjelovo
© Može li žena silovati muškarca
(kraj)
Štikleci novela koje na neobičan način premošćuje prostor i poniru čas u vrijeme sadašnje, a čas u vrijeme prošlo ter ne znaš što zbilja je, a što san i što donosi novi dan. Sve u svemu, ugodna zabava izvučena iz zaborava prašnjave škrinjice za odmor, osmijeh i trunak mašte koju goni želja skrivena u tajni da ugodan trenutak poneki smjerno vam dade.
© Umjesto predgovora
© Žena dijete
© Ljeto je u gradu, a ribice u ribnjaku
© Dekadencija na reliju Pariz - Dakar
© Samo za odlikaše
© Mille miglia - La corsa piu bella del mondo
(kraj)
Copyright © by Bocaccio, Zagreb