vjera_ufanje_i_ljubav

ponedjeljak, 20.11.2006.

The Cross of the Renewal

Draga Braco i sestre u Kristu,

evo me opet s novom snagom Duha Svetoga!!
Vidim da nisam sam i da se velike stvari dogadjaju. Evo znaka kojim osobe koje su osjetile Duha Svedoga mogu posvjedociti Milost primljenu od dragog Isusa. Kriz simbolizira izlice Duha Svetoga po prilikama Krvi i Vode iz prsiju Kristovih. The words "Veni Creator Spiritus" express our fervent prayer for the continued outpouring of the Holy Spirit. Its use gives witness to our involvement in the Renewal Movement of the Holy Spirit in the Catholic Church. Wearing it as a lapel pin or a pendant says, "I belong". It will foster unity among our members and recognition of our mission. This unique symbol will also prompt people to ask questions, and this will present you with a wonderful opportunity to evangelize!

Bog vas Blagoslovio i Duh Sveti vodio !

nedjelja, 12.11.2006.

15. studenog 2006

Dragi brate/ draga sestro u Kristu!

Ove godine u našoj župi kroz slijedeci mjesec od sv. Terezije Avilske,
(15.X.2006.) do sv. Nikole Tavelica (14.XI.2006.) - odnosno do Svih svetih karmelskog reda, posebno se molimo na jednu veoma važnu nakanu u našoj župi, te Vas molimo da biste se pridružili nama kroz ovaj mjesec - molitvom, postom i dobrim djelima. Vrhunac ove molitvene mjesecne "križarske vojne"
imat cemo u srijedu, 15. studenog 2006., citavo popodne. Budite tada posebno s nama! Vjerujemo da ce naša zajednicka molitva vjere imati svoj bogati plod! Hvala Vam na suradnji.



Gospa Karmelska, sv. Terezija Avilska, Svi sveti karmelskog reda, sv. Nikola Tavelic, svi hrvatski sveci i Svi sveti Crkve - pratili i blagoslovili Vas i nas, kao i ovu našu potrebu i nakanu!

Živio Isus - naš Spasitelj! Aleluja!

Nasljedduj Krista, Knjiga 1. - 1. glava

K N J I G A P R V A

KORISNE OPOMENE ZA DUHOVNI ŽIVOT

PRVA GLAVA

O NASLJEDOVANJU KRISTA I PREZIRANJU SVAKE SVJETSKE TAŠTINE.

Tko mene slijedi, ne ide po tmini, (Kaže Gopspodin)

1. Riječi su to Kristove, kojima nas opominje, da se ugledamo u njegov život i vladanje, ako hoćemo, da se uistinu prosvijetlimo i oslobodimo svake zaslijepljenosti srca.
Neka bude, dakle naša glavna težnja, da razmatramo život Isusa Krista.
2. Kristova nauka nadilazi sve nauke svetaca, pa tko bi bio pun duha Isusova, našao bi u njoj sakrivenu nebesku manu.
Ali se događa, da mnogi i nakon čestog slušanja Evanđelja osjećaju slabu želju, jer nemaju
duha Kristova.
Tko hoće dakle da shvati riječi Kristove potpuno i sa slašću, taj mora nastojati, da sav svoj život učini sličnim Kristovu životu
3. Što ti koristi, da o sv. Trojstvu mudro raspravljaš, ako nijesi ponizan, zbog čega se i sviđas sv. Trojstvu?
Doista mudre riječi ne čine čovjeka ni svetim ni pravednim, nego se Bogu postaje drag kreposnim životom.
Više želim osjetiti skrušenost nego ju znati opisati. Kad bi ti znao čitavo sv. Pismo i sve izreke mudraca: što bi ti sve to koristilo, ako si bez ljubavi Božje i
„ Taština nad taštinama i sve je taština, osim ljubiti Boga i njemu jedinome služiti“
Ovo je najveća mudrost: prezirući svijet težiti za nebeskim kraljevstvom.
4. Dakle je taština, ako tražimo propadljivo blago i u nj se uzdamo. Taština je i za častima težiti i nametati se u visoki položaj.
Taština je udovoljavati željama puti i hlepiti za onim, zbog čeka kasnije trebaže podnijeti tešku kaznu.
Taština je željeti dugi život, a malo se brinuti za dobar život.
Taština je mariti samo za sadašnji život, a ne brinuti se za budući.
Taština je ljubiti ono, čega brzo nestaje, a ne žuriti se tamo, gdje vlada vječno veselje.
5. Sjeti se često ove mudre riječi: „Oko se ne može nagledati niti se uho može naslušati"
Nastoj zato, da svoje srce odvratiš od ljubavi k vidljivome svijetu i da se predaš nevidljivome. Jer oni, koji slijede svoju svjetilnost, kaljaju savjest i gube milost Božju.

P r i m j e n a - i - m o l i t v a
Upoznajmo život božanskog Spasitelja na taj način, da se ugledamo u njegovo mišljenje i u njegov rad. Nije dosta, da Isusa poznamo samo po učenju iz znanstvenih knjiga.
Uzdignimo se nad prolazna zemaljska dobra i ne sapinjimo poleta svoje duše raspadljivim dobrima svijeta: pohlepom za zabavama, za bogatstvom i za častima. Bolje je, da se svega toga sada dragovoljno riješimo radi savršene službe Bogu, nego da se kasnije prisilno, a sa boli u srcu, uzmoramo od njih dijeliti. Svladajmo svoju sjetilnost, jer to je prvi korak u kršćanskoj mudrosti, da Boga spoznamo, ljubimo i služimo, te se time spasimo.

Isuse, uglede kreposti, smiluj se nama!
(Liturgija.)

utorak, 07.11.2006.

Primjer Bozje providnosti

Draga Braco i Sestre u Kristu,
evo jedan primjer Bozje providnosti. Poslovno sam u potugalu. Isao sam prvi petak u mjesecu na ispovjed kod jednog potugalskog svecenika. Posto neznam portugalski, a hvala Bogu svecenik je znao engleki uspio sam se ispovjediti. U nedjelju nakon misnog slavlja on svojoj zupi kaze kako je u njegovoj zupi jedan hrvat a ja sam od svega toga samo razumio “croata” i on pred cjelom crkvom meni na engleskom kaze da bi li ja uputio par rjeci njegovim zupljanima!!! Ko mene poznaje zna da nema sanse da ja pred nekim govorim. Ipak sam izasao i koljena su mi se tresla tako da se drveni pod tresao ali sam iznio svoje svjedocanstvo koje je on preveo..
Mozete zamisliti kako se na nama vidi ako smo puni milost. Ne moramo previse govoriti ljudi ce nas sami pitati i onda ih mozemo uputiti. Ja sam pretjerivao sa poducavanjem (i to kadkad grubo) i sad se ucim da prepustim sve Bogu.
Ljubav neka bude nase sredstvo a dragi Isus nas put, Amen.

subota, 04.11.2006.

O RAZLICITIM POKRETIMA NARAVI I MILOSTI.

1. Gospodin: Sinko, dobro pazi na pokrete naravi i milosti. Oni se naime javljaju veoma oprecno i fino, da ih jedva razlikuje posve duhovan i u nutrinji prosvjetljeni covjek.
Ta svi teze za dobrim i hoce, da nesto dobra u svojim rijecima i djelima pokazu. Zato se i mnogi zavaravaju prividnim dobrom.

2. Narav je lukava i mnoge privlaci, ometa i vara, a sebe uvjek postavlja u svrhu.
A milost djeluje jednostavno i uklanja se i sjenci zla; ne zavarava i sve cini dobrom nakanom radi Boga, za kojim neprestano tezi i kamo konacno dovodi.

3. Narav nece da izumre, nece da bude potisnuta, ni da je nadvladaju, ni da sluzi, ni da se dragovoljno podjarmi.
A milost nagoni da umres sebi, opire se sjetilnosti, zeli slusati, ide za tim da bude pobijedjena i nece da se sluzi svojom slobodom; voli, ako je drze u stezi i ne zeli s nikim vladati, nego uvijek tezi po volji Bozjojzivjetu, opstajati i bitisati. Spremna je radi Boga da se podvrgne svakomu ljudskomu stvorenju.

4. Narav radi za svoju korist i pazi kakvu ce korist izvuci od drugoga.
A milost vise gleda kako ce mnogima koristiti, a ne kako ce sebi koristiti i ugoditi.

5. Narav rado prima pocast i stovanje.
A milost svaku cast i slavu vjerno vraca Bogu.

6. Narav se plasi sramote i preziranja.
A milost se veseli, kad podnosi pogrdu za ime Isusovo.

7. Narav ljubi nered i sjetilni mir.
A milost ne moze biti praznih ruku, nego rado radi.

8. Narav hlepi za zanimljivim i ugodnik, a gnjusa joj se, sto je prosto i grubo.
Milosti je draga jednostavnost i skromnost. Ne prezire neugodno i ne zaca se odjevati starim haljinama.

9. Narav ljubi prolazna dobra, raduje se zemaljskome dobitku; zalosti se ako bude stete, a srdi se zbog neznatne uvredljive rijeci.
Ali milost tezi za vjecnim i ne prianja uz vremenite stvari; ne uznemiruje se, ako sto izgubi i neljuti se na ostrije rijeci. Sve svoje blago i svu radost sprema za nebo, gdje joj nista ne propada.

10. Narav je lakoma i radije prima nego daje, pa ljubi samo svoje i neobicne stvari.
A milost je dobrostiva i drustvena. Ne iste za sebe, zadovoljava se malim i misli da je >>bolje dati nego primiti<<.(Dj. Ap. 20, 35.)

11. Narav se priklanja stvorenjima, svojemu tijelu, tastinama i kojekakvim razgovorima.
Ali milost privlaci k Bogu i krepostima, odrice se stvorenja, bjezi od svijeta, mrzi na tjelesne pozude, ogranicuje putovanja, stid ju je javno se pokazivati.

12. Narav ljubi svaku sjetilnu razonodu samo da sebi tjelesno ugodi.
A milost trazi utjehu samo u Bogu i nasladu u najvisem dobru daleko nad svim vidljivim blagom.

13. Narav sve radi zbog dobitka i svoje koristi. Ne radi za badava nego za jednaku ili vecu placu. Za dobra djela hoce hvalu i nagradu, a cezne, da joj se djela i darovi veoma uvazuju.
Naprotiv, milost ne zeli nista prolazna. Kao placu ne zeli druge nagrade do jedinoga Boga. A od potrebnih vremenitih stvari treba samo koliko joj je potrebno da postigne vjecna dobra.

14. Narav se veseli mnogim prijateljima i rodbini, ponosi se plemenitim rodom i plemenom, smjeska se velikasima, laska bogatasima i pristaje uz sebi slicne.
A milost i neprijatelje ljubi i ne uznosi se obiljem prijatelja; ne haje za rod i pleme, osim ako je u njih kreposni zivot. Voli vise siromaha nego bogatasa, vise je srcem uz nevina covjeka nego uz velikasa; raduje se s iskrenima, potice dobre ljude da budu kreposni i time slicni Sinu Bozjemu.

15. Narav se brzo potuzi, kad joj sto manjka ili kad joj je tesko.
Milost postojano podnasa oskudicu.

16. Narav gleda svagdje na sebe, za se bori i prepire.
A milost misli kod svega na Boga, odakle i sve dobro konacno i potjece kao iz svoga izvora. Nista dobra ne pripisuje sebi i nije drzovito umisljena; ne prepire se i nije jos vise stalo do vlastitoga misljenja nego do tudjega. Naprotiv se u svemu, sto osjeca i misli, podvrgava vjecnoj Premudrosti i Bozjoj presudi.
Narav zeli doznati tajne i cuti novosti, hoce da se pokaze i da mnogo sjetilima iskusi. Cezne da ju poznaju i da se bavi onim, sto ljudi hvale i cemu se dive.
Ali milost nece da nalaze nova i neobicna djela. Takve stvari nikle su iz stare pokvarenosti, buduci da nista nije novo i trajno na zemlji.
Stoga milost uci obuzdavati cutila, izbjegavati tasto umiljavanje i hvalisanje. Poucava nas, da skrivamo sve nase pohvale i divne sposobnosti, pa da u svakoj stvari i u svakoj nauci trazimo koristan rad i slavu i cast Bozju. Ona nece da ljudi nju i njezina djela hvale, nego zeli, da Boga hvale svi njezini darovi, koje Bog nam daje iz ciste ljubavi.

17. Ova je milost vrhunaravna svjetlost i neki osobiti dar Bozji i posebni bijeg odabranima i zalog vjecnoga spasenja.
Ona covjeka uznosi sa zemlje da ljubinebeske stvari, pa ga odsjetilnog covjeka cini duhovnim covjekom.
Zato sto se vise narav kroti i nadvladjuje, veca se milost dobiva.
Svaki dan se novim duhovnim pohodima obnavlja unutrasnji covjek po slici bozjoj.

P r i m j e n a i m o l i t v a.
Po milosti smo Bozjoj sve sto jesmo, i stoga je milost Bozja najveci dar Bozji na zemlji. Svaki je od nas dobio i dobiva dovoljnu, ali odredjenu mjeru milosti za spasenje. Treba samo da suradjemosa sa svakim pokretom milosti ...

<	studeni, 2006					>
P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30

Rujan 2017 (3)
Srpanj 2017 (1)
Srpanj 2016 (1)
Ožujak 2016 (2)
Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (2)
Rujan 2015 (1)
Rujan 2013 (1)
Studeni 2012 (1)
Kolovoz 2012 (2)
Ožujak 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Studeni 2011 (2)
Listopad 2011 (2)
Rujan 2011 (1)
Kolovoz 2011 (2)
Travanj 2011 (1)
Listopad 2010 (3)
Rujan 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (2)
Lipanj 2010 (2)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (1)
Ožujak 2010 (2)
Veljača 2010 (2)
Siječanj 2010 (3)
Prosinac 2009 (1)
Studeni 2009 (1)
Listopad 2009 (3)
Rujan 2009 (5)
Kolovoz 2009 (1)
Srpanj 2009 (1)
Lipanj 2009 (1)
Svibanj 2009 (1)
Travanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (9)
Veljača 2009 (8)
Siječanj 2009 (6)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (4)
Listopad 2008 (3)
Rujan 2008 (2)
Kolovoz 2008 (11)
Lipanj 2008 (8)
Svibanj 2008 (3)
Travanj 2008 (5)
Ožujak 2008 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?