Draga Braco i Sestre u Kristu,
evo jedan primjer Bozje providnosti. Poslovno sam u potugalu. Isao sam prvi petak u mjesecu na ispovjed kod jednog potugalskog svecenika. Posto neznam portugalski, a hvala Bogu svecenik je znao engleki uspio sam se ispovjediti. U nedjelju nakon misnog slavlja on svojoj zupi kaze kako je u njegovoj zupi jedan hrvat a ja sam od svega toga samo razumio “croata” i on pred cjelom crkvom meni na engleskom kaze da bi li ja uputio par rjeci njegovim zupljanima!!! Ko mene poznaje zna da nema sanse da ja pred nekim govorim. Ipak sam izasao i koljena su mi se tresla tako da se drveni pod tresao ali sam iznio svoje svjedocanstvo koje je on preveo..
Mozete zamisliti kako se na nama vidi ako smo puni milost. Ne moramo previse govoriti ljudi ce nas sami pitati i onda ih mozemo uputiti. Ja sam pretjerivao sa poducavanjem (i to kadkad grubo) i sad se ucim da prepustim sve Bogu.
Ljubav neka bude nase sredstvo a dragi Isus nas put, Amen.
Post je objavljen 07.11.2006. u 04:53 sati.