12.07.2011., utorak
Socijalizam Ili barbarstvo
U spomen Rozi Luksemburg
Zacecem civilizacije paraleno se radja ljudska zaokupljenost o vlastitom boljitku, suocavanje sa nestasicom i zdruzeno stremljenje da se ona lakse ovlada. U drevnioj grckoj nastala je tako Drzava.
Ako je po Dawkinsu da su ljudske sposobnosti pojavnost da on nadidje i vlastite gene, onda bi bilo posve prihvatljivo da covjecanstvo pada u „snovidjenja“ o svom boljitku daleko jos prije no sto njegove proizvodne snage i drustveni odnosi mogu da mu to dopuste.
Dok Daniel Denett, svojim zapazenim postavkama o zacecu ljudske Svijesti, ne vise kao jednom evolutivnom procesu, vec naprosto kao artefaktnoj pojavnosti koja se radja tokom treceg milenija prije nove ere, daje tome jedan analogni i veoma smjeli pecat, koji se moze uzeti kao optimisticki i paralelni uskorak sa Dawkinsonovom teoremom.
Ali, zar covjecanstvo nije tek stalo na ulazu u dvadesetprvo stoljece, vec i posve krenulo prema svojoj reversibiljno evolutivnoj osi, osulo se u podanicki mentalitet vlastite zagubljenosti, do mjere da gotovo svaka baraba njime manipulise praveci ga pukom sirovinom za vlastite maskebale nacionalistickih farsa, vjerskih gnusoba i ideoloskih hipokrizija, sve sa svrhom njegovog potpunog zaglupljivanja i odricanja od svih povijesno znanstvenih stecevina sto su ga konacno postavile na devetnajstostoljetni pijedestal homo sapiensa, formiranog dostojanstenika i buduceg upravljaca vlastitom sudbinom.
Uzrok tom drustvenom padu, danas se moze sa lakocom podvrgnuti jednoj sveobuhvatnoj analizi, i uciniti ga priornom zadacom jednog viseslojno znanstvenog istrazizava, uzroka i posljedica zbog kojih se danasnji covjek zatice u tom svome dekadentnom stanju.
Marx i Engels, svojom kritikom klasnog drustva, nedvojbeno ustanovljavaju da je ono dostiglo sam razvojni vrh, sazdan na ekonomskom zakonu viska vrijednosti, eksploatacije od strane nadcinjenih kasta nad podcinjenim masama, te da su uslovi sociajlne revolucije ne samo sazreli za smjenu kapitalistickog sustava,vec i za kompletnu aboliciju milenijskog klasnog ustroja, na cijim se osnovama razvijala cjelokupna dotadasnja civilizacija.
Tome se uskoro pridruzuje De Leon svojom teorijom Socijalistickog Industrijskog Unionizma (SIU), odnosno Radnickih savjeta na kojima bi trebalo pocivati to buduce besklasno drustvo,i ciju teoriju prvi pozdravlja Lenjin, unoseci je kasnije u ruske Sovjete. De Leon takodjer uvidja opasnost da …“ako iz bilo kojeg razloga sociajlisticka revolucija zakaze, reakcija postaje njena alternativa i moguce vraca povijest na ponavljanje posjedajuci je u klupu nekog „feudalnog indutrijalizma“.
Klasicni se kapitalizam, medjutim, ubrzo raspada njegovim suludim ulaskom u prvi svjetski osvajacki rat. Zahvaljujuci reakcijonarnoj sociajldemakraciji drustvena revolucija biva majstorski zaobidjena, ali ostaje jedno opce zgariste drustveno poremecaja kao idealni uvjeti za radjanje buducih genocidnih Churchilla,Staljina i Hitlera. Dok sam Lenjin, kao europski istaknuti teoreticar marksizma sklapa savez sa njemackim junkerstvom, koje ce mu omoguciti povratak iz svicarskog egzila u Petrograd da tamo, umjeto da se pridruzi njemackim spartakovcima na pripremi sociajlisticke revolucije u Njemackoj, radje preuzme vlast nad raspadajucim feudalnim ruskim carstvom. Uzvratno ce potpisati onaj besramni i bezuvjetni mir sa i onako vec dotucenim njemackim kapitalizmom. Time je osigurana nova vlada socijaldemokrata koja ce odmah ugusuti socijalisticku revoluciju Njemacke 1918. dok ce Lenjin osobno¸1921.godine, na desetom kongresu SKPb konacno predati ruske Sovjete u ruke staljinisckoj birokratskoj azdaji, jednoj od najkrvavijh u povjesti ljudskog roda, vjernog takmaca uz sam bok Hitlerovom nacifasizmu.
U historiji se dogadjao paradoks da jedan maleni covjek, jednim svojim malenim prstom ispise po mozgu masa jedan svoj veliki usklicnik, i zbog cega, te iste mase iz cije su se utrobe u toku cjelokupne povjesti radjali najsjajniji umovi covjecanstva, odjednom posve pobenave. Zbornim uzvicima:“Hocemo jos!“, podrzati ce svog novog vodju, koji ce iz znati osloboditi od vlastite odgovornosti nad vlastitom sudbinom, i lincovati ce svakog onog koji se tada ne zatekne u njenom coporu.
Pocetkom i formalnog raspada staljinizma sedamdesetih, na zapadu se radja novo ozivljavanje globalnih osvajackih ratova, kojeg potpaljuje americki nobelovac Milton Friedman svojom cikaskom grupom bad boysa. Regan,Bush senior, engleska Tacherica,udruzeno krecu u nove globalne avanture koje ce kulminirati Bushom juniorom i Blairovim prirepkom. Dok ce Boris Jelcin i Putim prokockati svekolika ruska prirodna bogatsva, i u pijanom dilirijumu predati ga u ruke nekolicine gansterskih manijaka. Da se tu zatekao De Leon imao bi da se pocese po svojoj naivnoj predpostavci o mogucem rikvercu covjecanstva ka svome srednjevjekovlju. Ovdje u Rusiji covjek se jednim jedinim skokom zatekao u samoj eri kanibalizma. Dok u danasnjoj komunistickoj Kini i pod mudrim Hu-ovim rukovodstvom upravo je u toku jedan, do tada nevidjeni intenzitet eksploatacije covjeka putem covjeka. Velika ponuda radne snage tjera te ovisne nesretnike da prilikom uposlajvanja potpisuju svoj radni ugovor sa poslodavcem da nece izvrsiti samoubojstvo na radnom mjestu, da nece traziti sindikalne zastite niti se udruzivati sa bilo kakvim neprijateljskim elemintima uperenim protiv tog komunistickog monstruma koji se nametnuo toj velikoj naciji Kine pod novom egidom: „Kapitalizam da , demokracija ne!“
Na Balkanskom podneblju, od pamtivijeka pogodnom za iskljucivo korovno rasljinje i parazitske nametnike koji se vjetrovima iz okolnjih susjedstva tu najlakse razmnozavaju, dolazi devedesetih do novog Karadjordjeva, gdje se ponovno restauriraju hrvatsko srpske skare ,koje nece ostaviti nikakv prostor za jednu suvisnu bosansku naciju. Preko jedne noci slijeva se tako stotine tisuca komunistickih glodavaca u svoje nove invazijske pohode nacional krscanskog fasizma, koji ce udruzenim uskocjem sada operusiti zemlju do njenog samog kamena, krvlju naflekanog strotina tisuca njenih neduznih zrtava.
Pred dilemom : Sociajlizam ili barbarstvo, covjecanstvo kao da jos jednom ostaje bez izbora.
|
- 12:45 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
|