Severino Majkus

< svibanj, 2009 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Veljača 2013 (7)
Siječanj 2013 (30)
Prosinac 2012 (40)
Studeni 2012 (33)
Listopad 2012 (25)
Rujan 2012 (20)
Kolovoz 2012 (32)
Srpanj 2012 (32)
Lipanj 2012 (23)
Svibanj 2012 (23)
Travanj 2012 (16)
Ožujak 2012 (14)
Veljača 2012 (13)
Siječanj 2012 (19)
Prosinac 2011 (24)
Studeni 2011 (18)
Listopad 2011 (21)
Rujan 2011 (22)
Kolovoz 2011 (17)
Srpanj 2011 (14)
Lipanj 2011 (31)
Svibanj 2011 (27)
Travanj 2011 (28)
Ožujak 2011 (26)
Veljača 2011 (22)
Siječanj 2011 (26)
Prosinac 2010 (26)
Studeni 2010 (23)
Listopad 2010 (17)
Rujan 2010 (34)
Kolovoz 2010 (31)
Srpanj 2010 (30)
Lipanj 2010 (23)
Svibanj 2010 (28)
Travanj 2010 (20)
Ožujak 2010 (23)
Veljača 2010 (29)
Siječanj 2010 (31)
Prosinac 2009 (20)
Studeni 2009 (28)
Listopad 2009 (11)
Rujan 2009 (21)
Kolovoz 2009 (12)
Srpanj 2009 (19)
Lipanj 2009 (15)
Svibanj 2009 (20)
Travanj 2009 (33)
Ožujak 2009 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

. • Cestitka Garavom na tako sazetim, zrelim i promisljenim zapazanjima . Kangrga je jednom rekao u TV interviuvu: "Bit ce nesto od nas" Kad se davimo svakodnevno u ovom drustvenom blatu, ponekada nade i ponestaju. Ali, ako se ima na umu da smo generacije kojma su u cjelokupnoj istoriji zapale najvece zrtvenicko odricanje ali i naj veci izazovi, ako ne i privilegije,zatecenim u dosad nevidjenim orkanskim drustvenim krizama u kojima se civilizacijska epoha petmilenjsko klasnog nadmetanja, sada napokom raspada po svim svojim drustvenim savovima Gotovo da nema vise dana ni sata u kojima se ne dozivljava tektoska rasprnuca visokih detonacija, bljeskova sto zasljepljuju, vibracije koje lome sve nejake, gomilajuci psihijatrijske ustavnove, kazemate, vjesala, lomace, robije, popravne institucije, koje Nietzsche nazire kao "Popravljanje covjecanstva", upravo tamo gdje se ono nejvise lomi, iznakazuje, gdje mu se trga inskonski duh, vjeru u sebe ( Sapere aude). Samo jaci, koji se penju na vrske lutajucih santa, sad naziru sve oko sebe, taj bljestavi lom smetisnih nanosa, koji se u vlasitom dimu i odurnom zapahu tu raspadaju u zajednickoj gomili : Klasna bestijalnost, krscanske svinjarije, liberalni uljez, demokratski lopov, ideoloski demagog,,ekonomski tiranin. • Sav taj historijski nanos se napokom nasao na svojoj nagomilanoj hrpi! Navucimo maske, promatrahjuci taj trulez koji nestaje u svoj epohalni bezdan

 

Linkovi
Slikarstvo
www.pula-online.com
www.zutaminuta.com


05.05.2009., utorak

Inicijativa Udruge „Daniel De Leon“

Pitanja sto izranjaju oko pokretanja inicijative osnivanja Udruge, za nadati se da ce biti uzeta u razmatranje pojedinacno, barem od jednog uzeg kruga njenih buducih osnivaca.
1, Zasto naziv udruge Daniel De leon?
Na to je pitanje vec izlozeno sire obrazlozenje u Prolegomi predstojeceg statuta Udruge, na internetskoj stranici
www,severinomajkus.com/ blog od 5. aprila.2009.

2. Zasto ne osnutak Udruge i jednim formalnim kvorumomm, koji bi ozakonodavio njen osnutak ?
Ovo pitanje tek odgovara samome sebi.
Prepustiti da se koprce u krugu vlastite ispraznosti.

3. Zar ne bi bio primjereniji naziv „Roza Luksemburg“, ili „Giuseppina Martinuzzi“?
Za nase europsko podneblje, mozda.
Za internacionalno, De Leon je nenadomjestiv. Tim vise sto je, sve dosada , ostao jedina osoba koja je veliko drustvenog reformatorskog Kukca znalacki nataknuo na analiticnu iglu, kao jednog od najvecih neprijatelja ljudskog progresa uopce. Narocito kad se taj Kukac pojavljuje u najzrelijem kontradiktornom drustvenom sustavu, koji zahtjeva svoj revolucionarni rez.
Samo je De Leon, sve do danasnjih dana, bio u stanju predvidjeti postojeci antifasizam u svom obliku najveceg fasizma, zlosluteci ga kao drustvenu devolutivnu pojavu, ako revolucijonarne snage zakazu zbog bilo kojeg razloga., kojeg je prozvao mogucim povratkom covjeka u industrijski feudalizam.
Tu je De Leonovu bojazan najbolje potvrdila pojava dvadeset stoljetnog „Ljevicara“, kao najveceg Desnicara suvremenog klasnog sustava, koji je svojim reformatorskim pasijama unijo najefikasniju zbrku u marksisticki revolucionarni Socijalizam.
Ni Roza Luksemburg, ni Giuseppina Martinuzzi nisu posjedovale svojevremeno slican internacionalni horizont, kojeg je De Leon stekao zahvaljujuci svom odrastanju na Americkom kontinentu , vec krajem devetnajstog stoljeca u najrazvijenijoj zemlji kapitalizma.

4. Mugu li se, stoga, De Leonove teorije poroditi u jednoj od posljednjih Gubernija suvremene Svjetske Imperije, kao na primjer u Hrvatskoj?
Tesko! Ili mozda pod naj otezavajucim okolnostima.
Ta surova globalna izjednacenost kao da se ipak naglo siri u obliku nekog tekuceg svojstva , koje nezaustavljivo prodire u sve drustvene pore ispod njene razine horizonta.
Pokretanjem jedne takve ideje tek se, mozda, ide u susret njenom olaksavajucem ostvarenju u nekoj dalekoj buducnosti, ako je bude.

www. severinomajkus.com/ blog

- 13:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #