_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

utorak, 15.04.2008.

Top 10 –najkomentiranijih postova

Baš sam razmišljao kako su neki postovi nezasluženo ostali bez komentara, dok su ispod drugih napisani „eseji“-kao odgovor na moj post/moj pogled na neke događaje.
Logično bi bilo zaključiti, da su najkomentiranije teme, ujedno Promincima i najzanimljivije, te da su one za nas od životne važnosti.

Odlučio sam pregledati sve postove, te pronaći „najzanimljivije“ postove.

Pa krenimo redom:

1. Odsustvo do buđenja-74. komentara

2. Izbrisani postovi Promine-73

3. Prominska misa u Zagrebu-48

4. Solarna termoelektrana u Promini? II dio -44.

5. Prezimena u Promini -40.

6. Zašto me tuži Načelnik Općine Promina? Zapisnik o glavnoj raspravi
-38


7. Nomen est omen-Jeste li znali? -37

8. Uskrs u Promini -27

9. Predsjedniče molimo Vas pomognite da se otvori Starački dom u Oklaju! -25.

10. Natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta na području Promine VI dio -23.




Eto, bilo bi to Top 10 tema o kojima se na promina.blog.hr-u najviše raspravljalo, i koje Vas najviše "muče" i zanimaju.


- 22:18 - Komentiraj post (135) - Link posta

nedjelja, 13.04.2008.

Nagrade vinima Stipe Kneževića i Ive Džape

Nakon što su Ante Radas (Mišo) i Marko Duvančić osvojili nagrade za najbolja otvorena vina (više u prethodnom postu), današnji broj Slobodne (13.04.08.) donosi nam članak pod naslovom „Stipi Kneževiću dvostruka kruna za butelje“.





Nakon prve večeri održane u Skradinu, druga večer trećeg po redu „Susreta šibenskih vinara“ održana je u vodičkom hotelu Imperial.

Proglašenjem najboljih buteljiranih (zatvorenih) vina, završen je 3. susret vinara i vinogradara Šibensko-kninske županije.

U članku Slobodne Dalmacije možete pročitati sljedeće:

Apsolutni pobjednik ove manifestacije je Stipe Knežević iz Oklaja, koji se okitio titulama najboljih vina iz berbe 2007.g. u obje kategorije.
Naime, Knežević je sa svojim Merlotom osvojio nagradu za najbolje buteljirano crno vino, a njegov Debit pobijedio je i u kategoriji zatvorenih bijelih vina.

U kategoriji bijelih vina titulu viceprvaka ponijela je tvrtka “Lasin” d.o.o. Ive Džape iz Oklaja s Debitom, dok je treća nagrada pripala Maraštini Jose Sladića iz Šibenika.

Cijeli članak pročitajte pod linkom:
http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/%c5%a0ibenik/tabid/74/Default.aspx

Što reći drugo, nego svaka čast nagrađenima!

Oznake: Prominski vinogradari, Ante Radas (Mišo), Marko Duvančić, Stipe Knežević, Ivica Džapo

- 19:22 - Komentiraj post (3) - Link posta

Prve nagrade vinima Radasa i Duvančića

Jučerašnji broj Slobodne Dalmacije (12.04.2008) donosi nam u članku „Najbolja vina Radasa i Duvančića“ nove vijesti o uspjesima prominskih vinara.
Nove nagrade za svoja vina Ante Radas (Mišo) i Marko Duvančić osvojili su na trećem po redu „Susretu šibenskih vinara“ održanom u skradinskom restoranu BAK.

Evo dijela članka Ivice Marasovića:

„Riječ je o prvom danu programa ove tradicionalne manifestacije koja je promovirala najbolja županijska otvorena vina. U konkurenciji prikupljenih 30-ak uzoraka malih i srednjih vinara, prvu nagradu za najbolje bijelo vino dobio je Ante Radas iz Mratova, dok je Marku Duvančiću isto priznanje pripalo za proizvedenu crnu kapljicu.
Naše bijelo vino od sorte prominskoga debita je rezultat dugogodišnje proizvodnje - kaže slavodobitnik Ante Radas. - U mojoj obitelji ovaj posao radimo s osobitim zadovoljstvom. Imamo oko 6000 loza, kvalitetno grožđe i, dakako, pratimo sve tehnološke inovacije - poručio je Radas“.

Čestitam Miši i Marku na osvojenim nagradama.

Oznake: Prominski vinogradari, Ante Radas (Mišo), Marko Duvančić

- 12:32 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 12.04.2008.

Krediti HBOR-a ruralno-turističkim poduzetnicima

Evo vijesti koja će zanimati sve one koji se žele baviti seoskim turizmom.

Zadruge, obrti, trgovačka društva i obiteljska gospodarstva za svoje projekte mogu ostvariti povoljne kredite za osnivačka ulaganja, kupovinu zemljišta i građevinskih objekata, opreme i uređaja, osnivanja stada i sadnje trajnih nasada kao i obnova tradicijskih i zaštićenih objekata.

Najniži iznos kredita uglavnom je oko 80 tisuća kuna, a može se ostvariti i više milijuna kuna.
Ovisno o liniji godišnje kamate kreću se od dva do šest posto, a rok otplate je moguć i do 15 godina uz poček od nekoliko godina rekao je Galičić.

Izvorni tekst možete pročitati na Poduzetničkom portalu pod linkom:

Ruralno-turističkim poduzetnicima predstavljeni povoljni krediti HBOR-a



Oznake: turizam u promini

- 16:59 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 11.04.2008.

Povijest … samo povijest….

Danas sam na mail dobio poruku koja je sadržava tekst pod naslovom:

„PROMINA" (Kratak povijesni prikaz od prapovijesti do 1918.)

Tekst je prilično dug, ali mislim da bi bila prava šteta objavljivati ga u nastavcima, jer je tako lijepo napisan da bi svaka moja eventualna „intervencija“ mogla nanijeti štetu.




Zdravko Dizdar (Ilije /Iće/ i Marije r. Džapo), rođen 20. XI. 1947. u Oklaju,
općina Promina, župa sv. Mihovila, kod Knina, povjesničar.

PROMINA-(Kratak povijesni prikaz od prapovijesti do 1918.)

Promina je dobila naziv po, Liburnskom gradu Promoni koji se prvi put spominje u pisanim izvorima 51. g. p. n. e. kada su ga od Liburna zauzeli Dalmati i granicu pomakli na rijeku Krku. 34. g. p. n. e. Liburnima su pomogli Rimljani, koji su već do tada osnovali vojni logor u Burnumu, današnjoj Šupljaji, te na čelu sa carem Oktavijanom zauzeli Promonu i sravnili je sa zemljom. Naziv je dobila po latinskom PRO = za MONS = brijegom, što odgovara, ako se zna da se Promona nalazila (iza brda Promine) nedaleko od današnje željezničke stanice Tepljuh na susjednom vrhu, zauzimajući vrlo značajni strateški položaj između Petrovog i Kosova polja. Iako se Promona nije više obnovila ostalo je ime planini na čijim se obroncima nalazila i području zapadno od nje. Promatrano iz središta Rimske provincije Dalmacije Salone PROMONS ZABRDOM ostala je područje koje se danas naziva Promina.


Povijest Promine započela je mnogo ranije od njenog prvog spomena u povijesnim izvorima i datira od prvih početaka ljudske povijesti. Kako su u neposrednoj okolini, točnije u dolini Čikole, u pećinama pronađeni arheološki nalazi iz paleolita - starijeg kamenog doba, može se pretpostaviti da su ljudi iz toga razdoblja obitavali i na području Promine, možda u pećinama u kanjonu Krke. Najstariji za sada pronađeni ostaci koji govore o boravku ljudi na području Promine pronađeni su u Mratovu i potječu iz neolitika-mlađeg kamenog doba, (oko 5.000 do 3.500 g. p. n. e.) Nalazi iz kasnijih razdoblja ljudske povijesti u Razvođu, Čitluku, Oklaju, Lukaru, Puljanima i Bobodolu pokazuju da je život gotovo neprekidno tekao na području Promine. Sa stvaranjem plemena, Prominu nastanjuju Iliri, odnosno pleme Liburna, a sredinom prvog vijeka p. n. e. zauzimaju je od Liburna Dalmati te rijeka Krka postaje prirodna granica između ova dva ilirska plemena. Poslije pada Promone 34. g. p. n. e. Prominu zauzimaju Rimljani i vladaju njome oko 6,5 stoljeća. Najviše nalaza iz toga razdoblja pronađeno je u Oklaju i Puljanima, dok pojedinačnih nalaza ima po cijeloj Promini. Oklaj se nalazio na raskrsnici između Castrum Burnuma (čiji se jedan dio nalazio na gradini kod Puljana) i Promone, te Scardone. Naziv mjesta je ilirskog porijekla (točnije Dalmatinskog) pa je vjerojatno sa zauzimanjem područja Promine od strane Dalmata i nastao a znači onaj dio zemlje koji se ne obrađuje, rubni dio polja (okrajak - delmatski - oklajak), što odgovara položaju Oklaja koji je smješten na rubovima Bilog polja. Iz vremena seobe naroda (VI.-VII. st.) gotovo da nema nikakvih značajnijih arheoloških nalaza, ali ih zato ima iz perioda srednjovjekovne hrvatske države. Najstariji nalazi potječu iz Lukara kod župske crkve, gdje su u grobovima pronađene starohrvatske ostruge, zlatne naušnice, stećci na tom lokalitetu. Nešto kasnije u desetom stoljeću spominje se prvi put crkvena općina Promina, koja je obuhvaćala izgleda cjelokupno područje ispod Promine od Knina do Drniša. Od današnjih sela jedino su ista imena sačuvali Ljubotić i Badanj (koji više ne pripada današnjem području Promine). Od 10. stoljeća javlja se više istaknutih hrvatskih plemićkih porodica u Promini od kojih ćemo spomenuti Svačiće (od kojih je u Promini rođen i posljednji hrvatski kralj narodne krvi Petar Svačić u današnjem Bogatiću, gdje i danas postoje zemlje koje narod zove Svačice), zatim Šubiće, Nelipiće, Martinuševiće i Utišinoviće. Upravo zbog sukoba ovih plemića, između kojih je bilo i par hrvatskih banova, s jedne te Šubića s druge strane uz rijeku Krku niklo je u Promini nekoliko gradova i to: Nečven knezova Nelipića iz roda Svačića, nasuprot kojega su Šubići podigli Čučevo na desnoj obali Krke; zatim Bogočin, sjedište Martinuševića, na mjestu današnjeg Bogatića, (koji je postojao još u 9. stoljeću kao sijelo hrvatske županije). Kasnije je vlasništvo porodice Bogetića po kojima je dobilo ime Kamičac, grad Nelipića a kasnije Utišinovića, kod Roškog slapa. Tu se rodio poznati kardinal Juraj Utišinović (1482.-1551.), branitelj Ugarske i Erdelja, te hrvatski ban Marko Mišljenović (1506.-1508.) poznat po krvavim borbama protiv Turaka.


Prvi upadi Turaka na područje Promine zabilježeni su početkom 15. stoljeća. Oni uzrokuju iseljavanje stanovništva iz Promine prema sjeveru k Bihaću i dalje na sjever tako, da pojedine porodice stižu i u današnje Gradišće u Austriji. S druge strane preostali plemići (kao npr. Ivan Kučić iz Razvođa) na svoje posjede naseljavaju Vlahe. Najžešći napad Turaka na Prominu zbio se 1499. g. kada je kako kaže kroničar cjelokupna “Općina Promina u potpunosti orobljena i opustošena”. Padom Knina. (28. svibnja 1522.) Turci zauzimaju i Prominu. Za razliku od drugih gradova u Promini Turci nisu srušili grad Nečven već u njega smjestiše najprije općinu Nečven, koja je obuhvaćala današnju Prominu a jedno vrijeme u njemu se nalazilo i sijelo sandžaka Zakrčje, dok nije prešlo u Knin. Turci su u Oklaju podigli kontrolnu kulu, gdje je bila smještena manja vojna posada na čelu s dizdarom upravo sa svrhom da čuva puteve i “lovi bandu” u prvom redu hajduke. Ona se u dokumentima od 16. st. naziva i “Bandalovića kula”. Budući da je njihova vlast na tome području početkom 17. stoljeća bila znatno ugrožena upadima Morlaka, uskoka i Mlečana, u Lukaru podižu veoma snažan grad Šušelj. U borbama protiv Turaka istaklo se više Prominaca, Validžići, Bilušići, dok za Marka Džepinu narodna pjesma kaže da je bio jedan od najvećih i da je ubio više od 30 Turaka. Za vrijeme tih borbi nekoliko je puta gotovo cjelokupno kršćansko stanovništvo selilo na susjedni mletački teritorij u okolicu grada Šibenika te bilo desetkovano kako u borbi s Turcima tako i od kuge. Zbog toga su poslije oslobođenja Promine od Turaka 1688. g. Mlečani poradili na tome kod Morlaka da je i napuče, pošto su Prominski Turci uglavnom (ukoliko nisu bili pobijeni i zarobljeni, u borbama) iselili na područje Bosne (Bihaća i šire okolice). Tako je u jednom morlačkom prodoru na područje Bosanske krajine 1689. g. dovedeno oko 1.000 porodica “Turaka i Vlaha” koji su naseljeni na područje Promine, te oko Knina i Drniša. Ti “Turci” koji su se naselili u Prominu su, prema jednom sačuvanom dokumentu 1711. g. prešli na “pravoslavnu i katoličku vjeru” zbog gladi. Poslije propasti Venecije 1795. g. Promina dolazi pod vlast Austrije. U njoj kao u cijeloj Dalmaciji u drugoj polovini 19. st. dolazi do narodnog preporoda, rezultat čega je pobjeda narodnjaka na općinskim izborima 1883. g., kada je za prvog predsjednika izabran Marko Škovrlj. Poslije propasti Austro-ugarske monarhije Promina 1919. ulazi u sastav Kraljevine Jugoslavije.


Iako je malo podataka o naseljima i broju stanovnika u općini Promina ipak se oni mogu potpunije pratiti od 1857. kada se počinju uvoditi i službeni popisi stanovništva. Tako je prema tom prvom popisu 1857. g. općina Promina brojila 4.240 stanovnika. Najveće naselje u Promini tada je Razvođe sa 709 stanovnika a zatim slijede: Oklaj s Kulom 507, Mratovo i Lukar po 410, Bogatić 409, Čitluk 389, Puljane 387, Suknovci 363, Ljubotić 252, Matasi 211 i Bobodol sa 193 stanovnika. Na temelju popisa stanovništva vidljivo je da se broj žitelja u Promini postupno povećavao do 1953. godine kada počinje opadati zbog intenzivnog iseljavanja. Tako je na primjer Promina 1900. brojila 6.006, 1953. godine 6.929, a 1971. godine svega 4.152 stanovnika, dakle manje nego prije 125 godina. Prema popisu iz 1981. godine bilo je u Promini 4.705 stanovnika iz čega je vidljivo da je trend pada zaustavljen i postupno raste.


Kad se govori o Promini treba posebno istaći njezine prirodne i kulturno-povijesne znamenitosti. Prvo je planina Promina sa svojim vrhom Čavnovka (1.148 m) s kojega se vidi Jadransko more koje je udaljeno dvadesetak km zračne linije. Tu zatim spada kraška ljepotica ne samo Promine i Dalmacije već i cijele naše zemlje - rijeka Krka sa svojim kanjonom dugim 75 km ukrašenim veličanstvenim sedrenim slapovima: Bilušić buk (v. 19,6 m), Brljan slap (v. 15 m), Manojlovac slap (v. 52 m, sa slikovitim mlinicama i stupama), Miljacka slap (v. 23,8 m), Roški slap (v. 25,5. m) i Skradinski buk, najljepši sedreni slap u Evropi visok 45,7 m debljina sedrene barijere iznosi 500 m.

Mi koji smo tamo rođeni uvijek se na nju vraćamo. Sve naše uspomene su za nju vezane. Za nas je ona najljepša rijeka na svijetu. Čas je mirna, čas silno hirovita. Lakoćom preskače sadrene barijere kao da žuri k moru, da bi se na domak njemu smirila i utihnula, kao da predosjeća da će sva njena snaga i ljepota zaploviti u morski beskraj.

Uzvodno od čuvenih slapova Krka, se široko razlila u pravo plavetno-zelenkasto jezero. Na sred jezera sav u zelenilu palmi i drugog mediteranskog raslinja otočić Visovac kao da plovi zajedno s rijekom. Ovaj se otočić u starim zapisima spominje kao Lapis alba (bijela stijena), a prvi spomen naseljenosti datira iz 1400. godine kada je na njemu bio eremitorij - pustinjaci reda Svetog Pavla. U 14. st. otočić je pripadao bribirskim knezovima - Šubićima. Pustinjaci su na njemu sagradili samostan i crkvicu posvećenu sv. Pavlu. Oko 1440. oni napuštaju otok i odlaze na otočić blizu Korčule. Franjevački samostan sa crkvom izgrađen je 1576. godine. Franjevci su na ovaj otočić došli još 1445. iz Kreševa u Bosni bježeći pred Turcima. Crkva je veoma interesantna. Rijetkost predstavljaju dva oltara jedan do drugoga, raspelo iz srednjeg vijeka, orgulje, slika Svetog Franje rad nepoznatog autora španjolske škole koju su franjevci donijeli sa sobom iz Bosne, nadgrobna ploča, nedavno otkrivena sa natpisom na starom hrvatskom pismu bosančici. U crkvi su sahranjivani mnogi velikani iz ovoga kraja (osam knezova Nakića). Samostan čuva veoma rijetku i vrijednu zbirku knjiga, nošnji i predmeta iz ovoga kraja. Kao posebna vrijednost tu je Ljetopis popa Dukljanina, Ljetopis Arhiđakona Tome, Ezopove basne (samo tri primjerka na svijetu: Oxford, London i Visovac), zatim tu je najmanja knjiga na svijetu - Očenaš na sedam jezika. Tu je i sablja Vuka Mandušića rođenog u ovome kraju. Sablju je poklonio jednom fratru, te se čuva i pismo toga fratra o tome kako je sablju od Vuka dobio). Vuk, tako ga je narod zvao, a pravo mu je ime bilo Pavao. Među Turke je upadao “kao vuk” zato je dobio i ime. Inače Mandušić je poginuo u borbi s Turcima na kuli Zečevo 1648. nekoliko kilometara sjeverozapadno od Visovca. Njegova kula u selu Rupe sačuvala se sve do posljednjeg rata - sada su tu samo ruševine. U samostanu ima još mnogo veoma značajnih stvari kao što je i portret Jurja Utišinovića (1482.-1551.) koji je bio ugarsko-erdeljski državnik punih 28 godina, a rođen je u drevnom Kamičcu hrvatskom gradu dva kilometra uzvodno od Visovca.

Na visokim kanjonima koji se dižu nad Krkom i preko 200 metara poredani su stari hrvatski gradovi - orlovska gnijezda - kako ih narod i sada s ponosom zove: Rog, Kamičac, Bogočin, Nečvan, Čučevo. Za te gradove vezana su imena Ugrinića, Utišinovića, Svačića, Mišljenovića, Nelipića, Nakića, tu su kolijevke velikana naše povijesti. Aranđelovac se prvi put spominje 1350. Pravoslavnim monasima darovala ga Jelena Šubića sestra cara Dušana.
Još i danas su vidljiva dva stila građenja: zvonik je izgrađen u romaničkom stilu, a bizantska kupola je kasnije izgrađena. U manastirskoj riznici se čuvalo nekoliko ikona i umjetničkih predmeta iz 17. i 18. st. a u biblioteci Paterik (1346.) i knjige iz 16. i 17. stoljeća.
U Lukaru se spominje prva crkva u vrijeme hrvatskih narodnih vladara.
Pored crkve Gospe Čatranjske iz 18. st. nalazi se groblje na kome su pronađeni starohrvatski predmeti (ostruge, zlatne naušnice). Uz ovu crkvu u Lukaru treba pripomenuti najstariju sačuvanu crkvicu iz starohrvatskih vremena (14. st. a vjerojatno i ranije) koja je danas sakristija crkve sv. Martina u Mratovu. Ima tipičan pločati krov, unutar na svod i zvonik na preslicu.
U neposrednoj blizini Promine je Knin sa starohrvatskim utvrdama - Sveti Spas - u kome je stolovao Petar Svačić; Biskupija sijelo kninskih biskupa. (Tu je ubijen kralj Zvonimir). Značajna je crkvica sv. Marije - sagrađena po Meštrovićevu projektu, u ratu zapaljena, obnovljena u posljednjim godinama.
U blizini je Drniš sa starom kulom i ostacima minareta - jedini sačuvani ostaci džamije u Dalmaciji.
Šibenik, Krešimirov grad, prava je riznica povijesnih znamenitosti, jedini je hrvatski grad na Jadranu bez tragova antike, a prvi pisani spomenik o njemu potječe iz 1066. godine.

Zagreb, 14. siječnja 1983., prigodan tekst uz prvu “Prominsku noć” u Zagrebu.

mr. Zdravko Dizdar



Zahvaljujem se prijetalju što mi je poslao ovaj lijepi tekst, ali isto tako zahvaljujem se i dr sc Zdarvku Dizdaru na svim tekstovima kojima nas „nosi“ kroz razne dijelove prominske povijesti.



Oznake: dr Zdravko Dizdar, Povijest Promine

- 20:37 - Komentiraj post (6) - Link posta

četvrtak, 10.04.2008.

Školovanje za vatrogasce

Općinsko poglavarstvo općine Promina, objavilo je poziv iz kojeg izdvajam sljedeći, najzanimljiviji dio:

„Općina Promina organizira školovanje za dobrovoljnog vatrogasca temeljem Pravilnika o programu osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova.
Školovanje za dobrovoljne vatrogasce organizira Vatrogasna zajednica županije Šibensko-kninske, DVD Drniš i općina Promina.
Pozivaju se svi punoljetni stanovnici općine Promina da se jave u prostorije općinske uprave ako su zainteresirani postati budući operativni članovi dobrovoljnog vatrogasnog društva.

Upis kandidata vršit će se u prostorijama općinske uprave od 08.04.2008.g do 29.04.2008. u vremenu od 08 do 14 sati.

Općina Promina“

Oznake: općina promina, DVD Promina

- 08:14 - Komentiraj post (2) - Link posta

srijeda, 09.04.2008.

Svoji na svome

Pod prethodnim postom može se pročitati nekoliko komentara, koji zahtijevaju cijeli post kao odgovor.

Pošto se radi o činjenicama iz prošlosti Promine, poslužit ću se tekstom Prominca dr Zdravka Dizdara koji je objavljen u „Prominskom glasniku“ 1993. godine pod naslovom „Svoji na svome“.
Citirat ću samo dio teksta koji se odnosi na povijest Promine, iz kojega se može vidjeti mogući uzrok postojanja istih prezimena u Promini, i određenim područjima u Bosni.


"Svoji na svome" -
Napisao dr Zdravko Dizdar u Porminskom glasniku 1993. godine

Od doseljenja Hrvata u Prominu u sedmom stoljeću pa do naših dana oni su često bili na udarima osvajača i na velikim iskušenjima. Ali, usprkos svemu, opstali su na rodnoj grudi pa će tako i u budućnosti. O tome svjedoče brojni povijesni spomenici i dokumenti. Dovoljno se prisjetiti ostataka srednjovjekovnog grada Bogočina u Bogatićima, pogledati dokumente i spoznati da je ovaj grad već i IX stoljeću bio jedno vrijeme sijelo hrvatske županije, a kasnije sjedište poznatih hrvatskih plemićkih porodica Martinušića i Bogetića. Toponim Svačice istome mjestu podsjeća nas i na tu uglednu hrvatsku plemićku porodicu i na posljednjega hrvatskog kralja narodne krvi Petra Svačića.
Tu su ostaci i srednjovjekovnog grada Nečvena poznatih hrvatskih knezova Nelipića. U desetom stoljeću na ovom području dolazi do organiziranja rimokatoličke općine Promina, kao dijela kninske biskupije.

Prvi upadi Turaka u Prominu početkom 15. stoljeća, koji su sa sobom donosili pljačku i pustoš, doveli su njeno pučanstvo pred veliko iskušenje. Pred opasnošću od uništenja znatan dio prominskog pučanstva iseljava prema Bihaću i dalje na sjever, od kojih je dio dospio i do Gradišća u Austriji. Većina ipak ostaje na rodnom ognjištu. Preostali plemići nastoje svoje znatno ispražnjene posjede napučiti novim stanovnicima, prvenstveno Vlasima. Tako 1484. plemić Ivan Kučić na svoje posjede u Razvođu nastanjuje Vlahe (Vjesnik kraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskog arkiva, God XVI, Zagreb 1914, Prilog na povijest Vlaha u Dalmaciji, str. 318-319.)
Turci vladaju Prominom od 1522. do 1688. U Nečvenu je bilo sjedište nahije (općine) Nečven, koja je obuhvaćala područje današnje općine Promina. Kako se turska vlast bližila kraju to je nekada brojno kršćansko prominsko pučanstvo bilo desetkovano u borbi s Turcima ali i u privremenom izbjeglištvu na šibenskom području stradalo od kuge i drugih bolesti, posebno 1649. godine. (Dr fra Karlo Kosor, Drniška krajina za turskog vladanja, Kačić zbornik franjevačke provincije presvjetlog otkupljenja, Tom XI, Split 1979, str. 125-194.)
Zato Venecija, koja vlada Prominom od 1688. do 1795., naseljava u nju novo pučanstvo, uglavnom iz Bosne, koje se vrlo brzo saživljuje sa strosjediocima…..

Oznake: dr Zdravko Dizdar, prošlost

- 19:12 - Komentiraj post (2) - Link posta

utorak, 08.04.2008.

Prezimena u Promini refresh

Promina je kraj koji se po riječima povjesničara tijekom zadnjih petstotinjak godina, tri puta naseljavao i raseljavao.

Prilikom tih migracija stanovništva, neka prezimena su nestajala, a druga su se pojavljivala u popisima stanovništva.

Pretraživanjem telefonskog imenika, i raznih drugih dokumenata u kojima se spominju prezimena u Promini, uspio sam sastaviti ovaj post.

U popisu prezimena spominju se i Prominci za koje ste vjerojatno čuli, a niste znali da su njihovi „korijeni“ iz našeg kraja.



Post koji je već bio napisan pod istim naslovom, odjednom je nestao sa promina.blog.hr-a, i ovo je verzija stara više od godinu dana, te Vas zamoljavam da ukoliko primjetite bilo kakve nepravilnosti, svojim komentarima pomognete u ispravljanju istih.







Krenimo redom:





A



Agić Prof. dr.sc.Ante Agić Docent Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Aralica Akademik Ivan Aralica





B



Bačko

Bagić

Bakmaz

Bandalo

Bare Goran Bare (Majke)-pjevač (Porijeklom iz Suknovaca)

Barišić

Bekić

Berša

Bibić

Bikić prof. prof Paško Bikić

Bilandžija

Bilušić Ivan Bilušić prvi direktor "Sintala" u Oklaju, glumica Jasna Bilušić

Boltić

Bračić Ivan Bračić bivši pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva, Javor Bračića (klavirist)

Bronić

Budanko

Burnać Mladen Burnać-pjevač



C



Cota dipl. ecc Bogumil Cota nekad direktor ZAP-a i član prve vlade RH,
prof. Jakov Cota, nekad nastavnik i direktor Osnovne škole u Oklaju i značajan rukovoditelj u INI,
prof. Ivan Cota, viši policijski inspektor, dugogodišnji nastavnik Policijske škole u Zagrebu,
Sanja Cota /kćer J. Cote/ urednica Hrvatskog radija

Cvijetić



Č



Čavka Marin Čavka dvostruki prvak Švicarske u Tekwando-u u teškoj kategoriji

Čavlina prof. dr. sc. Čavlina Nikola (roditelji iz Promine-Oklaja)

Čilaš Ankica Čilaš-Šimpraga (Antroponimija i toponimija Promine)

Čipin

Čulina Gradonačelnica Knina Josipa Rimac (rođena Čulina)

Čveljo



Ć



Ćorić



D



Dizdar Pedagog Ilija Dizdar, dr. sc. Zdravko Dizdar- viši znanstveni suradnik , Prof.dr.sc. Dražan Dizdar, pjevačica Natalie Dizdar, šahovski velemajstor Goran Dizdar, Anthony Tony Dizdar

Dodig

Dogan

Dujić Sveučilišni prof. Andrija Dujić proljećar, Umjetnik Slavko Dujić, Antun Dujić-višegodišnji zapovjednik najveće hrvatske naftne platforme "Ivana 1"
prof. Mile Dujić, nastavnik Osnovne škole u Oklaju

Duvančić

Duvnjak







Džaja

Džapo Doc. dr. sc. Marko Džapo, dipl. ing. geod.

Džepina



Đ



Đak

Đomlija Petar Đomlija-nogometni trener





F



Franzoti Radojka Franzoti-atletičarka



G



Gambiroža

Gazić (do prije četrdeset godina u Ljubotiću)

Gluić

Glujić

Gojčeta Gordana Gojčeta-spikerica Hrvatskog radija



I



Ikica

Ivanović Marin Ivanović (Stoka) porijeklom iz Promine



J



Jakovljević

Janković

Jelić-Mratovo ?

Jukić

Jurak-Puljane?

Jurenović

Juric prof Ante Juric

Jurić





K



Kabić

Karaga

Kardov

Karlo

Kasap

Kašnar

Kerić

Kević

Knežević Goran Knežević stvaratelj na području folklorne umjetnosti (Porijeklom iz Oklaja)

Konjević

Kovačević

Kulić dr. Slavko Kulić -Znanstveni savjetnik i profesor na Ekonomskom institutu







L



Lacić

Lučić vlasnici Zvonimir-Securitya braća Zvonimir i Trpimir Lučić



Lj



Ljubičić




M



Maglica

Maletić (Bio Viceguverner NBH) mr. Čedo Maletić

Mandarić Ante Mandarić saborski zastupnik SRH

Manojlović

Maričić-Čitluk

Marić capt. Marijan Marić pilot i višestruki prvak ex Jugoslavije u padobranstvu, Tješimir Marić-fotograf

Markić

Matić

Medić

Mičić

Mlinar prof Paško Mlinar

Moćan (Odselili iz Promine-privremeno 2006. godine?)

Mudrinić Ivica Mudrinić-(političar) predsjednik Uprave T-HT-a



N



Nadrčić (Razvođe)

Novak



O



Okić

Oranj-Oklaj



P



Pandža

Parać Ivica Parać-bio gradonačelnik Grada Zagreba

Pema-Mratovo?

Perica Đuro Perica-političar, Kristina Perica-atletičarka

Perić povjesničar Dr Ivo Perić

Petrović

Pijuk

Pokrajac

Pokrovac.. Prof. Dr. Sc. Zoran Pokrovac, Marin Pokrovac glazbenik (Majke), rođen u Vinkovcima, prijeklom iz Promine, Željko Pokrovac predsjednik uprave TŽV Gredelj u Zagrebu,

Popović

Prgeša



R



Rački

Radas Akademski kipar Vlade Radas,Sonja Radas-dr.sc.prof. matematike i ekonomije, Marinko Radas-pukovnik- zapovjednik "Bojna Kralja Tomislava"-prve jedinice za posebne namjene u Domovinskom ratu



S



Sarić

Sekulić

Sičić

Sikavica

Sredoja

Stanić

Stojanović

Suman

Svetina



Š



Šalković-Čitluk ?

Šangut

Šešo

Škarica

Škarpa

Škovrlj ...Ive Škovrlj-pjesnik, Edi Škovrlj-novinar HRT-a -porjeklom iz Promine

Šojić prof. Ivan Šojić, dugogodišnji direktor obrazovnih ustanova u Kutini, njegov brat prof. Ante Šoić dugogodišnji direktor obrazovnih ustanova u Rijeci i jedan od rukovoditelja u Rafineriji Rijeka









T



Tarabarić Željko Tarabarić-bacač diska

Tkalčec Lukar?

Tolič

Tošić Roko Tošić-stolnotenisač olimpijac

Traljić



U



Ujaković



V



Validžić Vinko Validžić predsjednik saveza sindikata SRH, novinarke HTV-a Kristina Validžić i Martina Validžić- roditelji porjeklom iz Promine.

Vranješ

Vucić

Vujčić

Vukobrat-Oklaj?

Vukosav-Mratovo?

Vukušić-Oklaj

Vulić



Z



Zelić Edi Zelić-novinar Slobodne Dalmacije

Zore

Zrile



Ž



Žulj





- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -



Ako sam koje izostavio, slobodno ga spomenite u komentarima.

Inače koliko sam uspio prebrojati, premda imamo samo oko 1500 stanovnika, imamo preko 120 prezimena.



Nadopuna posta 21.02.2007.



Pošto je ovaj post često proglašavan površnim i nepotpunim, zamoljavam sve koji primjete da sam izostavio neko prezime ili poznatog Prominca ili Prominku u postu, da svojim komentarima isprave "počinjenu nepravdu".



Dana 17.04.2007. napisao sam prvi post pod naslovom "Dr Zdravko Dizdar-Upoznajmo naš stari zavičaj" u kojem naš prominski povjesničar u svom govoru priređenom za "Prominsku noć" (koja je održana u Zagrebu 17. veljače 2001 godine) obradio temu prominskih prezimena.

Sve Vas koje zanima koja riječ više o prominskim prezimenima upućujem da pročitaju sljedeće postove:



Dr Zdravko Dizdar-Upoznajmo naš stari zavičaj 1.dio

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 2.dio

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 3.dio

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 4.dio

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 5.dio

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 6.dio

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 7.dio



Ali svakako, dobro je pročitati i post koji se bavi pitanjem kako uopće nastaju prezimena?

Ta tema je obrađena pod postom Kako nastaju prezimena?

Nadam se da će ovaj post biti nadopunjavan sa još dosta novih informacija, te će mo se kroz neke buduće postove moći još više približiti korjenima svojih prezimena.



Osim prezimena, Promina ima jako puno i obiteljskih nadimaka. Neki od obiteljskih nadimaka postali su obiteljska prezimena....

Tom temom bavi se post pod linkom:

http://promina.blog.hr/2008/09/1625321701/obiteljski-nadimci-u-promini.html





Evo nekoliko postova temeljnih na citatima iz knjige Paška Bikića na temu prominskih prezimena:



http://promina.blog.hr/2009/02/1625969603/prominski-vidici-i-sudbine.html



http://promina.blog.hr/2009/03/1625978480/prominski-vidici-i-sudbine-ii-dio.html



http://promina.blog.hr/2009/03/1625982714/prominski-vidici-i-sudbine-iii-dio.html



http://promina.blog.hr/2009/03/1625993982/prominski-vidici-i-sudbine-iv-dio.html



http://promina.blog.hr/2009/03/1626005683/prominski-vidici-i-sudbine-v-dio.html



http://promina.blog.hr/2009/03/1626025002/prominski-vidici-i-sudbine-vi-dio.html



http://promina.blog.hr/2009/03/1626059765/prominski-vidici-i-sudbine-vii-dio.html



http://promina.blog.hr/2009/03/1626070007/prominski-vidici-i-sudbine-viii-dio.html



http://promina.blog.hr/2009/04/1626144863/prominski-vidici-i-sudbine-ix-dio.html



http://promina.blog.hr/2009/04/1626167694/prominski-vidici-i-sudbine-x-dio.html



http://promina.blog.hr/2009/05/1626209264/prominski-vidici-i-sudbine-xi-dio.html







Prezimenima u Promini bavio se i profesor Paško Mlinar, a o tome sam pisao u sljedećim postovima:



http://promina.blog.hr/2011/08/1629446312/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar.html



http://promina.blog.hr/2011/08/1629459309/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-2-dio.html



http://promina.blog.hr/2011/08/1629473618/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-3-dio.html



http://promina.blog.hr/2011/08/1629485261/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-4-dio-uvod.html



http://promina.blog.hr/2011/08/1629488549/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-5-dio-prezimena-i-toponimi.html



http://promina.blog.hr/2011/08/1629491947/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-6-dio-bogatici.html



http://promina.blog.hr/2011/09/1629502593/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-7-dio-mratovo.html



http://promina.blog.hr/2011/09/1629510529/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-8-dio-puljani.html



http://promina.blog.hr/2011/09/1629522641/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-9-dio-citluk.html



http://promina.blog.hr/2011/09/1629528708/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-10-dio-matasi-marasovine-ljubotic-bobodol.html



http://promina.blog.hr/2011/10/1629552446/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-11-dio-suknovci.html



http://promina.blog.hr/2011/10/1629574319/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-12-dio-lukar.html



http://promina.blog.hr/2011/11/1629612793/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-13-dio-razvode.html



http://promina.blog.hr/2011/12/1629671620/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-14-dio-oklaj.html



http://promina.blog.hr/2011/12/1629715396/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-15-dio.html









Na osnovu tekstova profesora Paška Mlinara, napisao sam postove pod sljedećim linkovima:





http://promina.blog.hr/2011/08/1629494914/prezimena-u-bogaticima-prominskim-1948-godine-i-2011-godine.html



http://promina.blog.hr/2011/09/1629503283/prezimena-u-mratovu-1948-godine-i-2011-godine.html



http://promina.blog.hr/2011/09/1629514075/prezimena-u-puljanima-1948-godine-i-2011-godine.html





http://promina.blog.hr/2011/09/1629526973/prezimena-u-citluku-1948-godine-i-2011-godine.html



http://promina.blog.hr/2011/10/1629535912/prezimena-u-matasima-1948-godine-i-2011-godine.html



http://promina.blog.hr/2011/10/1629541693/prezimena-u-ljuboticu-1948-godine-i-2011-godine.html



http://promina.blog.hr/2011/10/1629547495/prezimena-u-bobodolu-1948-godine-i-2011-godine.html



http://promina.blog.hr/2011/10/1629570345/prezimena-u-suknovcima-1948-godine-i-2011-godine.html



http://promina.blog.hr/2011/10/1629588770/prezimena-u-lukaru-1948-godine-i-2011-godine.html



http://promina.blog.hr/2011/11/1629629423/mozete-li-mi-nesto-vise-reci-o-porijeklu-zulja-iz-oklajapromine.html



http://promina.blog.hr/2011/11/1629624192/prezimena-u-razvodu-1948-godine-i-2011-godine.html



http://promina.blog.hr/2011/12/1629698240/prezimena-u-oklaju-1948-godine-i-2011-godine.html









Evo još jednog zanimljivog posta na temu iz naslova:



Putevima prezimena Bilandžija- Od Promine do Liskovice ili obratno?

Link: http://promina.blog.hr/2012/06/1630856683/putevima-prezimena-bilandzija-od-promine-do-liskovice-ili-obratno.html





- 15:59 - Komentiraj post (2) - Link posta

nedjelja, 06.04.2008.

Nestao sadržaj posta?

Na samom početku pisanja promina.blog.hr-a napisao sam post:“Prezimena u Promini i poznati Prominci“.
Post je nadopunjavan cijelo vrijeme, pa sam tako i danas dobio prijedlog za uvrštenje nekih izmjena u prominska prezimena.
Nažalost kad sam danas htio urediti post, imao sam što i vidjeti…
Od cijelog posta, ostao je samo naslov i komentari posjetitelja???.

Poslao sam zahtjev uredništvu da mi pokuša „vratiti“ sadržaj posta iz arhive, i vidjet ćemo što će od toga biti.

Nadam se da ću uspjeti vratiti cjelokupni sadržaj koji je bio pod navedenim naslovom.

Malo mi je čudno da je od svih preko četiristo postova nestao sadržaj baš samo jednog posta, ali što je tu je.

- 22:34 - Komentiraj post (1) - Link posta

četvrtak, 03.04.2008.

U Promini otvoren Dom za 95 starijih I nemoćnih osoba (II dio)

Nije trebalo dugo čekati na potvrdu medija da starački Dom u Oklaju ipak nije otvoren.

Jučerašnji broj Slobodne Dalmacije (02.04.2008.) donosi nam sljedeći naslov:

“Oklaj: Dom za nemoćne za 3,6 milijuna kuna”
Evo nekoliko najzanimljivijih dijelova teksta koji je napisala Marina Jurković:

“Nakon šest I pol godina ministar Darko Milinović obećao još četiri milijuna da bi se otvorila vrata Državne ustanove”

Šta naš načelnik Žarko Duvančić kaže na ovu lijepu vijest:

“Duvančić, međutim, ne želi ni pretpostavljati kada će ustanova početi s radom.
Najava je o tome bilo previše još otkad je dovršena zgrada, no sve su se izjalovile, pa je načelnik procijenio kako je šutnja čak I sada puno pragmatičnija”.

Ukoliko proučite Državni proračun Republike Hrvatske za 2008. godinu, možete uočiti sljedeće:


II. POSEBNI DIO
Članak 3.
Rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u Proračunu, u ukupnoj svoti od 118.448.392.872,00 kuna i izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova od 9.289.839.843,00 kuna raspoređuju se po programima u Posebnom dijelu Proračuna kako slijedi:

100 MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI 22.468.986.424

K618379 DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE OKLAJ 2.000.000
3223 Energija 5.600
3234 Komunalne usluge 109.000
4212 Poslovni objekti 1.885.400



Kad već citiram dijelove Državnog proračuna za 2008. godinu možda će vas zanimati I sljedeći citat:


“1051 POMOĆI LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI – OPĆINE 25.677.941

A539185 OPĆINA KISTANJE 2.175.255
3631 Tekuće pomoći unutar opće države 2.175.255
A539183 OPĆINA ERVENIK 1.673.195
3631 Tekuće pomoći unutar opće države 1.673.195
A539187 OPĆINA BISKUPIJA 835.144
3631 Tekuće pomoći unutar opće države 835.144
A539188 OPĆINA RUŽIĆ 805.412
3631 Tekuće pomoći unutar opće države 805.412
A539184 OPĆINA KIJEVO 546.858
3631 Tekuće pomoći unutar opće države 546.858
A539186 OPĆINA PROMINA 417.953
3631 Tekuće pomoći unutar opće države 417.953”

I to bi bilo to.
Nadam se da mi ne zamijerate „prvoaprilsku šalu“ iz prethodnog posta.

Oznake: općina promina, Dom za starije i nemoćne osobe u Oklaju

- 20:01 - Komentiraj post (1) - Link posta

utorak, 01.04.2008.

U Promini otvoren Dom za 95 starijih I nemoćnih osoba

Davnosagrađeni Dom za starije i nemoćne osobe otvoren je danas (01.04.2008.) u Oklaju, čime je omogućeno da se 95 korisnika po stare dane vrati u Prominu.
Novi objekt može primiti 108 korisnika, te s njima radi 33 zaposlenika, a prema riječima ravnateljice Željke Marinković, nužno je zaposliti još sedam djelatnica. Ministarstvo zdravstva u obnovu i opremanje zgrade investiralo je 25 milijuna kuna.

Uvjeti za rad i boravak korisnika su odlični, s tim da treba napomenuti kako smo od 1999.godine radili na otvaranju Doma u Oklaju.

Ovdje možemo pružati usluge dnevnog boravka, kućne njege i radne terapije, a imamo uređenu blagovaonicu, kuhinju i sve prateće sadržaje”, rekla je ravnateljica, pojašnjavajući kako će cijene ostati iste, dvije tisuće kuna za jednokrevetne i 1.950 kuna za dvokrevetne sobe, uz dodatak za njegu nepokretnih i polupokretnih osoba.

Korisnici doma izrazili su zadovoljstvo i uvjetima u objektu, i činjenicom što će biti smješteni u Promini. “Zgrada je prekrasna i drago mi je što ću se nakon 14 godina boravka u drugim domovima vratiti u Prominu”, rekla je 72-godišnja Mira Mirkova, dok je tri godine starija Zlata Šerićeva iz Vučipolja navela kako će nakon godinu i pol dana boravka u Šibeniku ubuduće živjeti u prekrasnom oklajskom domu.

Na prigodnoj je svečanosti dom otvorio ministar poljoprivrede Patar Čobanković.
Ova je ustanova u Oklaju osnovana 2002. godine, a njenom otvaranju prethodili su dugogodišnji veliki napori kako lokalnih tako I svih ostalih nadležnih institucija.

Autor: D. KORPAR
Izvor: Glas Jasenovine


Eto konačno je I ovaj prominski problem nakon skoro sedam godina čekanja riješen.

Oznake: Dom za starije i nemoćne osobe u Oklaju, humor

- 12:07 - Komentiraj post (5) - Link posta

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić