_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

srijeda, 09.04.2008.

Svoji na svome

Pod prethodnim postom može se pročitati nekoliko komentara, koji zahtijevaju cijeli post kao odgovor.

Pošto se radi o činjenicama iz prošlosti Promine, poslužit ću se tekstom Prominca dr Zdravka Dizdara koji je objavljen u „Prominskom glasniku“ 1993. godine pod naslovom „Svoji na svome“.
Citirat ću samo dio teksta koji se odnosi na povijest Promine, iz kojega se može vidjeti mogući uzrok postojanja istih prezimena u Promini, i određenim područjima u Bosni.


"Svoji na svome" -
Napisao dr Zdravko Dizdar u Porminskom glasniku 1993. godine

Od doseljenja Hrvata u Prominu u sedmom stoljeću pa do naših dana oni su često bili na udarima osvajača i na velikim iskušenjima. Ali, usprkos svemu, opstali su na rodnoj grudi pa će tako i u budućnosti. O tome svjedoče brojni povijesni spomenici i dokumenti. Dovoljno se prisjetiti ostataka srednjovjekovnog grada Bogočina u Bogatićima, pogledati dokumente i spoznati da je ovaj grad već i IX stoljeću bio jedno vrijeme sijelo hrvatske županije, a kasnije sjedište poznatih hrvatskih plemićkih porodica Martinušića i Bogetića. Toponim Svačice istome mjestu podsjeća nas i na tu uglednu hrvatsku plemićku porodicu i na posljednjega hrvatskog kralja narodne krvi Petra Svačića.
Tu su ostaci i srednjovjekovnog grada Nečvena poznatih hrvatskih knezova Nelipića. U desetom stoljeću na ovom području dolazi do organiziranja rimokatoličke općine Promina, kao dijela kninske biskupije.

Prvi upadi Turaka u Prominu početkom 15. stoljeća, koji su sa sobom donosili pljačku i pustoš, doveli su njeno pučanstvo pred veliko iskušenje. Pred opasnošću od uništenja znatan dio prominskog pučanstva iseljava prema Bihaću i dalje na sjever, od kojih je dio dospio i do Gradišća u Austriji. Većina ipak ostaje na rodnom ognjištu. Preostali plemići nastoje svoje znatno ispražnjene posjede napučiti novim stanovnicima, prvenstveno Vlasima. Tako 1484. plemić Ivan Kučić na svoje posjede u Razvođu nastanjuje Vlahe (Vjesnik kraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskog arkiva, God XVI, Zagreb 1914, Prilog na povijest Vlaha u Dalmaciji, str. 318-319.)
Turci vladaju Prominom od 1522. do 1688. U Nečvenu je bilo sjedište nahije (općine) Nečven, koja je obuhvaćala područje današnje općine Promina. Kako se turska vlast bližila kraju to je nekada brojno kršćansko prominsko pučanstvo bilo desetkovano u borbi s Turcima ali i u privremenom izbjeglištvu na šibenskom području stradalo od kuge i drugih bolesti, posebno 1649. godine. (Dr fra Karlo Kosor, Drniška krajina za turskog vladanja, Kačić zbornik franjevačke provincije presvjetlog otkupljenja, Tom XI, Split 1979, str. 125-194.)
Zato Venecija, koja vlada Prominom od 1688. do 1795., naseljava u nju novo pučanstvo, uglavnom iz Bosne, koje se vrlo brzo saživljuje sa strosjediocima…..

Oznake: dr Zdravko Dizdar, prošlost

- 19:12 - Komentiraj post (2) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić