Svoji na svome
Pod prethodnim postom može se pročitati nekoliko komentara, koji zahtijevaju cijeli post kao odgovor.
Pošto se radi o činjenicama iz prošlosti Promine, poslužit ću se tekstom Prominca dr Zdravka Dizdara koji je objavljen u „Prominskom glasniku“ 1993. godine pod naslovom „Svoji na svome“.
Citirat ću samo dio teksta koji se odnosi na povijest Promine, iz kojega se može vidjeti mogući uzrok postojanja istih prezimena u Promini, i određenim područjima u Bosni.
"Svoji na svome" -
Napisao dr Zdravko Dizdar u Porminskom glasniku 1993. godine
Od doseljenja Hrvata u Prominu u sedmom stoljeću pa do naših dana oni su često bili na udarima osvajača i na velikim iskušenjima. Ali, usprkos svemu, opstali su na rodnoj grudi pa će tako i u budućnosti. O tome svjedoče brojni povijesni spomenici i dokumenti. Dovoljno se prisjetiti ostataka srednjovjekovnog grada Bogočina u Bogatićima, pogledati dokumente i spoznati da je ovaj grad već i IX stoljeću bio jedno vrijeme sijelo hrvatske županije, a kasnije sjedište poznatih hrvatskih plemićkih porodica Martinušića i Bogetića. Toponim Svačice istome mjestu podsjeća nas i na tu uglednu hrvatsku plemićku porodicu i na posljednjega hrvatskog kralja narodne krvi Petra Svačića.
Tu su ostaci i srednjovjekovnog grada Nečvena poznatih hrvatskih knezova Nelipića. U desetom stoljeću na ovom području dolazi do organiziranja rimokatoličke općine Promina, kao dijela kninske biskupije.
Prvi upadi Turaka u Prominu početkom 15. stoljeća, koji su sa sobom donosili pljačku i pustoš, doveli su njeno pučanstvo pred veliko iskušenje. Pred opasnošću od uništenja znatan dio prominskog pučanstva iseljava prema Bihaću i dalje na sjever, od kojih je dio dospio i do Gradišća u Austriji. Većina ipak ostaje na rodnom ognjištu. Preostali plemići nastoje svoje znatno ispražnjene posjede napučiti novim stanovnicima, prvenstveno Vlasima. Tako 1484. plemić Ivan Kučić na svoje posjede u Razvođu nastanjuje Vlahe (Vjesnik kraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskog arkiva, God XVI, Zagreb 1914, Prilog na povijest Vlaha u Dalmaciji, str. 318-319.)
Turci vladaju Prominom od 1522. do 1688. U Nečvenu je bilo sjedište nahije (općine) Nečven, koja je obuhvaćala područje današnje općine Promina. Kako se turska vlast bližila kraju to je nekada brojno kršćansko prominsko pučanstvo bilo desetkovano u borbi s Turcima ali i u privremenom izbjeglištvu na šibenskom području stradalo od kuge i drugih bolesti, posebno 1649. godine. (Dr fra Karlo Kosor, Drniška krajina za turskog vladanja, Kačić zbornik franjevačke provincije presvjetlog otkupljenja, Tom XI, Split 1979, str. 125-194.)
Zato Venecija, koja vlada Prominom od 1688. do 1795., naseljava u nju novo pučanstvo, uglavnom iz Bosne, koje se vrlo brzo saživljuje sa strosjediocima…..
Oznake: dr Zdravko Dizdar, prošlost
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
