_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

Strateške smjernice za ruralni razvoj Inovis sistema

Večeras mi je na mail promina.blog.hr-a stigla poruka sljedećeg sadržaja:

«Kao što znate, već dvije godine bez uspjeha pokušavamo dobiti suglasnost da naš Projekt prezentiramo žiteljima Oklaja.
Prof. dr. Slavko Kulić, koji je ušao u naš tim, slaže se s mojom idejom da Projekt prezentiramo preko Vašeg bloga, ako Vi to prihvatite.
Zato Vam šaljem prvi nastavak teksta iz opsežnog elaborata koji bi slali u nastavcima i usmjeravali ga prema pitanjima koja bi bila postavljena.
Preuzimamo obavezu da ćemo odgovoriti na sva postavljena pitanja».

Uz poruku je priložen i sljedeći dokument:

1. UVOD

1.1. Strateške smjernice za ruralni razvoj Inovis sistema

Svi mi zajedno moramo hitno ustrojiti novo selo i ruralne prostore, koji će zadovoljiti sve suvremene pojedinačne i opće potrebe.

Projekt smo u potpunosti prilagodili preporukama EU. Vijeće za poljoprivredu EU postiglo je politički dogovor o strategiji ruralnog razvoja. Na temelju tog dogovora Komisija je pripremila strateške smjernice za razdoblje 2007.-2013.

Strateške se smjernice odnose na šest područja:

1. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva
2. Unapređenje okoliša i prirode
3. Unapređenje kvalitete života u ruralnim područjima i poticanje diverzifikacije
4. Izgradnja lokalnih sposobnosti za zapošljavanje i diverzifikaciju
5. Transponiranje prioriteta u programe
6. Komplementarnost različitih instrumenata Zajednice.

Osigurali smo sukladnost s drugim politikama EU, osobito kohezijskom i zaštitom okoliša te pratili primjenu nove, tržišno orijentirane zajedničke poljoprivredne politike i restrukturiranje.
Strateške bi smjernice morale omogućiti korištenje fondova ruralnog razvoja prema našim specifičnim potrebama. Smjernicama se predviđa mogućnost korištenja iskustva u provedbi različitih programa, npr. Leader, kako bi se potaknuo pristup ruralnom razvoju «odozdo prema gore». Politika ruralnog razvoja, nakon reforme poljoprivredne politike kojom se u poljoprivredu unose tržišni elementi, postaje sve važnija. Usto, kako ruralna područja čine oko 90% teritorija proširene EU, njihov je razvoj važan za ispunjavanje ciljeva Lisabonske strategije (rast i stvaranje novih radnih mjesta) te za omogućavanje održivosti u skladu s ciljevima iz Göteborga.

1.2. Prijedlog rješenja putem Inovis sistema

Obalne jadranske regije predstavljaju stratešku zonu i za promociju pokretanja inicijative za suradnju, trgovački prodor kao i istraživanje nove tipologije proizvoda koji omogućavaju da se dosegnu nova tržišta i kanali za distribuciju. Ne samo to, Klaster i vezane djelatnosti (npr. turistički kapaciteti, proizvođači krme, poduzeća za prodaju, znanstvene institucije, poduzeća koja razvijaju nove proizvodne tehnologije, velika distributerska poduzeća, poduzeća koja se bave ambalažom, logistika, itd) mogu naći u ovčarstvu značajne mogućnosti za pokretanje vlastite aktivnosti kooperacijom ili udruživanjem.
Nasuprot potrebi da se promovira razvoj sektora na transnacionalnoj razini potrebno je potaknuti razvoj malih i srednjih ovčarskih gospodarstava ispunjavajući prazninu u komunikaciji karakterističnoj za ovu djelatnost. Odgovarajući na zahtjeve i potrebe teritorija, projekt Inovis ima namjeru realizirati platformu IT koja bi povezala sve dijelove proizvodnog lanca ovčarskog sektora potičući efikasniji razvoj. Kreiranje jedinstvene platforme za komunikaciju zbližava djelatnike sektora i produbljuje odnose s znanstvenim, proizvođačkim, trgovačkim i turističkim organizacijama, te lokalnim vlastima koji su temeljni elementi cijelog proizvodnog sistema. Definiranje protokola zajedničke komunikacije dozvolilo bi svim djelatnicima sektora da s jedne strane upravljaju specifičnim aktivnostima na efikasniji i povezaniji način, a s druge strane veliku razmjenu iskustava, informacija, tehnologija, inovacija.
Sukladno temeljnim postavkama usuglasili smo naša rješenja sa strateškim dokumentima prioritetnim na ovim područjima, koji su u izradi ili već prihvaćeni, posebice njihova usklađivanja sa zahtjevima gospodarskog i pravog okruženja i integracijskih cjelina kojima težimo, prema dinamici, koja se od nas očekuje (npr. WTO, EU i dr),

Jedan dio ukupne strategije je stvaranje prepoznatljivih hrvatskih prehrambenih proizvoda. Kod toga je moguće uočiti više različitih varijanti između početne točke proizvoda, tj. njegove sirovine i odnosa na samu tehnologiju kojom će se proizvod proizvesti.

U razvoju ideje smo, između brojnih procesnih rješenja, koja su danas prisutna u svijetu, uzeli i primijenili samo one koji odgovaraju strukturi naše proizvodnje, i pri tom smo pazili da se ostvari:

· inovativni karakter,
· najnovije metode uzgoja, reprodukcije i selekcije životinja,
· visoka učinkovitost u proizvodnji i preradi mlijeka,
· fizikalni i blagi postupci kod proizvodnje i postupci minimalnog procesiranja kod pripremanja polu pripremljenih i pripremljenih proizvoda,
· standardizirani postupci proizvodnje autohtonih proizvoda i proizvoda s regionalnim obilježjima,
· procesno tehnološka rješenja koja osiguravaju visoke sanitarno higijenske uvjete i standarde u proizvodnji i obradi otpadnih materijala odnosno zaštiti okoliša,
· velika primjena biotehnologije i biotehnoloških postupaka u proizvodnji prehrambenih poluproizvoda i proizvoda,
· uvođenje suvremenih sustava u kontrolu sirovina, procesa i proizvoda,
· plasman preko distribucijskih lanaca (suvremeni transport, aukcijski prodaja, specijalizirana proizvodnja za potrebe turizma, super-marketi, specijalizirane trgovine i kupovanje uvoznih sirovina na burzama),
· selektivna istraživanja i suradnja s razvojnim i znanstvenim centrima, koja će biti usklađena s potrebama i prioritetima u proizvodnji proizvoda iz ovčjeg mlijeka i mesa.

Osnovni cilj: Industrijska proizvodnja proizvoda iz ovčjeg mlijeka, te rehumanizacija i revitalizacija mliječnog ovčarstva i okoliša po uputama NATURE 2000.

Osnovni princip organizacije Inovis klastera je:
· inovacije,
· povjerenje i zajedništvo,
· timski rad i suradnja.

Praktično će se ovako utvrđeni principi realizirati:

· projektiranjem novih sistema,
· organiziranjem i vođenjem istraživanja globalnih potreba tržišta na području ovčarstva,
· pružanjem pomoči na njihovoj “lokalnoj implementaciji”.
· projektiranjem novih standarda,
· vođenjem svoje promocijske aktivnosti,
· implementiranjem novih standarda i tehnologija te njihovu “komercijalizaciju”.


Suvremene teorije i praksa polaze od potrebe integralnog ruralnog razvitka, koji podrazumijeva sveobuhvatni gospodarski, socijalni i kulturni napredak seoskog prostora i zajednice koja tu živi, uključujući i unapređenje prirodnog okoliša. Iako su uvjeti i mogućnosti integralnog razvitka vrlo raznoliki u pojedinim sredinama, ovisno o lokalnim i regionalnim posebnostima, ipak se može istaći nekoliko općih načela koja omogućavaju profiliranje i konkretizaciju strategije razvitka seoskih područja.

Inovis sistem akcentira teritorijalni pristup, a ne ekonomistički ili još uži proizvodni pristup. Inzistiramo na lokalno usmjerenim aktivnostima i mobilizaciji različitih lokalnih aktera razvoja. Naglasak nam je na široj mreži i odnosima s i unutar manjih seoskih regija i užih zajednica.
Tako želimo razvijati konkretne aktivnosti, oslanjajući se na postojeće trendove i suvremena rješenja. Izgradnjom manjih pogona, farmi i servisa, koji omogućuju otvaranje više radnih mjesta.
Diverzifikacija ekonomske strukture i lakša dostupnost radnih mjesta, različitih profila i razina stručnosti, smanjiti će odlazak mladih i obrazovanijih kontigenata populacije. To će postupno zaustaviti veliki ruralni egzodus, zabilježen u proteklom razdoblju, i dovesti do populacijske stabilizacije i oživljavanja socijalne strukture. Politikom prostornog razvoja želimo stimulirati dekoncentriranu urbanizaciju i smanjivati razlike u uvjetima života seoskih i gradskih sredina.
Inovisov pristup i načela integralnog ruralnog razvoja smo detaljno razradili i želimo ga operacionalizirati, vodeći računa o mnogim regionalnim i lokalnim specifičnostima svojstvenim našem interesnom području. To zahtjeva odgovarajuće stručno-znanstvene osnove za osmišljavanje, planiranje i usmjeravanje strategijskih odluka i aktivnu podršku različitih razina državne organizacije i tijela lokalne samouprave.

Naš projekt smo uskladili s preporukama Hrvatske mreže za ruralni razvoj (HMRR) čija je osnovna konstatacija da su za pokretanje i održavanje razvoja neophodni ljudi. Zato će općinske i županijske vlasti morati ponuditi bolje uvjete ne samo stručnjacima, nego i svima drugima koji tu žele raditi i živjeti. Budući da je taj neizbježan razvojni preduvjet skup, morati će restrukturirati svoje proračune i razvojne ciljeve.
Po rangu prioriteta razvoja našeg ciljanog područja, na vrhu je razvoj gospodarskih subjekata preradbenih djelatnosti, koji koriste lokalne izvore. U ukupnom razvoju gospodarstva Hrvatske, a još više na ruralnim područjima male tvrtke imaju sve značajniju ulogu. U lokalnim okvirima često i značaj velikih poduzeća urbanih sredina.

Naše ciljano područje želimo razviti u suvremeni ruralni kraj koji ima:

§ funkciju znanstveno-razvojnog središta mliječnog ovčarstva,
§ značajnu proizvodnju genetsko-rasplodnog materijala,
§ proizvodnju ekoloških prepoznatljivih proizvoda od ovaca, maslinovog ulja i vina,
§ stočarsko-poljoprivrednu proizvodnu,
§ sve složeniju stambenu funkciju,
§ industrijsku funkciju,
§ funkciju infrastrukture u službi bližih urbanih sredina i turizma,
§ funkciju korištenja slobodnoga vremena.


Da bi to postigli mora prevladati gospodarska usmjerenost lokalne samouprave, jer razvijajući gospodarstvo, lokalna samouprava povećava svoj proračun sudjelujući u porezima, te tako može pružati sve više usluga svojim građanima na sve višoj razini.
Prioritetno moramo ljude motivirati više nego ikada, jer su gospodarska neaktivnost, neinventivnost, sumnjičavost i rezerviranost glavni razlozi otpora prema novitetima. Tu je ključno stalno obrazovanje, predavanja, tribine, ...
Jedinice lokalne samouprave moraju prepoznati, očuvati i unapređivati prirodne i kulturne vrijednosti svojih područja. Ove aktivnosti moraju biti usmjerene i prilagođene različitim dobnim i društvenim skupinama stanovništva. Želimo razviti motivaciju za sudjelovanje u očuvanju, razvoju i biološke i krajobrazne raznolikosti te promovirati i razvijati sposobnost članova lokalne zajednice za timski rad na izgradnji identiteta ciljanog područja.

Naša vizija - ravnomjerno razvijeno interesno područje Inovis sistema, u kojem stanovnici ruralnih prostora svojim društvenim i gospodarskim djelovanjem pridonose njenom razvoju, te aktivno sudjeluju u brizi i očuvanju prostora u kojem žive.

Misija – Inovis sistem će raditi na poboljšanju uvjeta za cjeloviti razvoj i kvalitetan život putem umrežavanja i stvaranja partnerstva.

Ciljevi Inovis sistema - promoviranje inovativnih pristupa, novih znanja i dobre prakse iz zemlje i inozemstva, praćenje i analiziranje politike ruralnog razvoja te predlaganje mjera za njihovo poboljšanje, poticanje suradnje i posredovanje u povezivanju dionika važnih za ruralni razvoj.

Načela - koja promiče Inovis sistem temelje se na dobroj europskoj praksi i LEADER pristupu, a to su:

§ Održivi ruralni razvoj - razvoj koji se temelji na očuvanju i razvoju okolišnog, ljudskog, socijalnog i stvaralačkog/proizvodnog kapitala.
§ Pristup temeljen na osobitostima područja jer su one temelj kvalitetnog razvoja.
§ Pokretanje zajednica jer kasni u uključivanju u razvojne procese - treba joj podrška kako bi se uključila u razvojne procese.
§ Pristup odozdo prema gore - bez uključivanja javnosti, današnji razvoj nije moguć. Zato ćemo uključiti sve raspoložive snage u lokalnim zajednicama kako bi se bogatstvom ideja i mogućih rješenja postigao što kvalitetniji razvoj.
§ Razvoj lokalnih partnerstva u pristupima i djelovanju - u današnje vrijeme, usitnjene inicijative često su unaprijed osuđene na propast, nedostaje im snaga, uvjerljivost i povjerenje. Stoga je razvoj partnerskih odnosa i kulture suradnje od iznimne važnosti.
§ Umrežavanje i suradnja - povezivanje, sinergijsko djelovanje u razvojnim procesima, razmjena znanja i iskustava, u današnjoj modernoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj od ključne su važnosti.
§ Inovativnost - tradicija je svakako temelj održiva ruralnog razvoja, ali su inovacije nužne kako bi se tradicionalne vrijednosti predstavile na nov i tržišno konkurentan način
§ Integralni pristup - sektorska podijeljenost čest je uzrok problemima u razvoju. Horizontalno, međusektorsko povezivanje kao i okomito, povezivanje lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija, osobito je važno u ostvarivanju održivog ruralnog razvoja.
§ Lokalno financiranje i upravljanje projektima - izuzetno je važno da aktivnosti na lokalnoj razini budu i financirane iz lokalnih proračuna. Poznajući situaciju u Hrvatskoj znamo da to nije jednostavno, ali makar i mali poticaj iz lokalnog proračuna znači potvrdu vjerodostojnosti lokalnih projekata.

Formaliziranju mreže značajno je doprinijela organizacija PREPARE (Pred-pristupno partnerstvo za ruralnu Europu) - mreža europskih udruga okupljenih s ciljem podupiranja održivog razvoja ruralnih područja, posebno u zemljama koje su u fazi pristupanja Europskoj uniji.


Nadam se da će se Prominci rado uključiti u raspravu na ovu temu.

Oznake: Stočarstvo u Promini

Zakašnjele vijesti

Pretraživanjem interneta naišao sam na sljedeći oglas:

NN broj 44 od 29.10.2007., obrazac NAB-23

Na temelju članka 17. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 117/2001. i 92/2005.) objavljujemo
JAVNO NADMETANJE br. 07-23-22527/4113

1. Naziv: MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI
Sjedište/Adresa: 10 000 Zagreb, Ksaver 200a
Telefonski broj: (01) 4607-573, broj telefaksa: (01) 4677-090, e-pošta: anita.pavlovic@mzss.hr
Matični broj naručitelja: 3205975

2. Vrsta i opseg radova: rekonstrukcija-dogradnja, stavljanje građevine u funkciju i izgradnja uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda Doma za starije i nemoćne osobe Oklaj
Nuđenje predmeta nabave: samo za cjelokupan predmet nabave
Podaci o namjeni radova kada sadrže izradu projekta: –

3. Mjesto izvršenja radova: Dom za starije i nemoćne osobe Oklaj, Put kroz Oklaj b.b.
4. Naznaka zabrane inačica i alternativnih ponuda: zabranjene su
5. Početak i rok završetka radova: 90 dana od uvođenja izvoditelja radova u posao

7. Rok za dostavu ponude: 8. 11. 2007. do 10 sati

17. Datum slanja zahtjeva Narodnim novinama: 23. 10. 2007.
18. Datum primitka zahtjeva u Narodnim novinama: 24. 10. 2007.


Oglas mi je promakao do sada, jer sam cijelo vrijeme mislio da će isti objaviti Općina Promina, kao vlasnik Doma.

Možda se sada nešto i pokrene kad je Dom u "rukama" nadležnog Ministarstva?

Inače, nekidan je Načelnik na Županijskoj panorami izjavio da su radovi na otklanjanju građevinskih nedostataka na Domu u tjeku.

Iskreno, ja nisam nikoga niti vidio niti čuo da radi u ili na Domu, ali sve je moguće.

Oznake: Dom za starije i nemoćne osobe u Oklaju

Uređenje nogostupa u Oklaju privodi se kraju

Radovi na uređenju nogostupa koji su započeli pred sam kraj prošle godine, polako, ali sigurno privode se kraju.
Prema nekim informacijama, sljedeći tjedan nakon dovršenja staza za pješake, planira se asfaltiranje iste dionice «Mlinica-Osmanovac».

Imao sam namjeru odmah po samom otvaranju radova napraviti jedni galeriju fotografija, kako bi mogli usporediti stanje prije i poslije radova.
Nažalost, web stranica www.oklaj.net je u «remontu», pa sam morao odustati od te ideje.

Inače, primjetio sam da mnogi negoduju zbog «mrtvih» linkova prema fotografijama, ali vjerujte i mene već to pomalo živcira.

Kroz skoro tri godine uređivanja promina.blog.hr-a postavljao sam fotografije na nekoliko servera, i svi su redom «nestajali» zajedno sa mojim fotografijama.

Rješenje bi bilo da rezerviram/platim svoj server na koji bi pohranjivao fotografije, ali se tom idejom moram još malo pozabaviti.

Ovaj put odlučio sam postaviti fotografije radova u Oklaju na web stranicu «uploadcentar.com» i nadam se da će se na tom serveru ipak malo duže zadržati.


Ako sve radi kako treba, klikom na male fotografije koje sljede, možete pogledati kako uređenje nogostupa izgleda danas 23.02.2008.

Nadopuna posta 22.03.2008.

Nažalost, i «uploadcentar.com» je izbrisao fotografije koje sam u ovom postu bio objavio, tako da sad te fotografije možete pogledati pod linkom:

http://s112.photobucket.com/albums/n187/prominac/Promina%20blog%202008/Radovi%20u%20Oklaju%20I%20dio/



Pozdrav iz Promine,

Živili,

Oznake: općina promina

Prometna izolacija Promine II dio

Nedavno sam (petak, 01.02.2008.) napisao post na temu ukidanja autobusnih linija koje su Prominu povezivale sa Kninom, Drnišom, odnosno Zagrebom i Splitom.
Nekoliko dana nakon mog posta, istom temom su se pozabavili novinari Slobodne Dalmcije, Radio Drniša, Šibenskog lista…

Ovih se dana mogu pročitati naslovi “Do Zagreba s novim prijevoznikom” ili na web stranici Radio Drniša “Ipak dnevni bus za metropolu”, koji nam donose dobre vijesti o uvođenju novih autobusnih linija, koje će nadomjestiti izostanak autobusnih linija “Prometa Makarska”.

Pokušao sam pronaći red polazaka tih novih autobusnih linija na web stranici “Autobusnog kolodvora Zagreb”, ali izgleda da još nisu uvedene u vozni red.

Inače u članku na web stranici Radio Drniša možete pročitati:

“Zahvaljujući Gradu Kninu i gradonačelnici Josipi Rimac Drniš će ponovno imati dnevnu autobusnu liniju za Zagreb”.

“Autoputom na relaciji Knin-Drniš-Zagreb autobus će polaziti svaki dan iz Knina u 6,30 te u 11,30 dok će starom ličkom cestom svaki dan iz Drniša polaziti u 8 sati.
Iz Zagreba za Drniš i Knin autoputom linije su u 7 ujutro, te u 15 sati a starom ličkom cestom u 16 sati.
Linije iz Knina za Drniš prometovati će preko Oklaja zbog čega će sigurno odahnuti stanovnici Prominskih sela.”

Zahvaljujem se kninskoj gradonačelnici Josipi Rimac na pomoći pri rješavanju problema, koji je doveo do prilične prometne izolacije Promine.

Isto tako zahvaljujem se novinarima Radio Drniša, Slobodne Dalmacije te Šibenskog lista koji su svojim člancima upozorili na nastali problem i tako pmogli njegovu bržem rješavanju.

Oznake: Život u Promini

Poticaji za poljoprivrednike u Šibensko-kninskoj županij

Evo dobrih vijesti iz Šibensko-kninske županije za sve poljoprivrednike i one koji će to tek postati;

Na temelju Programa dodjele bespovratne pomoći poljoprivrednim udrugama i strukovnim organizacijama u 2008. godini , Upravni odjel za gospodarstvo Šibensko-kninske županije objavljuje:

JAVNI POZIV

na podnošenje zahtjeva za bespovratna sredstva iz Programa poticanja razvoja poljoprivrednih udruga i strukovnih organizacija u 2008. godini.

Nepovratna financijska sredstva namijenjena su udrugama i strukovnim organizacijama sa sjedištem na području Šibensko-kninske županije registriranim sukladno odredbama Zakona o udrugama, te čije je primarno djelovanje usmjereno na područje poljoprivrede.

Za više informacija posjetite web stranicu Šibensko-kninske županije.


Druga dobra vijest je:

Na temelju Programa subvencioniranja sadnje dugogodišnjih nasada u 2008. godini , Šibensko-kninska županija objavljuje:

J A V N I P O Z I V

na podnošenje zahtjeva

za subvencioniranje sadnje dugogodišnjih nasada u 2008. godini

Šibensko-kninska županija Programom subvencioniranja sadnje dugogodišnjih nasada u 2008. godini ima za cilj stvaranje povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivrede, na način da subvencijama kod nabave sadnog materijala, intenzivira podizanje novih nasada vinograda, maslina i drugih voćaka.

Subvencionirati će se samo sadni materijal iz domaće rasadničarske proizvodnje, a poticajna sredstva primarno su namijenjena za subvencioniranje:

• loznih cjepova sorte: babić, plavina, merlot, lasin, debit i maraština,
- 3,50 kuna po loznom cijepu
• sadnica maslina sorte: domaća oblica, levantinka, lećino i sl.( domaće sorte min. 70%)
- 10,00 kuna po sadnici
• sadnice voćaka: višnje maraske, badema, smokve, breskve, šljive , trešnje oraha, dunje i šipka
- 10,00 kuna po sadnici

Više informacija na na web stranici Šibensko-kninske županije.



Nadam se da će ove informacije doći do uha onih koji ovu vijest dugo očekuju.

Oznake: Prominski vinogradari

Nomen est omen-Jeste li znali?

Što mislite koliko je Vaše osobno ime često u Hrvatskoj?
Što mislite koje je muško ime "svako šesdeseto u Promini?

Iskreno, ova pitanja vjerojatno Vam ne padaju svaki dan na pamet.

Slučajnom pretragom interneta pronašao sam stranicu na kojoj se navodi sljedeće:

"Većina osoba koje se zovu Drago žitelji su Zagreba (ukupno preko tisuću), Splita (preko dvjesto) te Osijeka (preko dvjesto). S obzirom na broj stanovnika, Drago najčešće je ime među stanovnicima Promine gdje se svaki šesdeseti stanovnik tako zove."

"Većina osoba koje se zovu Krste žitelji su Šibenika (ukupno oko sto), Zadra (četrdesetak) te Zagreba (dvadesetak). S obzirom na broj stanovnika, Krste najčešće je ime među stanovnicima Promine gdje se svaki dvjestoti stanovnik tako zove. "

Znate li da su trenutno najpopularnija muška imena: Luka, Karlo, Filip, Antonio, Matej, Dominik, David, Lovro, Mateo, Leon?

Znate li da su trenutno najpopularnija ženska imena: Petra, Sara, Lucija, Dora, Laura, Marta, Karla, Ema, Paula, Klara?

Još se puno zanimljivh podataka o hrvatskim imenima može saznati na web stranici www.imehrvatsko.net, i nije fer da Vam navodim sve zanimljivosti... neka nešto ostane i tajna koju će te sami otkriti posjetivši tu zanimljivu stranicu.

Ceste koje život znače

Izgradnja autoputa Zagreb-Split čekala se godinama.
Bilo je nekoliko planiranih trasa kojima je ona trebala proći, i u jednoj takvoj se spominjala Promina.
Vjerojatno su se naši roditelji nadali da će izgradnja «Savkinog» autoputa pomoći razvoju našeg kraja, ali i cijele Dalmatinske zagore, malih i velikih mjesta kojima je ta cesta trebala donijeti život.
Ipak, cesta nije prošla kroz naš kraj, i sada je zanimljivo pratiti posljedice kad se autoput izgradio sasvim drugim smjerom.

Sjećam se priloga HTV-a u kojem se u trenutku otvaranja «Dalmatine» jedan reporter javio iz Korenice iz restorana «Macola» i rekao «povijesnu» rečenicu «Više ništa neće biti kao prije…», (dok je kamerman kadrirao janje koje se peklo u pozadini), te se zapitao koliko će se u budućnosti ta slika često ponavljati…

Malo tko se od nas «običnih ljudi» bavio pitanjem što će Knin, Drniš, Promina i ostali mali gradovi i sela izgubiti kad «Dalmatina» oživi «punim plućima».

Ono što je najočitije, veliki broj restorana na staroj cesti Split-Zagreb iz dana u dan, iz godine u godinu sve više zatvara vrata, ali se na autoputu iz mjeseca u mjesec broj restorana i odmorišta povećava.

Veliki broj autobusa koji je (izgleda silom prilika) prometovao kroz naše krajeve, preselio se na autoput.,a koliko čujem ista sudbina zadesila je i Šibenik.
Cesta koju smo čekali i nadali se s njom što bolje povezati sa Zagrebom i Splitom, u neku ruku je dovela do izolacije, jer se ugasio priličan broj autobusnih linija.
Zadnji je primjer ukidanje «Makarskog» koji je jednom dnevno povezivao naše krajeve sa Splitom i Zagrebom.

Putovanje iz Promine u Zagreb «Dalmatinom» čak nam produžava putovanje za nekih tridesetak kilometara, ukoliko se uključujemo kod Svetog Roka ili Udbine, te poskupljuje putovanje za 87.00 kuna u jednom smjeru.

Ipak, meni se čini da je bolje krenuti i autoputom , nego «Starom cestom» s obzirom da policije ima skoro na svakom kilometru, a kazne nisu zanemarive.

Zanimljivo, čim u Gračacu skrenete desno, starom cestom, već možete očekivati prve radare, a Slunj da i ne spominjem.
Kazne se najčešće kreću od 500.00 kuna, pa nadalje… a policajac se često nasmije i kaže «Pa što niste išli autoputom, a ne ovuda jurcate kroz naseljena mjesta».

Sada se nadamo izgradnji brze ceste Šibenik-Drniš-Promina-Knin i dalje prema Gračacu, prema autoputu.
Nedavno sam pročitao letimično «Koalicijski sporazum», i nigdje nisam uspio pronaći da se planira gradnja te dugo najavljivane ceste, pa ne znam hoće li se ta ideja uskoro početi ostvarivati.

Postavio bi jedno pitanje svima vama koji često putujete na relaciji Promina-Zagreb ili obratno:

Da li češće putujete «Starom cestom» ili «Dalmatinom»?.

Oznake: Život u Promini

Registrirajte se…

Sadržaj komentara već je bio tema nekoliko postova na promina.blog.hr-u.
Nažalost, nakon bezbroj upozorenja da se suzdržite od vrijeđanja u svojim komentarima, moje zamolbe nisu urodile plodom.

Kao urednik, administrator, ili kako god me nazvali, odlučio sam da od danas 27.12.2008 komentirati mogu samo registrirani korisnici.

Nadam se da ova moja odluka neće omesti stalne komentatore promina.blog.hr od komentiranja.

Registraciju možete napraviti pod linkom na www.blog.hr-u.

Komentar dana na promina.blog.hr-u

Cenzura-

Sadržaj posta koji je bio pod ovim naslovom, izbrisan je.
Nekoliko činjenica koje su meni zvučale smiješno, a mislio sam da će zvučati i čitateljima promina.blog.hr-a, izgleda da su uvrijedile previše ljudi.

Komentari su krenuli u sasvim suprotnom smjeru, i nisam ni na kraj pameti imao da bi jedan po meni šaljiv tekst, mogao biti tako protumačen, i izazvati toliki publicitet.

Nije mi bila namjera dovoditi u pitanje koliko je fra Šime napravio za Prominu od kad je došao u našu Župu.
Napravio je jako puno, i ja sam o svim tim radovima u nekoliko navrata na promina.blog.hr-u pisao.



Ispričavam se svima koje sam uvrijedio prijašnjim postom, a posebno fra Šimi ako Ga je sadržaj mog posta uvrijedio.

Oznake: religija, Život u Promini

Nelegalni izvoz kamena iz Promine u Italiju?

"Večernji list" donosi nam članak pod naslovom:
"Puca izvoz našeg kamena u Veneciju"-KAMENO BOGATSTVO Godinama brodovi izvoze nelegalno i nekažnjeno

U članku možete pročitati:

"Odnedavno se u šibenskoj luci više ne mogu vidjeti stari ukrajinski i ruski riječni brodovi što tuleći odlaze prema Veneciji nakrcani kamenim gromadama iskopanima iz kamenoloma u brdima šibenskoga zaleđa".

"Unatoč tome što smo i mi i policija zabranili da se na tome mjestu dalje prekrcava kamen, dvije tvrtke, “Tino” i “Prvi bljesak”, svejedno su bez ikakvih dozvola nelegalno utovarivale kamen".

Osim toga, tamo je bio ustanovljen i nelegalni granični prijelaz između Hrvatske i Italije.

Članak autora Gorana Šimca možete pročitati pod linkom u Večernjem listu.

Koliko se meni čini, kamenolom u Promini i dalje radi normalno, i kamioni i dalje voze kamen za Šibenik.

Tvrdnja: "Godinama brodovi izvoze nelegalno i nekažnjeno" malo mi zvuči čudno bez upitnika na kraju...

Oznake: Život u Promini

Zašto sam se vratio u Prominu?

Nakon posta "Zašto ste otišli iz Promine?", logičan je nastavak mog pisanja post pod naslovom "Zašto sam se vratio u Prominu?".

Svi mi pretpostavljamo zašto je netko napustio Prominu, ali je meni uvjek drago čuti iz "prve ruke" odgovore na ta pitanja.
Zahvaljujem se svima koji su ostavili svoje za mene jako zanimljive, iskrene komentare na postavljeno pitanje.

Očito je da za povratak u Prominu treba "preskočiti" dosta prepreka, ali je isto tako očito da je dosta nas to i uspjelo.
Nakon "Oluje" u Prominu se vratilo možda samo dvjestotinjak ljudi ( od prijeratnih 2500), jer je sve bilo zapaljeno i uništeno, ali danas nas ima i dalje malo-ali ipak skoro tisuću.

Sjećam se kad bi za vrijeme rata autobusom putovao iz Splita za Zagreb i iz daljine promatrao Prominu.
Koja muka, žalost...gorčina... suze u očima.
Čudiš se sam sebi što te tjera na te osjećaje, suze...pa to je samo planina.... pa to je samo Promina...
Ma da je samo bar jednom vidjet kuću....
Koliko sam puta samo sanjao kako se vraćam, ali dan povratka se nije bližio.
Ipak nakon "Oluje" i taj je dan došao.
Na kraju putovanja dugog pet godina, došao sam na svoje ognjište... ali baš doslovno svoje ognjište..prah i pepeo.
Moj mi je rođak tada rekao " E moj rođo... nema vama ode više života... gotovo je...."
Još sam pet godina sa svojom obitelji sanjao povratak i slušao ono isto iz mnogih usta "gotovo je... tu više nema života".

Šta me to tjeralo da se vratim, teško bi riječima mogao opisati... ali znao sam da ću se vratiti.
Svi moji preci su iz Promine i žive tu stoljećima.
Borili su se sa mnogim nedaćama, ali su ipak opstali, izdržali... i izazov je bio preskočiti sve te prepreke i nastaviti živjeti u Promini.

Često na smotrama folklora čujem pjesmu prilagođenu kraju iz kojeg folklorna skupina dolazi... i za Porminu bi ona glasila:

"Oj Promino ne bi te volija, da se nisam u tebi rodija"

Vjerojatno se ova pjesma pjeva u svima malim sredinama kao što je Promina...
Krajevima koje teško zavoliš, osim onda kad se u njima rodiš.... kad te svaki kamen podsjeća na prijatelja, svaka klupa na prve simpatije, kad sve što te okružuje ima svoju priču.
Kad sve što te okružuje u tebi stvara osjećaj mira, zadovoljstva...

Kraj koji je za mene "raj na zemlji", za nekoga je krš, golet ... pustoš...
Ali, kao što je po građi čovjeka teško procjeniti ljepotu njegove duše, isto tako je teško jureći u automobilu doživjeti kraj kroz koji prolazite.
Nekad je potrebno zastati... ali ne na trenutak... za zavoljeti mir koji pruža ovaj kraj, potrebno je ipak malo duže vremena...

Često na internetu pronađem blogove djece čiji su roditelji napustili Prominu.
Najviše me žalosti kad roditelji na silu žele prenijeti ljubav prema svom rodnom kraju.. na svoju djecu.

Tada se u djece obično javljaju frustracije... negativne reakcije što možete vidjeti iz sljedećeg teksta skinutog sa Bloga djevojke čiji su roditelji iz Promine:

"odlazim na dalek put... u vuko faking jebinu


u ponedjeljak odlazim iz civilizacije.
odlazim iz zagreba.
odlazim od frendova.
odlazim od kompijutera.
odlazim od svoga kreveta.
odlazim od klime.
odlazim u pxxxxxu materinu.
odlazim na selo.
odlazim na 2 možda i 3 tjedna.
jexxxx ti selo.

svaki dan pitam starog kolko čemo tam ostat.
svaki dan mi veli 2 tjedna tj do kraja 7 mjeseca.
i pitam ga danas kolko čemo ostat i on veli 3 tjedna.
WTF???
od kud sam njemu 3 tjedna.
jebxxxxx mater.
ne želim ič iz zagreba.
ne želim.
koj ču kuxxxx tam radit?
past travu.
bezveze ču si usxxxt 2 tjedna umjesto da se zajxxxxxm tu u zagrebu. sa ljudima.
tu su mi frendovi. tu je zajxxxxxija. tu je smijeh. tu je život. tu je MOJ život"

Ili možda sljedeći "blaži" primjer:

"Eto, bio na selu na kojem budem preko svakih praznika...
Bilo je lijepo, još da mi je ekipu tam dovest bilo bi savršeno... Krave, kokoši, ekipa i ja :P... Ma dobro, ima tam i kul stvari...
Fotkao sam neš malo pa bum stavil slike da vidite u kojoj sam pripizdini prek praznika"


Čitajući moj post, možete uočiti dva sasvim različita-suprostavljena pogleda na jedan isti kraj.
Iz navedenog je lako zaključiti da će malo tko doći živjeti u Prominu ako u njoj nije rođen, ako u srcu nema ono nešto što ga "tjera" na povratak jače od svih potpora Države i raznih obećanja političara o boljem životu.

Što je Vas moji Prominci koji ovaj Blog čitate na svom računalu u Promini najviše motiviralo da se vratite ili možda čak doselite u Prominu?

Mislite li da ste s tim potezom odlučili krenuti u krivom ili dobrom smjeru u svom životu, i životu koji ste tom odlukom odabrali i za svoju djecu?

Nadam se da se dvoje Blogera čije sam djelove postova citirao neće ljutiti.
Isto tako se nadam da će njihovi roditelji shvatiti da djeca imaju pravo voljeti kraj u kojem su rođeni istom mjerom kao što oni vole svoj rodni kraj.

Oznake: Život u Promini

Prometna izolacija Promine

Promina vjerojatno nije ni prva ni zadnja općina u kojoj se zbog neisplativosti "gase" autobusne linije.
Informacija je to koja ni za novine nije zanimljiva, pa je vjerojatno nitko neće niti objaviti.
Svi smo se izgleda pomirili s tim da tu nema pomoći.
Sela izumiru, i koga je briga za to?

Sramotno je kad se prisjetimo da su prije 60 godina Ćorići u Promini imali svoje autobuse za prijevoz putnika, a mi danas imamo samo nekoliko autobusnih linija koje nas vežu sa Kninom i Drnišom, a i one se iz mjeseca u mjesec brojčano smanjuju.

Najnovija vijest vezana uz ovu temu , može se pročitati u komentaru "Smokvića" i glasi:

"Autobus Promet Makarska, na relaciji Makarska -Zagreb preko Oklaja
od 05.02.2008. više nevozi.
Za nas Prominjce koji smo koristili često
njihove usluge znamo što to znači.
Da li je to još jedan korak prema izolaciji Promine !
Sutra će zatvoriti školu, prekosutra Općinski sud u Drnišu.
Možda, bi bilo dobro otvoriti raspravu na tu temu".

Promina je sve manja i manja.
Atraktivna radna mjesta u Državnim firmama u Promini na kojima su do penzije radili Prominci, popunjavaju se sa ljudima iz Splita, Šibenika, Knina... a za Promince je sve manje mjesta.

Za one koji redovito prate moj Blog, i sjećaju se rezultata "utakmice" "Knin-Promina 1:1", sljedi novo izvješće:
Knin (+ostali)-Promina 6-1".

Sve nas je manje, sve smo manje financijski "zanimljivi" ulagačima-poduzetnicima, i sve je manji broj školovanih ljudi koji svojim znanjem mogu pomoći da se situacija promjeni u nekom boljem pozitivnijem smjeru.

Općina nema novca za formiranje novih katastarskih čestica za mlade obitelji, ucrtavanje puteva kako bi se mogle dobiti građevinske čestice, ali za novog Golfa se koja kuna uvjek nađe.

Nema novih kuća, nema novih vjenčanja... nema djece.... nema putnika... nema autobusa....nema Općine!

Oznake: Život u Promini